NOMOTEHNIKA (predavanja

NOMOTEHNIKA (predavanja!)1. PROCEDURA DONOENJA PRAVNOG (REDOVITOG) PRAVNOG PROPISA skup propisanih radnji koje moraju biti obavljene kao formalno pravne pretpostavke u toku itava postupka, koji se sastoji od sljedeih faza:1) faza inicijative (davanje prijedloga)

2) faza usvajanja prijedloga

3) faza proglaenja i objavljivanja

greka u proceduri donoenja pravnog propisa dovodi u pitanje formalnu valjanost pravnog propisa i ini osnovu za postavljanje pitanja njegove ustavnosti i zakonitosti

1) Faza inicijative (davanje prijedloga) pravo inicijative tj.predlaganja zakona u dravama sa sustavom iste parlamentarne i polupredsjednike vlade najee imaju zastupnici u predstavnikom tijelu tj. domovima pojedinano te odbori tijela i vlada

najeu inicijativu ima vlada, oko 90%, koja je iskljuivi predlaga dravnog prorauna

2) Faza usvajanja prijedloga (rasprave u odborima) lanovi ovlatenog odbora raspravljaju o prijedlogu zakona, stavljaju na njega primjedbe i amandmane te daju svoje miljenje o tome treba li zakon prihvatiti ili ne

3) Faza proglaenja i objavljivanja o prijedlogu zakona s miljenjima i amandmanima ovlatenih odbora raspravlja se u predstavnikom tijelu tj.pojedinom domu

Postupak donoenja zakona: pokree se dostavom prijedloga zakona predsjedniku HS

pravo predlagati zakone ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela sabora te vlada

Prijedlog zakona mora sadravati:

1) ustavnu osnovu donoenja zakona

2) ocjenu stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom te posljedice koje e donoenjem zakona proistei

3) ocjenu i izvore potrebnih sredstava za provoenje zakona

4) tekst prijedloga zakona s obrazloenjem

5) tekst odredbi vaeeg zakona koje se mijenjaju, tj.dopunjuju ako se predlae izmjena ili dopuna zakona

uz prijedlog zakona predlagatelj moe dostaviti i odgovarajuu dokumentaciju (struna miljenja)

tekst prijedloga zakona sadri rjeenja u obliku pravnih odredbi

u obrazloenju prijedloga zakona daje se objanjenje pojedinih odredbi, koje sadri prijedlog

predlagatelj zakona obavezan je izvijestiti predsjednika sabora tko e u radnim tijelima i saboru davati obavjetenja i objanjenja o podnesenom prijedlogu zakona

predsjednik sabora upuuje primljeni prijedlog zakona predsjednicima svih radnih tijela, svim zastupnicima i predsjedniku vlade, kad vlada nije predlagatelj

2. DONOENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU iznimno, zakon se moe donijeti po hitnom postupku, samo kad to zahtijevaju interesi obrane i drugi osobito opravdani dravni razlozi tj. kada je to nuno radi spreavanja ili otklanjanja veih poremeaja u gospodarstvu

uz prijedlog da se zakon donese u hitnom postupku podnosi se konani prijedlog zakona koji sadri sve to ii prijedlog zakona, osim to se umjesto teksta prijedloga zakona prilae i tekst konanog prijedloga zakona

Prijedlog za donoenje zakona po hitnom postupku moe podnijeti:1) zastupnik ( mora imati pismenu veinu 25 zastupnika)

2) klub zastupnika ( s 15 ili vie lanova)

3) klubovi zastupnika ( koji zajedno imaju 15 ili vie lanova)

prijedlog da se zakon donese u hitnog postupku podnosi se predsjedniku sabora najkasnije 24h prije utvrivanja dnevnog reda na sjednici, on tada bez odgaanja upuuje prijedlog predsjednicima radnih tijela, svim zastupnicima, te vladi ako nije predlagatelj - u hitnom se postupku objedinjuju prvo i drugo itanje zakona

na predloeni zakon se mogu podnositi amandmani sve do zakljuenja rasprave

3. HIJERARHIJA PRANIH PROPISA rangiranje pravnih propisa na ljestvici prava

Poloaj koji pravni propis zauzima na hijerarhijskoj ljestvici pravnih propisa ovisi o:1) poloaj donositelja (HS iznad vlade)

2) vrsta pravnog propisa koji se donosi (ustav iznad zakona)

Moe utjecati i :

1) postupak donoenja odreenog propisa

2) vanost drutvenih odnosa koje odreeni pravni propis regulira

Hijerarhijski pravnih propisa po pravnoj snazi:1) ustav i ustavni zakoni

2) meunarodni ratificirani ugovori

3) organski zakoni ( donose se 2/3 svih zastupnika ) izborni sustav

4) zakoni ( donose se relativnom veinom zastupnika)

5) podzakonski openormativni akti (akti vlade uredbe, odluke, pravilnici, poslovnici, uputstva)

6) pojedinani akti ( sudska presuda )

Ustav: temeljni i najvii akt kojim se ureuje pravni i politiki poredak neke zemlje

donosioci drugih pravnih propisa nalaze uporite za donoenje svojih opih akata direktno ili indirektno s ustavom

ustav daje okvire u kojima se mogu kretati ovlatenja donosioca drugih pravnih propisa, te moe odreivati i odnose u kojima mogu stajati jedni pravni propisi naspram drugih

definira drutveno i politiko ureenje zemlje i ini osnovu cjelokupnog pravnog sustava

zakoni moraju biti u suglasnosti s ustavom,a ostali propisi s ustavom i zakonom

Zakoni: donosi ih predstavniko tijelo (HS) u posebnoj proceduri, koju za pojedina pitanja propisuje

sam ustav, sa svrhom ureivanja najznaajnijih drutvenih odnosa

sadre pravnu podlogu za donoenje podzakonski i pojedinanih akata

oblast drutvenih odnosa koje se normativno ureuju zakonom su po svojoj vanosti

najznaajnije drutvene oblasti ( zato ne mogu biti predmet podzakonskog normiranja)

Organski zakoni : donose se 2/3 veinom svih zastupnika

ureuju prava nacionalnih manjina, razrauju ljudska prava i temeljne slobode, izborni sustav, ustrojstvo i nain rada dravnih tijela i ustrojstvo i djelokrug lokalne i reg.samouprave

po pravnoj snazi ispod ustava ali iznad ostalih zakona (apsolutnom veinom)

Podzakonski openormativni akti: propisi po svom rangu nii od zakona, reguliraju razliita podruja

tehniki razlog donoenja ove vrste akata proizlazi iz nastojanja da zakonski tekst bude precizan, nedvosmislen, jasan u izraavanju i pregledan

njime se razrauje niz detalja, posebno onih koji su nuni za izvrenje zakona

karakterizira ih raznovrsnost i brojnost kao raznih akata tako i organa koji su ovlateni za njihovo donoenje

Vrste podzakonski openormativnih akata:1) Podzakonski openormativni akti prema posebnom ovlatenju: karakteristika ove vrste podzakonski openormativnih akata je u tome to se oni donose prema posebnom ovlatenju sadranom u vioj pravnoj normi

to ovlatenje moe biti dano u obliku ustavnog ili zakonskog ovlatenja, dano generalno ili za pojedine sluajeve (npr. stanje nude), vremenski uvjetovano ili ne, ali je bitno da odreeni organ sam regulira odreenu materiju na ije je reguliranje inae ovlaten i ovlauje druge organe da donesu svoja pravna pravila u toj materiji

radi se o prenoenju nadlenosti za pravno normiranje s vieg na nii organ (HS na vladu), osnova za prenoenje ovlatenja mora biti sadrana u pravnoj normi ( ustava ili zakona), vlada ima ovlasti donositi uredbe radi (koje prestaju vrijediti istekom roka od 1 g) ureivanja pojedinih pitanja iz djelokruga rada HS pri emu je ograniena:

prenoenje ovlasti moe biti na najdue godinu dana vladi je zabranjeno regulirati pitanja koja se odnose na razredu ustavnom utvrenih sloboda i prava ovjeka i graanina, nacionalna pitanja, izborni sustav, ustrojstvo i djelokrug i nain rada dravnih tijela i tijela lok.i reg. Samouprave (tj.ona pitanja koja se utvruju zakonima koji se donose kvalificiranom veinom) 2) Podzakonski openormativni akti za izvrenje ( provedbu ) zakona: svrha slui za osiguranje to lakeg i uspjenijeg izvrenja zakona

izvodi se iz samog zakona

omoguuju bolju realizaciju onih naela koje je sam zakon formulirao time to ih detaljnije razrauju i osiguravaju struno tehniki dio njihove realizacije

ova vrste akta dijeli sudbinu zakona

prestaje vaiti s prestankom vaenja zakona

3) podzakonski openormativni akti koji dopunjuju i zamjenjuju zakon : njima se ili dopunjuju ve postojee zakonske odredbe ili se propisuju nova pravila koja zamjenjuju zakonski tekst

4) spontani podzakonski openormativni akti: ovlatenje za njihovo donoenje utvreno je ve prije u nekoj vrsti pravnih normi

donosilac takvih akata moe se koristiti ovlatenjem da donosi ovu vrstu akata djelujui spontano tj. ne ekajui nikakvo novo, posebno ovlatenje u nekoj drugoj pravnoj normi jer takvo ovlatenje posjeduje ve otprije

prema ustavu RH, predsjednik republike donosi uredbe za zakonskom snagom i poduzima izvanredne mjere u sluaju ratnog stanja ili neposredne ugroenosti neovisnosti i jedinstvenosti republike ili kad su tijela dravnih vlasti onemoguena da redovito obavljaju ustavne dunosti

Podjela spontanih podzakonskih openormativnih akata:

1) samostalni spontani podzakonski openormativni akti samostalno reguliraju neku materiju

2) nesamostalni spontani podzakonski openormativni akti slue za izvrenje neke vrste pravne norme - zakona

Vrste podzakonskih openormativnih akata po nomenklaturi: po svojoj nomenklaturi podzakonski openormativni akti se izraavaju u razliitim oblicima

kao najpoznatija vrsta podzakonskih openormativnih akata javlja se uredba

pored uredbe podzakonski openormativni akti izraavaju se i kao odluke, pravilnici, naredbe i sl.

4. PROMJENA USTAVA RH Ustav RH prihvaa za svoje mijenjanje sustav redovitog zakonskog predstavnikog tijela, te takoer prihvaa fakultativni ustavotvorni referendum

Promjena ustava odlukom HS: pravo da predloi promjenu ustava RH ima najmanje 1/5 zastupnika HS, predsjednik republike i vlada RH nakon to je promjena ustava predloena, slijedi naelno odluivanje HS o tome hoe li pristupiti promjeni ustava ili ne, a odluku donosi veinom glasova svih zastupnika

ako je HS prihvatio prijedlog promjene ustava, oblikuje se nacrt promjene ustava koji HS utvruje veinom glasova svih zastupnika

konanu odluku o promjeni ustava RH, HS donosi 2/3 veinom glasova svih zastupnika

promjenu ustava proglaava HS

Promjena ustava odlukom biraa ( ustavotvorni referendum): ustav rh moe se mijenjati i primjenom referenduma

o tome odluuje HS ali moe i odluivati predsjednik RH

HS odluuje o raspisivanju referenduma samostalno i za tu odluku ustav ne propisuje nikakvu posebnu veinu to znai da se za odluku trai veina glasova nazonih zastupnika uz uvjet natpolovinog kvoruma

predsjednik RH moe raspisati referendum o prijedlogu promjene ustava samo na prijedlog vlade i uz supotpis predsjednika vlade

na referendumu se o promjeni ustava odluuje veinom biraa koji su glasovali uz uvjet da je referendumu pristupila veina od ukupnog broja biraa u RH

odluka donesena na referendumu je obvezatna

5. BIRAKO PRAVOObiljeja: ope birako pravo ne znai da svi stanovnici neke drave imaju prav glasa

trai se odreeno doba koje osigurava osobnu i drutvenu zrelost biraa (18 - 21g)

birako pravo imaju samo osobe koje se dravljani odreene drave

aktivno birako pravo nemaju graani koji su izgubili poslovnu sposobnost tj. one koje su pod starateljstvom

ope birako pravo moe se stvarno posebno ograniiti i to tako da se kao uvjet za upis u birako pravo odredi rok u kojem birai moraju boraviti ili prebivati u jednom mjestu ili podruju

Jednako i nejednako birako pravo: s koliko e glasova moi raspolagati pojedine kategorije ili skupine biraa

ako u nekoj dravi za odreeno predstavniko tijelo svi graani koji imaju birako pravo raspolau istim brojem glasova u pravilu e svaki bira imati jedan glas, tada u toj dravi postoji jednako birako pravo, a ako postoje kategorije ili skuine graana koje raspolau veim brojem glasova od ostalih graana tada govorimo o nejednakom birakom pravu

Pasivno birako pravo: potrebno je odrediti tko e imati pravo biti biran u predsjedniko tijelo i za predsjednika RH

dob koja se trai za pasivno birako pravo nije izjednaena s dobi koja je potrebna za aktivno birako pravo

u nekim dravama, najee onima koje imaju visoki stupanj useljavanja pasivno birako pravo glasa ne priznaje se priroenim dravljanima ili im se to pravo priznaje tek po isteku odreenog roka od 5, 10 ili vie godina

pasivno birako pravo ili se uope ne vee uz prebivalite

6. VLADA Vlada RH obavlja izvrnu vlast u skladu s Ustavom i zakonom temeljna funkcija da provodi zakone i druge odluke HS te da predlae zakone i druge akte HS

Odgovornost vlade: vlada je odgovorna Hrvatskom saboru (HS)

vladina je odgovornost dualna: 1) vlada odgovara kao tijelo

2) svaki ministar odgovara pojedinano

- o radu vlade moe se odluiti : 1) interpelacijom

2) postavljanjem zastupnikih pitanja

3) putem istranih povjerenstava

Povjerenje / nepovjerenje vladi: na prijedlog najmanje 1/5 zastupnika u HS moe se pokrenuti pitanje povjerenja predsjedniku vlade, pojedinom njenom lanu ili vladi u cjelini

rasprava i glasovanje o povjerenju mora se provesti najkasnije u roku od 30 dana od dana dostave prijedloga HS

glasovanje o povjerenju vlade moe zahtijevati i predsjednik vlade i to onda kada HS ne donosizakon koji je ona predloila

o povjerenju i nepovjerenju vladi odluuje natpolovina veina glasova svih zastupnika HS (od 153 njih 77; + 1)

ako se izglasa nepovjerenje pojedinom lanu Vlade, predsjednik Vlade moe umjesto njega predloiti drugoga lana HS, ako se izglasa nepovjerenje predsjedniku Vlade pada cijela vlada

predsjednik Rh na prijedlog vlade i uz supotpis predsjednika vlade, a nakon savjetovanja s predsjednicima klubova zastupnika parlamentarnih stranaka, moe raspustiti HS ako na zahtjev vlade da se izglasa povjerenje, HS vladi izglasa ne povjerenje ili u roku od 120 dana od dana predlaganja ne donese dravni proraun

ako se u roku od 30 dana ne izglasa povjerenje novom mandataru i lanovima koje predloe za sastav vlade, predsjednik HS e o tome obavijestiti predsjednika RH

nakon primljene obavijesti predsjednika HS, predsjednik RH e odmah po sili ustava donijeti odluku o rasputanju HS i istovremeno raspisati izbore za HS

Sastav vlade:1) predsjednik vlade - premijer

2) potpredsjednici vlade

3) ministri

Formiranje vlade: lanove vlade predlae osoba kojoj je predsjednik RH povjerio mandat za sastav vlade

nakon sastavljanja vlade, a najkasnije u roku od 30dana od prihvaanja mandata, mandatar je duan program vlade i vladu predstaviti HS i zatraiti glasovanje o povjerenju

vlada stupa na dunost kada joj povjerenje iskae veina svih zastupnika u HS

rjeenje o imenovanju predsjednika vlade donosi predsjednik RH uz supotpis predsjednika HS

rjeenje o imenovanju lanova vlade donosi predsjednik vlade uz supotpis predsjednika HS

Vlada kao izvrno tijelo donosi: 1) uredbe2) poslovnik

3) odluke

4) zakljuci

5) rjeenja

- poslovnikom se ureuje ustrojstvo i nain rada i odluivanje Vlade

- odlukom se ureuju pojedina pitanja iz nadlenosti Vlade ili odreuju mjere, dajesuglasnost ili potvruju akti drugih tijela i pravnih osoba, te odluuje o drugim pitanjima o kojima se ne donosi propis

- zakljukom se utvruju stajalita Vlade u pitanjima provedbe utvrene politike te odreuju zadae tijelima dravne uprave

- rjeenjem se odluuje o imenovanjima i razrjeenjima te o drugim pojedinanim stvarima iz djelokruga Vlade

- vlada donosi odluke na sjednicama, na kojima su prisutni njezini lanovi

- vlada moe zasjedati ako je sjednici nazona veina lanova Vlade

- sjednice su javne, ali Vlada moe odluiti da o pojedinim pitanjima raspravlja i odluuje bez

prisutnosti javnosti (tzv. na zatvorenom djelu sjednice)

- Vlada odluuje natpolovinom veinom glasova svih lanova Vlade

Uredba za primjenu ili izvravanje zakona: ( donosi vlada ) najznaajniji podzakonski akt koji vlada donosi u svrhu primjene zakona a koji su vezani za

odreeni zakon iju primjenu omoguuju

uredba stupa na snagu i prestaje, stupanjem na snagu i prestankom zakona za koju je vezana, pa moemo rei da uredba za izvravanje zakona dijeli pravnu sudbinu zakona uz koji je donesena

po svom sadraju ne smiju proturjeiti propisima zakona na iju se primjenu odnose, a takoer ne smiju proturjeiti ni propisima ostalih zakona

ovom se uredbom ne mogu propisati nova naela, prava i obveze koja nisu propisana zakonom

donosi se na temelju ovlasti propisane Ustavom

Uredba na temelju zakonodavne delegacije: ( donosi vlada ) ustav propisuje da HS moe, najvie na vrijeme od 1g ovlastiti vladu RH da uredbama ureuje pojedina pitanja iz njegove nadlenosti

ustav izriito propisuje da uredbe donesene na temelju zakonske delegacije ne mogu djelovati unatrag, tj. ne mogu imati retroaktivno djelovanje

uredbe prestaju vrijediti istekom roka od 1g od dana dobivene ovlasti, ako HS ne odlui drugaije

u materijalnom smislu organski zakon

u formalnom smislu podzakonski akti

donosi se na temelju ovlasti propisane zakonom

vremensko ogranienje (od 1 godine) daje ga HS

sadrajno ogranienje moe ureivati sve osim ono to HS odreuje organskim sustavom

( nacionalna prava, prava slobode, tijela jedinice i lokalne samouprave, izborni sustav i sl.)

mogu imati retroaktivno (povratno) djelovanje pojedini lanci se mogu primjenjivati i prije

Uredbe dijelimo prema:1) prema tome to ih vlada donosi kao tijelo pri emu je vlada cijela odgovorna

2) prema tome to ih ministar donosi pojedinano pri emu je on sam odgovoran

Identitet akta: skup odreenih elemenata prema kojem se jedan akt razlikuje od drugog iste ili razliite vrste unutar pravnog sustava

svi akti moraju imati razliite oznake

razlikujemo ih prema nazivu, donositelju, nainu donoenja, broju, klasi, urudbenom broju

Uredbe iz nude : (donosi predsjednik RH) uredbe koje se donose kad je onemogueno redovito djelovanje dravnih vlasti

predsjednik RH ima ovlast donoenja uredbe iz nude sa zakonskom snagom za vrijeme

trajanja ratnog stanja i u okviru ovlasti koje je dobio od HS

u formalnom smislu podzakonski akti

u materijalnom smislu zakoni

Proglaenje zakona promulgacija: uloga predsjednika RH u postupku donoenja zakona

promulgira zakon (nakon njegova izglasavanja, prije stupanja na snagu 8 dana nakon izglasavanja)

promulgacijom potvruje da je potpisao upravo onaj tekst zakona to je HS izglasao

prilikom promulgacije predsjednik RH nedvojbeno ima ovlast prosudbe o tome je li zakon formalno donesen u skladu s ustavnim odredbama

ako smatra da proglaeni zakon nije u skladu s ustavom ovlaten je pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti zakona pred ustavnim sudom

7. OBJEKTIVNE PRETPOSTAVKE ZA IZRADU I DONOENJE PRAVNIH PROPISA

Pretpostavke za izradu i donoenje pravnih propisa dijelimo na:1) objektivne ( pravni propis bez njih ne moe biti donesen)

2) subjektivne (vezane za redaktora)

Objektivne pretpostavke : (bez kojih pravni propis uope ne moe biti donesen )

1) nadlenost

2) procedura donoenja (postupak)

3) sadraj

4) vremensko i prostorno vaenje / djelovanje

1. Nadlenost pravo i dunost jednog drutvenog subjekta da odreene drutvene odnose regulira putem odgovarajueg pravnog propisa

fizikoj osobi je sve doputeno, dok je pravnoj osobi doputeno samo ono to je u njihovoj nadlenosti

nadlenost se mora utvrditi uvijek prije pristupanja donoenju pravog propisa

donosilac pravnog propisa mora prije svega nedvojbeno znati odgovoriti na dva pitanja:

1. da li je nadlean za donoenje pravnog propisa

2. koja pitanja i koliko iroko moe zahvatiti odredbama pravnog propisa koji smije donijeti

Nadlenost moe biti dana:1) direktno - sluaj kad se tono razrauje tko e i kojom vrstom pravnog propisa koju materiju regulirati

2) indirektno - sluaju kad se u viem pravnom propisu oznaava vrsta pravnog propisa kojom e se odgovarajua materija regulirati

Donosilac pravnog propisa ini greku kad:1) normira materiju koju nije ovlaten normirati

2) materiju koji inae moe normirati, normira ire nego to je doputeno

3) ako materiju koju je duan regulirati uope ne regulira

Mogunosti koje zakonodavac ima kod donoenja pravnih propisa:1) taksativno normiranje nabrajaju se ovlasti dravnih tijela (vrlo jasno i precizno navedene)

2) generalna klauzula openita formulacija koja ne nabraja konkretne ovlasti nego na openiti nain navodi druge poslove iz ovlasti

2. Procedura donoenja (postupak) skup propisanih radnji koje moraju biti obavljene kao formalno pravne pretpostavke u toku itava postupka, od prve faze davanja prijedloga ili inicijative za donoenje pravnog propisa do posljednjih faza usvajanja, proglaenja i objavljivanja

procedura donoenja pravnih propisa je unaprijed odreena

utvrena pravila procedure obvezuju donosioca odgovarajueg pravnog propisa na nain to ovaj mora prilikom donoenja pravnog propisa ispuniti zahtjeve propisanog postupka da bi njegov propis bio donesen na formalno dopustiv nain

do nepotivanja dolazi kad akt nije donesen prema pravilima koji su ve unaprijed propisani

greka u proceduri donoenja pravnog propisa dovodi u pitanje formalno pravnu vrijednost pravnog propisa i ini osnovu za postavljanje pitanja njegove ustavnosti i zakonitosti

Subjekti koji mogu pokrenuti postupak donoenja pranih propisa: 1) zastupnik

2) klubovi zastupnika najmanje njih 15

3) radna tijela

4) vlada

Razlika izmeu stupanja na snagu i primjenjivanja: najee su istovremeni

iznimke (npr.izborni zakoni) stupa na snagu nakon 8 dana, a primjenjuje se na sljedeim izborima

Ustav stupa na snagu danom objave!!!

3. Sadraj dati odgovarajui sadraj jednom pravnom propisu znai obuhvatiti njegovim odredbama onu oblast drutvenih odnosa koja odgovara nadlenosti njegova donosioca te pri tome mora paziti na raspored materije obuhvaene tim sadrajem

pravnim propisom nastoji se obuhvatiti preteit, to vei broj drutvenih odnosa koji se eli njime odrediti, pri emu treba voditi rauna da ne nastane pravna praznina

pretpostavka zakonitog i pravilnog donoenja propisa koja nastoji obuhvatiti preteit dio drutvenih odnosa koja odgovara nadlenosti donositelja te njezino iznoenje logikim redom koji smisleno povezuje poetak, sredinu i kraj samog propisa

donosilac pravnog propisa ini greku ako ne zahvati sadrajem pravnog propisa sve drutvene odnose koje tim propisom mora zahvatiti prema vlastitom nadlenosti

donosilac takoer ini greku i ako materiju koju regulira sadrajem propisa koji donosi, zahvati ire nego to smije, tj. ako obuhvati i onu oblast koje nije u njegovoj nadlenosti

4. Vremensko i prostorno vaenje / djelovanje pravni se propis donosi kako bi djelovao na odreenom prostoru u odreeno vrijeme

prostor i vrijeme su dvije dimenzije koje uvjetuju djelovanje pravnog propisa pri emu prostor ini statiku a vrijeme dinamiku oznaku

4.1.) Prostorno vaenje /djelovanje: osigurava primjenu pravnih propisa na odreenom podruju primjenom naela teritorijalnosti prava

prema prostornom vaenju / djelovanju pravne propise moemo podijeliti:

univerzalni pravni propisi vrijedi na teritoriju cijele RH (npr.Ustav) objavljuju se u NN

partikularni pravni propisi vrijedi na jednom dijelu teritorija RH ( grad, opina, upanija), ne objavljuju se u NN ve u slubenom glasilu (opina, grad, upanije)

Specifinosti partikularnih pravnih propisa : ne vrijede na cijelom teritoriju naelo eksteritorijalnosti

ne vrijede na prostoru gdje se nalaze diplomatska i konzularna predstavnitva

pravni propisi nekad vae i izvan teritorija RH ( npr. na brodu koji je registriran u RH ili zrakoplovu; primjenjuju se na odnose koji se na/u njima dogaaju

4.2.) vremensko vaenje / djelovanje: vremensko djelovanje jednog pravnog propisa znai da taj propis obvezuje svoji odredbama subjekte na koje se odnosi u odreenom vremenu tj. od poetka svoga vaenja pa ubudue sve do prestanka njegova vaenja

donosilac ini pravnog propisa ini greku pri procjeni vremena u kojem jedan propis treba donijeti, a to moe imati viestruko neeljene posljedice

ako se jedan pravni propis donese prije nego to je to potrebno onda dobivamo propis koje je zapravo ispred drutvenih potreba pa je i njegova vrijednost dvojbena, kasniti pak s donoenjem pravnog propisa znai dovesti u pitanje blagovremeno ostvarivanje ciljeva koje bi se inae ostvarili pravovremenim normiranjem

kod vremenskog vaenja pravnog propisa treba razgraniiti dva momenta:1) poetak vaenja pravnog propisa

2) prestanak vaenja pravnog propisa

4.2.1. Poetak vaenja / djelovanja pravnih propisa: - stvar je donositelja

vremenski moment od kojeg pravni propis poinje pravno djelovati, obvezujui svojim odredbama uz mogunost primjene sankcije one na koje se odnosi vrijeme stupanja na snagu Ustav poinje vaiti objavom, a zakoni i podzakonski akti osmi dan nakon objave

trenutak u kojem pravni propis poinje pravno djelovati, obvezivati svojim odredbama one na koje se odnosi te omoguiti primjenu sankcije

odreuje ga donositelj u samom (zavrnim odredbama) tekstu propisa

5 naina mogueg poetka vaenja pravnih propisa:1) danom njegova donoenja (odmah prije objavljivanja) - primjera nema u RH propis poinje vaiti odmah kada je donesen

2) danom njegova objavljivanja npr.Ustav

treba se koristiti samo iznimno iz razloga to u ovom sluaju nema vremenskog razmaka izmeu dana objavljivanja i dana njegova stupanja na snagu

3) protekom odreenog vremenskog razdoblja nakon njegova objavljivanja npr. zakon

najee primjenjivan nain odreivanja poetka vaenja pravnih propisa

poetak vaenja pravnog propisa - stupanjem na snagu 8 dana od dana objavljivanja

4) kalendarskom oznakom naznaen datum ( dan, mjesec,godina)

preciziran je dan, mjesec,godina od kada poinje vaiti pravni propis ( npr. 6.6.2010.)

5) nastupom odreenog dogaaja npr.ulazak u EU

vezano za nastup odreenog dogaaja ije nastajanje moe biti vie ili manje izvjesno

na ovaj nain je vrlo esto teko precizirati sam moment poetka vaenja pravnog propisa

4.2.2. Prestanak vaenja / djelovanja pravnih propisa: pravni propis prestaje obvezati svojim obvezama, tj. to je situacija u kojoj vie nije mogue drutvene odnose pravno ostvariti na nain kako je to normirao pravni propis koji je prestao vaiti

Naini mogueg prestanka vaenja pravnih propisa:1) derogacijom

2) ukidanje i ponitavanjem objektivno stavljanje izvan snage

3) prestanak postojanja svrhe (odumiranje) drutvenih odnosa koje regulira

4) protekom vremenskog (odreenog) roka unaprijed odreen datum do kojeg e vaiti

4.2.2.1. DEROGACIJA donoenjem novog propisa (zakona) iste pravne snage prestaju vaiti odredbe starog zakona

1) direktna derogacija

u zavrnom dijelu pravnog propisa izriito pie koji propis prestaje vaiti; datum te glasilo)

zamjenjivanje naina regulacije odreenih drutvenih odnosa pravnim propisom zbogizmijenjenih drutvenih potreba i odnosa

2) indirektna derogacija

novi propis istu materiju regulira na drugaiji nain,a ne naznai da prestaju vaiti odredbe ranijeg propisa, ali se vidi iz teksta da je drugaije ureen

Rang derogacije koji se uvijek mora potivati:- stupanje na snagu jednog propisa moe dovesti do prestanka vaenja samo onih propisa kojim se proglaava njegov prestanak vaenja

4.2.2.2. Ukidanje i ponitavanje: zbog neusklaenosti s viim pravnim propisima; povreda ustavnosti / zakonitosti

starenjem pravnog propisa

cilj je takvih zahvata pravnih pravila da se iz pozitivnog prava eliminiraju oni propisi koji svojim odredbama proturjeje opim drutvenim i politikim naelima i principima izraenim u viim pravnim propisima prije svega u ustavu i zakonu

odredbe zakona mogu se ukidati

odredbe podzakona mogu se ukidati ili ponitavati

ponitavanje - objektivno stavljanje izvan snage ponitavanje (Ustavni sud)

kod ponitavanja stavljanjem izvan snage ponitavaju se sve pravne posljedice nastale primjenom propisa od trenutka njegova stupanja na snagu - poniti se u korijenu, kao da nikada nije ni bilo

kod ukidanja stavljanjem izvan snage, s tim da ubudue njegova primjena nije vie pravno mogua ali se pravne posljedice do momenta njegova ukidanja ne dira

kad je neki propis objektivno stavljen izvan snage bilo ponitavanjem ili ukidanjem on se vie ne moe primjenjivati od momenta donoenja odluke o stavljanju izvan snage

4.2.2.3. Prestanak postojanja svrhe (odumiranje) : kad prestanu postojati drutveni odnosi koje jedan pravi propis regulira onda se najee takav propis stavlja izvan snage

ako do takvog formalnog proglaavanja prestanka vaenja propisa ne doe, ipak e pravni propis koji je u pitanju prestati vaiti jer je izgubio bazu svoje primjene tzv. odumro je u sustavu

4.2.2.4. Prestanak vremenskog isteka roka: ogranienje vaenja pravnog propisa koje se najee vri oznakom roka do kojega e taj propis vaiti tzv. formalno normiranje s privremenim trajanjem

vaenje pravnog propisa do kalendarske oznake

odredbe se nalaze na kraju zakona

* na odnos se primjenjuju one odredbe u vremenu kad je odnos nastao

* ustav brani djelovanje zakona unatrag, osim iznimno zbog osobito opravdanog razloga

( ali nee vrijediti za cijeli zakon, nego izriito za neke lanke )

8. SUBJEKTIVNE PRETPOSTAVKE ZA IZRADU I DONOENJE PRAVNIH PROPISA njihovo postojanje na strani redaktora nuni su preduvjet da bi se on mogao prihvatiti sloene djelatnosti pravnog normiranja redaktor mora imati odreene kvalitete kao nuan preduvjet da bi uope mogao stvarati pravne propise, oni posjeduju odreenu politiku strukturu i odgovarajue znanje koje obuhvaa: 1) opu naobrazbu i stalno struno usavravanje redaktori sa irokom opom naobrazbom, s dostignutom razinom osobne kulture mogu se uspjeno uhvatiti u kotac s problemima koji se mogu javiti

2) poznavanje drutveno-politikog ureenja i pravnog sustava takvi propisi moraju svojim sadrajem potivati principe drutvenog i politikog ureenja i polazei od tih principa regulirati odnose koje smiju normativno zahvatiti

redaktor mora: poznavati ustavnu materiju, sve grane materijalnog prava,a posebno ona koja se odnosi na postupak izrade i donoenja pravnih propisa, poznavati meusobne odnose u strukturi pravnih propisa i zahtjeve njihove usklaenosti (hijerarhija pravnih propisa), poznavati pravila logike o pojmovima, sudovima i zakljucima, poznavati pravnu praksu, poznavati pravnu literaturu (znanstvenu, strunu i udbeniku) te pravnu kriminologiju

3) poznavanje principa i naela izrade pravnih propisa redaktori moraju poznavati principe i naela koje je nomotehnika kao znanost utvrdila za izradu pravnih propisa

4) sposobnost jezinog izraavanja

redaktor mora voditi rauna da upotrijebljeni jezini izrazi budu javni, da odgovaraju

sadraju izraene misli i da su sa gramatikog, lingvistikog i stilskog stajalita korektni

dobro poznavanje jezika, stila, forme kako bi tekst pravnog propisa bio jasan i svima

razumljiv

Opa naela za izradu pravnih propisa:1) naelo jasnoe, kvalitete i kvantitete stila pravnog pisanja

2) naelo odnosa jezinih izraza i logikog smisla pravnog propisa

3) naelo utvrivanja i izraavanja egzistencijske i sadrajne ovisnosti nieg propisa o viem

4) naelo ukupnosti sadraja pravnog propisa

1) Naelo jasnoe, kvalitete i kvantitete stila pravnog pisanja: jasnoa - tekst mora biti svima jasan, razumljiv, tako da ne dovodi u sumnju itaoca

kvaliteta - koritenje uvijek istog stila jezinog izraza, treba izbjegavati homonime i sinonime jer izazivaju nedoumice

kvantiteta - treba postii optimalan broj rijei u reenici, koje ne trebaju biti preduge niti prekratke

2) Naelo odnosa jezinih izraza i logikog smisla pravnog propisa: pri izradi pravnih propisa izuzetno je vano postii sklad u odnosu izmeu jezinih izraza

upotrijebljenih za izraavanje misli u jednom pravnom propisu i logikog smisla pravnog propisa

treba se voditi rauna da odredbe zakona treba pretoiti u rijei da onaj koji ita zakon da logikim sudom izvue zakljuak o onome to je donosilac pravnog propisa htio rei

3) Naelo utvrivanja i izraavanja (egzistencijske i sadrajne) ovisnosti nieg o viem: pravni propisi stoje u odgovarajuem meusobnom odnosu koji ovisi o poloaju njihova

donositelja i samoj vrsti propisa

egzistencijska ovisnost nii pravni akt ne moe nastati, ako njihov donositelj nema u viem pravnom aktu nadlenost da ga donese

sadrajna ovisnost zadravanje u okviru propisane nadlenosti (usklaenost nieg akta sa sadrajem vieg pravnog akta)

potivanjem ovog naela izbjegava se opasnost donoenja nezakonskih pravnih propisa,

izbjegava se mogunost pojava suprotnosti u pravnoj regulaciji

ako takve pojave nastanu, stvaraju potekoe u primjeni prava pa ih kasnije treba ispravljati

usuglaavanjem pravnih propisa iji su sadraji u suprotnosti

4) Naelo ukupnosti sadraja pravnog propisa: donositelj pravnog propisa mora obuhvatiti one drutvene odnose za iju je normativnu regulaciju nadlean, ime se izbjegavaju tetne posljedice nepotpunog normiranja, pojave pravne praznine, este izmjene i dopune pravnih akata i sl.

Objavljivanje pravnih propisa: pravni propisi se donose i sa ciljem da se normativnom regulacijom drutvenih odnosa ostvare odreeni drutveni interesi. U ostvarivanju ove svrhe odredbama pravnih propisa preciziraju se prava i obaveza pojedinih drutvenih subjekata, to za sve opet znai dunost usklaivanja njihova ponaanja prema dispozicijama pravnog propisa

da bi se subjekti mogli upoznati sa sadrajem teksta pravnog propisa, oni se moraju objaviti

objavljivanje propisa je radnja u postupku donoenja pravnih propisa putem koje se na unaprijed propisan nain objelodanjuje sadraj teksta pranog propisa kako bi se s tim sadrajem mogli upoznati svi oni drutveni subjekti koji za to imaju interes

jedna od faza donoenja pravnih propisa

zakoni se prije stupanja na snagu objavljuju u NN

podzakonski se akti objavljuju u glasilima (opine, grada, upanije)

pravni se propisi mogu objavljivati i na oglasnim ploama ustanova i pravnih osoba s javnim ovlastima koje su ih donijele

mogu biti objavljeni i u glasilu HS (izvjea HS)

posredan oblik objavljivanja je: mediji, tisak, radio, TV

Obustava od izvrenja pravnog propisa: privremeni prestanak mogunosti primjene opeg akta, jer je pravno ovlateni nosilac kontrole takvog akta iskoristio pravo te ga obustavio od izvrenja zbog sumnje u njegovu ispravnost

odluku o ustavnosti donosi neki drugi organ, koji odluuje da li je do obustave trebalo doi ili ne vlada na prijedlog ministra ima pravo odluiti o obustavi odmah, a najkasnije u roku od 8 dana podnijeti zahtjev za ocjenu ustavnosti i zakonitosti

opinski naelnik ima pravo zadrati od izvrenja opi akt opinskog vijea, ako ocjeni da je tim aktom povrijeen zakon ili drugi propis te zatraiti od vijea da u roku do 15 dana otkloni uoene nedostatke, a ako opinsko vijee to ne uini, naelnik ima dunost da u roku od 7 dana o tome obavijesti organ sredinje dravne uprave koji je ovlaten za nadzor nad zakonitou rada tijela jedinica lokalne samouprave

Ekscepcija ilegalnosti (nezakonitosti): oblik kontrolnog ovlatenja prema pravnim propisima putem kojeg odreeni dravni

organ sud, odbija primjenu pravnog propisa na konkretan sluaj kad utvrdi da je u suprotnosti s viom pravnom normom, zakonom u takvom sluaju predmet se rjeava na osnovi zakona

ako sud pri rjeavanju utvrdi da je propis na osnovu koga bi spor imao raspraviti u suprotnosti sa zakonom ili drugim propisima viih dravnih organa nee u konkretnom sluaju primijeniti taj propis ve e donijeti odluku na osnovu zakona o utvrenoj suprotnosti obavijestiti e Ustavni sud

dogaa se onda kada sud u postupku treba primijeniti odreeni podzakonski akt ali posumnja u njegovu ustavnost ili zakonitost, tada ga on izuzme od primjene i primjenjuje odredbu zakona

ukoliko sud posumnja u ustavnost ili zakonitost zakona tada mora donijeti rjeenje kojim e

zakon obustaviti te e se obratiti Vrhovnom sudu da podnese Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu ustavnosti ili zakonitosti

Retroaktivnost povratno djelovanje pravnog propisa: odnosi se na primjenu propisa, na one situacije, koje su nastale i postojale prije nego je sam

propis stupio na snagu

retroaktivnost se doputa samo onda kada postoji osobito opravdan razlog i to uz stroge uvjete

predlagatelj je duan obrazloiti osobito opravdane razloge koji nalau retroaktivnost

miljenje i prijedlog za retroaktivnost daje odbor za zakonodavstvo i matino radno tijelo

potrebno je donijeti poseban zakljuak HS

Proieni tekst pravnih propisa: nastaje tako to se iz izvornog teksta propisa koji je pretrpio vei broj izmjena i dopuna odstrane svi izmijenjeni dijelovi i umjesto njih uvrste izmjene tj.dopune koje su izvrene do momenta proiavanja teksta

ureuje ga i izdaje odbor za zakonodavstvo HS kad je za to ovlaten ili kad to ocijeni potrebnim

tijelo koje utvruje proieni tekst u uvodnom dijelu proienog teksta poziva se na ovlatenja koje mu je podijeljeno da bi mogao utvrditi proieni tekst te ujedno to proieni tekst sadri

Proieni tekst sastoji se od : 1) izvornih odredbi koje nisu mijenjane

2) svih izvrenih izmjena i dopuna

3) eventualnih ispravaka teksta

Antinomija: proturjeje izmeu dvije ili vie odredbi unutar pravnog sustava

kasniji zakon ukida prijanji zakon:

1) vremenski kriterij:

kasniji zakon ukida prethodni

ako je neto zapoelo po starom zavriti e se po starom zakonu

ako je zapoelo po novom zakonu zavriti e se po novom zakonu

ako u meuvremenu pone djelovati novi zakon i njegove su odredbe blae za okrivljenika onda e se primijeniti taj novi zakon ( u kaznenom postupku)

2) kriterij specijalnosti:

posebni zakon derogira opi

u postupku prvo se primjenjuje posebni akt pa tek onda opi akt (npr. prvo e se primijeniti zakon o policiji, pa tek onda zakon o dravnim slubenicima)

3) kriterij hijerarhije:

daje se prednost pravnom propisu vie pravne snage

Rasprava o prijedlogu zakona na sjednici SaboraPRVO ITANJE ZAKONA je prvi dio u postupku donoenja zakona koji se provodi na sjednici Sabora.Prvo itanje zakona obuhvaa uvodno izlaganje predlagatelja, opu raspravu o prijedlogu zakona, raspravu o pojedinostima koja ukljuuje i raspravu o tekstu prijedloga zakona, raspravu o stajalitima radnih tijela koja su razmatrala prijedlog te donoenje zakljuka o potrebi donoenja zakona.

DRUGO ITANJE ZAKONARasprava o konanom prijedlogu zakona na sjednici SaboraDrugo itanje zakona je drugi dio u postupku donoenja zakona koji se provodi na sjednici Sabora.Drugo itanje zakona obuhvaa raspravu o tekstu konanog prijedloga zakona, stajalitima radnih tijela, raspravu o podnesenim amandmanima, odluivanje o amandmanima i donoenje zakona.

TREE ITANJE ZAKONATree itanje zakona je poseban dio u postupku donoenja zakona.Tree itanje zakona provodi se po odluci Sabora ili na zahtjev predlagatelja i to u sluajevima kada je na tekst konanog prijedloga zakona podnesen vei broj amandmana ili kada su amandmani takve naravi da bitno mijenjaju sadraj konanog prijedloga zakona.Tree itanje zakona provodi se, u pravilu, ako se amandmanima predlagatelja bitno mijenja sadraj konanog prijedloga zakona.Tree itanje zakona provodi se uz uvjete i po postupku propisanom ovim Poslovnikom za drugo itanje.

Centralni dio - najvazniji dio teksta pravnog propisa.

Metode:

1. metoda takstativnog normiranja,

2. metoda primjerinog normiranja,

3. metoda apstraktnog normiranja,

4. metoda principijelnog normiranja,

5. metoda precendentnog normiranja.

PRIJELAZNE ODREDBE - u pravilu prisutne u onim propisima koji reguliraju materiju koja je ve jednom bila regulirana.u sluajevima kada novi propis ponovo regulira na drugaiji nain jednu materiju postavlja se pitanje sudbine onih sluajeva ije je rjeavanje poelo prema odredbama ranijeg propisa, a nije zavrilo.Postojanje takvih sluajeva izaziva potrebu propisivanja prijelaznih odredaba. Imaju povratno djelovanje jer se odnosi na sluajeve ije je rjeavanje zapoelo po odredbama ranijeg propisa i nije bilo zavreno do donoenja novoga.ZAVRNE ODREDBE - nalazi se odredba o vaenju propisa. Iz zavrnih odredbi vidi se ponajprije propis koji je u pitanju stupio na snagu, ako je propis s ogranienim trajanjem, oznaava se vrijeme do kojega vazi (4 vremenska momenta nastanka pravnog propisa) tu ulaze odredbe o derogaciji.

Zastupnik ima prava i dunosti: sudjelovati na sjednicama Sabora i na njima raspravljati i glasovati, podnositi prijedloge i postavljati pitanja, postavljati pitanja predsjedniku Vlade i lanovima Vlade, sudjelovati na sjednicama radnih tijela i na njima govoriti, a u radnim tijelima kojih je lan i glasovati, prihvatiti izbor koji mu svojim odlukama odredi Sabor, na stalnu novanu naknadu, na naknadu odreenih materijalnih trokova.Zastupnik ima i druga prava i dunosti utvrena odredbama Ustava, zakona i ovoga Poslovnika.

Klub zastupnika u Saboru mogu osnovati: politika stranka koja ima najmanje tri zastupnika, dvije ili vie politikih stranaka koje imaju zajedno najmanje tri zastupnika, najmanje tri nezavisna zastupnika, zastupnici iz reda nacionalnih manjina.

Odbor za zakonodavstvo: razmatra prijedloge zakona i drugih akata koje donosi Sabor u pogledu njihove usklaenosti s Ustavom Republike Hrvatske i pravnim sustavom te u pogledu njihove pravne obrade, razmatra pitanja jedinstvene zakonodavne metodologije i druga pitanja bitna za jedinstvenu pravnu tehniku i terminoloku usklaenost akata koje donosi Sabor, daje miljenje o prijedlogu da pojedine odredbe zakona imaju povratno djelovanje, brine se o jedinstvu pravnog sustava i daje miljenje o naelnim pitanjima izgradnje pravnog sustava ili jedinstvene primjene zakona, razmatra akte koje potvruje ili na koje daje suglasnost

PITANJA DRUGI DIO1. IZVORI EUROPSKOG PRAVA

2. OSNIVACKI UGOVORI

3. OPCA NACELA PRAVA

4. PRIMARNI PROPISI

5. SEKUNDARNI PROPISI

6. MEDUNARODNO PRAVO

7. SUDKSA PRAKSA

8. USTAVNI SUD:- SADRZAJ ZAHTJEVA KOJIM SE POKRECE POSTUPAK PRED USTAVNIM SUDOM MORA SADRZAVATI :- PRIJEDLOG ZA POKRETANJE POSTUPKA PRED US- POSTUPAK PRED US U POVODU ZAHTJEVA- POSTUPAK PRED US U POVODU PRIJEDLOGA- POKRETANJE POSTUPKA PRED US - PODNESCI KOJIM SE POKRECE POSTUPAK PRED US- ZAHTJEV KOJIM SE POKRECE POSTUPAK PRED US MOGU PODNIJETI- AKTI US- SADRZAJ ODLUKE , RJESENJA US- IZVJESCA US- US CE ODBACITI RJESENJEM ZAHTJEV, PRIJEDLOG I USTAVNU TUBU AKO - US CE ODBACITI TUZBU AKO JE- USTAVNA TUZBA- ODLUCIVANJE O USTAVNOJ TUZBI