o_djecjoj_prici

5/16/2018 O_djecjoj_prici - slidepdf.com

http://slidepdf.com/reader/full/odjecjojprici 1/14

o DJECJOJ PRIel

1 .

Carstvo price je drevno, mocno ivjecno, Prica prati covjeka u raznim

oblicima od trenutka kad je mogao rijecima oblikovati svoja zamisljanja,

spoznaje, zelje, strahove inadanja do najrazvijenijeg stupnja kad na osnovi

velebnih otkrica razvija u masti jos nedosegnute mogucnosti, Prica je bijeg

od skucenosti, zagledavanje iza osjetilima dostupnog svijeta, probijanje

postojecih horizonata intuicijom imastom, projiciranje vlastitih zelja ido..

misljanja u postojeci svijet, prevladavanje konvencionalne stvarnosti. Prica

daje krila za svladavanje tezine utega svakidasnjice iza uzlete u visine; pricaotvara vratau nove prostore; prica je kcerka sna koji se zasniva na doziv-ljenoj stvarnosti, ali izmice kontroli svijesti sto plodove duha usporeduje

s pohranjenim arhetipskim slikama propustajuci sarno sukladne, ona napro ..

tiv iz podsvijesti izvlaci slobodnije i na odredeni nacin istinitije kombi-

nacije. Prica je protivljenje razumu radi oslobodenja razuma, iskrivljavanje

stvarnosti radi poniranja u njene dubine, negiranje jednog sustava radi

stvaranja drugog, obuhvatnijeg. Prica je prevladavanje straha, nemoci, tame,

tromosti inepokretnosti, sputanosti, okrutnosti prirode injenih sila, cak

ismrti. Prica je stvaranje, oblikovanje novog prema postojecem, trazenje

pravog lica ispod maske. Prica je dio slobode. Prica je carobna zemlja dje-tinjstva, razdoblja zivota najmanje ovisnog 0 svim nabrojenim ogranice-

njima. Prica je to vise prica sto je blize djetinjstvu, djetinjstvo je to vise

djetinjstvo sto je blize prici,

Svim lijepim sto smo rekli 0 prici nismo, doduse, pricu definirali, alismo istakli jednu od njenih bitnih odrednica postavljajuci je U odnos s ta..kozvanom konvencionalnom stvarnoscu, dakle stvarnoscu kakva se zapaza

.osjetilima. Prica vise iIi manje odstupa od atributa izakona takve stvar-nosti nudeci drukcije oblike, drukcije otkrivanje njenog stvarnog kontekstapa idrukcije zakone ' jednostavno receno, prica prikazuje pored stvarnog

L

kao stvaran inestvarni, nepostojeci, cudesni svijet, Medutim, .onim 5tO smorekli posijali smo sumnju u vjerodostojnost opozicija: stvarno nestvarno,

postojece nepostojece, cudesno, izmisljeno .. PQi~~__-~l lc l~~! l -<?g(irealnog,izmisljenog, fantasticnog) treba cesto uzeti uvjetno kao odstupanje ad kon ..vencionalno shvacene stvarnosti.-' Prica, pogotovo moderna, cesto potencira

~'.unutrasnju (nevidljivu a pravu) stvarnost upravo taka sto je prikazuje kao.~ . . . . -. . . ._ _ . . _ . . . . ...: ~. .... ,. ... .. ... ,. - . _ . . .. ~... .

.. pojavnu stvarnost.. Prica tako nudi irealnu pojavnu stvarnost koja bolje"fiimaci unutrasnju stvarnost nego osjetilima ustanovljena pojavna stvarnost.-

" - -Naravno, ne zelimo time reci da vile ivjestice tocnije prikazuju pravu

stvarnost nego neke zene S ovakvom iIi onakvom moci, odnosno da postoji

svijet vila, divova, vjestica koji nasim osjetilima nije dostupan. Ali svakako\zeli~o reci da kompliciraniju unutrasnju stvarnost mozemo bolje predsta ..

..".....( ~ - .

_._yiti ._~imb.olima nego ogranicenim stvarnim Iikovima ida, recimo, u moder ..

P21 prici 0 djecaku icrvenom balonu unutrasnju stvarnost boIje odrazava

irealna pojavna stvarnost kad crveni balon, ;krseci fizikalne zakone, dolazi

~.. _ ...

7



~

\;." .

za djecakom u razred (jer djecak samo na njega imisli) nego »prava« po-javna stvarnost po kojoj balon ostaje na stolu u podvornikovoj sobici, Akabismo, dakle, pojam cudesnog shvatili ikao unutrasnju stvarnost, nastalu izstraha, vjere, zeljc, osjecaja, intuicije, obuzetosti necim isl., .mogli bismoreci da je-prica knjizevna vrsta u kojoj serClJdeSllQjJojavljuje na bilo koji

nacin, u bilo kojem obliku iu bilo kojem opsegu. Bezcudesnog, iIi nekog. . .. .. .- --- .-

supstituta cudesnosti. nema. price, _. . . . . . . . . -- _... ..

2.

No cjelokupna problematika definiranja price nije tako jednostavna.Pri poblizem definiranju price javljaju se teskoce u terrninologiji, U odre-divanju cjelokupnog polja iIi podrucja price iu fiksiranju svih odrednicakojima se jedna podvrsta maze odijeliti od druge.

Kad sam u svojoj Pi,!:.gj()jknjiZevnosti razmatrao tu problematiku,

napisao sam: »Odabiranje i razgranicavanje naziva za razlicite podvrste

price nalikuje katkad na hodanje po zacaranoj sumi.« Razloznost ovakvogosjecanja potvrduju rijeci vrsnog strucnjaka za narodnu knjizevnost MajeBoskovic-Stulli: »Pojam narodne pripovijetke ipripovjedackih oblika kojeon obuhvaca nije---ni· do danas u literaturi sasvim rasciscen«.' Nije ras-cls~en u folkloristici koja je stara i ugledna nauka, a kako ce tek biti u

novoj imladoj znanosti 0 djecjoj knjizevnosti gdje je podrucje narodneprice sarno jedan, ito manji dio., U svojim dosadasnjim radovima a djecjoj knjizevnosti, a to je vid-ljivo i iz naslova ove knjige idosadasnjeg izlaganja, za naziv cijele vrsteupotrebljavam termin prica) Prica je, dakle, nadreden pojam svim ostalim

tipovirna iIi podvrstamaRao sto su narodna prica, umjetnicka prica, bajka,

legenda, saga iIi predaja, fantasticna prica itd.,. ..Za ovakav stav, bez ulaska ukompliciranu problematiku nazivlja, 110-

trebna su barem dva objasnjenja.Prvo se objasnjenje tice odnosa izmedu naziva . E T . ? c a i pripovijetka,

koji se u nasoj folkloristici javljaju kao istoznacnice. Taka M. Boskovic--Stulli govori 0 skupinama »pripovijedaka (= prica) «2 i u tekstu upo ..trebljava sad pripovijetka saa---prica vise po zakonima razbijanja stilskemonotonije, nego po razlikovnosti vezanoj uz jedan iIi drugi. termin (iakoza neke varijante, na primjer za parabolu iad nje izvedene price, gotovo

uvijek upotrebljava izraz prica). U odluci za razgranicenje price od pri-.._povijetkedjelovalo je nekoliko irazloga, od kojih Sll najvazniji: 1. potre-ba za pojednostavljenjem idovoljnom jasnocorn termina; 2. cinjenica daizvan folkloristike, pogotovo u djecjoj knjizevnosti (na primjer u hrvat-

skim djecjim casopistma 19. st.), prica i pripovijetka iIi pripovijest naj-cesce nisu istoznacnice: 3. da pricati i prica U obicnorn govoru (Svastamu je napricao. Sve su to price, dragi moj.) ukljucuju odredenu ne-povjerljivost i upozoravaju na nestvarnost iskazanoga, dok pripovijedatiznaci istinito kazivati dogadaje (Ispripovijedao mu je sve po redu.); 4.da se u novijoj djecjoj knjizevnosti za vrlo vaznu podvrstu umjetnicke

price, koju u bogatoj engleskoj djecjoj knjizevnosti nazivaju fantasy, unas ustalio izraz [antasticna prica li da se isti izraz ustalio izvan djccje

1 Maja Boskovic-Stulli. Povijest hrvatske knjii.evnosti, knj. 1, Liber=-Mladost , Zagreb, 1978.

2 M I Boskovic-Stul'li, ibid.

8



knjizevnosti u znanstvenoj fantastici za kraci tekst 0 (zasad) nepostojccemsvijetu. Ovim se razlozima donekle protivi upotreba izraza prica za sto-

riju u filmskom inovinarskom zargonu u smislu biografije (To je prica

o ... ), no kao da se i tu izrazom prica naglasava slobodna obrada bio-grafije, dakle odstupanje od stvarnosti, sto iopet ide u prilog vee nave ..

denim razlozima.

Drugo se objasnjenje tice odnosa izmedu ~aziva prica ibajka, Mnogisu u djecjoj knjizevnosti skloni da se umjesto rijeci prica; kao nadreden

pojam upotrijebi rijec bajka, oslanjajuci se mazda na njemacki naziv Mar-chen koji u svom pravom, uzem znacenju oznacava isto sto inas izrazbajka, dakle jednu, ito najvazniju, vrstu narodne price, ali u sirem smislumoze znaciti i druge vrste, kao novellenartige Miirchen (novele), Zegende-artige Mdrchen (legendc), Liigenmiirchen. (lagarije), pa i bilo koji oblikKunstmiirchen (umjetnicke price). Medutim, cini se da tri krupna razlogagovore u prilog prici: 1. u nasoj folkloristickoj terminologiji bajka je sa-_rno jedna vrsta, odnosno dio price ili pripovijetke (»Podrazumijevaju se

pripovijetke u uzem smislu /price 0 zivotinjama, bajke, legendarne, nove-listicke, saljive pripovijetke, te i druge price/ .... «);3 2. za modernu fan-tasticnu pricu u kojoj je cudesno daleko od bilo kakve veze s caranjem_iIi bajanjem iz usmene iIi narodne bajke izraz bajka je neprikiadan; 3.neki od najpoznatijih pisaca iprevodilaca upotrebljavali su izraz prica zarazlicite tipove price, pa bi bilo dovoljno spomenuti sarno klasicnu knjiguPrice i: davnine I. Br'lic-Mazuranic, a tu su jos imnogi drugi primjerikao Nazorove Istarske price, Turiceve Price, Copiceve Price partizanke,Tabakov prijevod Andersena pod naslovom Price izgode, Balogovi brojninaslovi pjesama · prica u knjizi Ja magarac imnogi drugi.

3 .

Polje djecjc price je vrlo siroko. Ona obuhvaca dio narodne price,prije svega dio narodnih bajki inovela, Vukovih zenskih imuskih pripo-vijedaka. Poznato je da narodna _bajka nije stvorena za djecu, ali da su__nnoge narodne bajke prikladno djecje stivo, Poznato je nadalje da seurnjetnicka djecjaprica razvila iz narodne i da su najpoznatije djecjeprice obradili glasoviti djecji pisci Perrault, Grimm i drugi.

L ~

Isto je tako poznato da je umjetnicka prica razvila varijante priceu kojima je svaka veza s narodnom pricom prekinuta. U vecini svjetskih

antoIogija djccje knjizevnosti iIi djecje price provodi se podjela na na..

rodnu iumjetnicku pricu, ali idetaljnija na: mit, bajku, predaju iIi sagu,

»literarnu narodnu bajku«, literarnu bajku, legendu i fantasticnu pricu,Ponekad se zbog nepreciznosti engleskih izraza za bajku upotrebljava njc-macki izraz Marchen. Termini »literarna narodna bajka« i»literarna bajka«

ne javljaju se svugdje, ali su vrlo zanimljivi kao pokusaj tocnog ozna-

civanja narodne bajke u Iiterarnoj obradi (na primjer Grimm iPerrault)iIi bajke na neki nacin slicne narodnoj bajci (na primjer Ivana Brlic-_

-Mazuranic, neke Andersenove bajke itd.). U lektiri za djecu u nasim sko-lama malo dolaze do izrazaja mitovi, predaje i legende, pa se, dakle,

,. \, .__ -,:-

"najvecf gio prica svodi na tri dominantna tipa: .narodnu bajku, umjetnicku.. . .. .. . ~ ~ ~ . .. '. , . I.~ ' I ' . _- _ . " •

••-..... I .

3 M. Boskovic-Stulli, Narodne pripovijet ke, Pet stoljeca hrvatske knj izevnosti, knj, 26, Zora--Matica hrvatska, Zagreb, 1963.

9..



bajku i'..antasticnu pricu '7 kao zasebnu varijantu price novijeg vremena.

Stoga je potrebno pokusati" definirati te tri najvaznije varijante,

~Postoji mnostvo definicija '~narQ .d.nebaj1s~ . .Jvelik broj navodi Max LUthiu svojoj poznatoj knjizi Miirchen (I. izd. 1962), a zanimljiva su izapazanjaK. J. Obenauera, autora knjige Das Mdrchen (1959).. Liithi tvrdi da se bajka(Marchen), prema misljenju vecine strucnjaka, moze definirati sarno na os-novi veceg broja formainih i sadrzajnih kriterija. S pomocu njih ona se

-dovodi u opoziciju prema drugim vrstama te se razgranicavanjem od njih

najpreciznije definira. Osnovni su: rasclanjcnost u vise epizoda; jasna

struktura iIi stroga artikulacija »po kojoj se razlikuje od neogranicene

sIobode umjetnicke bajke«; u~jetnicko-fikcijski karakter »po kojem se baj-

ka razlikuje od obavijesti 0 videnom, ellvenom, dozivljenorn iIi 0 onom u

sto se ~vjeruje«: lakoca, igra (Leichtigkeit, Spielerische) »po cemu se raz-. . . .

likuje od srodnih vrsta kao sto su saga, legenda, mit«: beznacajnost pouke

(razgranicenje prema basni i paraboli iIi egzemplu); mijesanje stvarnog

i nestvarnog, po cemu se opet razIikuje »od izmisljenih pripovijesti srealistickim iIi pseudorealistickim pretenzijama kao sto su novele, ro-

mani, znanstvena fantastika ... «Za Obenauera su bitne odrednice: vrst epske fantazije, sretan zavrse ..

tak, cudesno i carobno, blistave slike pune znacenja, ostvarenje djecjih. . . . . .

zelja,-pradozivljaj rornantike, cijeli svijet pun euda. .

Dodamo Ii jos tri pokusaja definicije, od brojnih koje citira LUthi,iupozorimo na morfolosku analizu bajke S. Proppa, bit ce slika, uz nuz-no ponavljanje elemenata dopunjena.

»Pod bajkom podrazumijevamo od Herdera ibrace Grimm pricu za-

snovanu s pjesnickom fantazijom pogotovo s podrucja carobnog svijeta,cudesnu pricu neprikovanu za uvjete stvamog zivota koju uceni i pukrado slusaju pa makar znadu da su zbivanja u njoj nevjerojatna« (Bolta ..

-Polivka).»Bajka je prica odredene duzine koja ukljucuje slijed motiva iIi epi-

zoda. Odvija se u nestvarnom svijetu bez odredenog mjesta i odredenih

karaktera a puna je cudesnog ..U toj bezvremenskoj zemlji skromni junaci

ubijaju protivnike, nasljeduju kraljevstva izene se kraljevnama« (S. Thomp-

son).

U knjizi lednostavne forme iz 1972. Andre Jolles pise kako su u bajci»zbivanje, tok stvari taka podeseni ... da potpuno odgovaraju zahtjevima

.primitivnog morala te su i prema nasem apsolutnom osjecanju pravde

dobri ipravedni ... Cudesno u tom obliku inije cudesno, nego se sarno

po sebi pretpostavlja... kao jedina rnogucnost da se zaustavi nemoral

stvarnosti.s

U svojoj glasovitoj __Morfologiji bajke i s . Propp detaljnom analizomdolazi do zakljucka da je u bajci broj funkcija (31) 'i broj lica (7) vrlo

,- .

ogranicen. Sva se Iica svode na ovih sedam: protivnik, darivaIac, pomoc-nik, kraljevna S Deem, posiljalac na put,_- junak,· lazni junak. Jedno lice

moze vrsiti nekoliko funkcija, kao sto inekoliko lica moze obavljati istufunkciju. U pojedinim bajkama javljaju se zasebne transformacije iste

funkcije (tako je, na primjer, funkcija trazenje, a transformacije: traze-nje kraljevne, trazenje nekog predmeta, trazenje sestre i sl.),

Iz svega proizlazi da _narodna bajka ima strogo odredenu i lako pre-

poznatljivu strukturu, da stvarno i·~cudesno postoje u njoj paralelno .ne"

onernogucujuci se ..medusobno, da je bitno nizanje dogadaja iepizoda bez... ,. ..



opisa, da karakteri nisu detaljno opisani ni u fizickom a kamoli u psi-

hickom pogledu, da nema ni traga statickirn opisima prirode, a tzv. dina-

rnicki opisi, kako ih zove Lihacov, da su u funkciji radnje (gora ipecina

se otvara izatvara, vjetar kao pomocnik iIi protivnik itd.), da je cudcs-

no mitoloskog porijekla ida je moral specifican (pobijediti, snaci se, imati

srecu) ida se sve dogada u neodredenom prostoru ineodredenom vremenu.

Prijelazni oblik narodne bajke u umjetnicku, koji neki nazivaju lite-._ . - _. . . . . . . . .' .. . ... .'

rarnom .narodnom .-bajkom (Perraultove, Grimmove price), Iako je defi-

nirati. Tu se narodna bajka ne mijenja, nego dotjeruje (od brojnih vari-

janata iste bajke bira se bolja, iz drugih varijanata unosc se u izabranu

uspjeliji detalji, krati se, jezicno se dotjeruje, a mogu se u nju uvuci

ikraci opisi te poneki trag determiniranja lika is!.).

Mnogo je teze odrediti ono sto neki autori zovu \Iiterarnom bajkom..

a ovdje se naziva \~~jetnickom bajkom.', Dna, naime, obuhvaca vrlo siroko

podrucje iima mnogo podtipova ikojima jesvima zajednicko da u struk ..

turi vise iIi manje cuvaju neke elemente ili xluh narodne bajke. Najjed-

nostavniji su primjer takve bajke price Ivane Brlic-Mazuranic iIi pricepoput Andersenove Male sirene. One su po vanjskim elementima nalik

na narodne price, ali nisu narodne price; nego na narodnim elementima. -.. . ..

izgradene umjetnikove price s promjenom nekih odrednica gdje se naj-

jace istice prisutnost pejzaza, produbljivanje i izgradnja kompleksnih Ii..

kovaT drukcija eticnost. 0 mnogostrukosti takvog pristupa prici iz vlas-

titog iskustva lijepo govori J. B. Singer': »Ako nadem koju zgodnu na-

rodnu pricu, pogotovo ad onih 5tO su mi pricali majka iotac, ja cu se

posluziti njom, Ako ne, ja kazem sebi: Pa ija sam dio naroda. Zasto ne

bih ja izmisljao price? I, naravno, izmislio sam ih dosta. Katkad naidern

na kakvu sitnu pricu, sarno iskru price, i tada ja ad iskre razbuktam

vatru.« Prema spomenutom umjetnicke su bajke price koje, iako tvore-

vine umjetnika, zadrzavaju odredenu vidljivu vezu s narodnom bajkom,

N o tim se imenom mogu obuhvatiti, aka se ne provodi detaljnija podje-

la po motivu iIi postupku, i sve one umjetnicke price u kojima stvarno

! . nestvarno (cudcsno, carobno. poeticno) koegzistiraju ne iskljucujuci jedno

drugo u - samoj prici, a na neki nacin iizvan nje, odnosno sve price koje

nisu fantasticne price. Iz toga jasno proizlazi da se bajka u tom smislu

.moze najbolje protumaciti opozicijom izmedu nje i fantasticne price. Ta

je podjela vise radi same stvari nego radi podjele za razumijevanje na...

rodne price vrlo vazna, koliko god jos uvijek mnogi ipisci ikriticari gle-

daju na nju bilo s nepovjerenjem bilo s nerazumijevanjem.

Cirri se da dva bitna elementa, a mozda se oba mogu svesti l1a jedan

jer je rijec 0 cudesnom, karakteriziraju fantasticnu pricu. Jedan zapaza

i tumaci Roger Caillois trazeci bitnu razliku izmedu bajke i fantasticnc !price na podrucju znanstvenc fantastike u svom clanku Od bajke do

science-fictions. Fantasticna prica u djecjoj knjizevnosti ima iste bitne,

odrednice uz motivske iproblemske razlike te zavrsni Cailloisovi zakljucci .

o atmosferi straha i jeze u znanstveno-fantasticnoj prici imaju u djecjoj ;

fantasticnoj prici drukciju dimenziju, mada ni ana nije od njih imuna

4 J. B. Singer, Intervju sa studentima na University of Connecticut, 1977, objavljen u: Children'sLiterature, vol. 6, Temple University Press, Philadelphia, 1977 (preveo M. C.).

5 R. Caillois, De la [eerie a la science-fiction, Preuves, 118, 1960, 19-29, preveo Petar Vujicic u

»Knjizevnoj kritici« br. 5- - -6 , 1971, str. 61-71.

11



(mnogi govoreci 0 Carrollovoj Alici u zemtii cudcsa spominju ludilo, ne-zdravi san, ocaj, kosmar)". ,

, Caillois razlikuje cudesno' i fantasticno> Cudesno, a ono pripada bajci,

[e. » s v e t c u d a , svet koji se vezuje sa' stvarnimisvetom, ne narusavajuci u". . . -

~"njemu,~nicim njegov unutrasnji .sklad ine unistavajuci njegvu cvrstinu«.

dok [eTantasticno »manifestacija skandala, rascepa, neobicno, cak nesnos-

no prodiranje u taj stvarni svet.« »Drugim 'recima«, tumaciCaillois, »svet"bajke i"stvarni' svet llzajamno" se prozimaju bez ikakvih teskoca i kon-

flikata. Dabome, oba ta sveta podlezu razlicitim zakonima. Bica koja ih

nastanjuju nisu niposto obdarena jednakim snagama. Ali srecu se gotovot, bez cudenja ... ', u fantastici. pak natprirodni poredak narusava cvrstinu

.svemira.«? lake je citat kratak inedovoljan, jasna je Cailloisova tvrdnja

o paralelnom postojanju svijeta realnog i cudesnog u bajci kao normal ..

nag stanja stvari io,fantasticnom, kao sili koja prodire u stvarnost un0-

.seci u nju svoju, razornu, logiku a, dodat cemo, prizvana je stvarnoscu,

Taka u fantasticnoj prici zapravo dolazi do toga da se vrsi pomak s neke

napete aktualneiuvijek posebne tocke u irealno, da je ta irealna stvar ..nost prizvana, tj. u tom trenutku nastala u dubinskoj vezi s realnoscu

ad koje se polazi, da od trenutka pomaka namece zakone svoga sustava

ida u nesukladnim slikama razotkriva pravu bit stvarnosti. Kao sto smo

vee rekli, unutrasnja stvarnost, skrivena u Ijusturi Iazne pojavne stvar-nosti, oslobada se pomakom u irealno kao div iz price zatvoren u boci

i razvija U obliku nove pojavne stvarnosti, zasnovane na drugom sustavufunkcioniranja, istinu 0 osnovnom dozivljaju, stanju ili tjeskobi. Ako je

suvremeni svijet ispunjen mnostvom egzistencijalnih i esencijalnih tjes-

koba, nece biti cudno sto ce se iu znanstveno-fantasticnoj prici kao iusuvremenoj nedjecjoj fantasticnoj prici (vidi, na primjer, Zupanovu an to..logiju novije hrvatske fantasticne proze pod naSIOVOlTI Guja u njedrima)

prizvana stvarnost odvijati »u klimi straha«, dok ce u djecjoj fantastic ..noj prici, s djetetom kao glavnim junakom i djetetovom stvarnoscu kao

polazistem, u irealnoj prizvanoj stvarnosti defilirati oslobodeni svijet dje-cjih osjecaja, mrznje, zelja, otpora, strahova, sklol1osti, vjerovanja,

,U bajci se izvan bajke izmisljeni carobni svijet susrece kao paralelna

realnost, u' fantasticnoj prici gradi se svaki put ponovno nadrealni iIi

irealni svijet kakav nigdje drugdje ne postoji, koji predstavlja unutras-

nju stvarnost odbacujuci pojavnu stvarnost. U bajci su junaci najcesce od-o 0

rasli, u djecjoj fantasticnoj prici najcesce su junaci djeca ad Carrollove

Alice do, recimo, Jelke Ele Peroci. Mogucnosti su bajke ogranicene ipod-

..lozne shemama, mogucnosti su fantasticne price, vrlo siroke .. '

Daljnje govorenje 0 bajci i fantasticnoj prici nastavlja se u analiza ..

ma pojedinih prica,

4 .

Osim osnovne podjelc po strukturi, bcz koje nije bilo moguce defi-nirati pricu, moguce su imnogobrojne druge podjele. Po shvacanjima ne-

kih na podrucju knjizevnosti nijedna podjela ne vrijedi nista, jer su knji-

zevna djela vrlo kompleksne i slojevite tvorevine, pa se ne lTIOgU grupi-rati kao jcdnostavne stvari, dok drugi misle da jc svaka podjcla dobra,

6 A ., Lugli, S toria della letteratura per l'injanzla, Sansoni, Firenze, 1963.

7 Vidi nastavak u: M. Drndarski, Narodna bajka u moderno] knjiievnosti, Nolit , Beograd, 1978~

12



J

. . . .

aka je provedena na jcdinstvenoj osnovi iaka ne pokazuje prevclike pre-

tenzije, jer upozorava na neke elemente idonekle ih osvjetljujc. Priklonitcemo se drugom misljenju iizloziti neke podjele koje se javljaju u praksi

kao idruge rnogucc podjele s uvjerenjem da time pridonosimo vecoj jas ..

noci S obzirom na terminologiju i definiranje price.Po postanku dijeli se djecja prica na narodnu i umjetnicku.-

Gledajuci - na' oS11ovnustrukturu pokusali smo dokazati, za najvecifond djecje price, "postojarije .razllke izmeducbajke i fantasticne price,

svjesni cinjenice da u pricama nekih autora nije 'til 'podjelu lako provesti

(na primjer kod Andersena).

Polazeci ad- tipa cudesnog maze se govoriti 0 mitolosko] prici, kad

su kao junaci prisutniHkovi iz mitologije, 0 alegorijskoj prici, kad prica

prikazuje borbu prirodnih sila ili pojrnova u Ijudskim likovima, 0 hi-

perbolickoj prici, kad se cudesno svodi na pretjerano uvecavanje postoje-

ceg, a fantasticnoj iIi nadrealistickoj prici 0 kojoj se govorilo (izraz nad-realisticki ne bi trebao izazivati cudenje ako se zna da je otae fantas-

ticne price L. Carroll smatran pretecom nadrealizma).Po ejektu; namjeni ili podtekstu prica moze biti: simbolicka, filozof-

ska, saljiva iIi humoristicka, poucna prica, prica kao igra, moralisticka

prica, basna. Pretjerivanje u namjeni dovodi do grube tendencioznosti, do

vulgarizacije namjene koja unistava samu pricu, Tako su moralisticke pri-

c e hrvatskih pedagoskih pisaca u 19. st. bile zaista moralisticke, ali ne

i prave price. Mnoge velike umjetnicke price imaju jasno vidljiv pod-

tekst koji nimalo ne umanjuje njihovu umjetnicku vrijednost. U istom

je polozaju i prica koja dobiva ime po stavu autora prema aktualnim

drustvenim problemima, tzv. angazirana prica, ciji je sjajni predstavnik

Gianni Rodari.Po odnosu prema tradiciji spominje se: klasicna prica, starinska pri-

ca, moderna prica, Te je pojmove i lako i tesko objasnjavati i vrlo su

relativni jer ovise 0 stavovima onoga tko ih upotrebljava.

Po elementa igre izdvaja se: kumulativna prica, koja se zasniva na go-milanju i ponavljanju elemenata, nonsensna prica, koja izgraduje sustave

suprotne postojecem na osnovi nonsensne analogije i logike. Mozda bi

se ovamo mogle ubrojiti i lagarije, iIi igre s prekrajanjem morfoloskih

iIi sintaksickih elemenata teksta.

Po junacima U odnosu na djecu mozemo razviti opoziciju: prica s dje-

com kao junacima is junacima koji nisu djeca. U vezi S ovom podjelomrnoguce su i transformacije kad se junaci koji nisu djeca ponasaju tako

da pokazuju djecje osobine te ih djeca-citatelji i dozivljuju kao djecu

(bjesici idomaci Ivane Brlic ..Mazuranic, svi sitni smanjeni junaci u borbi

s velikima isl.).

Najbogatija je podjela po [unacima uopce koju necemo pokusavati is..

crpsti i pri kojoj ne uzirnamo, kao Propp, junake po funkciji nego po

"prlpadnostl Ijudskom rodu, zivotinjskom iIi biljnom svijetu itd. iIi drugim

podjelama unutar drustva iIi mitoloskog svijeta. U tom smislu spominju

se: .vilinska prica,'. prica 0 patuljcima, prica o- divovima, prica 0 vjesti ..

carna, ' prica '0' herojima, prica 0 postanku imena planina, izvora, rijeka(prijetvori), prica 0 svecima, prica 0 trecern sinu, prica 0mudroj djevojci,

prica 0 zivotinjarna, prica 0 antropornorfno prikazanim iivotinjama, prica

o antropornorfno prikazanim biljkama i stvarima, prica 0 lutkama, pricao ludama, prica 0 djevojcicama i djecacima i jos mnoge druge.

t

13



Ovisno 0 zavrsetku razlikuju se tri tipa: prica sa sretnim zavrsetkom,

s ne"S'"telhim" Lavr~etkOItl, .'prlca sa zavrsetkom u kojem se ne odlucuje a~ . .

oIti .iIi ne biti, sreci iIi nesreci (na primjer Andersenova Kraljevna na zrnug r a s k a ) . "U narodnoj bajci, sto ne vrijedi jednako za druge vrste kao sto

su mit, predaja, Iegenda, sretan zavrsetak je pravilo, dok je u umjetnic ..koj preporuka recipijenata, tj. djece koja sretni zavrsetak bez sumnje

ukljucuju u svoj horizont ocekivanja .. Pitanje ije. kompleksno, ..~Jlnarodnoj ..J?~i(.;.i.t-,.kao sto....smo .vidj~li,. sretan svrsetak pripada bitnim odrednicamavrste i u funkciji je same vrste. Obenauer tvrdi:

»Sretan zavrsetak mnogih slavnih bajki, po nasem misljenju, odgovaramanje potrebi slabih dusa koje ne podnose nikakvu tragiku, nego vise ep-

~_.~k<?~osjecaju za pravdu imudrom saznanju da mozemo nakon teskihiskusenja u punom smislu te rijeci dostici srecu potpunog .ispunjenJaIjudskosti, kako god bila teska iskusenja koja su nametnuta junacima

. . .

price.' Ti se stavovi svakako mogu prihvatiti. .No zavrseci umjetnickih bajki

i fantasticnih prica cesto su sretni u prenesenom (bitnom) smislu, ali ne

iu fizickorn (pobjeda, zenidba s kraljevnom). Karakteristicni su primjeri:smrt Andersenove djevojcice sa zigicama, sjedinjenje kositrenog vojnika

iplesacice u plamenu, odlazak Exuperyjeva malog princa sa Zemlje, su-

denje Alice u Carrolla itd. Reakcije djece u recepciji prica na nesretan

iIi ne sretan zavrsetak mogu biti zanimljivo podrucje ispitivanja, a ovdjemoramo prihvatiti konstataciju da u umjetnickoj bajci ifantasticnoj pricisretan zavrsetak nije pravilo. . .

Po odnosu prerna - ! g r i . . rijecima mogli bism~~~liJiQv~tiprice .bez igrerijecima i one u kojima je igra rijecima naglasena. Takva podjela mozekoristiti na podrucju proucavanja suvremene price gdje je igra rijeclma

cesto polaziste price.Spomenimo jos sarno to da gotovo svi izvrsni tekstovi sadrze u je..

dinstvenim omjerima razlicite osobine iz ovih podjela te je svodenje jedne

price iIi cak cijelog autora na sarno jedan uzak model neprikladno. Taka

se, na primjer, jasno mogu dokazati brojne razlike izmedu narodne bajkei prica Ivane Brlic-Mazuranic, ali nije nimalo sretno da se zato poznateprice velike autorice nazovu..»pedagoskom bajkom« iIi cak sintagmom »baj ..ka kao pedagoska literatura~~9:':''jer' »pouka u njima cesto diktira razvojdogadaja koji za bajku nije uobicajen«. Nije uobicajen za model iIi ka-

non narodne bajke, ali je potpuno konzistentan i upravo bitan u novom

modelu sto ga razvija autorica Prica iz davnine pa ga ne diktira pouka.Zaista su te price neusporedivo vise od »pedagoske literature«, ne pot ..cjenjujuci pri tom pedagosku literaturu koja podlijeze drugom sistemu

vrednovanja. Isto vrijedi iza druga slicna pojednostavljenja.

5 .

. . -.Drukciji cudesni svijet izvan. narodnel.i .Iiterarne narodne bajke ostva-

ruje se drukcijim postupcima. Dok je u narodnoj prici cudesno gotovo

uvijek u nekakvoj vezi s paralelnim cudesnim (mitskim) svijetom, dotlese izvan nje kao postupci za stvaranje cudesnog javljaju: ozivljavanje ne-zivog, ocovjecavanje neljudskog, preuvelicavanje iIi ekspandiranje likova,

IMax Lqiithi, Miirchen, VI ~ izd., Stuttgart} 1976 (preveo M. C~).9 M. Drndarski, ibid.

14



•

stvari isvojstava, sto se sve svodi na dodavanje svojstava, zatim obrnuto

od toga brisanje svojstava ili zakona, obrtanje reda stvari, sofisticizam kaoizgradnja novih sustava na osnovi zapazene pojedinosti defektnom (poroc-

nom) a prividno ispravnom analogijom i dedukcijom, igra, prepustanje

podsvijesti, parabolska i simbolska zamjena za stvarnost, a maze se su-sresti i Iazna bajkovitost (tada likovi posudeni iz bajke ne sudjeluju ni

u stvaranju privida bajke, kao u Thurberovoj prici Mnogo mjeseca gdje

kraljevna injezin atae sarno prebacuju problem odnosa djece iodraslih

na neutralan plan).

Postupkom ozivljavanja i antropomorfnog prikazivanja, karakteristic-

nim za velik broj Andersenovih prica, ne dobiva se, ako su odsutni drugi

elementi, prava fantasticna prica, pogotovo aka se pri tome dodaje sarno

svojstvo govora.

Za pravu fantasticnu pricu karakteristicni SUI izvan stvaranja cudesnog,

j_9_~-r - · ·Qri ig ipostupci, kao sto su: stavljanje djeteta u polozaj glavnog iIi. - I.. . . .

drugog glavnog junaka (ad 22 fantasticne price U ovoj knjizi dijete je

junak u 15 njih) , sklonost nonsensu, parodiranje, raznovrsne igre rijecima~ r ·naivI1ost. Svi su oni neobicno vazni i djelotvorni u prici, no jedan od

njih potrebno je posebno istaknuti, a to je pomak u irealno."

Medu »osnovnim postupcima« koji su zajednicki svim piscima fan-

tasticnih prica Elizabeth Nesbitt" na prvom mjestu istice »prijelaz iz jed-nag svijeta u drugi« (the passage from one world to another), odnosno

.prijelaz iz realnog svijeta u irealni. Taj je postupak bez sumnje zajednic-

ki svim piscima fantasticnih prica, ali je cinjenica da svaki autor u sva..

koj prici trazi vlastitu varijantu prijelaza, jer upravo 0 njoj ovisi stva-

ranje i logika svijeta cudesnog.~.Y,.,-.na,l):)qn9j ...bajci ...prijelaz u irealno nije

ni istaknut ni specifican za pojedinu pricu. U njoj naime cudesno postojiizvan pojedine bajke kao izgraden i konzistentan sustav te u bajci jed ..

nostavno dolazi do susreta s njim. U fantasticnoj _prici~cudcsno se stvara

.u trenutku starta pr~~~".,_~.svaka fantasticna prica _stvara sarno za sebe,F..svoj fantasticni svijet.j oblikujuci Iantasticnim sredstvima neki zbiljski do-, \;

,zivljaj~ U svakoj ad njih dolazi do svojevrsnog pretvaranja u novi, u kon-

'vencionalno percipiranom svijetu, nepostojeci oblik. Takav prijelaz, pre..

tvaranje iIi pomak plasticno slika Maeterlinck u Plavoj ptici kad na po..

zornici u prvim trenucima djecjeg sna stvari ipojrnovi iz ranije oslika-

nog realnog kruga »uskacu« u svoje irealne oblike. Kolebanje i odusta ..

janje od tehnike fantasticne price izvrsno se vidi kod Ivane Brlic-Ma-zuranic pri stvaranju Iikova Dornacih u Sumi Striborovoj. Ona sarna uvjer-

ljivo tumaci svoj dozivljaj vatre u peci i raja iskara sto je sunuo iz nje

jednog predvecerja kao polaziste za razvoj price, ali ipak odustaje od

stvaranja i opremanja vlastitog cudesnog svijeta, pa mjesto toga uzima

gotove likove iz narodne price, a odustaje cak i od osnovnog dozivljaja

ugradujuci Domace kao epizodiste u »tUQU« pricu, Taj, dakle, presudni-...renutak u nastajanju fantasticne price nazvao sam pomak u irealno. ··:Cini /'mi se da je taj naziv dobar, da odgovara, >'jer je prijelaz obicno taka

vjesto i dobro pripremljen da se radnja, bez zaustavljanja ibez ikakvih

prepreka, nastavljajuci logican put kojim je krenula: ne potpadajuci nipod kakvu vanjsku silu, odjednom kao pomakne u prostor koji ima druk-

...

10 M~ Crnkovic u clanku: »Pomak u irealno u fantasticnoj prici« (Bagdala 16J1972, str. 158).

11 C. Meigs, E. Nesbitt, A~ Thaxter Eaton, R a Hill Viguers, A Critical History of Children's Lite-rature, Macmillan, New York} 1959.

15



cije dimcnzijc iu kojem vladaju drukciji zakoni. No kako i dimenzije i

zakuni toga novog prostora ovise 0 pomaku, a kako opct pomak nijc

nista drugo nego Iogicna iuvjerljiva rezultanta razvoja teme izrasle uvijekj .z.. takozvanog realnog svijeta, jasno je da je pomak u irealno vrlo vazandio ~rice, C ia oriia 'PJicl l znaci.vrecimo, ....Q U O _sto za _avion znaci odlije-R~_( j -e__Q 4 ~ ' . - ~ ~ ~ _ l j e , . - .ignuti _se u visinu ~a ..kojoj se _onda leti.(~_ .-,

Ne odustajuci od tvrdnje da svaka fantasticna prica vlastitim poma-kom otvara polje vlastitog cudesIlog ill irealnog 'svijeta, mozemo ipak

"-"riakon analize veceg broja fantasticnih prica zapaziti neke osnovne teh-

nike'-·pomaka. To 'su:/s~)1/':nesvijest} d.risevna prisila (nametnuta vjerovanja);.

\,fi~tvarerijezelje (potrebe, tjeskobe), dusevna nerazvijenost (prave i lazneJtil_ •• _

lude) i konacno igra kao svjesno odredivanje erte koja dijeli stvarno i

nestvarno kao i pravila po kojima funkcionira irealni svijet. Carrollova

'Ati'ca zaspi na prvoj stranici i probudi se na posljednjoj U obje knjige.

Sve bogate Carrollove izlomljene irealne slike realnog svijeta ornogucujesan. Sve one naviru iz »skladista« podsvijesti, a nema svijesti kao kontro-

lora koji bi odbacio slike nesukladne sa »stvarnoscu« .. Tehnikom sna kao

pomaka u irealno sluze ,~e i toliki drugi, kao Andersen u Cvijecu male 'Ide, Barrie u Petru Panu, Capek u Postarsko] bajci, Rodari u PutovanjuPlave strijele, Peroci u Maci papucarki i toliki drugi. Srodna su snu, po

gubitku iIi slabljenju svijesti, stanja soka, nesvijesti, vrucice iIi sl. Tako,

"recimo, u ~ndersenovoj Djevojcici sa zigicama cudesno nije nista drugo ne-

go haluciniranje kakvo se javlja u procesu smrzavanja. Nametnuta vjero-vanja stvaraju u Andersenovu Carevu novom ruhu irealnu sliku cara obu-cena u prividno nista, Ostvarenjem zelja ili drugih potreba kao gIavnimiIi dodatnim movensom ostvaruje se pomak u velikom broju prica, kaokod Collodija, Barriea, Loftinga, Saint-Exuperyja, A. Lindgren, E. Peroci.

Slikanje Iuda, pravih ilaznih, cesto je iu narodnoj bajci iu fantastienoj

prici, kako to, uz tolike druge, dokazuju Grimmova prica Sretni Ivo,

Thurberova Mnogo mjeseca i Singerova Snijeg u Tupovcima. (U nekim

podjelama djecje price ciklus 0 ludama zauzima jedno od vrlo vaznih

mjesta.) ~~!ljn~._.· '.. ~zd.a...najtipicnija tehnika pomaka u djecjoj prici,

bez sumnje jei igra.; nogi je upotrebljavaju vee u pomaku, kao Brze .."'thwa, Kastner, ' J \ y w e . _ , Rodari, A. Popovic, S. Skrlnjaric, Balog, a gotovo

svi u samoj prici~~$,~~' pruza Iantasticnoj prici goleme mogucnosti: oslo..

bodenje ad svih spona, golemu mnogostrukost transformacija i bliskostdjetetu .

., Ako i jest broj osnovnih tehnika pomaka u irealno ogranicen, 1nji-hove su izvedbe tolikoiraznolike da svaka Iantasticna prica ima svoj po-ma ke Tako je, na primjer; Carroll u knjizi Alica u zemtii cudesa pri iz-

gradnji cudesnog svijeta tehniku sna kombinirao s igrom karata i po-"'I'

~tnom irealnom slikom Bijelog zeca (kunica) za kojim Alica odlazi u

zecju rupu, dok je u drugoj knjizi Alica S orui stranu ogledala san kom-

binirao s igrom saha iokrenutom slikom U ogledalu. Svi ovi elementi su-

djeluju pri stvaranju cudesnog svijeta jedne i druge knjige. Nadalje valja

napomenuti da se u vecim kompozicijama, osim osnovnog spomaka na po ..cetku price (knjige), javljaju i novi, raznoliki pomaci tijekom radnje.

Zbog vaznosti pomaka, kao »kljucne tocke fantasticne price, jer je

njime prica vee odredena«, u svim je analizama u knjizi pomaku poklo ..

njena posebna pozornost.

16



6 .

, Kratku povijest price nije lako izloziti, Ako vee treba da bude krat ..

ka, najprikladnije je prikazati one stupnjeve na kojima se ana mijenja

i registrirati njene najslavnije predstavnike u svijetu i u nas.

Narodna prica postoji od davnina, ali tiskanje narodnih prica u po-.sebnim knjigama namijenjenim djeci nije toliko staro. Prvi koji je izdao

knjizicu narodnih prica namijenjenip',_, djeci bio je francuski pisac Char ..les Perrault (1628 1703). Godine· 1697~: objavio je zbirku pod naslovomPrice moje Majke Guske ili Pripovije:sti iprice iz davnih vremena s pou-kama. -Kako njegovo vrijeme nije bilo osobito skIono narodnoj prici, on

je svojih osam narodnih prica malo dotjerao po ukusu slusatelja iz sa ..lana: unio je u njih detalje iz viseg drustva, dodao nesto opisa, cudcsno

u tumacenjima iu drugim postupcima nastojao sto vise umanjiti. Manjesu mijenjali narodnu pricu, iako su je dotjerivali prema drugim varijan-

tama i stilski, glasovita braca Grimm (Jacob, ~785 __1863, Wilhelm 1786-

- -1859).. Oni su objavili velik broj narodnih p r l ~ ' a - 'svih tipova, a posebno

bajki i_novela. Prvu knjigu pod naslovom Price za djecu i dom izdalisu 18.12., 'Moze se reci da pravi cvat djecje price pocinje pocetkom 19.

stoljeca -'k.ad se za djecu prireduje najprije narodna bajka ipostupno raz-vija umjetnicka prica. U svakom je narodu hila u 19. stoljecu knjizev-nika koji su biljezili narodne price i tiskali ih (Bozena Nemcova. Afa-nasjev itd.), ali i danas djeca svijeta mazda najcesce citaju i slusaju

narodne price u Grimmovoj verziji.

Veliki zaokret u razvoju price ucinio je »kralj price«, danski pisacH~s,~l!ristian Andersen (1805 1875). Njegova prva knjizica prica izisla

je' f1835,;~)Unjoj su bile price: Kresivo, Mali Nikola iveliki Nikola, Kra-

I jev1ia~'na zrnu graska i Cvijece male Ide. Kasnije je napisao mnostvodrugih prica od kojih su najpoznatije: Mala sirena, Palcica, Carevo novoruho, Ruino pace, Tratincica, Djevojcica sa zigicama uz tolike druge..Neke su Andersenove price sarno nesto slobodnije prerade narodnih prica,

no c e s c e su vlastite price s postupcima imotivima narodnih prica, Me..- . -

dutim, ni tu nije bio kraj. Andersen je stvarao vlastite price bez vezes narodnom bajkom isasvim drukcije ad narodne bajke. Obilno se sluzio

postupkom ozivljavanja stvari i ocovjecavanja biljki i zivotinja a u ruho

price oblacio je idozivljaje iz vlastita zivota kao isvoj poeticki dozivljaj

svijeta. Prelazio je i na podrucje fantasticne price. Andersenove su price

postale svojina svih naroda. Mnogi su pisci oponasali i slijedili njegove

modele prica, a pogotovo njegove postupke ozivljavanja iantropomorfnogprikazivanja svijeta. Hrvatskoj je djeci Andersen prvi put predstavljen tek

•

\1~,?3"~u prvom broju casopisa »Smilje«, a prva zbirka Andersenovih prica

pod naslovom _I zabrane price izisla je u Zagrebu --187 7. :;

Jo s Andersenova prica nije ni izdaleka razvila sve mogucnosti, a veeje novim velikim korakom ad sedam milja zakoracio engleski pisac Lewis ,Carroll (1832 1898) objavivsi 1865~')gIasovitu Alicu u _ , . z e m l j i cudesa, .non- .sensni tip Iantasticne price. Oksfordski profesor'~matematike, koji je cijeliv,....... -~ . - •••-. ••• r

zivot drugovao s djecom, napisao je tu knjigu za malu prijateljicu Alicu,postavljajuci nju samu u srediste radnje i prikazujuci njene dozivljaje

u mastovitim irealnim slikama kakve je sugerirala podsvijest u snu., SCarrollom se prica potpuno odvojila od narodne price, priblizilu sc dje-. . . . . _ . . . - . ... .

2 STO LICA PRICE 17



tetu iotvorila beskrajne vidike novoga cudesnog koje se postupcima fan-tasticne price za svaku pricu posebno izgraduje na stvarnosnoj osnovi,

U sarno pola stoljeca, od --Grimma do' Carrolla, prica je presla -golem

put, otvorivsi, rekli bismo, sve svoje registre. Nista se bitno novo necedogoditi nakon Carrolla na podrucju price. Pojavit ce se mnogi poznatiautori, neki od njih vee prema ukusu recipijenata i veci ad Carrolla, alisvi ce oni izgradivati svoj tip price koji na neki nacin vuce korijen iIi

. .

oct Grimma, ili ad, Andersena, iIi ad Carrolla.. Ima ih, srecom, mnogo iIzvrsnih. ,Aka pripadaju istom bratstvu s Andersenom iIi Carrollorn, tonajboljima od njih nimalo ne smeta da budu potpuno samosvojni. U na-soj antologiji nalaze se mnogi ad najboljih: Carlo Collodi, Oscar Wilde,James Barrie, Karel Capek, Hugh Lofting, Jan Brzechwa, Erich Kastner,Marcel Ayme, Pavel Bazov, Antoine de Saint-Exupery, James Thurber, A s-

trid Lindgren, Gianni Rodari, Isaac Bashevis Singer, Ivana Brlic-Mazuranic,Alcksandar Popovic, Ela Peroci i Zvonimir Balog. Cini nam se da upravoani dobra predstavljaju razvojne tipove i vrhunce price, a velikihautoradjecje price ima u brojnim nacionalnim knjizevnostima mnogo.

7 .

Pisuci danas 0 djecjoj prici, mozda bi bilo potrebno spomenuti neke

dileme koje se javljaju u literaturi 0 njoj.Iz cesto podgrijavane, ali, i definitivno prevladane, raspre 0 navodnoj

neprikladnosti prije svega narodne bajke kao lektire suvremenog djete-

ta, djeteta svijeta tehnike, naprednog 20. stoljeca kojem ne pristaju mas-tanja zaostalih davnih epoha itd., ostao je prigovor bajci na racun teskihprizora nasilja u njoj (ubijanja, opake vjestice, zle macehe, okrutne kazne,»pravda« sto se postize rnacem i sl.). Takva se diskusija vodi danas u pe-dagoskim krugovima iaka igracaka (vojnici, oruzje) ioko stripova icrtica,

Ne ulazeci u tu diskusiju, za koju se ne smatram ni dovoljno sprem-

nim ni pozvanim, navodim dva rnisljenja. Jedno je izrazeno u velikoj An-

thology of Children's Literature Edne Johnson, Evelyn R. Sickels i F.Clarke Sayers (Boston, 1970), a glasi:

»Zvjerstva iokrutnost u bajkama zbunjuju mnoge ljude koji ne mogupodnijeti da se djeca upoznavaju S okrutnoscu inasiIjem, mada je tesko

shvatiti kako ce izbjeci to saznanje kad su to djeca 20. stoljeca u kojemSil se dogodila dva svjetska rata, takvo ponizavanje ljudskog dostojanstva

kakvo covjek ne pamti odiskona, i u kojem je gljivasti oblak zasjenioi

svermr..U daljnjem tekstu zastupa se misljenje da je 0 nasilju bolje citati

nego slusati 0 njemu iIi gledati ga, jer se citanjem dobiva potrebno zna ..nje bez ostrc prcdodzbe. ,

Drugo je rnisljenje poznatog pisca ipsihijatra vBrune Bettclheima.i'kojiu knjizi The Uses of Enchantment, prevedenoj u nas pod naslovom Zna-

cen]e bajke'-, analizira dubinski najpoznatije Grimmove bajke izakljucuje,na osnovi analize ibogatog iskustva u Iijecenju djece, da su za normalanrazvoj upravo takve price (s vjesticama, macehama i sl.) ne sarno dobra ..

dosle nego upravo potrebne. On tvrdi: »Ako odrasli covjek nije u dje ..

12 B~ Bettelheim, The Uses of Enchantment, Alfred Knorf, New York, 1976; Znacenje bajke, Ju-goslavija --- Prosveta, Beograd, 1979.

18



tinjstvu bio izlozen bajkama, njegovi ce snovi biti oskudniji po sadrzaju

iznacenju te ce mu Iosije posluziti u uspostavljanju sposobnosti da zago..

spodari zivotom.«o bajkama se vodi raspra iu taboru boraca za zenska prava. Fran ..

celia Butler u svojoj knjizi Sharing Literature with Childrenv navodi dvasuprotna misljenja koja dobra ilustriraju bit i raspon te problematike.

o bajkama se povoljno izrazava, s toga stanovista, Alison Lurie. Njenesu rijeci:

»Neki borci za zenska prava napadali su narodne bajke kao musko..

sovinisticku knjizevnu vrstu: osjecali su da je davanje djeci bajki poput

Pepeljuge iSnjeguljice neka vrst pranja mozga kojem je cilj uvjeravanje

da sve djevojcice moraju biti uljudne, poslusne, pasivne ivezane za kucu

dok cckaju dolazak svoga princa,

Istina je da neke od tih bajki koje najbolje poznajemo, one koje

je popularizirao Disney, imaju takve junakinje. No s gledista evropskog

folklora one ne predstavljaju reprezentativan izbor.«

I na drugom mjestu:»Tradicionalna narodna prica jedna je ad malo vrsta klasicne djecje

knjizevnosti koje moze odobriti radikalni feminist.« U daljnjem tekstu iz-laze da su to »doslovno price starih zena«, da su u njima upravo zcne

najpametnije, najaktivnije i najmocnije hila na strani dobrog iIi loseg,da je Marica svladala vjesticu a ne Ivica, i zavrsava savjetom da djeci

treba kupiti barem jednu zbirku narodnih bajki ako se zele »pripremiti

za oslobodenje zena«.

Sasvim drukcije misljenje brani Marcia R. Lieberman, koja u clanku

Jednog dana doci ce moj prine: dusevno [ormiranje Lena preko narodne

bajke polazi upravo od kritike navedenih stavova Alison Lurie i nastojidokazati stetu koju u formiranju citateljica moze izazvati pasivnost zena

iuloga zenske ljepote u narodnim bajkama. U bajkama je najcesce pri ..

sutno nekakvo natjecanje ikako »moze biti sarno jedan pobjednik, ina-

grada je sarno jedna. Djevojke postizu nagradu aka su najljepse: mladici

ako su srcani, aktivni isretni. Ako se djevojcica identificira s ljepoticom,

ona pocinje gledati s nepovjerenjem na ruzne djevojke koje su prikazane

kao okrutne, lukave i beskrupulozne u tim pricama: aka se identificira

s nelijepim djevojkama, maze razviti stay nepovjerenja iljubomore prema

lijepim djevojkama, jer je ljepota nekakav dar sudbine a nesto sto se

moze postici ... Psiholoska je istina da seidjevojcice,

izcne,

idjevojkeboje da nisu lijepe (cak su i privlacne djevojke cestc uvjerene da su

ruzne), a upravo taj strah je glavni izvor tjeskobc, nepouzdanja i uvje ..renja 0 nejednakosti i inferiornosti medu zenama ... « Uz ljepotu se veze

ibogatstvo i dobrota. »Buduci da su junakinje birane zbog Ijepote (en

soi) a ne zbog neceg sto su ucinile (pour soi), one postoje pasivno taka

dugo dok ih junak ne opazi iIi mu netko ne opise njihovu ljepotu.« Za..

kljucak je da su bajke za djevojcice izvor teskih frustracija. Potrebno je

,n~p!lmenuti da je Bettelheim, obrnuto, dokazivao korisno djelovanje na-

.rodnih bajki u prevladavanju straha od neprivlacnosti upravo stoga stou narodnim bajkama nikad nije opisan nikakav uzor zenske Ijepote (boja

kose, ociju, stas i s1.) te se svatko maze identificirati' sa . svakirri Iikom.

Odatle iBettelheimova nenaklonost ilustriranju narodne bajke, jer ilustra ..

•

13 F~ Butler, Sharing Literature with Children, David McKay, New York (citate preveo M. C.).

2* 1 9



cija nuzno suzava mogucnosti narodne bajke i nudi sarno jedan modelIjepote.

Treci se spar vise odnosi na fantasticnu pricu nego na narodnu bajku.Mnogima se ne svida pretjerana sloboda u igri r ijecima i tzv, nonsensukoji je od Carrolla jedan od bitnih postupaka fantasticne price. Ugledninobelovac J. B. Singer, i sam djecji pisac, tvrdi:!' »Vidio sam mnogo pi ..saca koji misle da ce dijete prihvatiti nonsens, a to nije istina. Dijete ce

vjerovati u nadnaravno, ali ina podrucju nadnaravne price dijete zahtijevalogiku i konzistentnost... Iako dijete ima manje iskustva nego odrasli,

dijete vee posjeduje cvrst smisao za logiku i zna sto ima smisla a sto

nema .. Odstupanje od stvarnosti ne predstavlja istinski simbolizam. Odstu ..panje od stvarnosti predstavlja lose pisanje.« Ovakva rasprava ne obuhvaca

. . . .

periferno pitanje, nego ulazi u bit izgradnje suvremene price i trebalo biu njoj ponavljati sve one sto se govori 0 postanku, definiranju irazvojuprice. Singer se bori protiv zloupotrebe price. No moderna fantasticnaprica bilo kojeg tipa, pa i nonsensna, poznatih autora ne mora se bo..

jati Singerovih opomena. Svime sto je ovdje receno 0 Iantasticnoj prici

__astoje se upravo dokazati njene cvrste veze sa stvarnoscu, i upravo sa. . . . . . . . . . . . . . . - ..

stvarnoscu djeteta, kao i njene strukturalne konzistentnosti i logicnosti.Svaka fantastika proizlazi iz stvarnosti ipokazuje nekakav odnos premanjoj. Drugi je odgovor Singeru njegova vlastita upotreba konzistentnognonsensa, kako to pokazuje na primjer njegova prica Snijeg u Tupovcima.

,--:~v_~._<:t_i,imoguci drugi sporovi, dokazuju zivQst djecje price. Prica je

bez sumnje potrebna djeci, acini se' da so i djeca potrebna prici, I

stvarnost je potrebna prici da bi se izdigla iznad nje, iprica je potreb-na stvarnosti da bi izdigla iotkrila ono sto se, po Saint-Exuperyju, ne vididobra ocima, I stoga mazda nije uzaludan posao proucavati stotinu pu ..tova sto vode u zemlju prica, a »zemlja prica«, po r'ijecima G. K. Ches-tertona, »nije nista drugo nego suncana zemlja zdravoga ljudskog razuma«,

Milan Crnkovic

o o

14 J. B. Singer, citirani intervju,

2 0

o_djecjoj_prici

Documents