poglavlje14

Uvod imbenici Razvoj Analiza Strategija

Energetski sektor

Prof. dr. sc. Josip Tica

7. oujka 2012.


Pojam i obuhvat energetskog sektora

Prema NKD-u, aktivnosti vezane za energetske sirovine, teproizvodnju, isporuku i potronju energije, svrstane su u tripodruja djelatnosti:(1) podruje "B" Rudarstvo i vaenje,(2) podruje "C" Preraivaka industrija,(3) podruje "D" Opskrba elektrinom energijom, plinom,parom i klimatizacijom


Uvjeti i initelji razvitka

na strani potranje za energijom generira demografski korpus(stanovnitvo) jedne zemlje, sa obiljejima kolikoe, kakvoe,dobne, obrazovne i socio-ekonomske strukturetu su i gospodarstvene i izvangospodarstvene aktivnosti kaoveliina nacionalne ekonomije i njezina strukturaNa strani ponude :(1) ljudski kapital u energetskom sektoru, (2) izgraenimaterijalni kapital s primjenjenom tehnikom i tehnologijom -energetska infrasrtuktura u irem smislu i (3) prirodni(primarni) energetski resursi


Posebna uloga u razvitku energetskog sektora pripada dravi injezinim institucijamaDrava esto, a u zemljama u razvoju u pravilu financiraizgradnju velikih energetskih sustava, kao to su npr: velikaenergetska postrojenja, elektrifikacija zemlje, naftovodi..Specifinosti energetskog sektora, s naglaenim monopolskimpa i monopsonskim trinim djelovanjem ini dravu posebnoodgovornomPosebnu vanost imaju raspoloivi izvori financiranja, sobzirom na kapitalno intenzivne i skupe projektefunkcioniranje financijskih institucija i financijskih trita nadomaoj i meunarodnoj osnovi -vaan initelj i uvjet razvitkaenergetskog sektora


uloga energetskog sektora u gosp.razvoju

postoji tijesna meuovisnost (visoki koeficijent korelacije)izmeu energetike i razine razvijenosti neke zemljeu razmatranju uloge energetskog sektora promatraju sepokazatelji njegova doprinosa stvaranju BDP-a, zaposlenosti,investicija, udjelu u izvozu i uvozu te drugiEnergetska razmjena (izvoz i uvoz) u 2007. godini: inila jevrijednosno 12.8% hrvatskog izvoza te 15,2% uvoza.,pokrivenost ukupnog hrvatskog uvoza izvozom iznosila je vrloniskih 48%, pokrivenost za energiju bila jo nia s iznosom od40%,Kao vaan infrastrukturni sektor, energetski sektor ima i brojneneizravne pozitivne i negativne uinke (eksterne ekonomije idisekonomije)


Globalno okruenje


Proizvodnja i potronja el. en. u RH


Hrvatski energetski sektor

INA (Industrija nafte) i HEP (Hrvatska elektroprivreda), kaodominantan dio hrvatskog energetskog sektora1990 - 1993/94 transformirani su iz drutvenih u javnapoduzea u dravnom vlasnitvu odnosno u drutva kapitala,uz daljnji proces institucionalne transformacije vlasnikestrukture s naglaskom na privatizaciju odnosno mjeovite oblikeU sustavu INA-e su: istraivanje i proizvodnja nafte i plina,prerada nafte, distribucija i trgovina nafte, naftnih derivata iplinaU sustavu HEP-a su: proizvodnja elektrine energije uhidroelektranama i termoelektranama, prijenos i upravljanjesustavom, te distribucija elektrine energije krajnjimkorisnicima (potroaima)


Struktura ukupno utroene energije


Proizvodnja ukupne primarne energije u razdoblju od1998.-2006. u Hrvatskoj ima tendenciju dugoronog padaU strukturi proizvedene primarne energije izmeu 1988. i 2006.godine, zastupljeni su:ugljen s neznatnih 2% u 1988. godini, od 2000. se prestajeproizvoditiogrjevno drvo i biomasa, 2006. godine 8,2%;sirova nafta- 45,1% u godini 1988, te 2006. godine s padomna 18,6%prirodni plin ,s udjelom od 45,2% i vodne snage- 2006. godine27,9%


ukupna godinja potronja (1988. - 2006.) energije nadmaujegodinju domau proizvodnju, ak do 197% (2006.)Naoj uvoznoj energetskoj ovisnosti najvie pridonose:Sirova nafta- do 476% iznad domae primarne proizvodnjePrirodni plin do 136% iznad domae proizvodnje u 2002. i2004. godiniUgljen, koji se od 2000. ne proizvodi


Od ukupno potroene energije - 55,2% i 65,3% dostupnoneposrednoj potronji - tj. krajnjim korisnicima da bizadovoljili energetske potrebeostatak otpada na: gubitke u transformacijama, pogonskupotronju, gubitke u transportu i distribuciji, te naneenergetsku potronjuU strukturi neposredne potronje energije 1988. - 2006.dominiraju:tekua goriva (42,0% - 49,5%), elektrina energija (18,3% -20,2%) i plinovita goriva (11,9% - 16,6%)


prisutna je golema razlika izmeu ukupne potronje ineposredne potronje energije (1988. - 2006.), koja je iznosilaizmeu 44,8% (1993.) i 34,7% (2006.).Ta razlika predstavlja:gubitke transformacija u energetskom sektorupogonsku potronjugubitke u transportu i distribuciji energijeneenergetsku potronju


Bitna obiljeja koja pridonose sagledavanju razvojnihdosega,ogranienja i strategijskih izazova energetskihsektora

Energetska intenzivnost (potronja energije po jediniciproizvodnje BDP)Potronja ukupne energije po stanovnikuEmisija oneiujuih tvari u zrakPolitika cijena


Energetska intenzivnost


b) Potronja ukupne energije po stanovniku esto je koritenipokazatelj razine razvijenosti neke zemljeVea potronja energije po stanovniku ukazuje na viu razinuope i gospodarstvene razvijenostiOna je u Hrvatskoj 2006. iznosila niskih 92,1 Btu postanovniku, svrstavi je na zaelje (25-to mjesto)c) Emisija oneiujuih tvari u zrakEnergetski sektor Hrvatske naglaeno pridonosi ukupnoj emisijioneiujuih tvari iz stacionarnih i mobilnih izvora a posebnoplinova: ugljini dioksid (CO2), sumporni dioksid (SO2) iduini oksidi (NOx)


d)Politika cijena razliitih oblika energijedugo se u bivoj dravi, te nakon njenog osamostaljenjatemeljila na socijalnim, politikim ili drugim neekonomskim, apremalo na ekonomskim, odnosno trinim naelimanasljee neprimjerene razvijenosti energetskog sektoraHrvatske, s brojnim ogranienjima ekonomske,tehniko-tehnoloke, prostorno-lokacijske, sigurnosne i ekolokeprirodee) Hrvatski energetski sektor predstavlja vrlo mali dio svjetskogenergetskog sektoraTek oko 0,35% proizvodnje i oko 0,76% potronje energijesvijeta (2006.) ostvaruje se u Hrvatskoj


Kretanje cijene naftnih derivata, prirodnog plina i elektrineenergije


Uporita energetske strategije i politike

Uporita na kojima se oblikuju energetska strategija i politikarazvitka su:Golemi znaaj i uloga energetike u opem i gospodarstvenomodrivom razvitkuStanje hrvatskog energetskog sektora s brojnim ogranienjimaNaglaena energetska uvozna ovisnost HrvatskePrihvaene meunarodne (globalne) obveze u razvitku odrive(zelene) energijePristupni procesi ulaska i prihvaene obveze u razvitkuenergetskog sektora prema EU


Europska energetska strategija

temelji se na:(1) aktivnom balansiranju odrivog razvitka, (2)konkurentnosti energetskog sektora i (3) sigurnosti opskrbeidentificiraju est podruja izazova koja trae dugoronu idjelotvornu akciju EU i drava lanica, i to:Razvitak konkurentnosti energetskog sektora i internog tritaenergije EURazvitak prijateljske klime u Europi kao cjelini u ciljudiversifikacije opskrbe energijom


Razvijanje solidarnosti lanica u cilju sprjeavanja energetskihkriza u opskrbi i upravljanja krizama ako se pojavePoticanje i ostvarivanje odrivog razvitka, zbog klimatskihpromjena, zatite okolia, konkurentnosti i sigurnostienergetske opskrbePoticanje inovacija i razvitka novih tehnologija kako bi Europaostala lider u energetskim tehnologijamaRazvijanje i prakticiranje zajednike EU vanjske politike kakobi nastupala kao zajedniki glas u partnerstvu sa susjedima(ukljuujui Rusiju) i s ostalim nacijama u svijetu - glavnimproizvoaima i potroaima energije


Hrvatska energetska strategija

u listopadu 2008. godine stavljena je na javnu raspravuPrilagodba i nadogradnja Strategije energetskog razvojaHrvatske - Nacrt Zelene knjigeopredjeljenja proizlaze iz preuzetih globalnih i europskihobveza, kao to su:hrvatsko lanstvo u Energetskoj zajednici jugoistone Europeod listopada 2007. godineratifikacija Kyotskog protokola o smanjenju emisije staklenikihplinova i Okvirna konvencija UN o promjeni klimeTemeljni hrvatski strategijski ciljevi sukladni su onimaEuropske unije


Opredijeljena na kojima se temelji Hrvatska energetskastrategija :Primjerena i odgovorna uloga drave u razvitku energetskogsektoraOtvorenost energetskog sektora prema EU i jugoistonojEuropiRazvitak sektora na trinim naelimaTretiranje energetskog sektora ne samo kao infrastrukturnogve i kao poduzetnikog sustava

UvodUvod

CimbeniciCimbenici

RazvojRazvoj

AnalizaAnaliza

StrategijaStrategija

poglavlje14

Documents