OVJERENSTVO za odluivanje o sukobu interesa napokon je na svojim slubenim stranicama objavilo odluku o kanjavanju Branka egona, biveg pomonika ministra financija za koje je utvreno da je u aferi Pomonik bio u sukobu interesa. Podsjetimo, unato svemu, egon ima pravo na isplatu pune plae est mjeseci od datuma od kada je smijenjen, te jo pola plae sljedeih est mjeseci. Da bi primao plau morao je podnijeti zahtjev Vladi i to je i uinio.

"Bivi pomonik ministra financija Branka egona, podnio je zahtjev za ostvarivanje prava prema Zakonu o pravima i obvezama dravnih dunosnika isplatu pune plae tijekom prvih est mjeseci po prestanku dunosti te 50% plae tijekom sljedeih est mjeseci. (NN 25/2000, l. 15: Dunosnici nakon prestanka obnaanja dunosti sve do poetka ostvarivanja plae po drugoj osnovi ili do ispunjenja uvjeta za mirovinu, imaju est mjeseci od dana prestanka obnaanja dunosti, pravo na naknadu u visini plae koju ostvaruje dunosnik na toj dunosti, a sljedeih est mjeseci pravo na naknadu u visini 50% plae koju ostvaruje dunosnik na toj dunosti", rekli su nam u Vladi dodajui kako je zahtjev urudbiran u Vladu 14. veljae. Prema procjenama, egon e nas kotati jo nekih 300-injak tisua kuna.

Kanjen s 40 tisua kuna

"Sklapanjem Ugovora o kreditu sa sporazumom o osiguranju novane trabine od 30. kolovoza 2012. godine za vrijeme obnaanja dunosti pomonika ministra financija, dunosnik Branko egon stavio je privatni interes iznad javnog te se time naao u situaciji sukoba interesa", stoji u objavljenoj odluci Povjerenstva za odluivanje o sukobu interesa.

Podsjetimo, povjerenstvo za sukob interesa pokrenulo je postupak protiv Branka egona radi utvrivanja da li se dunosnik u obnaanju dunosti pomonika ministra financija naao u situaciju sukoba interesa te je li prekrio neko od naela djelovanja iz lanka 5. ZSSI-a zbog stupanja u poslovni odnos Facta Vere s HBOR-om i to nakon to je Index 10. sijenja objavio lanak o kreditu kojega je dobila egonova Facta Vera. egon je u Ministarstvu financija upravljao radom Uprave za financijsko upravljanje, unutarnju reviziju i nadzor, a 2013. godine HBOR je dobio 850 milijuna dravnih kuna dok je egon bio zaduen za nadzor kako se upravlja tim novcem, obavljao je i kontrolu kreditnih institucija.

"egon je imao nadzor nad koritenjem proraunskih sredstava koja idu u HBOR! Ogromna teta je nanesena i HBOR-u i Vladi jer u NO HBOR-a sjedi dosta ministara. ", kazala je lanica Povjerenstva za sukob interesa Branka Lukaevi Gregi na sjednici Povjerenstva 7. oujka ove godine kada je donesena odluka.

No u pisanoj odluci ne spominje se teta nastala za HBOR, a ni Vladi.

U pismenoj odluci naglaava se da egon nije prijavio jamstva na kredit te da nije odijelio "privatno od javnog" u sluaju kredita Facta Veri. Na taj nain povrijedio je naelo jednakosti pred zakonom, stoji u pismenoj odluci Povjerenstva. Pismena odluka potvrdila je kaznu od 40 tisua kuna, a a sljedeih etiri mjeseca egonu e se oduzimati po 7 tisua kuna, a sljedea etiri mjeseca po 3 tisue kuna.

"Povjerenstvo e predmet proslijediti nadlenom dravnom odvjetnitvu radi pokretanja prekrajnog postupka", stoji na kraju odluke Povjerenstva.

Naime, u obrazloenju odluke Povjerenstvo je naglasilo dvojbu je li tvrtka Facta Vera uope mogla dobiti kredit HBOR jer se "izriito navodi da se krediti ne mogu koristiti za namjenu refinanciranja, niti za povrat ranije odobrenih kredita poslovnih banaka".

egon je u kratkoj izjavi za Novi list najavio albu Upravnom sudu.

Odluku Povjerenstva o Branku egonu proitajte u cijelosti OVDJE

" to to ovdje imam a u Hrvatskoj nemam. Ljudsko dostojanstvo, priliku da se dokaem i slobodu. Zato vam onda piem? Jedino to mi je ao jesu drugi koji ostaju u Hrvatskoj. Nije ovo poziv svima da napuste zemlju nego elja da kaem to je Hrvatskoj potrebno. Nisu to velike investicije izvana, velika INA ili Podravka. Hrvatskoj treba liberalizacija poslovanja za one male poduzetnike jer to god mislili Hrvatska obiluje mladima koji znaju i mogu ali nemaju priliku. Ovdje je takvih na desetke i upravo iz Hrvatske dolaze najsposobniji. Upoznajem ljude iz velikog broja europskih zemalja koji su ovdje doli ali najvie je onih iz Hrvatske koji rade najplaenije poslove i vode svoje firme.

Hrvatska ako eli opstati treba sljedee. Ne treba poduzetnicima ni smanjenje poreza, i to se moe podnijeti jer su mladi u Hrvatskoj sposobni. Treba ukinuti birokraciju i olakati poslovanje. Treba donijeti zakon po kojem e se firma osnovati u roku jedan dan a da za izostanak toga odgovaraju suci trgovakog suda i ostali u birokraciji. Treba ukinuti sva davanja do 150,000 kuna godinje. Zato toliko? Zato to se s time moe osigurati jedna dobra plaa i jedna prosjena, unajmiti prostor i kupovati osnovnu opremu. Taj iznos moe biti i vei ako se radi o proizvodnji. Treba osigurati da se putem internetskog bankarstva sve moe platiti, ukljuujui i dravi s upisivanjem osnovnog bruto iznosa. Da se izbace raunovoe ne zato to su loi nego zato to se treba pruiti prilika da zaraujete vie a tek onda da ste duni birokraciji.

elim rei jo neto. U birokratskom aparatu sam sretao brojne ljude koji su mi pomagali i naporno radili. Nisu u dravi svi neradnici ali su i oni koji rade frustrirani jednako kao mi koji smo poduzetnici. Zato? I tamo se sposobni ikaniraju.

Znate to sam kod raunovoa u Hrvatskoj vidio. Oni kau, izvui emo vam novce tu i tu jer je tu zakonska rupa. Dovraga. Kakva je to drava koja birokratizira sve pa morate uzimati ljude koji e opet traiti rupe da vam pomognu. Ne zamjeram im, oni (raunovoe) rade svoj posao najbolje to mogu ali to je sve skupa apsurdno.

Gledam vijesti iz Hrvatske i ne razumijem. uva se obitelj od "povampirenih homoseksualaca" a mladi nemaju s im zasnovati obitelj. Pria se o irilici a ne o birokraciji i porezima. Nitko ne predlae poreznu reformu za male. Meu politiarima nema oito nikoga tko je sam zaraivao za svoj kruh.

Vidim da va medij ganjaju zbog Student servisa a nitko se nikad nije zapitao da li su davanja koja morate inae dati jednostavno prevelika za va biznis. Zatvoriti, unititi, kazniti kao da je moto nerazumnih i za Hrvatsku autodestruktivnih politiara. Domovine Hrvatske. elio sam nekome prikazati stvarne probleme zbog kojih mladi bjee iz Hrvatske i koji su doista problemi zato oni koji mogu biti uspjeni biraju alternativu.

Roen sam u Zagrebu u tom "prokletom komunizmu," u tridesetim sam godinama i danas uspjean poduzetnik koji s Hrvatskom dijeli jedino sjeanja i obitelj (roditelje) koje sam ostavio. Vratiti se vjerojatno nikad neu o emu neto kasnije.

ivio sam u obiteljskom okruenju s visokim radnim navikama, otac obrtnik bio je uspjean u poslu pa je i majka ostavila dravni posao da mu se pridrui. Uvijek smo davali manje sretnima od nas emu nas je uio katoliko-kranski odgoj ali i osjeaj solidarnosti. U Crkvu smo ili redovito gledajui kako se i ona mijenja s vremenom koje je prolazilo (ast izuzecima).

Srednju kolu sam zavrio sa savrenim ocjenama i odgojem, u stranke nisam iao kao ni obitelj. Tata je kratko bio branitelj (par mjeseci). Ukratko reklo bi se "savrena obitelj Hrvata".

Moglo bi se rei da su moji s velikom sreom doekali 90-te. Obiteljski prijatelji bili su brojnih vjera i nacija i nismo diskriminirali. Gledali smo kako ih drugi diskriminiraju i kako se moraju vie dokazivati od nas samih. U srednjoj koli sam saznao da ima djece koja po imenu i prezimenu i nekim drugim obiljejima znaju tko je iz koje od tih manjina. Mene nije nikada osobno to pogaalo ali ni dan danas to ne razumijem. Zato je lake mrziti druge nego uvaavati sve?

Fakultet sam tee upisao usprkos svim ocjenama. Kasnije sam saznao da su se neki upisivali bez problema s loim ocjenama. Plaali smo studij, nije to bilo puno mojima ali taj okus te nepravde je bolio. Faks sam zavrio na vrijeme. S jako visokim prosjekom, rektorovom nagradom i dva napisana rada objavljena u eminentnim asopisima. Mjesta za karijeru na Sveuilitu ipak nije bilo za mene. Bilo ga je za neke "savrenije od mene", uglavnom "pravije Hrvate".

Poeo sam s poduzetnitvom u Hrvatskoj. Spoznaja da odmah od poetka treba imati raunovou, poetni kapital i papirologiju (prostor s ugovorom...) za koju sve skupa treba raditi je bila bolna. elim privreivati za sebe i dravu ali me i u tome tjeraju da se muim. Zato? Nije me to zaustavilo, radio sam po itave dane i pokrenuo proizvodnju. U roku godine zapoljavao sam etiri osobe. Radilo se puno a dragi ljudi s kojima sam radio su sa mnom stvarali. Meni su oni bili zahvalni jer sam ih zaposlio kada nitko drugi nije htio. Radilo se o sjajno sposobnim osobama i ja sam ak bio zahvalan drugima to ih nisu zaposlili. Problemi su poeli s prvom inspekcijom koja nam je stigla. Znate onu kada netko trai "dlaku u jajetu"? To su meni traili i nali. Inspekcija je bila kao streljaki vod, prema meni su se ponaali kao na suenju a zamislite traili i ruak i kave. Nebitno o emu se radi. Prva kazna. Druga inspekcija. Druga kazna. Potom greska raunovoe za koju opet ide meni kazna.To ras Prema njegovim rijeima, i prije ubistva djeaka njegova unuad su esto bila pretuena.

- Tukli su ih Salih i moja kerka Ena. Djeca su imala povrede po glavi, a kada bih pitao kerku odakle im povrede, odgovarala bi mi da ih je tukla kaiem na kojem je bila eljezna kopa. Tukla ih je, kako mi je kazala, jer nisu eljeli prihvatiti Saliha u porodinoj kui - kazao je tokom okantnog iskaza djed.

Dodao je da je i desetak dana prije vidio kerku da tue Smaju po cijelom tijelu, ali da nije reagirao jer se nije htio petljati u to kako ona odgaja djecu.

- elim izjaviti da nikada nisam tukao moju unuad. Povrede mom unuku Smaji su mogli nanijeti samo moja kerka Ena i Salih Arnautovi - kazao je na kraju iskaza Emir Lipa.

Malom Smaji, kako nam je potvrdio njegov otac Suad esir, denaza je klanjana u petak na mjesnom groblju u Glavatievu kod Konjica.

Slagala da je trudna

Iako je nakon hapenja Ena Lipa istraiteljima kazala da je u treem mjesecu trudnoe, utvreno je da nije govorila istinu.

Naime, njen advokat zatraio je vjetaenje na te okolnosti, to je nadleni sud i odobrio. Pregledima je a i Salih Arnautovi - kazao je na kraju iskaza Emir Lipa.

Malom Smaji, kako nam je potvrdio njegov otac Suad esir, denaza je klanjana u petak na mjesnom groblju u Glavatievu kod Konjica.

Slagala da je trudna

Iako je nakon hapenja Ena Lipa istraiteljima kazala da je u treem mjesecu trudnoe, utvreno je da nije govorila istinu.

Naime, njen advokat zatraio je vjetaenje na te okolnosti, to je nadleni sud i odobrio. Pregledima je erka Ena i Salih Arnautovi - kazao je na kraju iskaza Emir Lipa.

Malom Smaji, kako nam je potvrdio njegov otac Suad esir, denaza je klanjana u petak na mjesnom groblju u Glavatievu kod Konjica.

Slagala da je trudna

Iako je nakon hapenja Ena Lipa istraiteljima kazala da je u treem mjesecu trudnoe, utvreno je da nije govorila istinu.

Naime, njen advokat zatraio je vjetaenje na te okolnosti, to je nadleni sud i odobrio. Pregledima je ja kerka Ena i Salih Arnautovi - kazao je na kraju iskaza Emir Lipa.

Malom Smaji, kako nam je potvrdio njegov otac Suad esir, denaza je klanjana u petak na mjesnom groblju u Glavatievu kod Konjica.poreivanje bi se odvijalo pod okriljem Vijea sigurnosti Ujedinjenih naroda ili OESS-a (Organizacije za europsku sigurnost i suradnju), precizirao je Rasmussen nakon sastanka veleposlanika 28 zemalja lanica NATO-a.

Jedan dio sastanka je odran u nazonosti predstavnika Ukrajine, zemlje s kojom je NATO potpisao partnerstvo, kao i s Rusijom.

Rasmussen je rekao da NATO namjerava razgovarati s Rusijom putem Vijea NATO-Rusija. On je precizirao da je nekoliko zemalja lanica trailo sastanak NATO-Rusija.

"Osuujemo rusku vojnu eskalaciju na Krimu", rekao je Rasmussen nakon devet sati dugog sastanka s veleposlanicima 28 zemalja lanica NATO-a.

Ruska vojna akcija protiv Ukrajine predstavlja krenje meunarodnog prava i suprotna je naelima Vijea NATO-Rusija i Partnerstvu za mir, programu NATO-a sa zemljama biveg SSSR-a.

"Pozivamo Rusiju da smiri napetosti. Pozivamo Rusiju da potuje svoje meunarodne obveze, da povue svoje snage u baze i da ne intervenira drugdje u Ukrajini", dodao je.

G7 osuuje potez Rusije, prekinute pripreme za G8

Sedam industrijski najrazvijenijih zemalja, G7, osudile su ulazak Rusije u Ukrajinu i zasad prekinule pripreme za summit G8 na kojemu sudjeluje i Rusija i koji se trebao odrati u lipnju u Soiju, priopila je Bijela kua.

"Mi, elnici Kanade, Francuske, Njemake, Italije, Japana, Ujedinjenog Kraljevstva i SAD-a te predsjednik Europskoga vijea i predsjednik Europske komisije, osuujemo Rusku federaciju zbog oitog krenja suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine", istaknule su zemlje G7 u zajednikom priopenju.

"Odluili smo zasad prekinuti sudjelovanje u aktivnostima vezanim uz pripreme za zakazani summit G8 koji se u lipnju trebao odrati u Soiju", dodaje se.

Zemlje G7 zatraile su od Rusije da nastavi razgovore s Ukrajinom te da sva pitanja koja se odnose na ljudska prava i sigurnost pokua rijeiti izravno ili uz meunarodno sudjelovanje.

U priopenju se izraava potpora Ukrajini koja je zatraila financijsku pomo od Meunarodnog monetarnog fonda za oporavak gospodarstva.

Krim se oslobaa od Ukrajine uz prikrivenu rusku pomo

Nove proruske vlasti Krima poele su preuzimati kontrolu na poluotoku, navodei zbrku izazvanu padom predsjednika Viktora Janukovia u Kijevu uz jedva prikrivenu pomo Rusije i stotina zamaskiranih vojnika.

"Cijeli pravni sustav u zemlji je zbrkan. Danas postoji legitiman predsjednik Ukrajine za kojeg je glasala velika veina stanovnika Krima", objasnio je u nedjelju predsjednik parlamenta te autonomne republike Vladimir Konstantinov na konferenciji za novinare.

To je bio vrlo jasno odbijanje priznanja nove vlasti u Kijevu, gdje je 22. veljae parlament svrgnuo predsjednika Viktora Janukovia, imenovao vritelja dunosti predsjednika i predvidio organiziranje prijevremenih izbora 25. svibnja.

Jasan korak je napravljen u subotu kada su stotine neidentificiranih vojnika, za koje se smatra da pripadaju ruskoj Crnomorskoj floti, poele blokadu ukrajinskih vojnika u njihovim vojarnama.SITUACIJA u Ukrajini se ne smiruje. Rusija je svojom vojnom intervencijom na Krimu samo pogorala situaciju i dodatno zakuhala uzavrele strasti. Svijet strahuje od novog velikog rata.

Medvedev upozorava nove ukrajinske elnike da "nee potrajati"

Ruski premijer Dmitrij Medvedev objavio je u nedjelju naveer na svojem Facebook profilu da su ukrajinski elnici na vlast doli nelegalnim putem te da e njihova vladavina zavriti "novom revolucijom" i novim krvoproliem.

Medvedev je napisao da je Viktor Janukovi, premda praktino nema vlast, po ustavu legitiman predsjednik i dodao: "Ako Ukrajina smatra da je kriv - izglasajte mu nepovjerenje i sudite mu. Sve je drugo bezakonje. Otimanje vlasti", napisao je Medvedev na Facebooku. "A to znai da e takav poredak biti iznimno nestabilan. Zavrit e novom revolucijom. Novim krvoproliem."iz FK Sarajevo su odmah suspendovali potpisivanje ugovora sa Petroviem, da bi nekoliko sati poslije dali saop Jugoslavenska narodna armija (JNA), potpomognuta paravojnim formacijama pobunjenih Srba, sa 18.000 rezervista, zatvorila je krug oko grada u preniku 60-ak kilometara. Postavljeno je 250 tenkova, 120 minobacaa i nepoznat broj topova i snajpera. S tih pozicija agresor je, kako je govorio pisac Marko Veovi, "svojski - kao da zida kumovu kuu" pucao na grad i svakodnevno na njega u prosjeku ispaljivao 329 projektila, a 22. jula 1993. sruio ih je ak 3.777.

Sve vrijeme opsade grad je bio gotovo potpuno odsjeen od ostatka drave, nije imao oruje za odbranu, hranu, vodu, struju, plin, lijekove Jedno ega je imao u izobilju bile su granate, meci i svakodnevne pogibije.

Sve to su do tad Sarajlije, koje su ostale u gradu, mislile da su znale o ivotu, ispostavilo se sasvim pogrenim. Sve ono za to su mislili da im nikad nee trebati i da nisu u stanju uiniti, ispostavilo se kao neophodno i sasvim izvjesno.

U ivote Sarajlija i njihov vokabular uli su do tad nepoznati ili skoro nikad nekoriteni pojmovi i toponimi, poput pamova i patova, vebeerova, kaikara i makadamki, do ui (brdo koje je postalo strateka taka odbrane grada, na kojem je poginulo 255 osoba), Sokolja, Poljina i Hladivoda. Friideri su postali sklonita za djecu i vrijedne knjige i slike; ormari - ogrjev ili materijal za mrtvake sanduke; vodovodne cijevi prepravljene su u puane; garae su postale sklonita, a automobili - antisnajperski zidovi; cipele, tepisoni, knjige i stari kaputi - ogrjev; lea, mekinje, makaroni i ara jedina hrana. Djeca se vie nisu igrala svojih igara, nego "podjele humanitarne pomoi" ili prepoznavanja kalibra i vrste granata na osnovu njihovih gelera; a umjesto turista, gradom su etali vojnici UN-a i strani novinari

Sarajlije su dnevno imale na raspolaganju samo po 159 grama hrane.

Prema podacima Istraivako-dokumentacijskog centra (IDC), tokom opsade u Sarajevu je poginulo 14.011 osoba, od ega 7.808 u prvoj ratnoj godini te 3.392 u narednoj - 1993, a meu ubijenim bilo je 1.601 dijete. Djelomino ili teko, ranjeno je blizu 50.000 stanovnika, a u glavnu gradsku bolnicu dnevno je dovoeno po 15 ranjenih snajperom. Samo u dvije sarajevske klinike - traumatoloku i ortopedsku - tokom opsade primljeno je 47.776 ranjenih, a u dva masakra na Markalama poginulo je 105 osoba. Pogibije su postale toliko uobiajena pojava da se svaka prirodna smrt, u najmanju ruku, doivljavala kao luksuz.

Dnevno se kopalo po 50 grobova, a 1993, koja se smatra najteom ratnom godinom, i po 60. Iskopane rake esto su bile mjesto skrivanja od granata i snajpera. Pogrebni obredi su, zbog granatiranja, trajali i po pet sati (tano toliko je trajao pogrebni obred sportist"Gotovo 100.000 vojnika stacionirano je na ukrajinskoj granici. Spremni su za napad ve nekoliko tjedana", rekao je Andrij Parubij u govoru koji je, putem interneta, odrao na sastanku Atlantskog vijea, istraivakog instituta iz Washingtona.

"Ruske snage nisu samo na Krimu, nalaze se du cijele granice. Na sjeveru, istoku, jugu", upozorio je.

"Svaki dan, svaku no, oekuje se velik napad na kontinentalnu Ukrajinu i pripremamo se za to", dodao je.

Pentagon procjenjuje da se du rusko-ukrajinske granice u ovom trenutku nalazi neto vie od 20.000 ruskih vojnika s opremom i postrojbama koje su potrebne za vojnu akciju.

Rusija je u nedjelju zanijekala da gomila snage na ukrajinskoj granici.

Jedan neimenovani dunosnik Pentagona smatra da je Parubijeva procjena pretjerana, no ameriki ministar obrane Chuck Hagel rekao je u srijedu da Moskva nastavlja gomilati snage na granici.

Opa skuptina UN-a secesiju Krima proglasila nevaljanom

Opa skuptina Ujedinjenih naroda u etvrtak je donijela neobvezujuu rezoluciju koja nevaeom proglaava referendum o odcjepljenju od Ukrajine koji je uz pomo Moskve poetkom mjeseca odran na Krimu, a Zapad tvrdi kako glasovanje UN-a u etvrtak pokazuje meunarodnu izolaciju Rusije.

Stotinu je glasova bilo za, jedanaest protiv, a 58 suzdranih u skuptini 193 zemalja. Vei broj zemalja nije ni sudjelovao u glasanju. Zapadni diplomati kau kako je broj glasova potpore rezoluciji vii nego to su oekivali zbog, kako su rekli, agresivna moskovskog lobiranja protiv.

Prije glasanja jedan visoki zapadni diplomat rekao je kako bi rezultat od 80 ili 90 glasova za bio ukrajinski uspjeh. Drugi su se zapadni diplomati sloili i rekli kako kako postignuti rezultat pokazuje koliko je slaba potpora Moskvi diljem svijeta.

Rezolucija UN-a odraava tekst na koji je Moskva poetkom mjeseca ve stavila veto u Vijeu sigurnosti. Odobrena deklaracija odbacuje krimski referendum kao "nevaljan, te ne moe biti temelj za mijenjanje statusa Autonomne Republike Krima ili grada Sevastopolja".enje u kome su naveli da im je vjetak kriminalistike struke Edin Kundali dao "preliminarno miljenje" da se radi o fotomontai.

Prijetnje iz bordo kluba

Sada su dobili i zvanian nalaz vjetaka Kundalia.

"Fudbalski klub Sarajevo zaprimio je vjetaenje fotografije, na kojoj se navodno nalazi Ljupko Petrovi u drutvu ratnog zloinca eljka Ranatovia 'Arkana', od strane Edina Kundalia, vjetaka kriminalistike struke, u kojem se potvruje prvobitna inicijalna sumnja da se radi o digitalnoj montai uz pomo programa za obradu slike, odnosno modifikacije neke skenirane fotografije", saopili su iz FK Sarajevo.

lan Upravnog odbora FK Sarajevo, Hajrudin Kapetanovi, je zaprijetio kako e na osnovu nalaza i miljenja vjetaka, pravni tim kluba sa Koeva "predloiti Upravnom odboru FK Sarajevo da zauzme stav u vezi pokretanja postupaka za naknadu materijalne i nematerijalne tete nanesene Fudbalskom klubu Sarajevo".

"Takoer advokatski tim FK Sarajevo ponudio je pro bono zastupanje Ljupku Petroviu u postupcima za naknadu tete, ukoliko on to i bude htio prihvatiti", kazao je Kapetanovi.

Zanimljivo, za razliku od preliminarnog vjetaenja, ovaj put vjetak Kundali nije ponudio nikakve dokaze o tvrdnjama koje iznosi ili ih, pak, FK Sarajevo nije dostavilo javnosti.

Kundali je u preliminarnom nalazu naveo da fotografija koju je vjetaio nema u pozadini fajla pozadinske podatke (metadata i EXIF) koji govore o nainu nastanka iste, te da sadri artefakte (greke u kompjuterskoj slici) koji "upuuju na vjerovatnou daNEKVRHOVNI sud ukinuo je dio presude Draganu Paravinji, koji se odnosi na pokuaj silovanja i teko ubojstvo Antonije Bili jer smatraju da je sudsko vijee ibenskog upanijskog suda pogreno utvrdilo injenino stanje u tom dijelu presude, javlja lokalni portal sibenik.in.

Vrhovni sud dovodi u pitanje je li sud ispravno utvrdio da je bilo pokuaja silovanja, a ako se to nije moglo utvrditi, upitno je li moglo biti tekog ubojstva s ciljem da se prikrije to silovanje. Iako se iz obrazloenja moe zakljuiti kako Vrhovni sud ne spori da je Paravinja ubio Antoniju Bili, na ponovljenom suenju valjat e presuditi je li kvalifikacija ubojstva teko ili 'obino'.

"Jutros mi je stiglo rjeenje Vrhovnog suda u kojem se dio presude koji se odnosi na Antoniju Bili, pokuaj silovanja i teko ubojstvo ukida i vraa na ponovno suenje", kazala je Paravinjina odvjetnica Ankica Giljanovi za sibenskiportal.hr.

Kako doznaje sibenik.in na ibenskom upanijskom sudu, novo suenje moe zapoeti ve kroz mjesec dana. Sudsko vijee nee se mijenjati i Paravinji e opet suditi Nives Nikolac. Ako ga osude za klasino ubojstvo, moe dobiti 20 do 25 godina manju zatvorsku kaznu.

"upanijski sud u ibeniku utvrdio je sve injenice koje su bile vane za ovaj sluaj i donio je potenu presudu. Treba vidjeti odluku Vrhovnog suda, meutim, ono to se u ovom trenutku moe kazati jest da postoji mogunost da je sud tako odluio s obzirom na injenicu da je Antonijino tijelo pronaeno nakon donoenja presude", kazao je za ibenskom portalu odvjetnik obitelji Bili, Vinko Ljubii.

40 godina zatvora

Podsjetimo, Paravinja je nepravomono osuen na maksimalnu zatvorsku kaznu od 40 godina. Obitelj Bili je Paravinji poruila da e mu sve oprostiti, samo ako im otkrije to se doista dogodilo s Antonijom, ali monstrum nije pokazao ni trunke suosjeanja, aljenja ili pokajanja.AD je moda bilo i gorih ratova i vie stradanja, ali u novijoj historiji zabiljeeno je da je Sarajevo bilo grad koji je najdue ostao i opstao pod opsadom, a ona je trajala ravno 1.425 dana. Prevedeno na jezik brojki, Sarajlije su pod opsadom provele tri godine i 10 mjeseci ili 46 mjeseci ili 34.200 sati ili 2.052.000 minuta ili 123 miliona i 120 hiljada sekundi.

Opsada Sarajeva zvanino je poela estog aprila 1992. godine.

Da je bilo malo vie sree, mogao je to biti lijep dan. Jer upravo tog dana grad je trebao obiljeiti 47. godinu od osloboenja od njemakog okupatora u Drugom svjetskom ratu.

Naalost, od slavlja nije bilo nita. Dok su se graani pokuavali oporaviti od oka koji ih je zadesio dan ranije, kada su na mirnim demonstracijama protiv rata na mostu Vrbanja ubijene Suada Dilberovi, studentica medicine, i Olga Sui, slubenica republike Skuptine, snano je granatiran stari gradski dio, pa je Predsjednitvo BiH proglasilo vanredno stanje u Sarajevu. Istog tog dana Evropska unija je priznala nezavisnost Bosne i Hercegovine.

Smrt - jedino izobilje

Jugoslavenska narodna armija (JNA), potpomognuta paravojnim formacijama pobunjenih Srba, sa 18.000 rezervista, zatvorila je krug oko grada u preniku 60-ak kilometara. Postavljeno je 250 tenkova, 120 minobacaa i nepoznat broj topova i snajpera. S tih pozicija agresor je, kako je govorio pisac Marko Veovi, "svojski - kao da zida kumovu kuu" pucao na grad i svakodnevno na njega u prosjeku ispaljivao 329 projektila, a 22. jula 1993. sruio ih je ak 3.777.

Sve vrijeme opsade grad je bio gotovo potpuno odsjeen od ostatka drave, nije imao oruje za odbranu, hranu, vodu, struju, plin, lijekove Jedno ega je imao u izobilju bile su granate, meci i svakodnevne pogibije.

Sve to su do tad Sarajlije, koje su ostale u gradu, mislile da su znale o ivotu, ispostavilo se sasvim pogrenim. Sve ono za to su mislili da im nikad nee trebati i da nisu u stanju uiniti, ispostavilo se kao neophodno i sasvim izvjesno.

U ivote Sarajlija i njihov vokabular uli su do tad nepoznati ili skoro nikad nekoriteni pojmovi i toponimi, poput pamova i patova, vebeerova, kaikara i makadamki, do ui (brdo koje je postalo strateka taka odbrane grada, na kojem je poginulo 255 osoba), Sokolja, Poljina i Hladivoda. Friideri su postali sklonita za djecu i vrijedne knjige i slike; ormari - ogrjev ili materijal za mrtvake sanduke; vodovodne cijevi prepravljene su u puane; garae su postale sklonita, a automobili - antisnajperski zidovi; cipele, tepisoni, knjige i stari kaputi - ogrjev; lea, mekinje, makaroni i ara jedina hrana. Djeca se vie nisu igrala svojih igara, nego "podjele humanitarne pomoi" ili prepoznavanja kalibra i vrste granata na osnovu njihovih gelera; a umjesto turista, gradom su etali vojnici UN-a i strani novinari

Sarajlije su dnevno imale na raspolaganju samo po 159 grama hrane.

Prema podacima Istraivako-dokumentacijskog centra (IDC), tokom opsade u Sarajevu je poginulo 14.011 osoba, od ega 7.808 u prvoj ratnoj godini te 3.392 u narednoj - 1993, a meu ubijenim bilo je 1.601 dijete. Djelomino ili teko, ranjeno je blizu 50.000 stanovnika, a u glavnu gradsku bolnicu dnevno je dovoeno po 15 ranjenih snajperom. Samo u dvije sarajevske klinike - traumatoloku i ortopedsku - tokom opsade primljeno je 47.776 ranjenih, a u dva masakra na Markalama poginulo je 105 osoba. Pogibije su postale toliko uobiajena pojava da se svaka prirodna smrt, u najmanju ruku, doivljavala kao luksuz.

Dnevno se kopalo po 50 grobova, a 1993, koja se smatra najteom ratnom godinom, i po 60. Iskopane rake esto su bile mjesto skrivanja od granata i snajpera. Pogrebni obredi su, zbog granatiranja, trajali i po pet sati (tano toliko je trajao pogrebni obred sportist"Gotovo 100.000 vojnika stacionirano je na ukrajinskoj granici. Spremni su za napad ve nekoliko tjedana", rekao je Andrij Parubij u govoru koji je, putem interneta, odrao na sastanku Atlantskog vijea, istraivakog instituta iz Washingtona.

"Ruske snage nisu samo na Krimu, nalaze se du cijele granice. Na sjeveru, istoku, jugu", upozorio je.

"Svaki dan, svaku no, oekuje se velik napad na kontinentalnu Ukrajinu i pripremamo se za to", dodao je.

Pentagon procjenjuje da se du rusko-ukrajinske granice u ovom trenutku nalazi neto vie od 20.000 ruskih vojnika s opremom i postrojbama koje su potrebne za vojnu akciju.

Rusija je u nedjelju zanijekala da gomila snage na ukrajinskoj granici.

Jedan neimenovani dunosnik Pentagona smatra da je Parubijeva procjena pretjerana, no ameriki ministar obrane Chuck Hagel rekao je u srijedu da Moskva nastavlja gomilati snage na granici.

Opa skuptina UN-a secesiju Krima proglasila nevaljanom

Opa skuptina Ujedinjenih naroda u etvrtak je donijela neobvezujuu rezoluciju koja nevaeom proglaava referendum o odcjepljenju od Ukrajine koji je uz pomo Moskve poetkom mjeseca odran na Krimu, a Zapad tvrdi kako glasovanje UN-a u etvrtak pokazuje meunarodnu izolaciju Rusije.

Stotinu je glasova bilo za, jedanaest protiv, a 58 suzdranih u skuptini 193 zemalja. Vei broj zemalja nije ni sudjelovao u glasanju. Zapadni diplomati kau kako je broj glasova potpore rezoluciji vii nego to su oekivali zbog, kako su rekli, agresivna moskovskog lobiranja protiv.

Prije glasanja jedan visoki zapadni diplomat rekao je kako bi rezultat od 80 ili 90 glasova za bio ukrajinski uspjeh. Drugi su se zapadni diplomati sloili i rekli kako kako postignuti rezultat pokazuje koliko je slaba potpora Moskvi diljem svijeta.

Rezolucija UN-a odraava tekst na koji je Moskva poetkom mjeseca ve stavila veto u Vijeu sigurnosti. Odobrena deklaracija odbacuje krimski referendum kao "nevaljan, te ne moe biti temelj za mijenjanje statusa Autonomne Republike Krima ili grada Sevastopolja".

Rusija se u rezoluciji izrijekom ne spominje, nego Opa skuptina "poziva zemlje, meunarodne organizacije i specijalizirane agencije da ne priznaju mijenjanje statusa" Krima i Sevastoplja.

Iako je rezolucija neobvezujua, zapadni diplomati kau kako alje snanu poruku o izostanku potpore Rusiji kad je Krim u pitanju. Snano lobiranje da lanice UN-a nagovori na glasanje protiv, dokaz je koliko Moskva tu rezoluciju ozbiljno shvaa, tvrde.

Parlamentarna skuptina VE-a za sankcioniranje Moskve

Nakon aneksije Krima, rusko izaslanstvo u Parlamentarnoj skuptini Vijea Europe (PACE) moglo bi biti lieno prava glasa u toj paneuropskoj organizaciji, priopila je predsjednica Parne upuuju na motiv.

"Ne traimo iglu u plastu sijena"

Potraga za olupinom zrakoplova na letu Malaysia Airlinesa 370 u junom Indijskom oceanu nee biti nastavljena najmanje 24 sata, objavile su u utorak australske vlasti.

Orkanski vjetrovi, veliki valovi, obilna kia i niska naoblaka nastavak potrage ine opasnim, prenosi CNN. A zadaa pred vienacionalnom skupinom za potragu golema je: potrebno je pretraiti desetke tisua etvornih kilometara jednog od najizoliranijih podruja na planetu.

"Ne traimo iglu u plastu sijena", kazao je zamjenik zapovjednika australske vojske Mark Binskin. "Jer jo nismo definirali gdje je plast".

U meuvremenu su u Pekingu stotine lanova obitelji nestalih putnika prosvjedovale ispred malezijskog veleposlanstva izraavajui bijes i frustracije. Tvrde da im malezijska vlada ne govori istinu o tome to se dogodilo zrakoplovu.

Malezijski premijer Najib Razak kazao je u ponedjeljak obiteljima putnika nestalog zrakoplova da je Boeing 777 svoje putovanje zavrio ruenjem u junom dijelu Indijskog oceana, tisue milja daleko od rute kojom je zrakoplov trebao letjeti. Nitko nije preivio. "S velikom tugom vam moram rei da podaci potvruju da je posljednja pozicija zrakoplova zabiljeena u Indijskom oceanu, juno od Pertha", kazao je Razak. Njegova objava temelji se na podacima britanske satelitske tvrtke Inmarst.

"To nije normalno", kazao je novinarima jedan od prosvjednika u Pekingu, uznemireni lan obitelji jednog putnika. "Ako pronau neto, OK, prihvatit emo to. Ali ovo je nita, ovo su neki satelitski podaci i analize".

Zrakoplov na letu MH370 malezijske aviokompanije izgubio se s radara 8. oujka, manje od sat vremena nakon polijetanja iz Kuala Lumpura za Peking s 227 putnika i 12 lanova posade, meu kojima je vie od 150 Kineza, i misteriozno nestao i od tada se za njim intenzivno tragale spaavalake posade ak 26 zemalja, meu kojima su Australija, Japan i Kina.

Mjesto ruenja, u junom dijelu Indijskog oceana, tisue je milja udaljeno od trase na kojoj se zrakoplov trebao nalaziti i mnogo kljunih pitanja o tome kako je tamo zavrio jo nema odgovore.

Kako pie CNN, konana sudbina zrakoplova je sada vjerojatno poznata, ali za istraitelje potraga tek poinje. "Prvo e gledati s povrine, koristiti se ureajima za sluanje, radarima, sonarima, koristiti se tehnikama raunalnog mapiranja dna kako bi locirali neobine nakupine na dnu, objekte", kazao je CNN-u profesor oceanografije na floridskom sveuilitu Ian MacDonald. "Ali na kraju, morate se spustiti na dno oceana i pretraivati. Poeti na irokom podruju i zatim suavati zonu na osnovu prikupljenih informacija i dokaza", rekao je, dodavi da se istraitelji u toj fazi mogu sluiti posebnim podmornicama s posadom ili bez nje.

Prosvjed pred veleposlanstvom Malezije u Pekingu

lanovi obitelji kineskih putnika koji su nestali s malezijskim zrakoplovom u utorak su prosvjedovali pred veleposlanstvom Malezije u Pekingu optuujui vladu u Kuala Lumpuru da ih je varala.

Deseci lanova obitelji su sudjelovali u mirnom mimohodu uzvikujui slogane: "Vlada Malezije nas je varala!", "Malezijo vrati nae roake". Kineska policija je oko veleposlanstva formirala ivi zid, sprjeavajui prosvjednike da se priblie zgradi.

Dunosnik veleposlanstva je Reutersu rekao da se "jo bave tim pitanjem i da e se kasnije obratiti javnosti.

Malezijski premijer Najib Razak kazao je u ponedjeljak obiteljima putnika nestalog zrakoplova da je Boeing 777 svoje putovanje zavrio u junom dijelu Indijskog oceana, tisue milja daleko od rute kojom je zrakoplov trebao letjeti. lanovi obitelji ele dokaze da su tvrdnje malezijskih vlasti istinite.

Zrakoplov na letu MH370 malezijske aviokompanije izgubio se s radara 8. oujka, manje od sat vremena nakon polijetanja iz Kuala Lumpura za Peking s 227 putnika i 12 lanova posade, meu kojima je vie od 150 Kineza, i misteriozno nestao i od tada su za njim intenzivno tragale ekipe ak 26 zemalja.

Prema prvim informacijama, zrakoplov je naglo skrenuo s rute te je postojala sumnja da je namjerno skrenut sa zadanog kursa. CNN je u nedjelju izvijestio da se zrakoplov s 35nom dijelu Indijskog oceana u subotu se nastavlja iako je Australija upozorila da je najbolji trag kojeg trenutno imaju i dalje nepouzdan.

Za zrakoplovom MH370 koji je nestao 8. oujka na redovnom letu iz Kuala Lumpura za Peking tragaju spasioci iz dvadesetak zemalja. est zrakoplova i dva broda pretrauju zabaeni juni dio Indijskog oceana gdje je satelit poetkom tjedna uoio ostatke mogue olupine. Australija, koja je prva objavila moguu lokaciju zrakoplova i koja koordinira akciju spaavanja, upozorila je da bi se moglo raditi o izgubljenom brodskom kontejneru ili nekim drugim velikim predmetima.

Kina, Japan i Indija alju dodatne zrakoplove, a australski i kineski brodovi takoer plove prema podruju udaljenom vie od 2000 kilometara jugozapadno od Pertha.

"Vei dio potrage odvija se oslanjajui se na ljudsko oko"

"Iako su svi zrakoplovi i plovila opremljeni s naprednom tehnologijom, vei dio potrage odvija se u stvari vizualno, vie se oslanjajui na ljudsko oko nego na tehniko arobnjatvo", slikovito se izrazio australski premijer Warren Truss.

Kazao je da e se potraga nastaviti sve dok se spasilake ekipe ne uvjere da je daljnje pretraivanje podruja uzaludno, "a taj dan jo nije doao".

Australske pomorske vlasti operaciju i dalje smatraju operacijom potrage i spaavanja. Zrakoplovi i brodovi ponovno pretrauju i Andamansko more izmeu Indije i Tajlanda ne bi li naili na tragove kojima bi mogli razrijeiti jednu od najveih zagonetki modernog zrakoplovstva.

Istraitelji sumnjaju da je Boeing 777, koji je poletio iz Kuala Lumpura neto iza ponoi, namjerno skrenut s kursa, to upuuje na otmicu ili sabotau, no ne iskljuuju ni tehnike probleme.

Crna kutija, ureaj koji snima tehnike informacije o letu aviona kao i glas pilota za vrijeme leta, odailje elektronski signal oko 30 dana, nakon ega je jo tee locirati nestali zrakoplov.

Sumnjiva poruka pilota uoi nestanka

Britanski Telegraph doao je u posjed transkripta posljednje 54 minute komunikacije izmeu posade nestalog aviona i zaposlenih u zranoj kontroli. Brojni strunjaci koji su vidjeli transkript slau se u jednom: sve se ini savreno normalnim osim jedne poruke i vremena kad su izgubili komunikaciju s kontrolom.Avrni direktor Malaysia Airlinesa Ahmad Jauhari priznao je ovo etiri dana nakon to je negirao da su u avionu bili bilo kakvi opasni i zapaljivi predmeti, a gotovo dvije sedmice od nestanka avivrni direktor Malaysia Airlinesa Ahmad Jauhari priznao je ovo etiri dana nakon to je negirao da su u avionu bili bilo kakvi opasni i zapaljivi predmeti, a gotovo dvije sedmice od nestanka aviona.

Rekao je da je izvrena istraga u vezi s tim ta se nalazilo u dijelu aviona za teret, ali da nisu smatrali baterije opasnima, upkos tome to su klasificirane kao takve, jer su bile zapakovane u skladu sa sigurnosnim propisima.

U centar panje su ponovo izbila nagaanja da su se baterije moda zapalile te da su posada i putnici ostali bez svijesti nakon udisanja otrovnih isparavanja.

Litij-ionske baterije koje se koriste u mobilnim telefonima i laptopima su prouzrokovale brojne poare u avionima pa ak i obaranje aviona u proteklim godinama.

Prema podacima Federalne uprave za avijaciju SAD-a litij-ionske baterije koje su se nalazile u dijelu za teret ili u prtljagu aviona od marta 1991. godine do 17. februara ove godona.vrni direktor Malaysia Airlinesa Ahmad Jauhari priznao je ovo etiri dana nakon to je negirao da su u avionu bili bilo kakvi opasni i zapaljivi predmeti, a gotovo dvije sedmice od nestanka aviona.

Rekao je da je izvrena istraga u vezi s tim ta se nalazilo u dijelu aviona za teret, ali da nisu smatrali baterije opasnima, upkos tome to su klasificirane kao takve, jer su bile zapakovane u skladu sa sigurnosnim propisima.

U centar panje su ponovo izbila nagaanja da su se baterije moda zapalile te da su posada i putnici ostali bez svijesti nakon udisanja otrovnih isparavanja.

Litij-ionske baterije koje se koriste u mobilnim telefonima i laptopima su prouzrokovale brojne poare u avionima pa ak i obaranje aviona u proteklim godinama.

Prema podacima Federalne uprave za avijaciju SAD-a litij-ionske baterije koje su se nalazile u dijelu za teret ili u prtljagu aviona od marta 1991. godine do 17. februara ove god

Rekao je da je izvrena istraga u vezi s tim ta se nalazilo u dijelu aviona za teret, ali da nisu smatrali baterije opasnima, upkos tome to su klasificirane kao takve, jer su bile zapakovane u skladu sa sigurnosnim propisima.

U centar panje su ponovo izbila nagaanja da su se baterije moda zapalile te da su posada i putnici ostali bez svijesti nakon udisanja otrovnih isparavanja.

Litij-ionske baterije koje se koriste u mobilnim telefonima i laptopima su prouzrokovale brojne poare u avionima pa ak i obaranje aviona u proteklim godinama.

Prema podacima Federalne uprave za avijaciju SAD-a litij-ionske baterije koje su se nalazile u dijelu za teret ili u prtljagu aviona od marta 1991. godine do 17. februara ove godLEZIJSKE vlasti na dananjoj konferenciji za medije objavile su da je nestali malezijski avion nosio zapaljive li-ionske baterije.

"Prema podacima o prtljazi s leta MH370, avion je nosio li-ionske baterije. One spadaju u kateALEZIJSKE vlasti na dananjoj konferenciji za medije objavile su da je nestali malezijski avion nosALEZIJSKE vlasti na dananjoj konferenciji za medije objavile su da je nestali malezijski avion nosio zapaljive li-ionske baterije.

"Prema podacima o prtljazi s leta MH370, avion je nosio li-ionske baterije. One spadaju u kategoriju opasnog tereta jer su izuzetno nestabilne na velikim visinama te se mogu zapaliti ukoliko nisuALEZIJSKE vlasti na dananjoj konferenciji za medije objavile su da je nestali malezijski avion nosio zapaljive li-ionske baterije.

"Prema podacima o prtljazi s leta MH370, avion je nosio li-ionske baterije. One spadaju u kategoriju opasnog tereta jer su izuzetno nestabilne na velikim visinama te se mogu zapaliti ukoliko nisu transportirane na odgovarajui nain", reeno je na konferenciji za medije malezijskih dunosnika.

Britanski Telegraph doao je u posjed transkripta posljednje 54 minute komunikacije izmeu posade nestalog aviona i zaposlenih u zranoj kontroli. Brojni strunjaci koji su vidjeli transkript slau se u jednom: sve se ini savreno normalnim osim jedne poruke i vremena kad su izgubili komunikaciju s kontrolom.

Naime, pilot je obavijestio kontrolu da avion leti na visini od 35 tisua metara. est minuta kasnije zrana kontrola dobila je istu poruku. Steve Landells, bivi pilot British Airwaysa, kazao je Telegraphu da je ta druga poruka bila nepotrebna no da nema u tome nita sumnjivo. "Moda je pilot zaboravio da je to ve rekao, moda je samo elio potvrditi da lete na toj visini.", kazao je bivi pilot Boeinga 777 Landells.

Takoer, dodao je kako sumnje da je nestanak aviona bio planiran potpiruje i trenutak gubitka komunikacije te otar zaokret prema zapadu. Naime, to se dogodilo upravo u trenutku kada su avion trebali preuzeti kontrolori u Ho Chi Minh Cityju. "Da sam ja oteo avion, to bih uinio upravo u trenutku primopredaje drugoj zranoj kontroli", kazao je Landells dodajui kako je jedino tada mogue da avion ne bude vidljiv sa zemlje.

Australski, ameriki i novozelandski zrakoplovi nastavili su u petak u vodama junog Indijskog oceana potragu za zrakoplovom Malaysia Airlinesa, koji je misteriozno nestao prije 13 dana na letu izmeu Kuala Lumpura i Pekinga, prenose agencije, dodajui da je Kina u potragu uputila sedam svojih brodova.

Pet zrakoplova nadlijetalo je u petak jug Indijskog oceana, u potrazi za plutajuim predmetima uoenima na satelitskim snimkama, moguim krhotinama s leta MH370 nestalog prije gotovo dva tjedna, ali australske vlasti istiu teinu operacije u izoliranim australskim vodama, prenosi transportirane na odgovarajui nain", reeno je na konferenciji za medije malezijskih dunosnika.

Britanski Telegraph doao je u posjed transkripta posljednje 54 minute komunikacije izmeu posade nestalog aviona i zaposlenih u zranoj kontroli. Brojni strunjaci koji su vidjeli transkript slau se u jednom: sve se ini savreno normalnim osim jedne poruke i vremena kad su izgubili komunikaciju s kontrolom.

Naime, pilot je obavijestio kontrolu da avion leti na visini od 35 tisua metara. est minuta kasnije zrana kontrola dobila je istu poruku. Steve Landells, bivi pilot British Airwaysa, kazao je Telegraphu da je ta druga poruka bila nepotrebna no da nema u tome nita sumnjivo. "Moda je pilot zaboravio da je to ve rekao, moda je samo elio potvrditi da lete na toj visini.", kazao je bivi pilot Boeinga 777 Landells.

Takoer, dodao je kako sumnje da je nestanak aviona bio planiran potpiruje i trenutak gubitka komunikacije te otar zaokret prema zapadu. Naime, to se dogodilo upravo u trenutku kada su avion trebali preuzeti kontrolori u Ho Chi Minh Cityju. "Da sam ja oteo avion, to bih uinio upravo u trenutku primopredaje drugoj zranoj kontroli", kazao je Landells dodajui kako je jedino tada mogue da avion ne bude vidljiv sa zemlje.

Australski, ameriki i novozelandski zrakoplovi nastavili su u petak u vodama junog Indijskog oceana potragu za zrakoplovom Malaysia Airlinesa, koji je misteriozno nestao prije 13 dana na letu izmeu Kuala Lumpura i Pekinga, prenose agencije, dodajui da je Kina u potragu uputila sedam svojih brodova.

Pet zrakoplova nadlijetalo je u petak jug Indijskog oceana, u potrazi za plutajuim predmetima uoenima na satelitskim snimkama, moguim krhotinama s leta MH370 nestalog prije gotovo dva tjedna, ali australske vlasti istiu teinu operacije u izoliranim australskim vodama, prenosi io zapaljive li-ionske baterije.

"Prema podacima o prtljazi s leta MH370, avion je nosio li-ionske baterije. One spadaju u kategoriju opasnog tereta jer su izuzetno nestabilne na velikim visinama te se mogu zapaliti ukoliko nisu transportirane na odgovarajui nain", reeno je na konferenciji za medije malezijskih dunosnika.

Britanski Telegraph doao je u posjed transkripta posljednje 54 minute komunikacije izmeu posade nestalog aviona i zaposlenih u zranoj kontroli. Brojni strunjaci koji su vidjeli transkript slau se u jednom: sve se ini savreno normalnim osim jedne poruke i vremena kad su izgubili komunikaciju s kontrolom.

Naime, pilot je obavijestio kontrolu da avion leti na visini od 35 tisua metara. est minuta kasnije zrana kontrola dobila je istu poruku. Steve Landells, bivi pilot British Airwaysa, kazao je Telegraphu da je ta druga poruka bila nepotrebna no da nema u tome nita sumnjivo. "Moda je pilot zaboravio da je to ve rekao, moda je samo elio potvrditi da lete na toj visini.", kazao je bivi pilot Boeinga 777 Landells.

Takoer, dodao je kako sumnje da je nestanak aviona bio planiran potpiruje i trenutak gubitka komunikacije te otar zaokret prema zapadu. Naime, to se dogodilo upravo u trenutku kada su avion trebali preuzeti kontrolori u Ho Chi Minh Cityju. "Da sam ja oteo avion, to bih uinio upravo u trenutku primopredaje drugoj zranoj kontroli", kazao je Landells dodajui kako je jedino tada mogue da avion ne bude vidljiv sa zemlje.

Australski, ameriki i novozelandski zrakoplovi nastavili su u petak u vodama junog Indijskog oceana potragu za zrakoplovom Malaysia Airlinesa, koji je misteriozno nestao prije 13 dana na letu izmeu Kuala Lumpura i Pekinga, prenose agencije, dodajui da je Kina u potragu uputila sedam svojih brodova.

Pet zrakoplova nadlijetalo je u petak jug Indijskog oceana, u potrazi za plutajuim predmetima uoenima na satelitskim snimkama, moguim krhotinama s leta MH370 nestalog prije gotovo dva tjedna, ali australske vlasti istiu teinu operacije u izoliranim australskim vodama, prenosi goriju opasnog tereta jer su izuzetno nestabilne na velikim visinama te se mogu zapaliti ukoliko nisu transportirane na odgovarajui nain", reeno je na konferenciji za medije malezijskih dunosnika.

Britanski Telegraph doao je u posjed transkripta posljednje 54 minute komunikacije izmeu posade nestalog aviona i zaposlenih u zranoj kontroli. Brojni strunjaci koji su vidjeli transkript slau se u jednom: sve se ini savreno normalnim osim jedne poruke i vremena kad su izgubili komunikaciju s kontrolom.

Naime, pilot je obavijestio kontrolu da avion leti na visini od 35 tisua metara. est minuta kasnije zrana kontrola dobila je istu poruku. Steve Landells, bivi pilot British Airwaysa, kazao je Telegraphu da je ta druga poruka bila nepotrebna no da nema u tome nita sumnjivo. "Moda je pilot zaboravio da je to ve rekao, moda je samo elio potvrditi da lete na toj visini.", kazao je bivi pilot Boeinga 777 Landells.

Takoer, dodao je kako sumnje da je nestanak aviona bio planiran potpiruje i trenutak gubitka komunikacije te otar zaokret prema zapadu. Naime, to se dogodilo upravo u trenutku kada su avion trebali preuzeti kontrolori u Ho Chi Minh Cityju. "Da sam ja oteo avion, to bih uinio upravo u trenutku primopredaje drugoj zranoj kontroli", kazao je Landells dodajui kako je jedino tada mogue da avion ne bude vidljiv sa zemlje.

Australski, ameriki i novozelandski zrakoplovi nastavili su u petak u vodama junog Indijskog oceana potragu za zrakoplovom Malaysia Airlinesa, koji je misteriozno nestao prije 13 dana na letu izmeu Kuala Lumpura i Pekinga, prenose agencije, dodajui da je Kina u potragu uputila sedam svojih brodova.

Pet zrakoplova nadlijetalo je u petak jug Indijskog oceana, u potrazi za plutajuim predmetima uoenima na satelitskim snimkama, moguim krhotinama s leta MH370 nestalog prije gotovo dva tjedna, ali australske vlasti istiu teinu operacije u izoliranim australskim vodama, prenosi proraunskim prihodima", s visoka je odbrusio Josipovi. Tada jo nismo znali, ali smo ubrzo doznali da se predsjednik zapravo samo dobro alio i glumio ljutnju za koju nije bilo nikakvog razloga. Dapae. proraunskim prihodima", s visoka je odbrusio Josipovi. Tada jo nismo znali, ali smo ubrzo doznali da se predsjednik zapravo samo dobro alio i glumio ljutnju za koju nije bilo nikakvog razloga. Dapae.

Koji dan kasnije saznalo se i zato je predsjednik prvi put doao u posjet Kerumu kojeg je dotad u irokom luku zaobilazio. Grad Split je, naime, sa 630 tisua kuna iz prorauna potpomogao Skalinadu, tvrtku koju kao direktor vodi roak predsjednika Josipovia koji se i sam zove Ivo Josipovi. Kerum na Keruma, Josipovi na Josipovia. Ba dobar vic.

Novac za Bajievu enu

Novac je, inae, Skalinadi trebao kako bi isplatila odvjetnicu koja je zastupala Grad Split u parnici oko festivala. Pokojni Zdenko Runji tuio je Grad Split, ali je parnicu izgubio te je Skalinada trebala isplatiti novac supruzi glavnog dravnog odvjetnika Mladena Bajia, koja je u parnici zastupala Grad. Skalinada novca nije imala pa je zaprijetila opasnost da se tvrtka zbog ovrhe Bajieve supruge ugasi, a Split izgubi manifestaciju Runjieve veeri na kojoj je predsjednik Ivo Josipovi svojedobno dijelio nagrade, a sada dolazi, slua i daje pozitivne komentare o izvoaima koji reinterpretiraju Runjieve klasike.

ir s Kerumom po Zapadnoj obali

Prianje vica o Skalinadi i Josipoviu nije nikako dobro leglo imi Luinu, SDP-ovom saborskom zastupniku. uvi kako jedan od kandidata za Povjerenstvo za sprjeavanje sukoba interesa iznosi egzaktan sluaj politike trgovine predsjednika Josipovia pod geslom Skalinada za ir po Zapadnoj obali, Luin se uzvrtio na stolcu te postavio pitanje kandidatu:

"Mislite li da su Runjieve veeri potrebne Splitu?"

Petica za zalaganje Luinu, a petica i predsjedniku Josipoviu za snalaenje u neugodnoj situaciji. Kada smo nedavno napokon pomislili da emo ga pitati oko ira na Zapadnoj obali i Skalinade, u korijenu je sasjekao pitanje te dao odgovor: "Skalinada je radila i prije, a radit e i poslije eljka Keruma u slavu velikog skladatelja Zdenka Runjia."

Skalinada ivi vjeno

Doznali smo tako da Skalinada ivi vjeno, ali smo ostali uskraeni za obrazloenje uzrono-posljedine veze lagane etnje po Zapadnoj obali i spaavanja Skalinade. lag na tortu dodao je gradonaelnik Baldasar, koji se kao pravi domain umilio Josipoviu.

"Uvijek je lijepo kada doe predsjednik", blagonaklon je bio Baldasar, koji je za jednog od tih lijepih posjeta bio u sastavu Gradskog vijea koje je podralo spas Skalinade sredstvima gradskog prorauna, odnosno, proraunskog prihoda jedinice lokalne uprave, dakle Koji dan kasnije saznalo se i zato je predsjednik prvi put doao u posjet Kerumu kojeg je dotad u irokom luku zaobilazio. Grad Split je, naime, sa 630 tisua kuna iz prorauna potpomogao Skalinadu, tvrtku koju kao direktor vodi roak predsjednika Josipovia koji se i sam zove Ivo Josipovi. Kerum na Keruma, Josipovi na Josipovia. Ba dobar vic.

Novac za Bajievu enu

Novac je, inae, Skalinadi trebao kako bi isplatila odvjetnicu koja je zastupala Grad Split u parnici oko festivala. Pokojni Zdenko Runji tuio je Grad Split, ali je parnicu izgubio te je Skalinada trebala isplatiti novac supruzi glavnog dravnog odvjetnika Mladena Bajia, koja je u parnici zastupala Grad. Skalinada novca nije imala pa je zaprijetila opasnost da se tvrtka zbog ovrhe Bajieve supruge ugasi, a Split izgubi manifestaciju Runjieve veeri na kojoj je predsjednik Ivo Josipovi svojedobno dijelio nagrade, a sada dolazi, slua i daje pozitivne komentare o izvoaima koji reinterpretiraju Runjieve klasike.

ir s Kerumom po Zapadnoj obali

Prianje vica o Skalinadi i Josipoviu nije nikako dobro leglo imi Luinu, SDP-ovom saborskom zastupniku. uvi kako jedan od kandidata za Povjerenstvo za sprjeavanje sukoba interesa iznosi egzaktan sluaj politike trgovine predsjednika Josipovia pod geslom Skalinada za ir po Zapadnoj obali, Luin se uzvrtio na stolcu te postavio pitanje kandidatu:

"Mislite li da su Runjieve veeri potrebne Splitu?"

Petica za zalaganje Luinu, a petica i predsjedniku Josipoviu za snalaenje u neugodnoj situaciji. Kada smo nedavno napokon pomislili da emo ga pitati oko ira na Zapadnoj obali i Skalinade, u korijenu je sasjekao pitanje te dao odgovor: "Skalinada je radila i prije, a radit e i poslije eljka Keruma u slavu velikog skladatelja Zdenka Runjia."

Skalinada ivi vjeno

Doznali smo tako da Skalinada ivi vjeno, ali smo ostali uskraeni za obrazloenje uzrono-posljedine veze lagane etnje po Zapadnoj obali i spaavanja Skalinade. lag na tortu dodao je gradonaelnik Baldasar, koji se kao pravi domain umilio Josipoviu.

"Uvijek je lijepo kada doe predsjednik", blagonaklon je bio Baldasar, koji je za jednog od tih lijepih posjeta bio u sastavu Gradskog vijea koje je podralo spas Skalinade sredstvima gradskog prorauna, odnosno, proraunskog prihoda jedinice lokalne uprave, dakle ispriao je Josipovi na jueranjem Priiginu, godinjem okupljanju ljubitelja dobre prie i viceva. S obzirom da je Priigin autohtoni splitski proizvod, teta to predsjednik nije ispriao vic domae tematike.

itatelji Indexa sigurno e se sjetiti kako je Josipovi prvi put pohodio gradonaelnika Keruma te se s njim lijepo proetao po Zapadnoj obali koja je tog rujna 2011. godine jo bila prilino raskopana i prekopana. Dok je Josipovi sa zatitnom kacigom na glavi gacao s Kerumom po Obali pred hotelom Marjan, ljudi iz predsjednikovog ureda udom su se udili to netko moe imati protiv toga da se gradski novci sipaju u investiciju koja die vrijednost gradonaelnikovoj nekretnini.

Nije razina...

Nije Josipovievim ljudima bilo najjasnije, a nije bilo jasno ni samom predsjedniku, koji se odmah naljutio kada su ga pitali to on misli o Zapadnoj obali i sukobu interesa gradonaelnika i poduzetnika Keruma.

"Nije razina predsjednika drave da sugerira tijelima lokalne uprave kako e raspolagati svojim proraunskim prihodima", s visoka je odbrusio Josipovi. Tada jo nismo znali, ali smo ubrzo doznali da se predsjednik zapravo samo dobro alio i glumio ljutnju za koju nije bilo nikakvog razloga. Dapae.

Koji dan kasnije saznalo se i zato je predsjednik prvi put doao u posjet Kerumu kojeg je dotad u irokom luku zaobilazio. Grad Split je, naime, sa 630 tisua kuna iz prorauna potpomogao Skalinadu, tvrtku koju kao direktor vodi roak predsjednika Josipovia koji se i sam zove Ivo Josipovi. Kerum na Keruma, Josipovi na Josipovia. Ba dobar vic.

Novac za Bajievu enu

Novac je, inae, Skalinadi trebao kako bi isplatila odvjetnicu koja je zastupala Grad Split u parnici oko festivala. Pokojni Zdenko Runji tuio je Grad Split, ali je parnicu izgubio te je Skalinada trebala isplatiti novac supruzi glavnog dravnog odvjetnika Mladena Bajia, koja je u parnici zastupala Grad. Skalinada novca nije imala pa je zaprijetila opasnost da se tvrtka zbog ovrhe Bajieve supruge ugasi, a Split izgubi manifestaciju Runjieve veeri na kojoj je predsjednik Ivo Josipovi svojedobno dijelio nagrade, a sada dolazi, slua i daje pozitivne komentare o izvoaima koji reinterpretiraju Runjieve klasike.

ir s Kerumom po Zapadnoj obali

Prianje vica o Skalinadi i Josipoviu nije nikako dobro leglo imi Luinu, SDP-ovom saborskom zastupniku. uvi kako jedan od kandidata za Povjerenstvo za sprjeavanje sukoba interesa iznosi egzaktan sluaj politike trgovine predsjednika Josipovia pod geslom Skalinada za ir po Zapadnoj obali, Luin se uzvrtio na stolcu te postavio pitanje kandidatu:

"Mislite li da su Runjieve veeri potrebne Splitu?"

Petica za zalaganje Luinu, a petica i predsjedniku Josipoviu za snalaenje u neugodnoj situaciji. Kada smo nedavno napokon pomislili da emo ga pitati oko ira na Zapadnoj obali i Skalinade, u korijenu je sasjekao pitanje te dao odgovor: "Skalinada je radila i prije, a radit e i poslije eljka Keruma u slavu velikog skladatelja Zdenka Runjia."

Skalinada ivi vjeno

Doznali smo tako da Skalinada ivi vjeno, ali smo ostali uskraeni za obrazloenje uzrono-posljedine veze lagane etnje po Zapadnoj obali i spaavanja Skalinade. lag na tortu dodao je gradonaelnik Baldasar, koji se kao pravi domain umilio Josipoviu.

"Uvijek je lijepo kada doe predsjednik", blagonaklon je bio Baldasar, koji je za jednog od tih lijepih posjeta bio u sastavu Gradskog vijea koje je podralo spas Skalinade sredstvima gradskog prorauna, odnosno, proraunskog prihoda jedinice lokalne uprave, dakle upravo onoga o emu je Josipovi govorio, a da ga o tome nitko nije pitao. to se kae, svak se ee, gdje ga svrbi...Komentari (29)Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne moe se smatrati odgovornim za izreeno. Zabranjeno je vrijeanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadrajem bit e izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadlenim slubama.

krkrk Objavljeno prije 26min hrvat sa normalnim razmiljanjem moe zivjeti samo u americi

dx8790 Objavljeno prije 2h Nije teko biti nepristojan. Mora znati zato i biti siguran da ti se nita nee dogoditi. Tako mi anarhistiki bradonja prui ruku ispred lica da neto dohvati u friideru, ja ga ugrizem. Poslije toga slijedi razmjena inhibicija, ili oruja, ako ga ima pri ruci. S obzirom da si nadvladao inhibicije, bradonja moe samo utei. Jer mu se ne isplati.

dx8790 Objavljeno prije 3h Svaka medijska konstrukcija linosti (upeatljivije od "osobe") poinje time da registrira da ta "linost" uope postoji i predstavlja bilo to. Tko neto predstavlja, taj je besmrtan. Isto moe poprimiti sasvim banalne oblike, recimo kad se netko napadno smije u drutvu.

dx8790 Objavljeno prije 3h Slijede mu izbori pa se vicem dodvorava katolicima, koji su "takoer glasali za njega". Da bi se sprdao npr. sa papom, mora prvo priznati papu, a tada nema povratka. Neto kao Britney Spears.

Terango Objavljeno prije 4h Pa samo je ispriao vic na raun inteligencije policajaca i u priu ubacio par nevinih likova.

sdp_lopovi Objavljeno prije 5h ne svira vie klavir

dx8790 Objavljeno prije 6h Na 94%. Pola vas je iz crkve, a pola su onak, obani.

Pogledaj sve komentare

VezanoVijesti | Tagovi

petak, 21.3.2014. 14:58 Josipovi: Nestabilna BiH utjecala bi i na nestabilnost regije petak, 21.3.2014. 09:11 Josipovi vicom o Karamarku i Papi oduevio Spliane etvrtak, 20.3.2014. 13:08 Josipovi otvorio Sunanu elektranu Kozjak

NajpopularnijeDanas | Juer | Tjedan

Objavljeno prije 9 sati to otkrivaju posljednje 54 minute komunikacije s posadom aviona? petak, 21.3.2014. 18:52 Putin potpisao aneksiju Krima petak, 21.3.2014. 19:00 Kad ve pria viceve, to Josipovi ne ispria i onaj o spaavanju Skalinade i etnji s Kerumom petak, 21.3.2014. 20:35 Nakon 18 godina azila ovjek koji je Tumanu pokazao srednji prst: Nisu me ubili pa to ja sad tu glumim? petak, 21.3.2014. 19:57 Grad Rijeka iz derutnog gradskog stana izbacuje na ulicu bolesnu samohranu majku i troje djece

Najnovije

Objavljeno prije 7 sati 89 posto biraa za odcjepljenje Venecije i regije od Italije! Objavljeno prije 7 sati Nakon vrue subote, slijedi kia, poetkom tjedna u gorju mogu snijeg Objavljeno prije 7 sati "My Little Corner of The World": Ima li ksenofobija ljudsko lice? Objavljeno prije 8 sati Dvoje mrtvih, sedam ozlijeenih: Sumnja se da su u pucnjavi u Pei sudjelovali lanovi obitelji Keljmendi Objavljeno prije 8 sati Biskupi u BiH pozvali hrvatske stranke na zajednitvo na izborima: "Nadamo se da su nauili neto od vlastitih pogreaka"

EDAKCIJI Indexa javio se mladi hrvatski poduzetnik koji ve neko vrijeme ivi i radi u inozemstvu. Iz Hrvatske ga su ga istjerali nerazumna drava i nepremostiva birokracija, zbog kojih mu je poslovanje postalo neodrivo. Sada ivi i radi u, kako kae, "normalnoj Europi". I nema se naEDAKCIJI Indexa javio se mladi hrvatski poduzetnik koji ve neko vrijeme ivi i radi u inozemstvu. Iz Hrvatske ga su ga istjerali nerazumna drava i nepremostiva birokracija, zbog kojih mu je poslovanje postalo neodrivo. Sada ivi i radi u, kako kae, "normalnoj Europi". I nema se namjeru vraati. Njegovo pismo prenosimo u cijelosti:

Pismo biveg Hrvata

"Piem vam iz jedne velike europske zemlje u koju sam se sklonio od neuinkovite i tragino loeEDAKCIJI Indexa javio se mladi hrvatski poduzetnik koji ve neko vrijeme ivi i radi u inozemstvu. Iz Hrvatske ga su ga istjerali nerazumna drava i nepremostiva birokracija, zbog kojih mu je poslovanje postalo neodrivo. Sada ivi i radi u, kako kae, "normalnoj Europi". I nema se namjeru vraati. Njegovo pismo prenosimo u cijelosti:

Pismo biveg Hrvata

"Piem vam iz jedne velike europske zemlje u koju sam se sklonio od neuinkovite i tragino loe Domovine Hrvatske. elio sam nekome prikazati stvarne probleme zbog kojih mladi bjee iz Hrvatske i koji su doista problemi zato oni koji mogu biti uspjeni biraju alternativu.

Roen sam u Zagrebu u tom "prokletom komunizmu," u tridesetim sam godinama i danas uspjean poduzetnik koji s Hrvatskom dijeli jedino sjeanja i obitelj (roditelje) koje sam ostavio. Vratiti se vjerojatno nikad neu o emu neto kasnije.

ivio sam u obiteljskom okruenju s visokim radnim navikama, otac obrtnik bio je uspjean u poslu pa je i majka ostavila dravni posao da mu se pridrui. Uvijek smo davali manje sretnima od nas emu nas je uio katoliko-kranski odgoj ali i osjeaj solidarnosti. U Crkvu smo ili redovito gledajui kako se i ona mijenja s vremenom koje je prolazilo (ast izuzecima).

Srednju kolu sam zavrio sa savrenim ocjenama i odgojem, u stranke nisam iao kao ni obitelj. Tata je kratko bio branitelj (par mjeseci). Ukratko reklo bi se "savrena obitelj Hrvata".

Moglo bi se rei da su moji s velikom sreom doekali 90-te. Obiteljski prijatelji bili su brojnih vjera i nacija i nismo diskriminirali. Gledali smo kako ih drugi diskriminiraju i kako se moraju vie dokazivati od nas samih. U srednjoj koli sam saznao da ima djece koja po imenu i prezimenu i nekim drugim obiljejima znaju tko je iz koje od tih manjina. Mene nije nikada osobno to pogaalo ali ni dan danas to ne razumijem. Zato je lake mrziti druge nego uvaavati sve?

Fakultet sam tee upisao usprkos svim ocjenama. Kasnije sam saznao da su se neki upisivali bez problema s loim ocjenama. Plaali smo studij, nije to bilo puno mojima ali taj okus te nepravde je bolio. Faks sam zavrio na vrijeme. S jako visokim prosjekom, rektorovom nagradom i dva napisana rada objavljena u eminentnim asopisima. Mjesta za karijeru na Sveuilitu ipak nije bilo za mene. Bilo ga je za neke "savrenije od mene", uglavnom "pravije Hrvate".

Poeo sam s poduzetnitvom u Hrvatskoj. Spoznaja da odmah od poetka treba imati raunovou, poetni kapital i papirologiju (prostor s ugovorom...) za koju sve skupa treba raditi je bila bolna. elim privreivati za sebe i dravu ali me i u tome tjeraju da se muim. Zato? Nije me to zaustavilo, radio sam po itave dane i pokrenuo proizvodnju. U roku godine zapoljavao sam etiri osobe. Radilo se puno a dragi ljudi s kojima sam radio su sa mnom stvarali. Meni su oni bili zahvalni jer sam ih zaposlio kada nitko drugi nije htio. Radilo se o sjajno sposobnim osobama i ja sam ak bio zahvalan drugima to ih nisu zaposlili. Problemi su poeli s prvom inspekcijom koja nam je stigla. Znate onu kada netko trai "dlaku u jajetu"? To su meni traili i nali. Inspekcija je bila kao streljaki vod, prema meni su se ponaali kao na suenju a zamislite traili i ruak i kave. Nebitno o emu se radi. Prva kazna. Druga inspekcija. Druga kazna. Potom greska raunovoe za koju opet ide meni kazna.

Prokuhalo je u meni. Htio sam firmu drati radi radnika koje sam zavolio kao obitelj ali nisam vie mogao. Nisam spavao dobro. Znao sam da tako vie ne mogu. Kako sam izvozio esto sam sa svojim kupcima priao i oni su mi se udili da elim tako raditi. Tada sam donio odluku. Zatvoriti firmu, otvoriti vani i preseliti se.

U roku od pola godine vani ivot mi se preporodio. Drava ti pomae, cijenjen si, posluje bez problema. Prvu inspekciju koju sam imao najavili su mi mjesec dana ranije. Pronaene sitnice koje nisu bile usklaene su mi ukazali i pomogli da ih ne radim. Nije bilo kazne! Raunovodstva gotovo i nema dok ne preete odreenu zaradu i sve je toliko jednostavno da mi to gotovo nije bilo jasno. Radim isti posao a zaraujem deset puta vie. To je realnost. U zadnje vrijeme upoznao sam lijenika iz Zagreba koji je tu doao i koji govori gotovo iste stvari samo iz svoje brane. Prema nama kao strancima nema diskriminacije, ivimo u drutvu koje cijeni rad a uope ne znam tko je kakve politike afiliacije niti koga to ovdje uope zanima. Druim se i s Hrvatima i Srbima i Bosancima i domaima. Nema neke solidarnosti meu nama. Znate zato? Ne treba je. Ako ste uspjeni, uspjeni ste a ako niste drava pomae. Jedini koji kopaju po smeu su narkomani tj. oni koji biraju takav ivot. Nesretni su i ti ljudi ali je teko pomoi onome koji ne eli pomo.

Zato se vratiti nikad neu. Ovdje se budim i zaspem sretan. Obitelj mi fali, fale mi zagrebake ulice ali sve manje. Ne idem vie niti na Jadran jer sam vidio brojne druge prekrasne lokacije i zemlje u kojima sada uivam. Ljepote koje nisu nita manje od onih kojima obiluje moja Domovina. Roditelji dolaze k meni a sa zarunicom, uskoro suprugom, ekam i dijete. Zarunica nije iz Hrvatske, dijete nee biti Hrvat a i ja u uskoro dobiti novo dravljanstvo.

to to ovdje imam a u Hrvatskoj nemam. Ljudsko dostojanstvo, priliku da se dokaem i slobodu. Zato vam onda piem? Jedino to mi je ao jesu drugi koji ostaju u Hrvatskoj. Nije ovo poziv svima da napuste zemlju nego elja da kaem to je Hrvatskoj potrebno. Nisu to velike investicije izvana, velika INA ili Podravka. Hrvatskoj treba liberalizacija poslovanja za one male poduzetnike jer to god mislili Hrvatska obiluje mladima koji znaju i mogu ali nemaju priliku. Ovdje je takvih na desetke i upravo iz Hrvatske dolaze najsposobniji. Upoznajem ljude iz velikog broja europskih zemalja koji su ovdje doli ali najvie je onih iz Hrvatske koji rade najplaenije poslove i vode svoje firme.

Hrvatska ako eli opstati treba sljedee. Ne treba poduzetnicima ni smanjenje poreza, i to se moe podnijeti jer su mladi u Hrvatskoj sposobni. Treba ukinuti birokraciju i olakati poslovanje. Treba donijeti zakon po kojem e se firma osnovati u roku jedan dan a da za izostanak toga odgovaraju suci trgovakog suda i ostali u birokraciji. Treba ukinuti sva davanja do 150,000 kuna godinje. Zato toliko? Zato to se s time moe osigurati jedna dobra plaa i jedna prosjena, unajmiti prostor i kupovati osnovnu opremu. Taj iznos moe biti i vei ako se radi o proizvodnji. Treba osigurati da se putem internetskog bankarstva sve moe platiti, ukljuujui i dravi s upisivanjem osnovnog bruto iznosa. Da se izbace raunovoe ne zato to su loi nego zato to se treba pruiti prilika da zaraujete vie a tek onda da ste duni birokraciji.

elim rei jo neto. U birokratskom aparatu sam sretao brojne ljude koji su mi pomagali i naporno radili. Nisu u dravi svi neradnici ali su i oni koji rade frustrirani jednako kao mi koji smo poduzetnici. Zato? I tamo se sposobni ikaniraju.

Znate to sam kod raunovoa u Hrvatskoj vidio. Oni kau, izvui emo vam novce tu i tu jer je tu zakonska rupa. Dovraga. Kakva je to drava koja birokratizira sve pa morate uzimati ljude koji e opet traiti rupe da vam pomognu. Ne zamjeram im, oni (raunovoe) rade svoj posao najbolje to mogu ali to je sve skupa apsurdno.

Gledam vijesti iz Hrvatske i ne razumijem. uva se obitelj od "povampirenih homoseksualaca" a mladi nemaju s im zasnovati obitelj. Pria se o irilici a ne o birokraciji i porezima. Nitko ne predlae poreznu reformu za male. Meu politiarima nema oito nikoga tko je sam zaraivao za svoj kruh.

Vidim da va medij ganjaju zbog Student servisa a nitko se nikad nije zapitao da li su davanja koja morate inae dati jednostavno prevelika za va biznis. Zatvoriti, unititi, kazniti kao da je moto nerazumnih i za Hrvatsku autodestruktivnih politiara. Domovine Hrvatske. elio sam nekome prikazati stvarne probleme zbog kojih mladi bjee iz Hrvatske i koji su doista problemi zato oni koji mogu biti uspjeni biraju alternativu.

Roen sam u Zagrebu u tom "prokletom komunizmu," u tridesetim sam godinama i danas uspjean poduzetnik koji s Hrvatskom dijeli jedino sjeanja i obitelj (roditelje) koje sam ostavio. Vratiti se vjerojatno nikad neu o emu neto kasnije.

ivio sam u obiteljskom okruenju s visokim radnim navikama, otac obrtnik bio je uspjean u poslu pa je i majka ostavila dravni posao da mu se pridrui. Uvijek smo davali manje sretnima od nas emu nas je uio katoliko-kranski odgoj ali i osjeaj solidarnosti. U Crkvu smo ili redovito gledajui kako se i ona mijenja s vremenom koje je prolazilo (ast izuzecima).

Srednju kolu sam zavrio sa savrenim ocjenama i odgojem, u stranke nisam iao kao ni obitelj. Tata je kratko bio branitelj (par mjeseci). Ukratko reklo bi se "savrena obitelj Hrvata".

Moglo bi se rei da su moji s velikom sreom doekali 90-te. Obiteljski prijatelji bili su brojnih vjera i nacija i nismo diskriminirali. Gledali smo kako ih drugi diskriminiraju i kako se moraju vie dokazivati od nas samih. U srednjoj koli sam saznao da ima djece koja po imenu i prezimenu i nekim drugim obiljejima znaju tko je iz koje od tih manjina. Mene nije nikada osobno to pogaalo ali ni dan danas to ne razumijem. Zato je lake mrziti druge nego uvaavati sve?

Fakultet sam tee upisao usprkos svim ocjenama. Kasnije sam saznao da su se neki upisivali bez problema s loim ocjenama. Plaali smo studij, nije to bilo puno mojima ali taj okus te nepravde je bolio. Faks sam zavrio na vrijeme. S jako visokim prosjekom, rektorovom nagradom i dva napisana rada objavljena u eminentnim asopisima. Mjesta za karijeru na Sveuilitu ipak nije bilo za mene. Bilo ga je za neke "savrenije od mene", uglavnom "pravije Hrvate".

Poeo sam s poduzetnitvom u Hrvatskoj. Spoznaja da odmah od poetka treba imati raunovou, poetni kapital i papirologiju (prostor s ugovorom...) za koju sve skupa treba raditi je bila bolna. elim privreivati za sebe i dravu ali me i u tome tjeraju da se muim. Zato? Nije me to zaustavilo, radio sam po itave dane i pokrenuo proizvodnju. U roku godine zapoljavao sam etiri osobe. Radilo se puno a dragi ljudi s kojima sam radio su sa mnom stvarali. Meni su oni bili zahvalni jer sam ih zaposlio kada nitko drugi nije htio. Radilo se o sjajno sposobnim osobama i ja sam ak bio zahvalan drugima to ih nisu zaposlili. Problemi su poeli s prvom inspekcijom koja nam je stigla. Znate onu kada netko trai "dlaku u jajetu"? To su meni traili i nali. Inspekcija je bila kao streljaki vod, prema meni su se ponaali kao na suenju a zamislite traili i ruak i kave. Nebitno o emu se radi. Prva kazna. Druga inspekcija. Druga kazna. Potom greska raunovoe za koju opet ide meni kazna.

Prokuhalo je u meni. Htio sam firmu drati radi radnika koje sam zavolio kao obitelj ali nisam vie mogao. Nisam spavao dobro. Znao sam da tako vie ne mogu. Kako sam izvozio esto sam sa svojim kupcima priao i oni su mi se udili da elim tako raditi. Tada sam donio odluku. Zatvoriti firmu, otvoriti vani i preseliti se.

U roku od pola godine vani ivot mi se preporodio. Drava ti pomae, cijenjen si, posluje bez problema. Prvu inspekciju koju sam imao najavili su mi mjesec dana ranije. Pronaene sitnice koje nisu bile usklaene su mi ukazali i pomogli da ih ne radim. Nije bilo kazne! Raunovodstva gotovo i nema dok ne preete odreenu zaradu i sve je toliko jednostavno da mi to gotovo nije bilo jasno. Radim isti posao a zaraujem deset puta vie. To je realnost. U zadnje vrijeme upoznao sam lijenika iz Zagreba koji je tu doao i koji govori gotovo iste stvari samo iz svoje brane. Prema nama kao strancima nema diskriminacije, ivimo u drutvu koje cijeni rad a uope ne znam tko je kakve politike afiliacije niti koga to ovdje uope zanima. Druim se i s Hrvatima i Srbima i Bosancima i domaima. Nema neke solidarnosti meu nama. Znate zato? Ne treba je. Ako ste uspjeni, uspjeni ste a ako niste drava pomae. Jedini koji kopaju po smeu su narkomani tj. oni koji biraju takav ivot. Nesretni su i ti ljudi ali je teko pomoi onome koji ne eli pomo.

Zato se vratiti nikad neu. Ovdje se budim i zaspem sretan. Obitelj mi fali, fale mi zagrebake ulice ali sve manje. Ne idem vie niti na Jadran jer sam vidio brojne druge prekrasne lokacije i zemlje u kojima sada uivam. Ljepote koje nisu nita manje od onih kojima obiluje moja Domovina. Roditelji dolaze k meni a sa zarunicom, uskoro suprugom, ekam i dijete. Zarunica nije iz Hrvatske, dijete nee biti Hrvat a i ja u uskoro dobiti novo dravljanstvo.

to to ovdje imam a u Hrvatskoj nemam. Ljudsko dostojanstvo, priliku da se dokaem i slobodu. Zato vam onda piem? Jedino to mi je ao jesu drugi koji ostaju u Hrvatskoj. Nije ovo poziv svima da napuste zemlju nego elja da kaem to je Hrvatskoj potrebno. Nisu to velike investicije izvana, velika INA ili Podravka. Hrvatskoj treba liberalizacija poslovanja za one male poduzetnike jer to god mislili Hrvatska obiluje mladima koji znaju i mogu ali nemaju priliku. Ovdje je takvih na desetke i upravo iz Hrvatske dolaze najsposobniji. Upoznajem ljude iz velikog broja europskih zemalja koji su ovdje doli ali najvie je onih iz Hrvatske koji rade najplaenije poslove i vode svoje firme.

Hrvatska ako eli opstati treba sljedee. Ne treba poduzetnicima ni smanjenje poreza, i to se moe podnijeti jer su mladi u Hrvatskoj sposobni. Treba ukinuti birokraciju i olakati poslovanje. Treba donijeti zakon po kojem e se firma osnovati u roku jedan dan a da za izostanak toga odgovaraju suci trgovakog suda i ostali u birokraciji. Treba ukinuti sva davanja do 150,000 kuna godinje. Zato toliko? Zato to se s time moe osigurati jedna dobra plaa i jedna prosjena, unajmiti prostor i kupovati osnovnu opremu. Taj iznos moe biti i vei ako se radi o proizvodnji. Treba osigurati da se putem internetskog bankarstva sve moe platiti, ukljuujui i dravi s upisivanjem osnovnog bruto iznosa. Da se izbace raunovoe ne zato to su loi nego zato to se treba pruiti prilika da zaraujete vie a tek onda da ste duni birokraciji.

elim rei jo neto. U birokratskom aparatu sam sretao brojne ljude koji su mi pomagali i naporno radili. Nisu u dravi svi neradnici ali su i oni koji rade frustrirani jednako kao mi koji smo poduzetnici. Zato? I tamo se sposobni ikaniraju.

Znate to sam kod raunovoa u Hrvatskoj vidio. Oni kau, izvui emo vam novce tu i tu jer je tu zakonska rupa. Dovraga. Kakva je to drava koja birokratizira sve pa morate uzimati ljude koji e opet traiti rupe da vam pomognu. Ne zamjeram im, oni (raunovoe) rade svoj posao najbolje to mogu ali to je sve skupa apsurdno.

Gledam vijesti iz Hrvatske i ne razumijem. uva se obitelj od "povampirenih homoseksualaca" a mladi nemaju s im zasnovati obitelj. Pria se o irilici a ne o birokraciji i porezima. Nitko ne predlae poreznu reformu za male. Meu politiarima nema oito nikoga tko je sam zaraivao za svoj kruh.

Vidim da va medij ganjaju zbog Student servisa a nitko se nikad nije zapitao da li su davanja koja morate inae dati jednostavno prevelika za va biznis. Zatvoriti, unititi, kazniti kao da je moto nerazumnih i za Hrvatsku autodestruktivnih politiara.mjeru vraati. Njegovo pismo prenosimo u cijelosti:

Pismo biveg HrvataEDAKCIJI Indexa javio se mladi hrvatski poduzetnik koji ve neko vrijeme ivi i radi u inozemstvu. Iz Hrvatske ga su ga istjerali nerazumna drava i nepremostiva birokracija, zbog kojih mu je poslovanje postalo neodrivo. Sada ivi i radi u, kako kae, "normalnoj Europi". I nema se namjeru vraati. Njegovo pismo prenosimo u cijelosti:

Pismo biveg Hrvata

"Piem vam iz jedne velike europske zemlje u koju sam se sklonio od neuinkovite i tragino loe Domovine Hrvatske. elio sam nekome prikazati stvarne probleme zbog kojih mladi bjee iz Hrvatske i koji su doista problemi zato oni koji mogu biti uspjeni biraju alternativu.

Roen sam u Zagrebu u tom "prokletom komunizmu," u tridesetim sam godinama i danas uspjean poduzetnik koji s Hrvatskom dijeli jedino sjeanja i obitelj (roditelje) koje sam ostavio. Vratiti se vjerojatno nikad neu o emu neto kasnije.

ivio sam u obiteljskom okruenju s visokim radnim navikama, otac obrtnik bio je uspjean u poslu pa je i majka ostavila dravni posao da mu se pridrui. Uvijek smo davali manje sretnima od nas emu nas je uio katoliko-kranski odgoj ali i osjeaj solidarnosti. U Crkvu smo ili redovito gledajui kako se i ona mijenja s vremenom koje je prolazilo (ast izuzecima).

Srednju kolu sam zavrio sa savrenim ocjenama i odgojem, u stranke nisam iao kao ni obitelj. Tata je kratko bio branitelj (par mjeseci). Ukratko reklo bi se "savrena obitelj Hrvata".

Moglo bi se rei da su moji s velikom sreom doekali 90-te. Obiteljski prijatelji bili su brojnih vjera i nacija i nismo diskriminirali. Gledali smo kako ih drugi diskriminiraju i kako se moraju vie dokazivati od nas samih. U srednjoj koli sam saznao da ima djece koja po imenu i prezimenu i nekim drugim obiljejima znaju tko je iz koje od tih manjina. Mene nije nikada osobno to pogaalo ali ni dan danas to ne razumijem. Zato je lake mrziti druge nego uvaavati sve?

Fakultet sam tee upisao usprkos svim ocjenama. Kasnije sam saznao da su se neki upisivali bez problema s loim ocjenama. Plaali smo studij, nije to bilo puno mojima ali taj okus te nepravde je bolio. Faks sam zavrio na vrijeme. S jako visokim prosjekom, rektorovom nagradom i dva napisana rada objavljena u eminentnim asopisima. Mjesta za karijeru na Sveuilitu ipak nije bilo za mene. Bilo ga je za neke "savrenije od mene", uglavnom "pravije Hrvate".

Poeo sam s poduzetnitvom u Hrvatskoj. Spoznaja da odmah od poetka treba imati raunovou, poetni kapital i papirologiju (prostor s ugovorom...) za koju sve skupa treba raditi je bila bolna. elim privreivati za sebe i dravu ali me i u tome tjeraju da se muim. Zato? Nije me to zaustavilo, radio sam po itave dane i pokrenuo proizvodnju. U roku godine zapoljavao sam etiri osobe. Radilo se puno a dragi ljudi s kojima sam radio su sa mnom stvarali. Meni su oni bili zahvalni jer sam ih zaposlio kada nitko drugi nije htio. Radilo se o sjajno sposobnim osobama i ja sam ak bio zahvalan drugima to ih nisu zaposlili. Problemi su poeli s prvom inspekcijom koja nam je stigla. Znate onu kada netko trai "dlaku u jajetu"? To su meni traili i nali. Inspekcija je bila kao streljaki vod, prema meni su se ponaali kao na suenju a zamislite traili i ruak i kave. Nebitno o emu se radi. Prva kazna. Druga inspekcija. Druga kazna. Potom greska raunovoe za koju opet ide meni kazna.

Prokuhalo je u meni. Htio sam firmu drati radi radnika koje sam zavolio kao obitelj ali nisam vie mogao. Nisam spavao dobro. Znao sam da tako vie ne mogu. Kako sam izvozio esto sam sa svojim kupcima priao i oni su mi se udili da elim tako raditi. Tada sam donio odluku. Zatvoriti firmu, otvoriti vani i preseliti se.

U roku od pola godine vani ivot mi se preporodio. Drava ti pomae, cijenjen si, posluje bez problema. Prvu inspekciju koju sam imao najavili su mi mjesec dana ranije. Pronaene sitnice koje nisu bile usklaene su mi ukazali i pomogli da ih ne radim. Nije bilo kazne! Raunovodstva gotovo i nema dok ne preete odreenu zaradu i sve je toliko jednostavno da mi to gotovo nije bilo jasno. Radim isti posao a zaraujem deset puta vie. To je realnost. U zadnje vrijeme upoznao sam lijenika iz Zagreba koji je tu doao i koji govori gotovo iste stvari samo iz svoje brane. Prema nama kao strancima nema diskriminacije, ivimo u drutvu koje cijeni rad a uope ne znam tko je kakve politike afiliacije niti koga to ovdje uope zanima. Druim se i s Hrvatima i Srbima i Bosancima i domaima. Nema neke solidarnosti meu nama. Znate zato? Ne treba je. Ako ste uspjeni, uspjeni ste a ako niste drava pomae. Jedini koji kopaju po smeu su narkomani tj. oni koji biraju takav ivot. Nesretni su i ti ljudi ali je teko pomoi onome koji ne eli pomo.

Zato se vratiti nikad neu. Ovdje se budim i zaspem sretan. Obitelj mi fali, fale mi zagrebake ulice ali sve manje. Ne idem vie niti na Jadran jer sam vidio brojne druge prekrasne lokacije i zemlje u kojima sada uivam. Ljepote koje nisu nita manje od onih kojima obiluje moja Domovina. Roditelji dolaze k meni a sa zarunicom, uskoro suprugom, ekam i dijete. Zarunica nije iz Hrvatske, dijete nee biti Hrvat a i ja u uskoro dobiti novo dravljanstvo.

to to ovdje imam a u Hrvatskoj nemam. Ljudsko dostojanstvo, priliku da se dokaem i slobodu. Zato vam onda piem? Jedino to mi je ao jesu drugi koji ostaju u Hrvatskoj. Nije ovo poziv svima da napuste zemlju nego elja da kaem to je Hrvatskoj potrebno. Nisu to velike investicije izvana, velika INA ili Podravka. Hrvatskoj treba liberalizacija poslovanja za one male poduzetnike jer to god mislili Hrvatska obiluje mladima koji znaju i mogu ali nemaju priliku. Ovdje je takvih na desetke i upravo iz Hrvatske dolaze najsposobniji. Upoznajem ljude iz velikog broja europskih zemalja koji su ovdje doli ali najvie je onih iz Hrvatske koji rade najplaenije poslove i vode svoje firme.

Hrvatska ako eli opstati treba sljedee. Ne treba poduzetnicima ni smanjenje poreza, i to se moe podnijeti jer su mladi u Hrvatskoj sposobni. Treba ukinuti birokraciju i olakati poslovanje. Treba donijeti zakon po kojem e se firma osnovati u roku jedan dan a da za izostanak toga odgovaraju suci trgovakog suda i ostali u birokraciji. Treba ukinuti sva davanja do 150,000 kuna godinje. Zato toliko? Zato to se s time moe osigurati jedna dobra plaa i jedna prosjena, unajmiti prostor i kupovati osnovnu opremu. Taj iznos moe biti i vei ako se radi o proizvodnji. Treba osigurati da se putem internetskog bankarstva sve moe platiti, ukljuujui i dravi s upisivanjem osnovnog bruto iznosa. Da se izbace raunovoe ne zato to su loi nego zato to se treba pruiti prilika da zaraujete vie a tek onda da ste duni birokraciji.

elim rei jo neto. U birokratskom aparatu sam sretao brojne ljude koji su mi pomagali i naporno radili. Nisu u dravi svi neradnici ali su i oni koji rade frustrirani jednako kao mi koji smo poduzetnici. Zato? I tamo se sposobni ikaniraju.

Znate to sam kod raunovoa u Hrvatskoj vidio. Oni kau, izvui emo vam novce tu i tu jer je tu zakonska rupa. Dovraga. Kakva je to drava koja birokratizira sve pa morate uzimati ljude koji e opet traiti rupe da vam pomognu. Ne zamjeram im, oni (raunovoe) rade svoj posao najbolje to mogu ali to je sve skupa apsurdno.

Gledam vijesti iz Hrvatske i ne razumijem. uva se obitelj od "povampirenih homoseksualaca" a mladi nemaju s im zasnovati obitelj. Pria se o irilici a ne o birokraciji i porezima. Nitko ne predlae poreznu reformu za male. Meu politiarima nema oito nikoga tko je sam zaraivao za svoj kruh.EDAKCIJI Indexa javio se mladi hrvatski poduzetnik koji ve neko vrijeme ivi i radi u inozemstvu. Iz Hrvatske ga su ga istjerali nerazumna drava i nepremostiva birokracija, zbog kojih mu je poslovanje postalo neodrivo. Sada ivi i radi u, kako kae, "normalnoj Europi". I nema se namjeru vraati. Njegovo pismo prenosimo u cijelosti:

Pismo biveg Hrvata

"Piem vam iz jedne velike europske zemlje u koju sam se sklonio od neuinkovite i tragino loe Domovine Hrvatske. elio sam nekome prikazati stvarne probleme zbog kojih mladi bjee iz Hrvatske i koji su doista problemi zato oni koji mogu biti uspjeni biraju alternativu.

Roen sam u Zagrebu u tom "prokletom komunizmu," u tridesetim sam godinama i danas uspjean poduzetnik koji s Hrvatskom dijeli jedino sjeanja i obitelj (roditelje) koje sam ostavio. Vratiti se vjerojatno nikad neu o emu neto kasnije.

ivio sam u obiteljskom okruenju s visokim radnim navikama, otac obrtnik bio je uspjean u poslu pa je i majka ostavila dravni posao da mu se pridrui. Uvijek smo davali manje sretnima od nas emu nas je uio katoliko-kranski odgoj ali i osjeaj solidarnosti. U Crkvu smo ili redovito gledajui kako se i ona mijenja s vremenom koje je prolazilo (ast izuzecima).

Srednju kolu sam zavrio sa savrenim ocjenama i odgojem, u stranke nisam iao kao ni obitelj. Tata je kratko bio branitelj (par mjeseci). Ukratko reklo bi se "savrena obitelj Hrvata".

Moglo bi se rei da su moji s velikom sreom doekali 90-te. Obiteljski prijatelji bili su brojnih vjera i nacija i nismo diskriminirali. Gledali smo kako ih drugi diskriminiraju i kako se moraju vie dokazivati od nas samih. U srednjoj koli sam saznao da ima djece koja po imenu i prezimenu i nekim drugim obiljejima znaju tko je iz koje od tih manjina. Mene nije nikada osobno to pogaalo ali ni dan danas to ne razumijem. Zato je lake mrziti druge nego uvaavati sve?

Fakultet sam tee upisao usprkos svim ocjenama. Kasnije sam saznao da su se neki upisivali bez problema s loim ocjenama. Plaali smo studij, nije to bilo puno mojima ali taj okus te nepravde je bolio. Faks sam zavrio na vrijeme. S jako visokim prosjekom, rektorovom nagradom i dva napisana rada objavljena u eminentnim asopisima. Mjesta za karijeru na Sveuilitu ipak nije bilo za mene. Bilo ga je za neke "savrenije od mene", uglavnom "pravije Hrvate".

Poeo sam s poduzetnitvom u Hrvatskoj. Spoznaja da odmah od poetka treba imati raunovou, poetni kapital i papirologiju (prostor s ugovorom...) za koju sve skupa treba raditi je bila bolna. elim privreivati za sebe i dravu ali me i u tome tjeraju da se muim. Zato? Nije me to zaustavilo, radio sam po itave dane i pokrenuo proizvodnju. U roku godine zapoljavao sam etiri osobe. Radilo se puno a dragi ljudi s kojima sam radio su sa mnom stvarali. Meni su oni bili zahvalni jer sam ih zaposlio kada nitko drugi nije htio. Radilo se o sjajno sposobnim osobama i ja sam ak bio zahvalan drugima to ih nisu zaposlili. Problemi su poeli s prvom inspekcijom koja nam je stigla. Znate onu kada netko trai "dlaku u jajetu"? To su meni traili i nali. Inspekcija je bila kao streljaki vod, prema meni su se ponaali kao na suenju a zamislite traili i ruak i kave. Nebitno o emu se radi. Prva kazna. Druga inspekcija. Druga kazna. Potom greska raunovoe za koju opet ide meni kazna.

Prokuhalo je u meni. Htio sam firmu drati radi radnika koje sam zavolio kao obitelj ali nisam vie mogao. Nisam spavao dobro. Znao sam da tako vie ne mogu. Kako sam izvozio esto sam sa svojim kupcima priao i oni su mi se udili da elim tako raditi. Tada sam donio odluku. Zatvoriti firmu, otvoriti vani i preseliti se.

U roku od pola godine vani ivot mi se preporodio. Drava ti pomae, cijenjen si, posluje bez problema. Prvu inspekciju koju sam imao najavili su mi mjesec dana ranije. Pronaene sitnice koje nisu bile usklaene su mi ukazali i pomogli da ih ne radim. Nije bilo kazne! Raunovodstva gotovo i nema dok ne preete odreenu zaradu i sve je toliko jednostavno da mi to gotovo nije bilo jasno. Radim isti posao a zaraujem deset puta vie. To je realnost. U zadnje vrijeme upoznao sam lijenika iz Zagreba koji je tu doao i koji govori gotovo iste stvari samo iz svoje brane. Prema nama kao strancima nema diskriminacije, ivimo u drutvu koje cijeni rad a uope ne znam tko je kakve politike afiliacije niti koga to ovdje uope zanima. Druim se i s Hrvatima i Srbima i Bosancima i domaima. Nema neke solidarnosti meu nama. Znate zato? Ne treba je. Ako ste uspjeni, uspjeni ste a ako niste drava pomae. Jedini koji kopaju po smeu su narkomani tj. oni koji biraju takav ivot. Nesretni su i ti ljudi ali je teko pomoi onome koji ne eli pomo.

Zato se vratiti nikad neu. Ovdje se budim i zaspem sretan. Obitelj mi fali, fale mi zagrebake ulice ali sve manje. Ne idem vie niti na Jadran jer sam vidio brojne druge prekrasne lokacije i zemlje u kojima sada uivam. Ljepote koje nisu nita manje od onih kojima obiluje moja Domovina. Roditelji dolaze k meni a sa zarunicom, uskoro suprugom, ekam i dijete. Zarunica nije iz Hrvatske, dijete nee biti Hrvat a i ja u uskoro dobiti novo dravljanstvo.

to to ovdje imam a u Hrvatskoj nemam. Ljudsko dostojanstvo, priliku da se dokaem i slobodu. Zato vam onda piem? Jedino to mi je ao jesu drugi koji ostaju u Hrvatskoj. Nije ovo poziv svima da napuste zemlju nego elja da kaem to je Hrvatskoj potrebno. Nisu to velike investicije izvana, velika INA ili Podravka. Hrvatskoj treba liberalizacija poslovanja za one male poduzetnike jer to god mislili Hrvatska obiluje mladima koji znaju i mogu ali nemaju priliku. Ovdje je takvih na desetke i upravo iz Hrvatske dolaze najsposobniji. Upoznajem ljude iz velikog broja europskih zemalja koji su ovdje doli ali najvie je onih iz Hrvatske koji rade najplaenije poslove i vode svoje firme.

Hrvatska ako eli opstati treba sljedee. Ne treba poduzetnicima ni smanjenje poreza, i to se moe podnijeti jer su mladi u Hrvatskoj sposobni. Treba ukinuti birokraciju i olakati poslovanje. Treba donijeti zakon po kojem e se firma osnovati u roku jedan dan a da za izostanak toga odgovaraju suci trgovakog suda i ostali u birokraciji. Treba ukinuti sva davanja do 150,000 kuna godinje. Zato toliko? Zato to se s time moe osigurati jedna dobra plaa i jedna prosjena, unajmiti prostor i kupovati osnovnu opremu. Taj iznos moe biti i vei ako se radi o proizvodnji. Treba osigurati da se putem internetskog bankarstva sve moe platiti, ukljuujui i dravi s upisivanjem osnovnog bruto iznosa. Da se izbace raunovoe ne zato to su loi nego zato to se treba pruiti prilika da zaraujete vie a tek onda da ste duni birokraciji.

elim rei jo neto. U birokratskom aparatu sam sretao brojne ljude koji su mi pomagali i naporno radili. Nisu u dravi svi neradnici ali su i oni koji rade frustrirani jednako kao mi koji smo poduzetnici. Zato? I tamo se sposobni ikaniraju.

Znate to sam kod raunovoa u Hrvatskoj vidio. Oni kau, izvui emo vam novce tu i tu jer je tu zakonska rupa. Dovraga. Kakva je to drava koja birokratizira sve pa morate uzimati ljude koji e