problem ugroženosti šumskih ekosustava globalnim

of 27 /27
Problem ugroženosti šumskih ekosustava globalnim izumiranjem pčela medarica (Apis mellifera) Damijanić, Darwin Undergraduate thesis / Završni rad 2018 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Zagreb, Faculty of Forestry / Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:108:365117 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-11-09 Repository / Repozitorij: University of Zagreb Faculty of Forestry and Wood Technology

Author: others

Post on 10-Nov-2021

2 views

Category:

Documents


0 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

Damijani, Darwin
Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / struni stupanj: University of Zagreb, Faculty of Forestry / Sveuilište u Zagrebu, Šumarski fakultet
Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:108:365117
Rights / Prava: In copyright
Repository / Repozitorij:
L.) NA GLOBALNOJ RAZINI TE NJEN UTJECAJ NA
ŠUMARSTVO
Revizija: 1
Datum: 28.6.2017.
„Izjavljujem da je moj završni rad izvorni rezultat mojega rada te da se u izradi istoga nisam
______________________________
mellifica L.) na globalnoj razini te njen
utjecaj na šumarstvo
RAD JE IZRAEN: Sveuilište u Zagrebu, Šumarski fakultet
AKAD. GOD.: 2017./2018.
DATUM OBRANE: 25.9.2018.
svijetu i razlozi ugroenosti. Opisani su
biotski (invazivne vrste) i abiotski (pesticidi)
imbenici koji su u direktnoj korelaciji sa
naglim padom broja populacije pela te se
apelira na poveanje interesa u svrhu zaštite
pela kako na razini naše drave tako i na
globalnoj razini jer u protivnom moglo bi
doi do velikog narušavanja biološke
raznolikosti kompletne svjetske flore i faune.
Predgovor
Pela je nedvojbeno jedna od naj vanijih vrsta ivotinja na našoj planeti i bez nje ivot
kakvog ga poznajemo ne bi bio mogu. Zadnjih se godina pojavljuje problem o
nekontroliranom padu broja jedinki pela i to postaje jedan od vodeih problema u svijetu.
Ovaj rad je namijenjen mojim kolegama, profesorima, strunjacima i svim zainteresiranim za
tu problematiku. U njemu u priati o biologiji pela, nainu ivota, posljedicama izumiranja
te biotskim i abiotskim imbenicima ugroenosti.
Nadam se da u ovim radom potaknuti na razmišljanje o toj problematici i da je to jedan
korak naprijed u spašavanju jedne izuzetno fascinantne i bitne vrste za cijeli ekosustav.
SADRAJ
1. UVOD............................................................................................................................1
5. ZAKLJUAK...............................................................................................................20
6. LITERATURA..............................................................................................................21
7. PRILOZI.........................................................................................................................21
1
1. UVOD
Pele su esti kukci u našem ekosustavu. One su pokretai brojnih bioloških procesa u
prirodi i bez njih ivot kakav poznajemo ne bi bio ni priblino takav. Veliki broj entomofilnih
biljnih vrsta ovisi o pelama za oprašivanje i daljnju reprodukciju te njihovim nestankom
puno bi se tee te biljke razmnoavale.
Još jedna vana uloga pela je u proizvodnji meda. Taj proizvod kojim se one hrane od
velike je vanosti za njihovu prehranu ali i komercijalna vanost meda svakim danom sve
raste te predstavlja vrlo bitnu komponentu u prehrambenoj industriji. Med je vrlo cijenjen
proizvod diljem svijeta te se ga koristi u proizvodnji mnogih delicija i specijaliteta.
Posljednjih godina populacija pela se primjetno smanjuje na globalnoj razini, a uzroka
tome ima mnogo, od biotskih do abiotskih te samo uplitanje ovjeka u smislu razvijanja
ostalih grana industrije vrlo nepovoljno dijeluje na tu vrstu. U ovom radu proitat ete malo o
toj problematici te o nainima pomaganja pelama kao jednoj jako bitnoj vrsti za cijeli
ekosustav jer kao što je Albert Einstein jednom izjavio „Nestanu li pele sa lica zemlje,
ovjeku ostaje još oko 4 godine ivota“.
2
2.1. Klasifikacija pele
Kod pela se mujak naziva trut, dok enke su ili radilice (neplodne) ili matica (jedina
plodna enka u koloniji).
Rod Pele (Apis)
3
2.2. Evolucijski razvoj pela
Sva iva bia na zemlji imaju zajedniko porijeklo, ono se mijenjalo ili izumiralo
protekom stoljea evolucija. Pele u povijesti svoje porijeklo dijele sa osama koje su u
davninama bile isti mesoderi. Vjerojatno zbog manjeg izbora mesne hrane u prirodi neke su
poput osa kopaica (Sphegidae) postepeno prešle na hranu biljnog porijekla. Tako su u samim
poecima one svoje leglo i dalje hranile hranom ivotinjskog porijekla, dok su odrasle jedinke
kao hranu poele uzimati nektar i pelud.
Teim pronalaenjem i povremenim nedostacima hrane kojom su se hranile do tada, onom
ivotinjskog porijekla, nagnale su neke vrste osa kopaica da postupno i svoje leglo kao i sebe
ponu hraniti sa medom i peludom. Te se ose danas smatraju precima svih današnjih vrsta
pela koje poznajemo iz razreda opnokrilaca. Promjenom naina prehrane tadašnjoj su se
prapeli otvorila vrata još netaktutog izvora hrane. Cijelo izobilje hrane tadašnjim precima
pela osama omoguilo je dalji razvoj na vrste i podvrste te širenje po gotovo cijelom
kontinentu.
Stupanj razvitka nekih usamljenih pela poput vrste Halictus, bumbara (Bombinae), pele bez
alca (Meliponidae) i samog roda Apis ue porodice Apinae pele su postepeno iz
usamljenikog naina ivota poele ivjeti u zajednicama dok su neke i dan danas ostale na
"niem" stupnju svog razvoja poput solitarnih pela ili kako ih nazivamo još: pela samica. U
tim su prvim poecima zajednica enke gradile svoja gnijezda i polagala svoja jajašca na istim
mjestima, no svaka za sebe. Udruivale su se samo u sluajevima kada su se trebale braniti od
zajednikih neprijatelja koje su napadale zajednikim snagama. Dalji razvoj pribliavanju
zajednici u kojima danas ive odnosio se na to da više enki buši cijevice za legla tik jedno
do drugog, enke postaju plodnije, razvoj se legla ubrzava i pele su se poele po prvi puta
susretati sa svojim leglom što do tada nije bio sluaj.
Susretanjem enki sa njenim potomstvom što do tada nije bio sluaj stvorili su se svi
preduvijeti za ozbiljnije organiziranje pelinjih zajednica. Ta pojava ranog legla smatra se kao
najvanija u cijelom ivotnom razvoju današnjih pelinjih zajednica. Po prvi se puta uz
trutove i matice sada javljaju i radilice, uvijet svake pelinje zajednice bez kojih je opstanak
svake zajednice nemogu. Te su prve radilice u stvari zakrljale enke kojima je zbog
oskudice hrane i prostora zakrljao reproduktivni organ. Njihov nagon za razmnoavanjem i
parenjem postupno nestaje i javlja se pojava partenogeneze, djevianskog raanja, odnosno
razvoja jedinki iz neoploenih jajašaca. Ako se javi potpuna partenogeneza tada se iz
4
neoploenih jajašaca lee i muško i ensko potomstvo, a ako je nepotpuna lee se ili ensko
ili muško potomstvo.
Pojavom takvih enki koje su bile sposobone da bez sparivanja i bez mujaka, proizvode
potomstvo, otpala je potreba da se ostavlja staro gnijezdo kako bi pronašle mujaka u cilju
sparivanja, pa se mlada matica sada mogla pridruiti svojoj majci da joj pomae u nošenju
jaja i u ostalim radovima oko razvoja zajednice. U daljem razvoju iz partenogeneze javlja se
samo nepotpuna iz koje se dalje razvija samo muški spol pela. enke generacija punom
partenogenezom mogu razvijati dalje zajednicu, dok one sa nepotpunom više ne mogu jer iz
legla izlaze samo trutovi. Javlja se potreba da se enke veu uz jednu enku "majku" koju
danas zovemo matica, pomau joj u daljem radu oko odravanja vrste preko zajednice što ini
do tada nevien prirodni fenomen.
2.3. Tipovi pela u košnici
Matica
Termin „pela matica“ se u principu upuuje odrasloj, spolno zreloj enskoj jedinki koja ivi
u koloniji pela medarica. Ona je obino majka veini pela u koloniji, ako ne i svima. Matice
se razviju iz liinki odabranih od pela radilica koje se posebno hrane da bi dosegle spolnu
zrelost. U principu u košnici postoji samo jedna matica koju ostale pele odluno slijede i
štite.
Razvoj
Kod povoljnih uvjeta za rojenje matica e zapoeti lijei jaja u matine elije. Te elije su
posebnog oblika i svojstvene su samo za razvoj matica. One su vee od obinih elija, a i
orijentacija im je vertikalna za razliku od ostalih koje su horizontalne.
Matica se raa iz jajeta, a da li e opstati zavisi od ishrane. Dnevno matica moe snijeti od
3000 do 5000 jaja. Matica se, od pele radilice, razlikuje i po izgledu. Njeno tijelo je puno
due i trbušni dio tijela je otvorenije (bronane) boje, noge su due, a lea bez dlaica. Matica
se u košnici kree u pravcu kretanja sunca. Ujutro je na istonom dijelu košnice, u podne je
izmeu središnjih ramova, a naveer na zapadnoj strani.
5
Izlaganje liinke kod pela traje 6 dana, kod matica – 5, a kod trutova – 7 dana. Prva tri dana
mlade pele hraniteljice hrane liinke pela, matica i trutova matinom mlijei, koji sadri
sekrecije gornjoviline i pod drijelne lijezde i bogat je lako probavljivim hranjivim tvarima
i biostimulatorima. Smatra se da u sastav mlijei ulazi i sekrecija tjemene lijezde, koja je
bogata masnoama. Treeg dana hrani liinki pela i trutova pele dodaju i kašicu od meda i
peluda, koju pripremaju u svojoj mednoj voljki, a od etvrtog dana do kraja tog stadija samo
kašicu. Liinke matica se u toku cijelog perioda bogato hrane samo mlijei, što omoguava da
se od njih razviju spolno razvijene enke matice. Sa poveanjem liinke matice pele
postepeno izvlae i zidove matinjaka. Pele hraniteljice posjeuju liinku prosjeno 1300
puta dnevno, da bi joj dali hrane, ili oko 8000 puta u toku cijelog razvoja. Pomou
peristaltikih pokreta tijela liinka se kree kruno na dnu elije i kroz usni otvor ona prima
hranu, koja prelazi kroz prednje u srednje crijevo. Neprobavljeni ostaci hrane se ne izbacuju u
eliji ve se gomilaju u srednjem crijevu, zbog toga je ono dosta veliko i zauzima skoro itavu
šupljinu tijela. Na taj nain se hrana u eliji ne prlja ekstrementima. Zahvaljujui pojaanom
hranjenju, liinka brzo raste i gomila velike zalihe hranljivih tvari – masno tkivo.
Slika 1. Bojom oznaena matica okruena radilicama
(www.apiexpert.eu)
Trut
Trutovi su muške jedinke kod pela. Njihov zadatak je oploivanje matice. Trutovi
imaju snana krila i velike oi, a to im je potrebno da za vrijeme leta mogu opaziti i dostii
maticu, oni nemaju alce pa prema tome ne mogu se braniti. Trutovi postaju spolno zreli
izmeu 8 i 14 dana ivota, a za vrijeme toplih sunanih dana izlijeu iz košnica da bi se sreli s
dok cvijee obilno proizvodi nektar, trutovi u svojoj zajednici nalaze gostoprimstvo i hranu,
ali u jesen im nestane paše, u pelinjacima se izbacuje trutove. Kad se trutovi vraaju s leta,
radilice ih ne puštaju natrag u košnicu. A one trutove koji su u košnici potiskuju što dalje
od meda dok ih konano ne izbace iz košnice. Izbaeni trutovi sakupe se u grupama oko leta,
dok ne uginu od zime i gladi. Prema tome u normalnim pelinjim društvima trutova preko
zime nema. Uzimajui u obzir da za razvitak liinke jednog truta treba otprilike isto toliko
hrane kao za tri liinke pela radilica te da odrasli trutovi pojedu veliku koliinu hrane,
potrebno je da se u pelinjacima broj trutova ogranii.
Razvoj
Matica bazira odluku o oploivanju jaja prema eliji koju su radilice napravile. elije za
trutove su vee od elija pela radilica tako da matica zna da u te elije treba snijeti
neoploena jaja. Zanimljiva injenica je da trutovi imaju djeda, ali nemaju oca. Kako se trut
razvije iz neoploenog jaja to znai da imaju genetski materijal identian matici, ali pošto je
matica enka i za razvoj enke jaje mora biti oploeno znai da svaki trut ima djeda. Nakon
što matica poloi jaja trutovi i pele radilice bivaju hranjene matinom mlijei prva 2-3 dana.
To osigurava dovoljnu koliinu proteina za poetak njihovog razvoja. Nakon treeg dana
radilice prestaju davati matinu mlije trutovima i radilicama te ih krenu hraniti smjesom
meda i peluda, i sa tom prehranom se dovršava razvoj truta te izlaze iz elija nakon ukupnog
razvoja od 24 dana. Pele imaju 32 kromosoma dok trutovi koji su nastali nespolnim putem
imaju samo 16.
Pele radilice jesu spolno nerazvijene enke. One su najbrojniji lanovi pelinje zajednice, pa
ih u doba njezine najjae razvijenosti ima oko 50.000 do 80.000. Pele radilice vrše sve
poslove, koji su veoma raznoliki. U pelinjoj zajednici postoji skladna podjela rada prema
dobi pele. Pele jedne zajednice moemo podijeliti u dvije skupine. Jednu skupinu ine
mlae pele (prosjeno u dobi do 3 tjedna), koje obavljaju radove u košnici (kune pele), i
ine oko dvije treine broja sviju radilica. U drugu, manju skupinu, idu starije pele koje vrše
poslove izvan košnice (letaice, sabiraice). Za vrijeme jake nektarne paše broj sabiraica
poveava se na teret kunih pela. Mlada radilica, koja se potpuno razvila u svojoj stanici,
progrize poklopac, skida s njega pojedine djelie i izlazi iz stanice. Izuzetno joj pri tom
pomau i starije pele. Mlada je radilica vrlo dlakava i zbog toga svjetlije boje. Ona je slaba,
polakose kree i ne moe letjeti. Prvi je posao koji mlada radilica obavlja išenje stanica. Taj
posao obavljaju mlade pele istaice u dobi od 3, do 5. dana. Jedan dio tih mladih pela sjedi
mirno na sau i time grije leglo. Pele u dobi od 5 do 12 dana hrane liinke (pele
hraniteljice). U prvom dijelu toga razdoblja (u dobi od 5 do 8 dana) radilice hrane peludom i
medom starije liinke. U tom razdoblju mlade radilice hrane se veim koliinama peluda, pa
se u njima razviju mlijene lijezde. Te radilice hrane posve mlade liinke mlijei. Taj posao
vrše obino 8. do 12. dana ivota, a izuzetno i nekoliko dana dulje. Poslije toga vremena
mlijena lijezda prestaje izluivati mlije. U naroitim prilikama, ako se prekida rad mladih
pela u dobi kada se njihove mlijene lijezde nalaze u funkciji, ostaju te lijezde i dalje
razvijene, pa u tim sluajevima mogu i starije pele izluivati mlije (npr. iza rojenja, iza
zimovanja). Poslije 12. dana ivota u radilica se poinju naglo razvijati voskovne lijezde koje
ostaju razvijene prosjeno do 18. dana. U tom ivotnom razdoblju radilice obilno izluuju
vosak i marljivo grade sae. Oko 18. do 21. dana ivota radilice vrše straarsku slubu na letu.
Te pele straarice smještene su oko leta i paze tko ulazi u košnicu. One navaljuju na druge
kukce koji bi eljeli ui (npr. na ose, leptira mrtvaku glavu). Navaljuju i na ovjeka kad se
previše priblii letu. Straarice mirno propuštaju u košnicu pele drugih košnica kad se one
vraaju s paše natovarene hranom i zabunom uu u tuu košnicu. Meutim, veoma oštro
navaljuju na pele drugih košnica kad ove ele ui s namjerom da kradu med. Pri kraju toga
prvog razdoblja ivota mlade kune pele izlaze sve eše iz košnice i vrše kratke
orijentacijske letove, da bi upoznale okolicu, Navedena razdioba rada kunih pela nije kruto
vezana na spomenute rokove, ve pojedina vrsta rada postepeno prelazi jedna u drugu, a
prema potrebi mogu se pojedini rokovi rada skratiti ili produljiti.
Slika 3. Radilica
(www.dummies.com)
3.1. Biotski imbenici
Postoje mnogi prirodni neprijatelji pela (ptice, drugi kukci, sisavci), no pravi problem
posljednjih godina predstavljaju neke invazivne vrste kao što je golemi japanski stršljen
(Vespa mandarinia), te utonogi azijski stršljen (Vespa velutina). Te dvije vrste hrane se
šeernim substancama kao što je med dok za razvoj pomlatka potrebna im je mesna hrana.
Oni pronalaze jedno i drugo u košnicama europskih pela medarica, a pošto one nemaju
efektivnu obranu protiv tih invazivnih vrsta zna se desiti da cijela košnica od 30.000 jedinki
biva uništena od svega nekoliko stršljenova.
Slika 5. Usporedba pele medarice i velikog japanskog stršljena (V.mandarinia)
(www.blogspot.com)
Kod japanskih pela medarica (Apis cerana japonica) postoji odreen mehanizam obrane od
stršljenova. Iako stršljeni imaju tvrd oklop kojeg alac pela ne moe probiti oni nisu otporni
na visoke temperature kao pele. Prilikom dolaska izviaa stršljena one, prije nego stršljen
stigne obiljeiti košnicu svojim feromonima pomou kojih ostali stršljenovi pronau tu
košnicu, si vibrirajui zadkom signaliziraju uljeza i plan napada. Nakon toga pele se vrsto
skupe u kuglu u ijoj sredini se nalazi uljez te vibrirajui podiu temperaturu što uzrokuje da
se stršljen doslovno skuha.
Uz stršljenove koj predstavljaju jedan od naj veih biotskih imbenika ugroenosti pela
postoje još i mnogi drugi. To su mravi, abe, ose, jeevi, stršljenovi, medvjedi, miševi, pauci i
razne vrste ptica. Sve te ivotinje ponajviše napadaju pele zbog meda no pošto su te vrste
„domae“ i pele su se prilagodile na njih tj. imaju odreen obrambeni mehanizam koji je
uspješan ne smatram da su te vrste razlog opadanja broja pela ve samo dodatni faktori i
zbog toga se u ovom radu nee pridavati posebna panja istima.
3.2. Abiotski imbenici
Pesticidi
Jedan od velikih problema u ugibanju pela jesu pesticidi koji se zadnjih godina sve više
upotrebljavaju. Pesticidi su zajedniki naziv za sva kemijska sredstva koja se koriste u
poljoprivredi, šumarstvu, skladištima i komunalnoj higijeni za suzbijanje štetnih organizama.
Dijelimo ih na insekticide, herbicide, akaricide, rodenticide, fungicide, itd. Najopasniji su za
pele insekticidi. Uzrokuju ugibanje djelovanjem preko hrane u probavnom traktu, kontaktno
preko koe i udisanjem. Pesticidi mogu na pele djelovati direktno preko hrane u probavnom
traktu (fosforni spojevi) ili sistemski tako da biljka upije primjereno sredstvo i provede pa
svojim provodnim sustavom u sve biljne organe pa samim time i u nektar (organofosforni).
Kod sistemika mogu stradati i insekti koji nisu bili direktno tretirani. Štete su vee ako
koncentracija sredstva nije dovoljna da pelu usmrti nego ga pela unese u košnicu gdje se
potruju i pele koje hrane leglo i leglo.
Kontaktni insekticidi imaju razliito djelovanje na pele. Najveu opasnost imaju sredstva
koja prodiru kroz hitinski oklop i djeluju na ivani sustav, a to su naješe sredstva na bazi
klora i alkaloida.
Neonikotinoidi su nova skupina neuro-aktivnih insekticida, a kemijski su srodni
nikotinu. Razvoj ove grupe insekticida zapoeo je 1980-ih u kompaniji Shell, a 1990-ih u
Bayeru. Neonikotionidi su "razvijeni"u velikom dijelu jer su pokazali znatno manju toksinost
u usporedbi s ranije korištenim insekticidima iz skupine organofosfata i karbamata. Veina
neonikotionida pokazala je znatno manju toksinost za sisavce nego za kukce, iako su neki
12
metaboliti neonikotionida vrlo toksini. Neonikotionidi predstavljaju prvu novu grupu
insekticida koja je uvrštena u primjenu posljednjih 50 godina, a neonikotionid imidakloprid
trenutano je najrašireniji insekticid na svijetu s najveom primjenom. Primjena pojedinih
insekticida iz grupe neonikotionida ograniena je u pojedinim dravama jer su studije
dokazale povezanost kolapsa pelinjih zajednica sa štetnim uinkom ovih insekticida.
Neonikotionidi su kao i nikotin, agonisti nikotin acetilholinskih receptora, uzrokuju blokadu
nikotinergijskih nervnih puteva. Blokada uzrokuje gomilanje acetilholina koji je vaan
neurotransimiter (tj prijenosnik nervnih impulsa), a to rezultira paralizom kukaca i naješe
uginuem.
Acetamiprid-je kontaktnog, eluanog i sisteminog djelovanja. Uinkovit protiv
velikog broja razliitih insekata s usnim ustrojem za grickanje i sisanje, kao i raznih gusjenica
iz reda Leptidoptera. Kod nas je dopušten za uporabu u šeernoj repi, krumpiru, duhanu,
breskvama, jabukama, krastavcima, parici, rajici i ukrasnom bilju. Djelatna tvar u sredstvu
ometa prijenos podraaja u ivanom sustavu štetnih organizama na nain koji se razlikuje od
insekticida iz skupine organofosfornih spojeva, karbamata i piretroida izrazite sisteminosti,
brzog i snanog, ali umjerenog rezidualnog djelovanja.
Imidakloprid-je izrazito sistemini insekticid, dopušten za suzbijanje mnogih kukaca
koji sišu i nekih koji grizu, ukljuujui mnoge vektore viroza. Djeluje kontaktno i eluano. U
spektru obuhvaa: lisne uši, duhanovog rasiara, štitaste moljce, lisne minere agruma,
krumpirovu zlaticu te štetnike u tlu. Moe se primjenjivati i sustavom za navodnjavanje.
Perzistentan je u tlu pa se iste godine ne smije uzgajati lisnato povre na tretiranoj površini.
Klotianidin-je najperzistentniji sistemini neonikotinoid. Slii za suzbijanje
podzemnih i nadzemnih štetnika kukuruza šeerne repe i suncokreta.
Tioakloprid-ometa prijenos podraaja u ivanim sustavu. Djeluje kontaktno i
eluano. Suzbija lisne u vokama, rajici, paprici, krastavcima, lubenicama, ruama, jabunu
osicu, neke minere i krumpirovu zlaticu. Visoko uinkovit na niskim i visokim
temperaturama, vrlo brzo ulazi u tkivo biljke.
13
Tiametoksam-je izrazit sistemik, umjerene perzistentnosti, dopušten je za suzbijanje
mnogih kukaca koji sišu i nekih koji grizu, ukljuujui mnoge vektore viroza.
Piretroidi
Piretroidi su sintetski dobiveni spojevi sline strukture i djelovanja kao prirodni
insekticid piretrin. Insekticidi iz ove grupe djeluju na ivani sustav insekata inhibirajui
protok natrijevih iona kroz membrane ivanih stanica što dovodi do poremeaja u protoku
ivanih impulsa kroz natrijeve kanale, zbog ega nastaje uginue tretiranih insekata. Na
osnovu navedenog mehanizma djelovanja ovi insekticidi su razvrstani u IRAC grupu 3A.
Sintetski piretroidi su nesistemini insekticidi vrlo širokog spektra djelovanja s brzim
kontaktnim i eluanim djelovanjem. Glavno pozitivno svojstvo je njihova visoka
insekticidnost koja omoguava korištenje u vrlo niskim dozama, odnosno koncentracijama.
Mogu se koristiti i pri niim temperaturama, a kod viših temperatura djelovanje im ne slabije
jer se djelatna tvar bre razgrauje.
Brzo se javlja rezistentnost kukaca koja se moe usporiti naizmjeninom upotrebom drugih
grupa insekticida. Otrovni su za pele i ribe iako su neki pripravci manje opasni (alfa-
cipermetrin) ili bezopasni za pele (tau-fluvalinat).
Podjela piretorida: alfa-cipermetrin,beta-cifultrin,beta i zetacipermetrin, cipermetrin,
deltametrin, esfenvalerat, gama i lambadacihalotrin, tau-fluvaliant, teflutrin.
Uinci pesticida na pelinju zajednicu
Radilice medonosnih pela izvode ontogenetski slijed zadataka u gnijezdu tijekom prva
tri tjedna i onda kreu u potragu za hranom u posljednjih 2-3 tjedna ivota . Juvenilni hormon
se smatra ukljuenim u regulaciju aktivnosti koje ovise o dobi,iako demografske promjene u
zajednici,npr. manjak pela hraniteljica takoer ima znaajan uinak.
Lijeenje medonosnih pela analognim juvenilnim hormonima (npr. metropen) rezultira
promjenom u aktivnosti pela radilica od izlijeganja jajašaca do rukovanja hranom
rano,ranom degeneracijom naddrijelnih lijezda i prijevremenom sposobnosti za sakupljanja
hrane. Meutim,ini se da ova prijevremena sposobnost za potragu za hranom nema uinak na
izvedbu sakupljanja hrane ovih radilica medonosnih pela. Uinak izlaganja diazinonu na
14
podjelu rada sugerira da se najvei uinci pojavljuju kada tek izlegnute pele budu izloene i
uinci su uglavnom povezani s poetkom i trajanjem ubiranja i rukovanja nektarom.
Uinci su vezani za dob vjerojatno zbog nie razine detoksikacijskih enzima. Ove
promjene u slijedu zadataka moe takoer utjecati na dugovjenost sa smanjenjem ivotnog
vijeka do 20% kod pela izloenima istoj dozi diazinona.
Uinci izloenosti pesticidima na podjelu rada i ivotni vijek kod pela moe imati ozbiljan
utjecaj na preivljavanje zajednice, ali mnoga istraivanja su obavljena s nerealistino velikim
razinama izloenosti.
Utjecaj na podjelu rada meu pelama moe imati uinak na razini kolonije od uzgoja
legla do skupljanja zalihe. Na primjer,razina išenja košnice kod zajednice tretiranih s nizom
pesticida je smanjena u odnosu na kontrolnu skupinu. Mnoge tretirane zajednice su pretrpjele
veliku štetu od voskova moljca tako da je u nekim zajednicama ostalo malo saa za uzgoj
legla.
Uinak na potragu za hranom
Pele sakupljaice povezuju miris, meu ostalim signalima, s izvorima i po povratku u
koloniju prenose informacije o smjeru i udaljenosti izvora hrane. Ovaj proces ukljuuje
memoriju, uenje, komunikaciju, navigaciju, unutarnji sat i niz drugih fleksibilnih reakcija,
npr. sposobnost da se integriraju lokalna obiljeja. Sline znakove koriste i bumbari kako bi
locirali svoje gnijezdo. Tretman ugljinim dioksidom od više od 2 min utjecalo je na
sposobnost pela da se vrate u košnicu,a tretman od 30 s ili više rezultiralo je smanjenjem
preivljavanja i sposobnosti sakupljanja peludi. Zbog toga je vrlo vano razumjeti utjecaj
procedura rukovanja i doziranja na ponašanje kod sakupljanja hrane. Organofosforni i
karbamatni insekticid utjeu na sposobnost pela da prenose informacije o izvoru hrane kroz
ples zatkom. Ples medonosnih pela zahtjeva integraciju informacija o lokaciji izvora hrane
klju u tome je kut plesa. Subletalno oralno izlaganje medonosnih pela parationu (u razinama
ispod onih koje se vjerojatno mogu sresti u terenskoj primjeni)sprjeava pele da prenose
informaciju o smjeru izvora hrane drugim pelama. Pele su izvodile ples ispod
odgovarajueg kuta neposredno nakon doziranja,takoer nisu izvodile nikakvu promjenu kuta
sunca uobiajenog kod netretiranih pela. Pogreške u uzorku plesa pela sakupljaica rezultira
pogrešnim usmjeravanjem skupljaica poetnica pokazujui vanost ples u usmjeravanju
15
pela sakupljaica prema izvorima nektarima. Slino, pele su radile pogreške u udaljenosti
do 6 sati koji ima utjecaj ne samo na neotrovane novake, koje su traile hranu preblizu
košnici, nego i na otrovane pele koje nisu stigle do izvora.
Piretroidi na realistinoj razini izloenosti, ini se da utjeu na povratak u košnicu pela
sakupljaica. Tretman permetrinom rezultira time da se 43% sakupljaica vrati jednom u
koloniju i samo 4% dva puta, s tim da nijedna tretirana pela nije bila prisuta idueg jutra
(89% pela kontrolne skupine je bilo prisutno). Veina tretiranih pela postalo je toliko
dezorijentirano da se nisu mogle vratiti u zajednicu. Te pele su takoer pokazale ozbiljne
poremeaje u ponašanju,npr. provoenje više vremena u samoišenju, drhtav ples, boranje
abdomena, rotiranje i išenje abdomena, te su provodile manje vremena u potragom za
hranom. Uoeno je da tretiranje sakupljaica neonikotidnim insekticidom, ima blagi utjecaj na
preciznost kod prenošenja podataka o smjeru i znaajan utjecaj na prenošenje podataka o
udaljenosti izvora hrane na povratku u zajednicu. Manja je motivacija da se izvede ples
zatkom i porast drhtavog plesa. Sposobnost sakupljaica da se vrate moe uvelike utjecati na
preivljavanje zajednice budui da regrutiranje pela hraniteljica da tragaju za hranom
smanjuje proizvodnju legla. Uinak na prenošenje informacija o izvoru hrane je moda manje
znaajan budui da e pele vjerojatno tragati za hranom prije nego se vrate bez nektara ili
peludi.
Utjecaj na percepciju mirisa
Percepcija mirisa i odgovori na feromone su vani za preivljavanje zajednice
medonosnih pela. Nikotinski kolinergiki sustavi su integralni dio panje,uenja i memorije
kod ivotinja i zabiljeeno je da su odgovorni za put refleksa produenja rilca,navikavanje i
formiranje memorije kod medonosnih pela (Guez). Nekoliko studija je istraivalo uinke
insekticida na uenje (Guez) i navikavanje (Decourtye) refleksa rilca, apetitivna komponenta
ponašanja pela kod hranjenja, do stimulacije kod saharoze kod pela. Reakcije uenja se
temelje na treniranju pela da povezuju miris (uvjetovani podraaj) sa stimulacijom saharoze
ticala s nagraivanjem produetaka rilca s hranom. Ispitivanje se tada provodi u prisutnosti
samog mirisa koji inducira uvjetovano produenje rilca. Navikavanje je opadanje u reakciji
ponašanja na ponavljanom podraaju doticanja jednog ticala s kapljicom otopine saharoze.
Neonikotionidni insekticidi su nikotinski agonisti. Na dozama niskima kao što je 0,1 ng/pela
imidakloprid (daleko ispod one koja se moe pojaviti nakon primjene na terenu) je poveao
broj pokušaja 15 min nakon tretiranja potrebnih za postizanje navikavanja na sedmodnevnim
pelama i poveanje kod osmodnevnih pela (Guez). Velika promjena kod navikavanja
pojavljuje se oko 7-8 dana kod pela kontrolne skupine što sugerira da se promjene u
modanim funkcijama pojavljuju u ovom stupnju razvoja odraslih kada zapoinje vrijeme
orijentacijskog leta(Guez). Pele tretirane piretroidom sporije su nauile nauene reakcije
posredovane mirisom i postigle su manje pozitivnih reakcija nakon nekoliko razdoblja
treninga u usporedbi kontrolne skupine (Taylor). Na reakcije treninga najmanje utjeu
fluvalinat, a najviše flucitrinat i ciflutrin; permetrin, fenvalerat i cipermetrin su u sredini što se
tie uinka. Uinci su promatrani do 3 dana nakon tretiranja i u dozama ispod koje se mogu
pronai u terenskoj primjeni (uz pretpostavku da nema repelentnosti). Smanjeno sakupljanje
hrane na usjevima tretiranim piretroidima stoga moda nije uinak repelentnosti nego
subletalne toksine disfunkcije. Pele trenirane prije izlaganja permetrinu nisu pokazale
uinak na njihove reakcije što govori da piretroid ima utjecaj na uenje (asocijacija dva
inputa), a ne na podsjeanje (Mamood).
Uinci kod sposobnosti pela da naue i postanu naviknute na signale temeljene na mirisu
moe imati utjecaj na kolonije reduciranjem sposobnosti sakupljaica da detektiraju cvjetne
mirise te stoga i izvore nektara.
17
Haynes (1988) je napravio pregled uinaka neurotoksinih insekticida na reproduktivno
ponašanje insekata i zakljuio da svaki razred insekticida, ukljuujui regulatore rasta
insekata, pokazuje smanjenje u proizvodnji potomka. Kod medonosnih pela redukcije legla i
novih pela moe biti štetnije za opstanak kolonije nego gubljenje sakupljaica; sakupljaice
mogu biti brzo zamijenjene ako ima dovoljno legla i pela hraniteljica.
Uinci pesticida na opstanak zajednice variraju ovisno o razini alternativnog sakupljanja
hrane, tj. dotok nektara u zajednicu, s ozbiljnijim uincima prikazanima tijekom slabog
dotoka nektara kad ima manje razrjeivanja unutar zajednice. S malo alternativnog
sakupljanja hrane, zabiljeeni su vei uinci na proizvodnju saa, izlijeganje jajašaca i
sakupljanja hrane na 1ppm dimetoata (Waller).
Meutim kad je alternativno sakupljanje hrane bilo dostupno, ovi uinci nisu zabiljeeni
(Stoner). Mnoge su studije istraivale kratkorone uinke na razvoj i opstanak zajednice, no
dugoroni opstanak, npr. tokom zime, je vaan, ali premalo se njime bavi. Zajednice koje su
hranjene 1ppm karbofurana opstale su preko ljeta, proizvodei znatno manje odraslih pela,
ali su ugibale tijekom zime (Stoner).
Pesticidi mogu imati utjecaja i na status matice( prisutnost matice i njene sposobnosti kroz
puštanje feromona kako bi se dalje sprijeio razvoj matica) u zajednicama i na sposobnost
matice da izlee jaja. Matice su obino posljednje meu individualnima od populacije koje e
uginuti od izlaganja karabofuranu, diflubenzuronu i metil paration pesticidu što sugerira da
ovi nisu sustavni unutar zajednice.
Matice su uginule zbog smanjena u broju radilica u tretiranim zajednicama (Stoner).
Izlaganje acefatu, dimetoatu, fentionu je rezultiralo neuspjehu zajednice da nau novu
maticu(Stoner).
Pesticidi takoer mogu utjecati na zajednicu. Tretiranje Megachilerotundata s piretroidom
(20% od LD50) rezultiralo je 20% smanjenim brojem izleenih jajašaca kroz šestotjedno
razdoblje nakon tretiranja (Tasei). Larve medonosnih pela ne mogu prazniti crijeva budui
da imaju zatvoreno crijevo pa stoga hrana i metaboliki otpad ostaje do faze kukuljice.
18
4. UTJECAJ IZUMIRANJA PELA NA ŠUMARSTVO
Što se tie ukupnog utjecaja pela na šumarstvo vrlo je vano napomenuti da nisu sve
drvenaste vrste oprašivane od strane kukaca. Mnoge naše glavne vrste drvea su anemofilne i
nije im potrebna prisutnost pela za formiranje plodova. Hrastovi i bukva, koje su dvije naše
glavne vrste drvea, se oprašuju vjetrom.
Slika 8. Muški cvat kod hrasta
(www.friendsofthewildflowergarden.org)
Iz priloene slike vidi se kako je muški cvat kod hrastova relativno neprimjetan i neugledan
naspram cvijetova nekih naših vokarica. To je iz razloga što hrast (i mnoge druge anemofilne
vrste) nema potrebe privui pele i ostale kukce na oprašivanje pošto vjetar obavlja tu ulogu.
Evolucijski se dakle izodvijalo da su kod anemofilnih vrsta cvatovi neprimjetni za kukce dok
kod entomofilnih oni su lijepih šarenih boja s razlogom da ih kukci (i pele) lakše uoe te
opraše.
(www.timeout.com)
U sluaju nestanka pelinje populacije mnoge vrste kao što su vrste iz roda Rosaceae ,
Cornaceae i mnoge druge drvenaste ali i za šume vrlo bitne zeljaste vrste ne bi imale naina
kako se oprašiti pošto su specijalizirane za oprašivanje kukcima. One ne bi nestale odmah sa
pelama, te vrste bi opstale onoliko koliko je ivuim primjercima ostalo vremena ivota (dok
ne odumru od starosti ili nekih drugih imbenika). Problem se javlja u tome da te biljke više
ne bi plodonosile i ne bi imale nikakav drugi nain produljenja vrsta osim autovegetativnim
putem ili umjetnim oprašivanjem. To je jedna lanana reakcija koja bi zahvatila veliku veinu
biljnih i ivotinjskih vrsta, pa ak i onih kojima nisu pele direktno potrebne za oprašivanje.
Poznato je kako je veina ivih organizama u prirodi povezana meusobnim procesima i ive
u nekoj vrsti simbioze te prilikom nestanka mnogih vrsta ostale bi isto tako patile te postepeno
odumirale. Prema tome vidimo da bi se problem mogao proširiti puno više nego što se na prvu
misli.
5. ZAKLJUAK
Pela medarica je naša autohtona vrsta i kao takva od velike je vanosti za odravanje
bioraznolikosti kao u Hrvatskoj tako i u ostatku svijeta. Pele su fenomen prirode što se tie
zajednikog ivota i esto su usporeivane sa sustavom organizma gdje svaka skupina pela u
košnici predstavlja dio tijela ili organe.
injenica je da je na globalnoj razini pela medarica ugroena vrsta i njenim gubitkom svijet
bi pretrpio nezamislive štete ne samo u privredama ve i u bioraznolikosti. Svjetska
populacija ljudi, drugih ivotinja i biljaka bi drastino pala i postavljalo bi se pitanje da li je
uope mogue opstati u svijetu bez pela. Sama ta injenica da jedna vrsta moe toliko drati
cijelu ivotnu sferu u balansu te zapravo odluivati o mogunosti ivota na Zemlji kakvog ga
sada poznajemo je u naj manju ruku fascinantna i izaziva (ili bi trebala izazivati) odreenu
dozu poštovanja prema tim malim, ali izuzetno vrijednim radnicima.
Moje je mišljenje da se trenutno u svijetu ne pridaje dovoljno panje u smjeru tog problema i
nastavi li se smanjivati brojno stanje pela ovim tempom za nekoliko e desetaka godina
moda biti i kasno te ostali problemi s kojima se svijet sad suoava naspram ovog nee biti
nimalo bitni.
2. Slika 2. Trut (www.perfectbee.com)
3. Slika 3. Radilica (www.quora.com)
4. Slika 4. Usporedba matice truta i radilice (www.dummies.com)
5. Slika 5. Usporedba pele medarice i velikog japanskog stršljena (V.mandarinia)
(www.blogspot.com)
(www.thehoneybeeconservancy.org)
8. Slika 8. Muški cvat kod hrasta (www.friendsofthewildflowergarden.org)
9. Slika 9. Cvat trešnje (www.timeout.com)
7. PRILOZI
Popis tablica