saff [broj 301, 30.9.2011]

3

34

44

48

52

58

24

18

8

SAFF broj 301

SadržajHutbe iz tri sveta mesdžida

Mekka: Dr.Usama ibn Abdullah el-Hajjat

Pozitivni efekti lijepog mišljenja o Allahu

Kolumna

Borba za opstanak

Ljudska prava kerova i pseća prava ljudi

Društvo

Anketomanija vjeronaukofobije

Religijsko obrazovanje je tekovina savremene Evrope

Duplerica

Fotopriča: Arapsko proljeće u slikama

Sloboda, ponos, dostojanstvo

Pobožnost

Putevi duhovnog uzdizanja: Džennet – Kuća vječnog užitka

Gospodaru moj, sagradi mi kod Sebe kuću u Džennetu

Zelena transferzala

Novi Pazar

Sandžačke nevladine organizacije

Islamnet

SAD

Naslov: Benjamin Natanjahu traži da se Obami dodijeli orden časti za odbranu Izraela

Islabosna

Ožiljci vremena

Prepiska između Božijeg Poslanika, alejhi-selam, i kralja Abesinije

30. septembar - 3. zu-l-ka’de’

5

IzdavačGID SAFFVelikog sudije Građeše 25, 72000 ZenicaTrg solidarnosti 13, 71000 Sarajevo mob: +387 61 255 322distribucija: +387 62 287 412Žiroračuni kod Raiffeisen banke dd BiH, Filijala Zenica(KM) 1610550001210010 (DV) 502012000550080swift: RZBABA2S

Glavni i odgovorni urednikSemir Imamović

RedakcijaAbdusamed Nasuf Bušatlić,Nusret Hodžić, Ezher Beganović, Ramiz Hodžić

DTPSemir Šišić

LektorAbdulmedžid Nezo

Stalni saradnici:Subašić H. Džemal, Ismail Ibrahim, Meho Bašić, Fatmir Alispahić, Safet Kadić, Anes Džunuzović, Abdulvaris Ribo, Almir Mehonić, Amir Durmić, Saladin Kovačević, Sejfudin Dizdarević, Esad Mahovac, Erdem Dizdar

Ostali saradnici: Šemso Tucaković, Ekrem Tucaković, Nijaz Alispahić, Salko Opačin, Nedim Haračić, Adem Zalihić, Nedim Makarević

DirektorSemir Mujić

Direktor marketingaSemin Rizvić+387 62 343 635

Koordinator za dijasporuRamadan Rušid +386 41 255 239

ŠtampaEMANET d.o.o., Zenica

Časopis izlazi svakog drugog petka.

Rukopisi, diskete i fotografije se ne vraćaju.

ISSN 1512-651X

[email protected]@yahoo.com

www.saff.ba

Časopis je upisan u evidenciju javnih glasila u Federalnom ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod brojem 622

Uspomena na Bošnjački sa-bor je postala punoljetna. Prije 18 godina, 27. i 28.

septembra 1993., na skupu bošnjačkih intelektualaca i političara u Sarajevu, bošnjačkom je narodu vraćeno njego-vo povijesno ime, a što je verifi cirano u aprilu 1994. usvajanjem amandma-na na Ustav RBiH u Skupštini RBiH, te preneseno u Ustav BiH koji je pro-izišao iz Dejtonskog sporazuma. Boš-njački sabor je odbio i plan o podjeli zemlje, čime je jasno stavljeno do zna-nja da Bošnjake ne zanima nikakva minijaturna “muslimanija”, već da svoj nacionalni interes vide u multietničkoj i decentra-liziranoj BiH. Tako važan historijski događaj već godi-nama nema adekvatno mje-sto u bošnjačkoj memoriji. Ni politička partija, koja je zahvaljujući Aliji Izetbego-viću mudro prihvatila od-luke Bošnjačkog sabora, ni BZK “Preporod”, ni VKBI (Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca), a ni mnogi drugi, ne nalaze za shodno da se sa go-dišnjim akademijama prisjećaju ovog historijskog događaja. Jedina javna manifestacija podsjećanja na Bošnjač-ki sabor upriličena je prije tri godine u Tuzli, kada su Saff ov kolumnista Fa-vtmir Alispahić i rahmetli Omer Pobrić, sa udruženjem “Most”, u povodu 15-te godišnjice od historijskog događaja, priredili svečanu akademiju, odakle je potekla inicijativa da se 28. septembar obilježava kao bošnjački nacionalni praznik, a o čemu je Saff opširno izvje-ffštavao. Ove godine po prvi put se jedan bošnjači političar sjetio Bošnjačkog sa-bora. Naime, član Predsjednoštva BiH Bakir Izetbegović je izdao saopćenje za javnost u kome nas podsjeća na značaj Bošnjačkog sabora, i to je za svaku po-hvalu. (Sa saopćenjem se oglasila i nje-gova stranka, čestitajući Bošnjacima u BiH i dijaspori godišnjicu Bošnjačkog sabora). Ali, za svaku kritiku je pona-šanje vodećih bošnjačkih akademskih udruženja, BZK “Preporod” i VKBI, koja bi morala biti nosioci aktivnosti oko sjećanja na 28. septembar. Prisje-timo se, prije dvije godine je VKBI predvodilo inicijativu o obnovitelj-skom Saboru, i onda se iznenada ušu-tio, bez ikakvog odgovora ili pojašnje-na javnosti koja je sve te mjesece sa ne-

strpljenjem očekivala ujedinjenje boš-njačke inteligencije. Taj VKBI se ne bismio obraćati javnosti dok ne objasnizašto je odugovlačio, a onda iznevjerionarodna očekivanja! Očito je da veli-kosrpski i velikohrvatski obavještajcibudno prate i miniraju svaku moguć-nost okupljanja bošnjačke akademskeenergije, koja bi mogla dokinuti tren-dove svođenja Bošnjaka na objekatsvoje sudbine. Vidjelo se to prilikomosnivanja BANU – Bošnjačke akade-mije nauka i umjetnosti, kada se po-digla medijska sila da iskompromitira to okupljanje bošnjačkih akademskih

autoriteta pod krov ove nove organizacije. Mora se primi-jetiti da je osnivanje BANU bilo i odgovor na poprilično indolentan odnos trenut-nog rukovodstva Bošnjačke zajednice kulture “Prepo-rod”, prema svim važnijim “bošnjačkim” pitanjima. Podsjećanja radi, “Preporod je” u vrijeme liderstva prof. Rizvića okupljao bošnjačke autroritete, i bio jezgro iz

kojega je i rođen Bošnjački sabor. Takose i VKBI, nakon smrti prof. Puriva-tre ravno prije deset godina, sveo na pojedince, koji nisu imali hrabrosti da odgovore na izazove našeg vremena, pa su čak, da li svjesno ili nesvjesno, bilipokriće za izmišljanje tzv. antisemitiz-ma i islamskog ekstremizma u Saraje-vu. Stoga je BANU uslijedio kao otporprema iznevjernom povjerenju u BZK “Preporod” i VKBI, ali i kao izraz na-gomilanih potreba bošnjačkog naroda da nas konačno vode i predstavljajumudri i odlučni, namjesto onih koji,u svakom smislu, samo dodatno sla-be bošnjačku poziciju. Podsjećanje na Bošnjački sabor ima smisla i kao opo-mena da nam je Bošnjački sabor po-treban, više u svome značenju, nego uimenu, odnosno, da nam je potrebnookupljanje inteligencije, po uzoru na ono koje je 1993. predvodio rahmetliAlija Isaković, jedan od očeva savre-mene bošnjačke nacije. Ovo slovo tre-ba da bude shvaćeno i kao pristojna,rodbinska opomena utemeljiteljima BANU, od kojih narod očekuje da seodmah uhvate u koštac sa bošnjačkimproblemima, pa makar u vidu povre-menih saopćenja za javnost. Bilo kakobilo, odavno je sazrelo vrijeme za Boš-njake u saboru i dogovoru.

Impressum

UvodnikUvodnik

Bošnjaci u saboru

30. septembar - 3. zu-l-ka’de

6

Hutba

Hatib: Abdusamed Nasuf Bušatlić

Uzvišeni Allah u Kur’anu je objavio: Reci: “On je kadar da pošalje protiv vas kaznu

iznad vaših glava ili ispod vaših nogu ili da vas u stranke podijeli i učini da silu jedni drugih iskusite.’’ (El-En’am, 65.).

Ove godine, 11. septembra, navr-šilo se deset godina od terorističkog napada na WTC u New Yorku, koji je prouzrokovao nesagledive negativne posljedice po islamski svijet. Prije sve-ga, taj zločin bio je direktan povod da tadašnji američki predsjednik, George W. Bush, najavi novi krstaški pohod, da upregne svoju moćnu vojnu maši-neriju, da pozove svoje saveznike i pod plaštom borbe protiv terorizma krene u osvetničku akciju i okupaciju Afga-nistana, a nedugo zatim i Iraka, tokom koje je američka armada opustošila i spalila okupirane muslimanske teritori-je i počinila daleko veći zločin od onoga u New Yorku. Tako su samoproglašeni borci protiv terorizma i zločina, postali zapravo njegovi protagonisti i simboli.

Međutim, u ovoj hutbi neće biti riječi o zločinima okupatora nad musli-manima, već ćemo se baviti međumusli-manskim sukobima i zločinima koje su muslimani činili i čine jedni drugima, u ime američkih, ruskih, cionističkih i inih ciljeva, a preko kojih se nekako olahko prelazi. Naime, direktna i naj-teža posljedica terorističkog napada 11. septembra 2001., za muslimanski svijet, a s druge strane, najveća akvizicija ame-ričkog okupatora i njegovih saveznika, jesu upravo međumuslimanski sukobi u kojima je, u proteklih deset godina, stradalo više nevinih ljudi nego od oku-patorske, nemuslimanske ruke.

Krvava i bolna statistika

Da bismo shvatili svu širinu i teži-nu ovog problema i ove muslimanske tragedije, zatim količinu zločina, ali i sramote i crne mrlje na obrazu islam-skog ummeta, navest ćemo statističke podatke o broju žrtava u međumu-slimanskim sukobima u proteklom desetljeću u nekoliko muslimanskih država. Tako je, na osnovu statističkih podataka UN-a, u sudanskoj pokraji-ni Darfur, koja je bila poprište krva-vog građanskog (bratoubilačkog) rata (ratovali su sudanski crnci kao većina, protiv arabiziranih Sudanaca koji su manjina, a i jedni i drugi su muslimani sunije) od 2003. do sada, ubijeno 300.000 ljudi, dok je 2,7 miliona pobjeglo iz te regije. U So-maliji, gdje su se od 2007. godine, borci okupljeni u vojnu formaciju pod nazi-vom Eš-Šebab, borili protiv vlade predsjednika Šarifa Ahmeda, koju podržava Za-pad, do sada je ubijeno oko 30.000 ljudi, a 1,5 miliona moralo je napustiti svoja ognjišta. U Pakistanu je, od 11. septembra 2001. do sada, u borbama pakistan-ske vojske protiv tzv. islam-skog terorizma i terorističke mreže El-Qaide, ubijeno više od deset hiljada musli-mana. U Iraku i Afganista-nu je, od početka američke okupacije, ubijeno 1,5 mili-ona muslimana, od čega na međumuslimanske sukobe otpada na desetine hilja-da. Zatim, u Čečeniji je u zadnjih deset godina, pod vođstvom ruskog špijuna Kadirova, ubijeno između 30-35.000 njegovih suna-rodnjaka, muslimana. A što se tiče arapsko-islamske re-volucije, ona je, u proteklih osam mje-seci, odnijela oko 60.000 musliman-skih života. Samo u Libiji, u borbama libijskog naroda protiv diktatorskog režima Muamera Gadafi ja, poginulo je više od 50.000 muslimana, dok je u Jemenu, u demonstracijama protiv zvanične vlade, ubijeno oko hiljadu, a u Siriji oko tri hiljade muslimana.

Ruganje islamskim principima

Ova statistika govori da je od 11. septembra, 2001., do sada, u desetak muslimanskih država, ubijeno više od 2 miliona muslimana, od čega najmanje jedan milion u direktnim međumuslimanskim sukobima i okršajima. To su zastrašujuće brojke pred kojima jednostavno ljudski ra-zum staje. A šta tek reći o stravičnim prizorima i slikama tih zločina koje se mogu vidjeti putem interneta, a koje počinioci tih zvjerstava namjerno po-stavljaju da čitav svijet može vidjeti njihovih ruku djelo. Tako smo imali

priliku vidjeti pakistanske vojnike kako na najsvirepiji način ubijaju grupu svojih sunarodnjaka, muslimana, pod sumnjom da su tero-risti, zatim, scenu iz Iraka kada grupa šiija vežu ima-ma jedne sunijske džamije, a zatim džamiju zajedno sa imamom dižu u zrak. Dok njihova šiitska braća u Siriji, po naredbi aktuel-nog sirijskog predsjednika, Bašara, na očigled cijelog svijeta, zvjerski ubijaju go-loruke muslimane koji su izišli na mirne proteste tra-žeći da se poštuju njihova temeljna ljudska prava. I da bi ih što više ponizili i pokazali svoju nadmoć, ali i vjersko-ideološku razliku u odnosu na sunije, tjeraju ih da čine sedždu na Baša-rovim slikama, dok drugi, slaveći Bašara kao božan-stvo, uzvikuju: “Allahu, od-lazi! Allahu, odlazi! Vrijeme je da Tvoje mjesto zauzme Bašar!’’ Dajući na taj način do znanja da su pripadnici alevitske otpadničke sekte koja je utemeljena na vjero-vanju da se Allah (neuzubi-

llah) najprije utjelovio u hazreti Ali-ji, a zatim u Hafi zu Esedu, te nakon njega u njegovom sinu Bašaru koji je pokazao da po zlu i divljaštvu sasvim liči svome ocu. Sjetimo se samo stra-vičnog pokolja koji su 1982. godine počinile falange Hafi za Eseda, u gra-du Hami, ubivši u jednom danu više od 30.000 muslimana.

Ubij brata svog, u ime neprijatelja svog

Nastavi li se ovaj

samoubilački trend i

bezumna politika u

muslimanskim državama, onda

budućnost muslimana uopće neće

biti neizvjesna. Naprotiv, ona će biti vrlo

izvjesna, a to znači da će muslimani i dalje biti

topovsko meso.


Muhammed, sallallahu alejhi vesellem, rekao je: “Ne vraćajte se nakon moje smrti u nevjerstvoubijajući jedni druge.” Nekiashabi su u čudu upitali: “Zar ćemo se međusobno ubijati, ami svjedočimo da nema drugog boga, osim Allaha?” “Da”,odgovorio je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.”

7

Slični prizori međumuslimanskih zvjer-stava i zločina mogu se vidjeti u Čečeniji, Afganistanu, Libiji, Jemenu i drugim mu-slimanskim državama. Slika je svugdje ista. Muslimani, koji tvrde da vjeruju u jednog Boga, Allaha, dž.š., koji imaju istu kiblu i koji tvrde da slijede istog poslanika, Muha-mmeda, sallallahu alejhi ve sellem, bezduš-no i hladnokrvno ubijaju jedni druge kao da su zakleti neprijatelji. Kao da nikada nisu čuli za kur’anski ajet: Onome ko ho-timično ubije vjernika kazna će biti – Dže-hennem, u kome će vječno ostati; Allah će na njega gnjev Svoj spustiti i proklet će ga i patnju mu veliku pripremiti. (En-Nisa’, 93.), niti za hadis Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem: “Primjer vjernika u njihovoj među-sobnoj ljubavi i samilosti je kao primjer jed-nog tijela, kod kojeg ako oboli jedan organ, cijelo tijelo osjeća i trpi nesanicu i vrućicu.’’ Zatim: “Propast cijelog dunjaluka lakša je kod Allaha od ubistva samo jednog neduž-nog vjernika.’’ (Ibn Madže).

Kako onda drugačije okarakterisati i opisati takvo ponašanje osim kao ruganje i ismijavanje sa temeljnim principima i učenjima islama, i praktično pobijanje onoga u šta se deklarativno vjeruje i čemu se formalno pripada.

Ne vraćajte se u nevjerstvo, ubijajućijedni druge

Kao da su se u našem vremenu obisti-nile riječi Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, u kojima je najavio neprijateljske odnose među muslimanima. Naime, Zejd ibn Eslem prenosi da je, nakon što je objav-ljen citirani ajet s početka hutbe, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ne vra-ćajte se nakon moje smrti u nevjerstvo ubi-jajući jedni druge.’’ Neki ashabi su u čudu upitali: “Zar ćemo se međusobno ubijati, a mi svjedočimo da nema drugog boga, osim Allaha?’’ “Da’’, odgovorio je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem.’’

A u hadisu koji su zabilježili imam Muslim i Ahmed ibn Hanbel, stoji da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Allah mi je sastavio i pokazao Zemlju, pa sam vidio njen istok i zapad. Moj ummet će dospjeti tamo dokle mi je pokazano, a meni su date dvije riznice, bijela i crvena. Molio sam svoga Gospodara da moj um-met ne uništi glađu i vanjskim neprijateljem koji će ih poniziti. Nakon toga, Allah mi je objavio: ‘Muhammede, Moja odredba je konačna i ona se ne mijenja! Ja sam odredio da tvoj ummet neće biti uništen glađu, niti

će njima ovladati vanjski neprijatelj, pa ma-kar se protiv njih udružili sa svih strana. Sve dok sami ne budu jedni druge uništavali, ubijali i kao roblje uzimali.’’

Zar ove Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, riječi u potpunosti ne odslikavaju našu stvarnost, kao da su ovog trenutka, a ne prije četrnaest stoljeća, izrečene?! Svakako! Eto, zbog toga smo na početku hutbe kazali da su međumuslimanski su-kobi i marionetske vlade u muslimanskim državama, najbolja akvizicija antiislams-kom savezu na čelu sa SAD-om.

Mnogo je primjera iz bliže i dalje povijesti koji potvrđuju ovaj hadis. Muslimani Afgani-stana, iako su bili napadnuti od strašne ruske armade, tadašnjeg SSSR-a, goloruki i malobrojni, ali jedinstveni, uspjeli su, uz Al-lahovu pomoć, poraziti i poniziti tu svjetsku vojnu velesilu i ostva-riti slobodu i nezavisnost. To isto pošlo je za rukom i musliman-ima male države Čečenije, koji su na opće iznenađenje, u vrlo kratkom roku, slomili oštricu ruskog agresora i proglasili neza-visnost Čečenije s kojom je Rusi-ja kasnije potpisala primirje kao sa ravnopravnim partnerom. Dakle, taj vanjski neprijatelj, iako je upotrijebio ubitačnu i najsofi sticiraniju tehniku i mo-bilizirao milionsku vojsku, nije pokorio malu i malobrojnu muslimansku državu.

Tako je bilo dok su afgani-stanski i čečenski narod vo-dili ljudi poput Hikmet Jara i Dževhera Dudajeva. Ali, kada su na scenu stupili Karzai u Afganistanu, Mušaraf u Pakistanu i Kadirov u Čečeniji, onda je Americi i Rusiji bilo lahko pokazati svoju silu i nadmoć. Naprimjer, američka administracija, pa ni vojska, ne mora ni doći ni vidjeti Pakistan, dovoljno je samo da upute naredbu pakistanskoj vladi i oni odmah kreću u akciju i pokreću ofanzivu protiv vlastitog naroda, prvo špijunsku i kontraobavještajnu, pa onda vojnu, hapseći i ubijajući hiljade nevinih musli-mana. Ruskoj marioneti Kadirovu nije nimalo bitno hoće li Čečenija biti slobodna država i hoće li njegov narod živjeti slo-bodno i dostojanstveno. Ta sitnošićarđijska duša je zadovoljna da Čečenija bude kon-centracioni logor, kao što i jeste, samo da on bude šef tog logora.

Na osnovu iznesenih činjenica, ko-motno se može reći da muslimanske zem-lje nisu okupirali i porobili Amerikanci, Englezi i Rusi, već vladari, izdajnici svog naroda i vjere, kao i ekstremne skupine, preko kojih su okupatori posijali smutn-ju i zapalili vatru bratoubilačkog rata, da bi onda okupatorska vojska nesmetano ušla u muslimanske zemlje da uspostavi “mir” i demo(n)kratiju.

Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, upozorio je na takve vladare kao najveću prijetnju islamskom ummetu,

rekavši: “Ja se za svoj ummet najviše bojim zabludjelih vođa. Kad pripadnici mog ummeta isuću sablju jedni protiv dru-gih, neće je spustiti do Sudn-jega dana.’’ (Ibn Merdevejh).

Izgleda da su naši nepri-jatelji bolje shvatili poruke gornjih hadisa od nas samih. Zato ne čude riječi Madlen Olbrajt koja je 1994. godine, govoreći o krizi na Bliskom istoku i arapsko-izraelskom sukobu, a poznavajući dobro situaciju u muslimanskim zemljama, jer ju je i sama kreirala, između ostalog, ka-zala: “Kad bismo mi muslim-anima i dali (poklonuli) vlast, oni bi je, zbog međusobnih sukoba, opet izgubili.’’

I dok god u islamskom ummetu bude kadirova, bašara, gadafi ja, mubaraka, benalija, sejda bajramovića, fi kreta abdića, i njima sličnih izdajnika i munafi ka, koji od islama imaju (nažalost) samo

muslimanska imena, (Hvala Allahu, neki od njih se dosjete, pa sami promjenu i ime, što je dobro za muslimane. Nek se barem zna kojem taboru pripadaju!), do-tle naši neprijatelji ne moraju tražiti bolje saveznike niti bolji način u porobljavanju muslimanskih naroda i njihovih država i ostvarivanju svojih imperijalističkih ciljeva.

Nastavi li se ovaj samoubilački trend ibezumna politika u muslimanskim drža-vama, onda budućnost muslimana uopće neće biti neizvjesna. Naprotiv, ona će biti vrlo izvjesna, a to znači da će muslima-ni i dalje biti topovsko meso i da ćemo se i dalje međusobno klati i ubijati zarad tuđih ciljeva i interesa. Jer, Allah neće iz-mijeniti jedan narod dok on sam sebe ne


Na osnovu iznesenih činjenica,

komotno se može reći da muslimanske zemlje nisu

okupirali i porobili

Amerikanci, Englezi i Rusi, već vladari,

izdajnici svog naroda i vjere,

kao i ekstremne skupine,

preko kojih su okupatori

posijali smutnju i zapalili vatru bratoubilačkog

rata.

8

Hutbe iz tri sveta mesdžidaMekka: Dr.Usama ibn Abdullah el-Hajjat

Medina: Dr. Ali el-Huzejfi

Preveo i sažeo: Semir Imamović

Hvala Allahu, Uputitelju onoga kojiHHod Njega traži uputu i Zaštitnikuonoga koji od Njega traži utočište

i zaštitu. Zahvaljujem Mu zahvalom ono-ga koji, kao nagradu za svoju predanostNjegovoj volji, moli gledanje u Njegovoplemenito lice i Njegovo zadovoljstvo na Sudnjem danu. Svjedočim da je samoAllah Bog, Koji nema sudruga,i Jedini Gospodar. Svjedočimda je naš poslanik i gospodin,Muhammed, sallallahu alejhive sellem, Allahov rob i posla-nik, i najbolji vjerovjesnik kojeg je Allah uputio i odabrao. Cije-injenja braćo, bojte se Uzvišenog Allaha, pokajte Mu se i moliteoprosta od Njega pa će vam Onkišu obilnu slati i pomoći će vas imanjima i sinovima, i dat će vam bašče, i rijeke će vam dati.(Prijevod značenja, Nuh, 11.,12.). Put kojeg, od praiskona,slijede razumni i kojim korača-ju bogobojazni, i kojeg, kao vla-stitu sudbinu, prihvataju roboviMilostivog je lijepo mišljenjeo njihovom Gospodaru, bez itrunke neodlučnosti, koleba-nja, sumnje i odstupanja. Kada se uzmu u obzir sve prednostilijepog mišljenja o Allahu, a olkojima se, što direktno što indirektno,govori u Kur’anu i vjerodostojnom pre-danju, onda nije ni čudo da su oni, za svoj životni moto, odabrali upravo ovaj.U jednom od tih iskaza, kojeg su zabilje-žili Buharija i Muslim u svojim zbirka-ma, navodi se da je Uzvišeni Allah rekao:“Ja se prema Svome robu odnosim ona-“ko kakvo je njegovo mišljenje o Meni, i Ja sam s njim kada god Me spomene.’’(Nap. prev.: Rekao je Ibn Hadžer u Fet-hul-bariju: “Tj. Dajem mu ono što Onmisli o Meni: ako misli i vjeruje da ćumu se smilovati, oprostiti mu grijehe ipreći preko hrđavih postupaka, to ćei dobiti, jer u Allahovu milost se uzda samo vjernik koji zna da ima Gospodara koji nagrađuje odnosno kažnjava; a akoje izgubio nadu u Moju milost, i vjerujeda ću ga kazniti, to će i dobiti, jer samonevjernik gubi nadu u Allahovu milost.’’).U drugom hadisu, kojeg je zabilježio Mu-slim, od Džabira ibn Abdullaha, Poslanik,

I slamski ummetveć odavno eg-zistira u veoma

specifičnim i nadasve teškim vremenima u p

kojima su smutnje i iskušenja postale pra-

j jj

vilo, a nevolje, neda-j p pj p p

će i velika globalna jj

previranja lome se g

na leđima muslima-p jj

na. Muslimani za ove velike probleme ne mogu naći rješenje niti će iz tih nevolja

g j jj

pronaći izlaz osim j

ukoliko se istinski i p

iskreno vrate Kur’anu i Sunnetu. Proces ovog blagoslovlje-nog povratka Allahu

g g jg j

i Njegovom Šerijatu, g p

moraju, uz Allahovu j g jj

pomoć, prvenstveno inicirati islamski učenjaci, daije, p p

muslimanski vladari i intelektu-j jj

alci. Mnogo je pravila i principa od kojih se treba krenuti kako bi

g j p p pg j p p p

se stanje muslimana u vremenima j

smutnji popravilo, a ovdje spomi-j

njemo samo neke. Prvo: obnavlja-j p p j pj p

nje institucije istinskog tevhida, j jj

tj. usmjeravanje svih vrsta iba-j j gg

deta jedino Allahu Svemogućem, j j jj j j

bez ikakvih primjesa širka u vidu j gj g

upućivanja dova i traženja po-p jp

moći od umrlih, što je nažalost p j j pj j p

prisutno među mnogim muslima-jj

nima na različitim geografskim p gg

područjima širom islamskog svi-g gg g

jeta. Rekao je Uzvišeni Allah:p j gg

...i, pored Allaha, ne moli se onome j jj

ko ti ne može ni koristiti ni nau-pp

diti, jer ako bi to uradio bio bi, uistinu, nevjernik.

j ( Junus, 106.).

Drugo: obavljanje namaza skru-jj

šeno i na najpotpuniji način, baš g j j

onako kako nam je njegovo obav-jp p jjp p j

ljanje pojasnio Poslanik, s.a.v.s. j j gj j g

Nažalost, danas su mnogi iz reda j j p jp j

muslimana namaz zanemarili u gg

potpunosti, a veliki broj onih koji namaz obavljaju, obavljaju ga lije-p p j jj

no i nemarno, te ne vode računa j j j j g jj

ni o njegovim sastavnim elemnti-ma (ruknovima), pa kako da kao

j gj g

takvi uspiju i iz tegoba i nedaća pp

izlaz pronađu? Treće: uspostava p j gp j

sallallahu alejhi ve sellem, je re-ekao: “Nemojte umrijeti osim sa lijepim mišljenjem o Allahu.’’Odnos (relaciju) kojeg defini-raju gornje predaje u potpunoj je oprečnosti sa onim što namKur’an, u formi najstrožije osu-’de, pripovijeda o ljudima kojisu, boreći se u muslimanskimbojnim redovima na Uhudu, oAllahu pomišljali najgore stva-ri, ono što jedino pagani mogupomisliti: Zatim vam je, poslije nevolje, spokojstvo ulio, san je neke od vas uhvatio, a drugi suse brinuli samo o sebi, misleći oAllahu ono što nije istina, kao štopogani misle, i govoreći: “Gdje je “pobjeda koja nam je obećana?”Reci: “O svemu odlučuje samo“

Allah!” Oni u sebi kriju ono što tebi ne poka-”zuju. “Da smo za bilo šta pitali“ ”, govore oni ”, “ne bismo ovdje izginuli.“ ” Reci: ” “I da ste u“kućama svojim bili, opet bi oni kojima je su-đeno da poginu na mjesta pogibije svoje izišli,da bi Allah ispitao ono što je u vašim grudima i da bi istražio ono što je u vašim srcima – a Allah zna svačije misli.” (Prijevod znače-”nja, Ali Imran, 154.). To je bila skupina prevrtljivaca i skeptika, koju, za razlikuod ostalih iskrenih vjernika, nije obuzeoumirujući san, kao izraz Božije podrške,a sve zbog njihovog pretjeranog straha,beznađa, uzrujanosti i nemira, i što su oAllahu mislili ono što Mu, kao njihovomapsolutnom i neprikosnovenom Gospo-daru, nikako ne priliči. Koreći ih, AllahUzvišeni veli: Vi ste mislili da se Poslanik i vjernici nikada neće vratiti porodicama svo-jim; vaša srca su bila zadovoljna zbog toga i vi ste na najgore pomišljali, vi ste narod u duši pokvaren. (Ostatak hutbe vidjeti na www.alharamain.gov.sa).

Pozitivni efekti lijepog mišljenja o AllahuMetode i načini popr muslimanima u vremen


Put kojeg, od praiskona,

slijede razumni i kojim koračaju

bogobojazni, i kojeg, kao

vlastitu sudbinu,

prihvataju robovi

Milostivog je lijepo mišljenje

o njihovom Gospodaru, bez i trunke

neodlučnosti, kolebanja, sumnje i

odstupanja.

9

Kuds: Jusuf Ebu Sinine

Svi principi i moral-ne norme po kojima se prepoznaje naša

islamska kultura dolazenam sa izvora naše vjere,Allahove Knjige i praksenašeg Poslanika, sallalla-hu alejhi ve sellem. Visokiislamski moral ashabi sudostavljali ljudima na putusvojih plemenitih ciljeva.Tako kada je Ebu Bekrspremao vojsku Usame b.Zejda, radijallahu anhuma, oporučio mu je da ne ubijaju djecu, žene i star-ce, da ne sijeku palme i drugo plo-idonosno voće, niti da ubijaju stoku.Dakle, čak ni da stoku ubijaju! Pa zardrugi narodi muslimanima ne dajučak ni ovolika prava?! Svakodnevnonas ubijaju, zatvaraju, protjeruju,ruše nam kuće i oduzimaju zemlju,mijenjaju činjenice i laž predstavlja-iju istinom. Zabrinuto se pitamo: Da li još nekom drugom smeta ovo štose nama dešava?! Ovako zaboravlje-ni dugo vremena nije nam preosta-jalo ništa drugo nego da budemostrpljivi. Međutim, zbog ove oso-bine nadamo se da će nam Allahizlaz pokazati i pomoći nas protiv

šerijatskog sud-stva u svim mu-slimanskim druš-tvima, jer ništa nije toliko pokva-

jj

rilo i unazadiloj pj p

muslimane kaonjihovo odbaciva-nje Šerijata i pri-

j

hvatanje laičkihj j pj j p

zakona:j

Zar oni traže da im se kaou pagansko doba

sudi? A ko je od Allaha bolji sudi-p gp g

ja narodu koji čvrsto vjeruje?j jj

(El-?Ma’ide, 50.). Uspostavom Šerijata j j j jj j j (

među ljudima će zavladati pravda p jp j

i blagostanje, a broj kriminalaca i j pj p

zločinaca svih vrsta će biti sveden g j jg j j

na najmanji mogući nivo. Ovo su samo neke od osnovnih preporu-

j j gj g

ka kako će muslimani opstati u p p

ovim teškim vremenima i kako pp

će se vratiti na put ponosa i sna-ge kojim su stoljećima koračali.

p pp p

Allaha molimo da nas učvrsti g j jj j

na putu Istine, da nam podari bogobojazne i iskrene učenja-

p pp

ke i pravedne i razborite vladare g j jg j

koji će, uz Allahovu pomoć, biti pp

pokretači korisnih promjena u j pj

muslimanskim društvima širom p p j

svijeta. (Ostatak hutbe vidjeti na www.alharamain.gov.sa)

j

naroda nepravednog, jerOn Uzvišeni kaže: Između njih smo Mi vođe određi-vali i oni su, odazivaju-ći se zapovjedi Našoj, na pravi put upućivali, jer su strpljivi bili i u dokaze Naše čvrsto vjerovali. (Es-Sedžde, 24.). Također, ovo je put s kojim ćemo posti-ći Allahov oprost i milost,te Njegovu ljubav i visokederedže u Džennetu. Kada

bi samo poslušali ove Allahove rije-či bile bi nam dovoljan dokaz za sveovo što smo nabrojali: Mir neka je vama, zato što ste trpjeli, a divno li je najljepše prebivalište! (Er-Ra! ’d, 24.).Uprkos svemu što nam se dešava islam nam ne dozvoljava da drugi-ma činimo nepravdu. Tome nas neuči islam niti nas tome uči Poslanik,sallallahu alejhi ve sellem. AllahUzvišeni kaže: ...i ljudima lijepe ri-ječi govorite. (El-Bekara, 83.). Čak

p

Poslanikovi, sallallahu alejhi ve se-llem, učenici kakav je bio Omer,radijallahu anhu, pokazali su svijetupravo lice islama. Njegov dolazak uKuds nije obilježen rušenjem, palje-njem ili sijanjem nereda po Zemlji.

avljanja stanja među ima smutnji i iskušenja Strpljivošću do pobjede

Zato, blago onome ko priželjkuje Allahovu

milost u ovome mjesecu i ko

je svojoj braći pokazao pravo lice islama pa ih ne ogovara, te čuva njihov

imetak i njihovu čast.


Proces ovog blagoslovljenog povratka Allahu

i Njegovom Šerijatu, moraju

uz Allahovu pomoć,

prvenstveno inicirati islamski

učenjaci, daije, muslimanski

vladari i intelektualci.

10

PolumjesecBizarni rekordi

Peharov pokušaj obaranja Veležovog igrača mogao je biti pokušaj ubistva

Nakon gola vidio sam par njih kako trče prema meni. Jedan je

čak u ruci imao nož, zamaglilo mi je ispred očiju. Kao i svi ostali saigrači gledao sam samo kako dobaciti do svlačionice. Na sreću, svi smo prošli bez nekih krupnijih posljedica, kaže Rijad Demić, igrač mostarskog Vele-ža i strijelac pobjedonosnog gola na utakmici Zrinjskog i Veleža pod Bijelim bri-jegom u Mostaru. Nakon ove izjave tek sada možemo shvatiti koliko je opasan bio onaj sramni potez Mile Pe-hara, igrača Zrinjskog kada je pokušao oboriti jednog od igrača Veleža koji je bje-žao od navijača Zrinjskog. Pojedini bh. novinari su ovaj potez Mile Pehara na-zvali nesmotrenošću. Izja-va Rijada Demića je dokaz koliko je opasno potez Mile

Pehara predstaviti kao nesmotrenost jednog mladog čovjeka. Nažalost, to je mogao biti pokušaj ubistva Veležo-vog igrača, jer da je on uspio oboriti igrača Veleža sustigli bi ga noževima naoružani navijači Zrinjskog. A šta bi se desilo nakon toga nije teško za-ključiti.

Tuzla

Mostar

Kako su samo domaći mediji sla-vodobitno objavili vijest da je uKK

Tuzli oboren još jedan Guinnessov rekord. “Tuzlaci su danas treći putoborili Guinnessov rekord. Na Panonskom jezeru upriličena je ma-nifestacija ‘LeTZ Aqua dance’, a na-kon najmasovnijeg poljupca i plesanja bečkog valcera, Tuzla će za desetak dana u Guinnessovu knjigu rekorda biti upisana i kao grad koji je otplesao naj-masovniji aerobik u vodi”, ovako glasi vi-jest objavljena u veći-ni bosanskohercego-vačkih medija. Zašto bi se neko hvalio ma-sovnim ljubljenjem i glupim plesanjem u vodi i drugim povr-šinama? Kakvu ko-rist od takvih stvari ima Tuzla? Nikakvu naravno, kakvu će korist Tuzla ima-ti od tako bizarnih

rekorda! Pojedinci na ovaj način pra-ve dobar izgovor za uzimanje budžet-skih sredstava. Nije ni to sporno.Uzimanje budžetskih sredstava uBiH je usavršeno do najsitnijih deta-lja. Međutim, nikako ne razumijemograđane Tuzle, kako sebi dozvoljava-ju da se neko na tako bizaran načinismijava sa njima.

Hadžiomerović je ugasio “60 minuta” zbog straha da će morati kritikovati rad SDP-ove vlasti

FTV

B akir Hadžiomerović je pre-stao sa emitiranjem emisije

“60 minuta”. Hadžiomerović i FTV su javnost obavijestili da je razlog zamrzavanja emisije “60 minuta” raspoređivanje Bakira Hadžiomerovića na veoma odgo-vorno uređivačko mjesto, pozi-ciju koju samo on može raditi a što je za FTV bilo od sudbinskog značaja. Naravno, u ovu laž niko nije povjerovao. Jasno je da je razlog zamrzavanja rada emisije “60 minuta” SDP-ovo vladanje u Federaciji Bosne i Hercegovine i borba za vlast na državnom ni-vou. Otkako je SDP postao vlast situacija u našoj zemlji je svakim danom sve gora i gora. Razloga za kritike u medijima ima na pre-tek. Zna to i Bakir Hadžiomero-vić. On zna da bi nastavak emiti-ranja emisije “60 minuta” njega i SDP izložio opasnom riziku. Kako bi to bilo da u ovim teškim vremenima koje preživljava Fede-racija BiH sa SDP-om na vlasti, Bakir Hadžiomerović u svojoj emisiji kritikuje samo Milorada Dodika i Islamsku zajednicu u BiH a da se ne dotiče SDP-a i nji-hovih promašaja. Hadžiomerović je svjestan da bi u takvim okol-nostima potpuno uništio emisiju “60 minuta” i svoju novinarsku karijeru. Zato je za njega zamr-zavanje rada emisije “60 minuta” najbolje rješenje. SDP je za FTV važniji od bilo koje emisije.


11

U praksi evropskih sudova i sigurnosnih agencija nisu poznati primjeri da se neko drži u pritvoru duže od tri godine bez suđenja

Slučaj Imada Al Husina – Abu Hamze

Č lan Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović

primio je Nudžejmu Softić, kćerku Imada Al Husina, te njegovog pravnog zastupnika Omera Mulahali lovića. Oni su gospodina Izetbegovića in-formisa li o trenutnom stanju Imada Al Husina, poznatijeg kao Abu Hamza, koji se nala-zi u pritvoru u Imigracionom centru u Lukavici. Prema na-vodima gospođe Softić i gos-podina Mulahali lovića, u slu-čaju Imada Al Husina došlo je do ozbiljnih kršenja ljudskih prava, o čemu, kako su nave-li, u prilog govori i privreme-na mjera Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, kojom je onemogućena njego-va ekstradicija do konačnog sudskog epiloga. Posebno su istak li da u praksi evropskih sudova i sigurnosnih agenci-ja nisu poznati primjeri da se neko drži u pritvoru duže od

tri godine bez suđenja. Navelisu, također, da njihove argu-mente podržavaju međuna-rodne organizacije za ljudska prava Human Rights Watch iAmnesty International. Član

g

Predsjedništva BiH BakirIzetbegović izrazio je spre-mnost da kontaktira s nadlež-nim institucijama kako bi seu cijelosti informisao o slučajuImada Al Husina. Konstatovaoje da Bosna i Hercegovina mora svoje zakone uskladiti sa evrop-skim i da ima obavezu primje-ne međunarodnih standarda u domaćem zakonodavstvu, a naročito sa Evropskom konven-cijom o zaštiti ljudskih prava.Gospodin Izetbegović podržaoje zahtjev porodice i advoka-ta da se Imadu Al Husinu, dookončanja suđenja, odrede bla-že mjere u ograničenju kreta-nja, u sk ladu sa članom 102,stav 7, Zakona o kretanju i bo-ravku stranaca i azilu.

Šta bi srpsko – hrvatski mrzitelje Bošnjaka i BiH bez fudbalskih utakmica?!

Bosanskohercegovački sport

Bo s a n s k o h e r c e g o v a č k i sport nije samo igra, naš

sport je sve drugo osim igre. Posljednja dešavanja sa nogo-metnih stadiona još jednom nas podsjećaju na našu su-rovu stvarnost. Stadioni su postali mjesto obračuna, od-nosno mjesto za oslobađanje viška nacionalističke energije. Brojni Bosanci i Hercegovci koriste svaku priliku da se, onako rahat, nacionalistički ispušu. Za takve aktivnosti do sada je najbolji bio internet. Za srpsko – hrvatske naciona-liste, mrzitelje Bošnjaka mu-slimana i Bosne i Hercegovine fudbalski stadioni su postali glavni mediji ispoljavanja svo-jih opredjeljenja. Događaji u Banja Luci i u Mostaru, a prije toga u Lukavici vjerodostojno nam dokazuju koliko su srp-sko – hrvatskim mrziteljima svega bošnjačko – musliman-skog i bosanskohercegovačkog dobro došli stadioni. Već sada je jasno da se stanje po ovom pitanju neće nimalo popravi-ti. Nažalost, možemo samo očekivati pogoršanje situacije. Zato bi trebalo razmisliti ko-liko je ovakav fudbal štetan za Bosnu i Hercegovinu?


12

Konačno smo dočekali da jedan bošnjački političar pokaže visok nivo političke spretnosti i odgovornosti

Bakir Izetbegović, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine

Bakir Izetbegović, član Predsjedništva Bosne i

Hercegovine je zaslužio sve pohva-le zbog poteza koje je na vrijeme povukao a čiji pozitivni rezultati su objavljeni ovih dana. Naime, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je odlučujući po zahtjevu Bakira Izetbegovića najprije obusta-vio primjenu Zakona o katastru Republike Srpske, zakon kojim je Republika Srpska drsko pogazila osnovna ljudska prava Bošnjaka u ovom entitetu. Osim ove odluke Ustavni sud Bosne i Hercegovine je, također po zahtjevu Bakira Izetbegovića, donio još jednu važnu odluku, a ona se tiče pro-glašavanjem neustavnih članova 17. i 39. Zakona o državljanstvu BiH zbog kojeg je stotine hilja-da građana BiH moglo da ostane bez bh. državljanstva. Konačno smo dočekali da jedan bošnjački političar pokaže visok nivo po-litičke spretnosti i odgovornosti prema interesima naše zemlje i našeg naroda. Bakir Izetbegović je ovim potezima dokazao da je do-sljedan nasljednik rahmetli Alije Izetbegovića.

Reis mora raditi na jedinstvu a ne na razbijanju zajedniceIslamska vjerska zajednica Makedonije

Makedonski muslimani su du-boko podijeljeni po nacional-

noj i političkoj osnovi. Nažalost, čak je i Islamska vjerska zajednica Makedonije podijeljena po istom osnovu. Rukovodstvo Islamske vjerske zajednice Makedonije, na-ročito reis Sulejman Redžepi ne radi dovoljno na rješavanju ovih proble-ma. Umjesto stvaranja jedinstva zajednice reis Sulejman Redžepi je krenuo u odlučno razbijanje make-donske zajednice muslimana. Svi mediji u regiji su prenijeli vapaj reisa Sulejmana Redžepija, koji je od Ambasade SAD u Makedoniji i

zemalja Evropske unije zatražio da se “ozbiljnije uključe u borbi protiv vehabija u Makedoniji”. Ova bom-bastična vijest, sama po sebi, je većnanijela ogromnu štetu makedon-skim muslimanima. Prema prvimizjavama jasno je da je reis Redže-pi ovakvom inicijativom dubokopodijelio makedonske muslimane.Ambasada SAD, Evropska unija idrugi mimo Islamske vjerske zajed-nice Makedonije ne mogu ujedinitimakedonske muslimane. Ako liderte zajednice ne ide putem jedinstva,teško je očekivati išta drugo osimnastavak širenja problema.


Bočinjski Srbi su informisali Valentina Inzka i ostale ambasadore da u Bočinji nemaju nikakvih problema sa komšijama Bošnjacima

Suživot na bosanski način

Proteklih godina u domaćim me-dijima konstantno su objavljiva-

ne vijesti o “strašnim vehabijama”iz Bočinje. Godinama su naši me-diji širili lažnu sliku o Bošnjacima koji danas žive u Bočinji. Visokipredstavnik u BiH Valentin Inzko, amba-sadori SAD-a, Velike Britanije, Francuske i Kanade protekle sedmi-ce su posjetili Bočinju. Inzko i ostali ambasado-ri sastali su se sa stanov-nicima Bočinje srpske nacionalnosti. Bočinjski

Srbi su informisali Valentina Inzka iostale ambasadore da u Bočinji ne-maju nikakvih problema sa komšija-ma Bošnjacima.

13

Ova platforma na vlasti u FBiH je sastavljena na teme-

lju ideje Zlatka Lagumdžije koji je kazao: “Gospodo, idemo praviti zapadnu Njemačku od Federacije BiH”. Mislim da je to dobra ideja, zapadnim Nijemcima niko ništa nije poklonio, oni su sve postigli na temelju vlastitog rada, ovo je izjava Jerka Ivankovića Lijanovića, dopremijera Federacije Bosne i Hercegovine. Ovu izjavu, zbog njene demagoške gluposti, progla-šavamo najluđom u polumjeseč-nom periodu. Koliki je demagog Jerko Lijanović, kao i njegov uzor Lagumdžija, najbolje govori po-datak da je on svom stranačkom udruženju poljoprivrednika do-nirao preko 200.000 maraka za prikupljanje informacija o poljo-privrednicima u FBiH. Rasipaju budžetski novac, zapošljavaju svo-ju rodbinu i prijatelje, sebi stva-raju život kakav ne žive ni najbo-gatiji građani zapadne Njemačke. A onda u svojim medijima narodu poruče da je dobra ideja da od F BiH naprave zapadnu Njemačku.

Povećan je broj učenika koji će ići na vjeronauku u sarajevskim osnovnim PP

školama, kaže za Dnevni avaz Saudin zSivro, predsjednik Sindikata osnovnog obrazovanja. Iako je Emir Suljagić,ministar obrazovanja i nauke Kanto-na Sarajevo, činio sve da stvori takvu atmosferu da se sarajevski mališani ra-dije odlučuju na ispisivanje sa časova vjeronauke, djeca su potpuno suprotnoreagirala. Nadamo se da će ministar Su-ljagić nakon ovakvih rezultata konačno shvatiti da je vrijeme da se bavi drugim stvarima i da vjeronauku ostavi djeci.

Ludi polumjesec


Lijanović: Rekao je Lagumdžija - Gospodo, idemo praviti zapadnu Njemačku od Federacije BiH

Foto polumjesecaPočasna straža za Željka Komšića u zgradi Ujedinjenih nacija u NewYorku

Uprkos Suljagićevim podvalama povećan broj učenika na vjeronauci u sarajevskim školama

Ministarstvo obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo

Zovem se Muhamed i živim u Sarajevu. Teško sam bolestan,

imam srčanu manu, i hitno mi je potrebno liječenje. Pošto nisam osiguran, i nemam nikakvih pri-manja, a uz to još stanujem sa že-nom i djecom kao podstanar u jako teškim uslovima, molim sve ljude dobre volje, da mi, u ime Allaha, pomognu.

Možete mi se obratiti putem telefo-na: 062 716 960,

a uplatu izvršiti na računa:VolksbankVVž.r: 1401010099999952Broj računa za BiH: 178461Za inostranstvo: 6006120, IBAN CODE: BA391401020017846141

Muhamedu i njegovoj porodici hitno potrebna pomoćApel za pomoć


14

Politika i društvoFalsificiranje historije Bosne i Hercegovine

Piše: Ezher Beganović

Od marta 2007. godine,kada je uhapšen NisvetGasal, traje intezivna kam-

panja iskrivljivanja istine o ratnimdešavanjima u Bugojnu. Tokom pro-tekle četiri godine hrvatski mediji suuz povremenu pomoć FTV-a, upornoobjavljivali laži da su bugojanski Boš-njaci počinili velike zločine nad kom-šijama Hrvatima, odnosno da su Boš-njaci planski očistili Bugojno od Hr-vata. Ova četverogodišnja kampanja dobila je svoj epilog u završnoj riječitužiteljice Suda BiH Slavice Terzićkoja je tom prilikom Ratno predsjed-

ništvo Bugojna optužila za udruženi zločinački poduhvat za progon Hrva-ta iz Bugojna. U izjavi za zagrebački Večernji list, tužiteljica Slavica Terzić je dopunila svoje završno izlaganja iz Suda BiH. “Ovo je prvi put da se po-vlači teza o udruženom zločinačkom pothvatu za ratna događanja u sred-njoj Bosni”. Citirane riječi tužiteljice otkrivaju njene krajnje namjere. Na-ravno, jasno je da se radi o pokušaju mijenjanja karak-tera rata u srednjoj Bosni, pokušaja da se naknadno, uz lažne dokaze, pritiske i prijetnje nametne teza da su Bošnjaci srednje Bosne kroz udruženi zločinački poduhvat počinili etničko čišćenje Hrvata iz srednje Bosne. Tužiteljica Slavica Terzić i svi oni koji se sla-žu sa njenim namjerama i koji su se udružili sa njom u pokušaju iskrivljivanja istine o ratu u srednjoj Bo-sni znaju da postoje stotine zvaničnih dokumenata koji govore u prilog činjenici da su bugojanski Hrvati, pri-padnici HDZ-a i HVO-a, zajedno sa drugim Hrvati-ma iz susjednih bugojanskih općina činili udruženi zločinački pokret koji je imao za cilj pripajanje srednje Bo-sne Republici Hrvatskoj. U nastavku slijedi prava istina o tome ko je bio udružen u zločinačke poduhvate i ko su pravi bugojanski zločinci.

Početak udruženog poduhvata

Već krajem 1991. godine, skorodvije godine prije početka sukoba iz-među Bošnjaka i Hrvata u Bugojnu, odnosno u Bosni i Hercegovni, HDZ Bosne i Hercegovine je počeo sa reali-zacijom formiranja hrvatske države u Bosni i Hercegovini i njeno pripaja-

nje Republici Hrvatskoj. Dakle, cilj jebio doseći veću Hrvatsku, Hrvatskuu maksimalno mogućim granicama,a taj cilj je toliko važan da daje bla-goslov svim raspoloživim sredstvima,bez obzira na strašne posljedice dokojih može doći. U cilju realizacijetog dugoročnog zadatka, formiranja “zajedničke hrvatske države”, HDZBosne i Hercegovine je, u skladu sa velikodržavnom politikom, instruk-cijama Franje Tuđmana, bivšeg pred-sjednika Republike Hrvatske, predu-zeo niz aktivnosti. Tako su na radnomsastanku predsjednika kriznih štabova Hercegovačke regionalne zajednice ipredsjednika i predstavnika kriznih

štabova Travničke regio-nalne zajednice (na ovomsastanku su bili predstav-nici bugojanskih Hrvata koje je predvodio tadašnjipredsjednik SO Bugojno,Vladimir Šoljić, koji je ip j g j

potpisnik svih odluka i za-ključaka proizašlih sa ovog sastanka), održanom 12.novembra 1991. godine uGrudama usvojeni sljedećizaključci: a) Da “hrvatskinarod u BiH mora konačnopovesti odlučnu, aktivnupolitiku, koja treba dove-sti do realizacije stoljetnog sna – zajedničke hrvatskedržave”, b) Da bi taj cilj biorealiziran, navedene regio-nalne zajednice su usvojilestav “da se pristupi formira-

nju i objavljivanju pravnih i politič-kih akata proglašenje Hrvatske dr-žave u BiH, provođenje referenduma za priključenje Republici Hrvatskoj unjenim etničkim i povijesnim (sada mogućim) granicama”.

Da bi bili realizirani doneseni za-ključci predsjednici i predstavnicinavedenih regionalnih zajednica suimperativno usvojili sljedeće stavove:1) Jasno profilirati stranačku politikuHDZ u Bosni i Hercegovini, kadrov-ski je ojačati i izabrati one ljude kojiće moći ove zadatke dovesti do kraja;

2) Pokrenuti političke i pravne ak-cije na unutarnjem i međunarodnomplanu;

Udruženi napad na istinu o ratu u Bugojnu

Na istom sastanku

Franjo Tuđman je svojoj

udruženoj braći iz

Herceg Bosne objasnio zašto je neophodno vojno osvojiti Gornji Vakuf,

Bugojno, Travnik, Vitez i druge srednje-

bosanske općine.

I pored brojnih drugih dokaza, koji se nalaze u stotinama povjerljivih dostupnih tajnih dokumenata, koji nedvosmisleno dokazuju da su bugojanski Hrvati, pripadnici HVO-a i HDZ-a zajedno s režimom Franje Tuđmana činili udruženi zločinački pokret za rušenje Bosne i Hercegovine, tužiteljica Slavica Terzić ima obraza da ustvrdi da su bugojanski Bošnjaci bili udruženi zločinci koji su protjerali Hrvate iz Bugojna


15

3) Vojnički se još bolje pripremiti za sukobe sa svim onim snagama koje će pokušati zaustaviti ovaj neminovni proces u stvaranju slobodne hrvatske države;

4) Unaprijed odlučno spriječiti svaku javnu ili tajnu aktivnost u vo-đstvu HDZ-a Bosne i Hercegovine koja bi se protivila ovim odlukama ili bi im mogla nanijeti bilo kakvu štetu.

Šest dana nakon usvojenih zaklju-g j

čaka u Grudama HDZ Bosne i Herce-govine je u cilju “proglašenja hrvatske države u Bosni i Hercegovini i njenog priključenja Republici Hrvatskoj” donio “cijelu paletu zakona”. Tako su “izabrani predstavnici hrvatskog naroda”, na sjednici, održanoj 18. novembra 1991. godine u Grudama, donijeli povijesnu Odluku o usposta-vi Hrvatske zajednice Herceg Bosna, građene po (kako se kaže u dopu-njenoj Odluci o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg Bosna, održanoj 3. jula 1992. godine u Mostaru) “uzoru na srpska autonomna područja”.

Odlukom je formirana Hrvatska zajednica Herceg Bosna, kao politič-ka, kulturna, gospodarstvena i po-dručna cjelina i određena joj je te-ritorija. Njenu teritoriju ukupno je

činilo 30 općina, a među kojima jebila i općina Bugojno. Općine koje suušle u Hrvatsku zajednicu Herceg Bo-sna imale su prema Mati Bobanu, popopisu 55% Hrvata, 27% muslimana i 9% Srba. Da bi povećao broj Hrvata u Hrvatskoj zajednici Herceg Bosna,Mate Boban je na sastan-ku sa Franjom Tuđmanom,predsjednikom Republi-ke Hrvatske 27. decembra 1991. godine u Zagrebu ot-krio ključ povećanja broja Hrvata za 11%. “Čišćenjem

j p j j

pograničnih područja, fak-tično pograničnih područja te Herceg Bosne”, rekao jeMate Boban.

Jedinstveno zapovjedništvoza Herceg Bosna i južnuHrvatsku

Nakon završenih poli-tičkih i drugih administra-tivnih radnji u osnivanjuHrvatske zajednice Herceg Bosna, prešlo se na vojnoorganiziranje, odnosno pri-premanje za oružano uspo-stavljanje zacrtane teritorije

takozvane Herceg Bosne na području 30 općina, među kojima je bila i opći-na Bugojno. U aprilu 1992. godine je osnovano Hrvatsko vijeće odbrane, a 7. jula 1992. godine Odluka o imeno-vanju općinskog HVO Bugojno. Tada je za predsjednika HVO Bugojno

imenovan Vladimir Šoljić. j g j

Dokaz da je takozva-na Herceg Bosna sa svim svojim liderima, kao što je Bugojanac Vladimir Šoljić,

j j

zajedno sa Tuđmanovom Hrvatskom činila udruže-ni zločinački pokret jeste stavljanje oružanih snaga Hrvatske zajednice Her-ceg Bosna pod komandu Hrvatske vojske. O tome postoje brojni dokumenti i svjedočenja. Po svjedoče-nju generala Martina Špe-

j j j

gelja, 27. decembra 1991.godine je u Zagrebu održan sastanak između Franje Tu-đmana i delegacije HDZ-a Bosne i Hercegovine. Na tom sastanku je dogovore-no da oružane snage Hrvat-ske zajednice Herceg Bo-sna uđu u sastav Hrvatske

General Slobodan Praljak,

zapovjednik Glavnog stožera

Hrvatskog vijeća odbrane

obratio se predsjedniku

Republike Hrvatske Franji

Tuđmanu i načelniku Glavnog stožera

Hrvatske generalu Zbora Janku Bobetku sa zahtjevom za pomoć u

oružanoj sili.

Bugojanski HVO pod zastavom fašizma

16

Bugojno strateški cilj velike Hrvatske

Općina Bugojno je bila veoma važ-na za Franju Tuđmana i njegovu ideju stvaranja velike Hrvatske. U stenogra-mu sa sastanka Franje Tuđmana sa Ja-drankom Prlićem, Matom Bobanom, Slobodanom Praljkom i Milivojem Petkovićem u vili Dalmacija u Spli-tu, 5. novembra 1993. godine nalazi se naredba koju je Franjo Tuđman izdiktirao političkom i vojnom ruko-vodstvu Hrvatske Republike Herceg Bosna: “ ... povezivanje Kiseljaka sa Busovačom, a onda da vidimo da li možemo, znači, održati tu liniju. Tre-ba se orijentirati na to, kao i na zauzi-manje Uskoplja, jer i zbog povezanosti sa Novim Travnikom i Vitezom, i po-vezano, znači sa Bugojnom, treba pod svaku cijenu”. Na istom sastanku Fra-njo Tuđman je svojoj udruženoj bra-ći iz Herceg Bosne objasnio zašto je neophodno vojno osvojiti Gornji Va-kuf, Bugojno, Travnik, Vitez i druge

srednjebosanske općine. “U najmanjuruku odbranimo onu crtu koju smokako-tako uspjeli dobiti odobrenje za nju i na međunarodnoj konferenciji(misli na Plan Oven – Stoltenberg,op.a.), znači Novi Travnik, Vitez i Bu-sovača”. Radi toga Tuđman je naveoda se mora ovladati “iz strateških ra-zloga, čitavim pravcem Prozor, Usko-plje, Bugojno, Jajce, i ne dopustiti,znači, ofanzivne namjere muslimana upodručju južno od Mostara”, zaklju-čio je Franjo Tuđman.

Nadojeni strateškim vizijama veli-kog hrvatskog vođe bugojanski Hrvatisu pod fašističkom zastavom Trećeg rajha krenuli žestoko na svoje komšijeBošnjake. U periodu od 17. do 28.jula 1993. godine na području bugo-janske općine vođena je odlučujuća bitka za opstanak Bošnjaka Bugojna i legalnih institucija države Bosne iHercegovine na ovim prostorima. 17.jula 1993. godine otpočele su otvo-renu agresiju na Bošnjake Bugojna,njihovu imovinu i sve ono što je na


vojske. Dan kasnije, 28. decembra 1991.godine u Glavicama kod Si-nja održan je sastanak na kojem su prisustvovali ministar odbrane Re-publike Hrvatske Gojko Šušak, za-povjednik Hrvatske ratne mornarice Sveto Letica, general Martin Špegelj i Mate Boban. Tada je dogovoreno sljedeće. Da se imenuje jedinstve-ni zapovjednik i zapovjedništvo za Hrvatsku zajednicu Herceg Bosna i južnu Hrvatsku, sa sjedištem u Imotskom, da se odmah riješi status i plaće oficira u Herceg Bosni, da se od Neuma do Travnika i od Trebinja do Livna uspostavi zajednička orga-nizacija u operativno-strategijskom smislu.

Na osnovu ove odluke o ustroju zajedničke komande za Hrvatsku zajednicu Herceg Bosna i južnu Hr-vatsku, Hrvatska vojska je od ljeta 1992. godine bila stalno prisutna na teritoriji Bosne i Hercegovine, tač-nije na teritoriji zacrtanog područja Herceg Bosne.

Bugojno - panorama grada (1996.)

17 30. septembar - 3. zu-l-ka’de

ovim prostorima predstavljalo državu Bosnu i Hercegovinu. Prvi na udaru našli su se stanovnici prigradskog na-selja Vrbanja. U vrijeme ove ofanzive, general Slobodan Praljak, zapovjed-nik Glavnog stožera Hrvatskog vije-ća odbrane, obratio se predsjedniku Republike Hrvatske Franji Tuđmanu i načelniku Glavnog stožera Hrvat-ske generalu Zbora Janku Bobetku sa zahtjevom za pomoć u oružanoj sili. U tom zahtjevu se pored ostalih stav-ki navodi sljedeće: “Za djelovanje na pravcu Gornji Vakuf – Bugojno kao pripomoć snagama Bugojno HITNO nam je potrebita jedna bojna dobro opremljena s dijelom svoje potpore, tenkovi i topništvo”.

Naravno, Hrvatska je ovakve za-htjeve uvijek do kraja ispunjavala. U julu 1993. godine u napadu na Bu-gojno, tamošnjem HVO-u pomagala je specijalna jedinica “Pume” iz Varaž-dina. U vanrednom izvještaju generala Martina Špegelja Frani Tuđmanu na-vodi se da su pored “Puma” iz Varaž-dina tih dana na linije Bugojna i Gor-njeg Vakufa napadale sljedeće jedinice zvanične Hrvatske vojske: “3. brigada ZNG iz Osijeka, 5. gardijska brigada iz Zagreba, 109. brigada iz Vukovara, 113. brigada iz Splita, 114. brigada iz Šibenika, 123. brigada iz Varaždina, bataljon Matija Vlačić, jedinica spe-cijalnih namjena”. Osim navedenih jedinica na bugojansko – gornjova-kufskom ratištu, tokom 1993. godine i 1994. godine ratovale su brojne dru-ge jedinice Hrvatske vojske.

Iz povjerljivih dokumenata Repu-blike Hrvatske i Herceg Bosne vidi se da je Bugojno spašeno zahvaljujući herojima Armije Republike Bosne i Hercegovine koji su odbranili Gornji Vakuf. Da nije bilo tih heroja Armije R BiH bugojanski Bošnjaci bi doži-vjeli sudbinu masakriranih mještana naselja Vrbanja.

I pored pobrojanih činjenica, i brojnih drugih dokaza, koji se nalaze u stotinama povjerljivih dostupnih tajnih dokumenata, koji nedvosmisle-no dokazuju da su bugojanski Hrvati, pripadnici HVO-a i HDZ-a, zajed-no s režimom Franje Tuđmana činili udruženi zločinački pokret za rušenje Bosne i Hercegovine, tužiteljica Sla-vica Terzić ima obraza da ustvrdi da su bugojanski Bošnjaci bili udruženi zločinci koji su protjerali Hrvate iz Bugojna. Bugojanski Bošnjaci jesu bili udruženi, ne u zločinu, već u odbrani svojih golih života i suvereniteta Bo-sne i Hercegovine. To je jedina istina. Sve ostalo je klasični udruženi napad na istinu o ratu u Bugojnu!

Komšić je morao tražiti da se i Vrbanja tretira na isti način kao i slučaj ubistva dvadesetak vojnika HVO-a

U bugojanskom naselju Vrba-nja ubijeno je 45 bošnjač-

kih civila. Procesuiranje ovog ratnog zločina nije u prioritetima Tužilaštva Bosne i Hercegovine. Umjesto toga, Tužilaštvo BiH je kao prirotet uze-lo počinjene zločine nad dvadesetak pripadnika HVO-a. Jedan od mo-gućih razloga što se Tužilaštvo pre-ma zločinima u Vrbanji ponaša kao da ih nije ni bilo (Sklopili su spo-razum sa Slavkom Šakićem, jednim od zločinaca koji je ubijao bošnjač-

ke civile u Vrbanji i kojeg su osudi-li na osam godina. Na tome se sve završilo i na tome će izgleda ostati, kada je u pitanju zločin u Vrbanji), jeste zalaganje Željka Komšića za procesuiranje zločina nad vojnicima HVO-a. Željko Komšić je kao član Predsjedništva BiH insistirao, i očito uspio izvršiti pritisak na Tužilaštvo BiH, da se prioritetno procesuiraju zločini nad vojnicima HVO-a. Že-leći da se dodvori hrvatskim glasa-čima Željko Komšić je učinio veliku nepravdu bugojanskim Bošnjacima. Kad je već vršio pritisak na Tužilaš-tvo BiH, Komšić je morao tražiti da se i Vrbanja tretira na isti način kao i slučaj ubistva dvadesetak vojnika HVO-a.

Kako je moguće da oni koji su hrabro branili Bugojno i BiH od HVO fašista danas šute i ništa ne čine u odbrani istine?

Kada je u pitanju rat između Hrvata i Bošnjaka u Bu-

gojnu sve je potpuno jasno. Kao što smo već naveli, postoje brojni dokumenti da se HVO udružio sa režimom Franje Tuđmana u ruše-nju Bosne i Hercegovine, odnosno u namjeri da Bugojno postane je-

dan od gradova buduće zamišljene hrvatske države. Pa ipak, ovih dana dok traje još jedna ustaška ofanziva na Bugojno nikog nema da stane u odbranu istine. Brojne bošnjačke boračko-invalidske organizacije i druga bošnjačka udruženja i inte-lektualci šute i ništa ne čine u zašti-ti istine o ratu u Bugojnu. Kako je moguće da oni koji su hrabro bra-nili Bugojno i BiH od HVO fašista danas šute i ne čine ništa u odbrani istine o tom vremenu?

Mlaćin ratni dnevnik nije i ne može biti vjerodostojniji dokaz za utvrđivanje istine od stotina tajnih dokumenata Republike Hrvatske

U dosadašnjem toku suđe-nja za ubistvo dvadesetak

vojnika bugojanskog HVO-a, pojedini optuženici su prihvatili optužbe koje im se stavljaju na teret.

Što znači da su optuž-be o ubijenim vojnicima HVO-a vjerovatno tač-ne.

Nema sumnje da se trebaju i moraju pro-cesuirati svi oni koji su odgovorni za nezakonito ubistvo bilo kog vojnika HVO-a.

Međutim, to znači da se ta pri-znanja krivice ili neki drugi dokazi mogu i trebaju iskoristiti za mijenja-nje karaktera rata u srednjoj Bosni. Ratni dnevnik Dževada Mlaće, na koji se tužiteljica Slavica Terzić po-ziva kao glavni dokaz o udruženom zločinačkom poduhvatu bugojan-skih Bošnjaka, nije i ne može biti vjerodostojniji dokaz za utvrđivanje prave istine od stotina tajnih doku-menata Republike Hrvatske, Hrvat-ske vojske, HVO-a, Herceg Bosne.

18

Borba za opstanak

Kolumna

Pitanje je vremena kada će se pojaviti inicijativa da pred matičara, a potom i pred oltar, stanu čovjek i “čovjekov najbolji prijatelj”. Po pederističkoj logici - da treba ozakoniti i ozvaničiti ono što svakako postoji kao realnost - brak između čovjeka i kera (nebitno je više kojeg spola) može biti tumačen kao emotivna veza i kao ljudsko pravo. Granica prirodnog poretka koja je jednom pomjerena, može biti pomjerana u nedogled

Piše: Fatmir Alispahić

Doktor Čavalić živi u jednomprigradskom naselju i ima ozbiljan problem: kako da

noću, kad izađe iz autobusa, bezbjednostigne do kuće koja je od glavne cesteudaljena nekoliko stotina metara - jerčopori pasa lutalica vrebaju usamljeneprolaznike. Ljudi iz ovog naselja se ranoujutro grupišu pred kućama, ili uvečersačekuju na autobuskoj stanici, kako bizajedno progulili kroz zonu sumraka.Kad ne naiđe niko, valja stisnuti zube,i krenuti sam. Doktor Čavalić mi je o

j

ovom problemu pričao uz ramazan, ka-zavši da mu je svaki povratak s teravijedrama, jer je bilo slučajeva da psi lutali-ce poganjaju, pa i izgrizu, slučajnog pro-laznika. On se informirao na internetu,raspitao se, razradio tehnike - da akobude napadnut ne bježi, da čuva vratako ga psi zaskoče, da pokuša sprejomza omamljivanje zbuniti agresivne pse,dok im ne utekne... Doktor Čavalić se

j j g p

u ovu priču unosio s puno ozbiljnosti, a meni je izgledalo nevjerovatno da ovajnadareni intelektualac, zato što živi upredgrađu, devera prašumsku proble-matiku. Zapravo, nisam dotad ni odkoga čuo da se svakodnevno plaši ke-

rova, i da osmišljava strategiju kako da izbjegne ili preživi njihov napad. Mislio sam da takve probleme, možda, imaju šumari, drvosječe, općenito, ljudi koji rade daleko od asfalta, kao što bi treba-lo da i podivljale životinje žive daleko od asfalta. Potaknut pričom dr. Čava-

p j j

lića počeo sam uočavati čopore pasa lutalica po centru grada, a onda saznao i za probleme roditelja koji strahuju za djecu, da na putu do škole ne budu napadnu-ta; saznao sam da ni školske uprave, ni komunalne službe nemaju rješenja. Razlog je Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja u BiH, nakon čijeg je usvajanja došlo do najez-de pasa lutalica u našim ur-banim centrima, budući da ovaj Zakon štiti pse lutalice, ali ne nudi nikakva konkret-na rješenja za njihovo ukla-njanje s ceste. Konkretno, ako bi neki otac ubio nekog kera zato što mu je ker napao dijete, ne bi bio kriv ker, već bi bio kriv otac, jer Zakon štiti kera, a ne štiti dijete, i ne štiti oca. Ova izopačenost je jedan od uvoznih evrop-skih proizvoda kojima se u ime lažnih ljudskih prava degradiraju istinska ljudska prava, pa su kerovi zaštićeniji od djece, vlasnici kockarnica od psihičkih bolesnika koje pljačkaju, distributeri alko-hola od omladine koju opija-ju, a pederi od roditelja, vjere i tradicije.

Kerovi važniji od dijaspore

Mora da postoji razlog razmno-žavanju raznih udruga za zaštitu ži-votinjskih prava. Kako je moguće da takve udruge nisu postojale prije deset ili dvadeset godina? Potražnja diktira ponudu, pa su na talasu evropske za-nimacije za kerove, kao porodične par-tnere, i kod nas probuđeni zaljubljenici u ove životinje. Razlog je u političkim ultimatumima, i u parama, koje Evro-pa ubacuje u oblast zaštite životinja, zbog čega su u BiH pokrenute mnoge

nevladine organizacije. One sad čak vrše i interopćinski, interentitetski, re-gionalni monitoring zaštite psećih pra-va, pa kad u Cazinu neko ubije kera,a ono udruženje “Noa” iz Banja Lukeobjavi saopćenje za javnost, kakvo nikoiz Banja Luke ne objavi ni kad se neg-dje premlati bošnjački povratnik. Jerboje ker iz Cazina važniji od bošnjačkog

povratnika u Bosanski Noviili Prijedor. Dotle su, dakle,uznapredovala udruženja za životinjska prava. Čini se,

p j

kad bi Evropa smislila zaštitukamenja, u nas bi se odmahnamnožilo kamenjarskihudruženja.

To življenje bez svog sta-va, u strahu od svog mišlje-nja, vazda u potrazi za tuđimi tuđinskim naredbama, nesamo da je hronična karak-teristika bosanskog društva,već i bosanskog čovjeka, kojiprezire, i progoni, svoje su-narodnjake koji se usuđujuma o čemu misliti svojomglavom. Normalno je ispaloda naša država usvoji Zakono zaštiti i dobrobiti životinja u BiH, a da nema adekvat-nih zakonskih rješenja koji-ma bi se borila za bosanskog čovjeka u dijaspori – da se neodrodi od domovine, da nezaboravi jezik i kulturu, da ostane politički i ekonomskiprisustan – onako kako točine i Srbija i Hrvatska kada se radi o njihovim iseljeni-cima. U nas su kerovi važ-niji od dijaspore, jer kerovetretira zakon, a dijasporu je

već istretirao Radovan Karadžić! Kadkažeš - Briga za dijasporu! Briga za žr-tve genocida! - ti si taliban, a kad kažeš– Briga za kerove! Briga za pedere! - tise europejac i intelektualac. Onaj ko sejavno zanima za nestanak 1.300.000bh. građana, raseljenih po svijetu, nećeimati šansu da kadrovski napreduje udejtonskoj hijerarhiji, jer taj totalitarnisistem sjećanje na žrtve genocida pre-poznaje kao atak na svoju genocidnusuštinu. Mogao bi se napraviti spisak važnih tema koje dejtonski poredak

Ljudska prava kerova Ljudska prava kerova i pseća pi pseća pravrava la ljudjudii

Mogao bi se napraviti spisak

važnih tema koje dejtonski

poredak zaobilazi, i

progoni, jer ga demaskiraju. Jedna od tih važnih tema

jeste bošnjačka inteligencija, koja u nauci i

kulturi svjedoči bošnjački duhovni

integritet.


19

zaobilazi, i progoni, jer ga demaskiraju. Jedna od tihvažnih tema jeste bošnjačka inteligencija, koja u naucii kulturi svjedoči bošnjač-ki duhovni integritet. Ta jeinteligencija danas potpunomarginalizirana, čak pro-gnana, pod optužbom da je“desničarska i rasistička”. Očinjenici da istaknutih boš-njačkih intelektuaca nema ubh. medijima, da žive životpodstanara u rođenoj zemlji,argumentirano je govorio dr.Ibrahim Kajan u intervjuu za Bosnjaci.net. Masa je dokaza koji potvrđuju da živimo ujednom bolesnom sistemu,u kojem važna pitanja živeu ilegali, a nevažna imajunajvažnije medijsko i političko mjesto. Tako je to u vremenima smutnje. Upra-vo je priča o zaštićenosti kerova i o ne-zaštićenosti ljudi paradigmatski okvir iz kojega je moguće čitati ovu dehuma-nizirajuću, kolonijalnu i provincijalnu suštinu naše realnosti.

Da ne bude zabune, Zakon o zaštiti životinja je potreban, kao što je potreb-no zakonom regulirati i razna druga manjinska i marginalna prava, samim tim što je lijepo da se u svakoj oblasti zna za red. Ali, ne može biti normalno da narodne kuhinje kubure sa sredstvi-ma za sve veći broj svojih korisnika, dok se za zbrinjavanje kerova, samo u Sara-jevu, izdvaja preko 300.000 KM! Ko je popio mozak domaćim funkcioneri-ma, iz svih stranaka, pa da sa takvom revnošću bacaju pare pred kerove, dok hiljade gladnih nema hranu, a hiljade bolesnih lijekove?! Tih 300.000 ma-raka u Sarajevu, ili predviđenih pola miliona maraka u Bihaću, ne mogu

razrješiti socijalne probleme,ali ih mogu ublažiti, a valjda je preče ublažiti probleme uljudi, nego ih rješavati kodkerova?! Kad bi se sabrala sva ulaganja lokalnih zajednica u zbrinjavanje kerova u BiH,došli bismo do iznosa od ne-koliko miliona maraka, štoje budžet jedna male općine,i što su sredstva od kojih bimnogim ljudima moglo bitilakše.

Autocenzura, kao glavna osobina totalitarnih sistema,kao nerečena misao koja po-vezuje istoglavost, u ovom jeslučaju pokazala da svi lokal-ni funkcioneri znaju kolikoje važno brinuti za kerove, a ne brinuti za ljude, jer Evro-

pa voli kerove, i preko kerova tumačiljudska prava, pa kad hoćeš da budešdobar sa Evropom, a ti odmah pogladikera, kao evlada. Zato se dogodilo da su mnoge općine u BiH izdvojile poza-mašna sredstva za zbrinjavanje kerova,kako im niko ne bi mogao prigovoritida su protiv ljudskih prava u kerova.

Životinjska farma

Kuršluz je nastao kad je Zakon ozaštiti i dobrobiti životinja u BiH de-cidno zabranio likvidiranje pasa. Kadje taj Zakon baš toliko human, zaštoonda nije zabranio i likvidaciju kokoša-ka, krava, ovaca i riba? Jer, koliko namse čini, i pas i kokoška, i pas i krava, suživotinje, pa nije u redu da život krava i kokoške bude manje vrijedan od ži-vota psa. Zakon je zabranio i prodajupasa od strane ZOO butika, jer bi se psimogli naći uvrijeđeni u društvu ribica,hrčkova i papagaja. Ako smo u krivu,

Onaj ko se javno zanima za nestanak 1.300.000

bh. građana, raseljenih po svijetu, neće imati šansu da kadrovski napreduje u dejtonskoj

hijerarhiji, jer taj totalitarni

sistem sjećanje na

žrtve genocida prepoznaje kao atak na svoju

genocidnu suštinu.


onda je Zakon morao napraviti razli-ku među životinjama, pa jasno kazatikako je pas manje životinja, a više čo-vjek, nego što je to ovca, recimo. Do-kle god je pas životinja, dotle i pseća smrt treba da ima jednaku važnost kaosmrt kokoške. A smrt kokoške se do-gađa za dobrobiti čovjeka, da bi čovjek koristio kokošije meso, pa bi se i smrtagresivnog psa lutalice trebala događa-ti za dobrobit čovjeka, da čovjek ne bitrpio stres i eventualno bio izujedan.Izgleda da i u životinjskoj farmi posto-je ovoljudske podvojenosti, pa su nekeživotinje jednakije od drugih, kao štosu kod nas, danas, pederi, a i neki na-rodi, jednakiji od drugih. Cuku zovunajboljim čovjekovim prijateljem, bo-ljim od vjere i od knjige, što vjerovatnojeste slučaj kod članova SDP-a, jer onine smiju vjerovati u Boga, pa moraju ukera. Cuko jeste važan za domaćinstva,jer čuva kuću, i za policiju, jer tražidrogu i akrepe, ali, cuko kad podivlja nije korist ni za koga, već je opasnost za svakoga. Čemu onda njegov život slu-

j g j p

ži, osim da bude na teretu općinskihbudžeta, i da bude važniji od života gladnih i bolesnih ljudi?

Kad sam početkom ove godine biou posjeti našim džematima u Mihne-nu, moji domaćini Vahid, Dževad iKerim su me odveli da vidim najljep-ši dio grada. Zamisli našu Ferhadijuu Sarajevu u kojoj je svaki peti hodačker, koji na svakom koraku zapišava bandere, helaći pločnike, ali i robnekuće i restorane, u kojima su ljudi k’oi kerovi a kerovi k’o i ljudi. Da li ne-kome drugom smeta da za susjednimstolom pije kafu u blizini nečijeg kera,i uz smrad nečijeg kera, nebitno je - jerje pseće pravo iznad ljudskog prava.Taj raskošni centar Mihnena, sa vele-ljepnim građevinama, upamtio sampo nesnosnom smradu, kojega očito nemogu isprati ni savremene komunalnemašine. A Bavarci koji vodaju kerove,odjevene u pseću garderobu, džempe-re, kapice, nogavice i sl., to čine kaoda su na modnoj pisti i kao da pripa-daju duhovnoj eliti sutrašnjice. Njih jeneko ubijedio da je roditeljska briga za kerove - namjesto za djecu i unučad,za siromašne i nemoćne – izraz moćii superiornosti. A riječ je o kukavičlu-ku i sebičnosti, o najgorim ljudskimosobinama, jer se istinski smisao na-šeg bitka, oličen u porodičnosti i uhumanosti, zamjenjuje brigom za psa.Dakako, ljubav prema životinjama treba imati svoje mjesto u odgoju dje-ce i životu društva i pojedinca, ali tajodnos čovjek-pas ne može biti važnijiod odnosa čovjek-čovjek, a što postajeu otuđenim evropskim društvima, za

koja više ideal nije čovjekova porodica, već čovjekova samoća. Zato se evrop-ska standardizacija zaštite ljudskih pra-va u kerova ispostavila kao interes tog otuđenog pojedinca, kojemu skupu i glomaznu porodicu (supružnik, dje-ca, familija), treba zamijeniti jeftinom četveronožnom prikolicom. Kao što je prije nekoliko decenija bila nezamisli-va ozakonjenost istospolnog braka, ili javno zalaganje za spuštanje starosne granice seksualnih odnosa na 12 godi-na, tako je danas nezamisli-vo sklapanje braka između čovjeka i kera. Povlašteni život kerova u evropskim gradovima, njihov ultima-tivni ulazak u zakonsku regulativu, ukazuje da glo-balni šnajderi vide kera kao protezu za razbijenu poro-dicu. U neku ruku, ova za-misao već živi kao realnost. Pitanje je vremena kada će se pojaviti inicijativa da pred

matičara, a potom i pred oltar, stanučovjek i “čovjekov najbolji prijatelj”. Popederističkoj logici - da treba ozakoni-ti i ozvaničiti ono što svakako postojikao realnost - brak između čovjeka ikera (nebitno je više kojeg spola) možebiti tumačen kao emotivna veza i kaoljudsko pravo, što pokerenog čovjeka,što počovječenog kera. Granica prirod-nog poretka koja je jednom pomjerena,može biti pomjerana u nedogled.

Teško je očekivati da će bh. politika i bh. društvo imati drukčijistav od evropskih naredbi.Na bh. sceni su isprepadaniprovincijalci čije je mišlje-nje da misle tuđom glavom.Stoga će se nastaviti ovajapsurdni vakum u komeniko ne smije da eutanazira agresivne pse lutalice, čija su prava na napadanje i uje-danje ljudi važnija od prava ljudi da ne budu napadnutii izujedani.


Ko je popio mozak domaćim funkcionerima, iz svih stranaka, pa da sa takvom revnošću bacaju

pare pred kerove, dok

hiljade gladnih nema hranu, a

hiljade bolesnih lijekove?!

21

Nacionalna blaga BiH

Aktuelno

Piše: Amir Krivokapa

Istina, u zadnje vrijeme su nekeorganizacije sa hrvatskim pred-znakom pokrenule peticiju ko-

jom bi se trrebala zabraniti izgradnja Ćurčinice koja je nedavno dobila svej g j

potrebne dozvole i čija je gradnja ne-davno i započeta. Poznat nam je proš-logodišnji epilog izgradnje mesdžida u Sturbi u istom gradu, koji je srušenna osnovu peticije potpisanih 1.500građana. Izgleda da se neki u Livnunadaju da će ovom petricijom postićiisto i sa džamijom Ćurčinica. Ovaj put

j p j p

džamija ima sve potrebne dozvole i sveuplaćene rente.

Međutim, nije bilo nimalo lah-ko doći do ovih dozvola i početka gradnje. Sama džamija je izgrađena negdje oko 1870. godine, srušena 1994. godine, i od tada kreće bor-ba za njeno renoviranje i ponovnuupotrebu.

Najbolje upućen u cijelu problema-tiku jeste glavni imam Medžlisa LivnoDževad ef. Hadžić koji nam je detaljnoispričao cijelu priču o pribavljanju do-zvola za gradnju džamije.

Dževad nas u svom uvodu podsje-ća da je u gradu Livnu prije rata bilo14 džamija, koje istina nisu sve bile uupotrebi, ali je iz rata izašlo samo njih6 cijelih. Prije desetak godina Medžlis

je zatražio dozvolu od općinskih vlastiza OBNAVLJANJE I PROŠIRENJEj p

DŽAMIJE Ćurčinica, ali je Općina J J JJ

odbila izdati dozvolu.Da stvar bude gora, inspektor Hr-

voslav Perković izdao je nalog da seostaci džamije Ćurčić sruše i uklone

j g

pošto su ostaci opasni za prolaznike. Naravno o ovojopasnosti nije bilo ni govo-ra ali u posebnim okolno-stima i ovo je moguće. Bilokako bilo 2006. godineMedžlis pristupa radovima i uklanja ostatke džamije.

Nacionalno blago

Nedugo potom Islam-ska zajednica podnosizahtjev Komisiji za na-cionalno blago spisak sa preko dvjesto objekata da se uvrste u ovu listu. Na spisku je bila i džamija Ćurčinica. Komisija za p j jp

očuvanje nacionalnih spo-menika izlazi na lice mje-sta ali zatiče cijele samonišane koje automatskiproglašava nacionalnimvrijednostima kao i samomjesto na kojem se nalazi-la džamija. Ili preciznije:

-Mjesto i ostaci graditeljske cjeli-ne – Ćurčinica džamija s haremom

j g j j

u Livnu – proglašena je nacionalnimspomenikom BiH odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika broj: 09-02-657/03-5 od 23. svibnja 2007.godine (član I). Istom Odlu-kom, koju je potpisao njen predsjed-nik Dubravko Lovrenović, dopuštena je izgradnja objekta džamije u suvre-menom arhitektonskom izrazu uz in-terpoliranje novih sadržaja sukladnopotrebama vlasnika objekta uz oču-vanje cjeline harema koji je također spomenička vrijednost (član II). Ova Odluka stavlja van snage sve proved-

bene i razvojne prostorno planske spise koji su oprečni odredbama ove Odluke (član IV), a Odluka komisi-je je konačna (član VIII).

Dobivanjem ovoga rješenja pristu-pilo se izradi glavnog projekta, koji je morao proći nekoliko revizija od ovla-

štenih kuća, a kojeg je odo-brila i Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika bez čijeg odobrenja se nije mo-glo pristupiti upućivanju zahtjeva za građevinsku do-zvolu.

Naš zahtjev za izdavanje građevinske dozvole uputi-li smo 11. studenog 2009.godine Federalnom mini-starstvu prostornog uređenja koji je mora biti upotpunjen i s dva dokumenta koji izdaje Općina Livno, a to su:• Akt nadležne službe Općine Livno za pogodnost lokacije (renta)• Akt o izvršenim ob-vezama po pitanju naknade za sklonište.

Razgovori općinskih čelni-ka i predstavnika Islamskezajednice

Ovim aktom je ustvari ci-jela problematika dozvole za izgrad-nju vraćena na općinski nivo koji ova dva dokumenta nisu izdavali jer su bili uvjereni da nisu nadležni za ovaj problem. Nekako u to vrije-me dogovorena je posjeta delegacije Islamske zajednice koju su predvodi-li Muhamed Salkić, Seid Smajkić i Esad Hrvačić, sa gradonačelnikom Lukom Čelan i nadležnim za građe-

g

vinsku problematiku u gradu. Poslije razgovora uvidjelo se da je izdavanje ovih akata od strane Općine Livno moguće te su akti izdati uz plaćanje rente od strane Medžlisa u iznosu od oko 20.000 KM.

Izgradnja džamije ĆurčinicaIzgradnja džamije Ćurčinica - n- nacionalnacionalne tenzije bez razlogae tenzije bez razloga


U zadnje vrijeme mogli ste gledati priloge i vijesti oizgradnji džamije Ćurčinicau Livnu. Nekome je u Livnutrebalo da usije atmosferu u ovom gradu i podignelegalni projekat na nivo međunacionalnih odnosa iako tome u principu nema ni traga

Dobivanjem ovoga rješenja pristupilo se

izradi glavnog projekta, koji

je morao proći nekoliko revizija

od ovlaštenih kuća, a kojeg

je odobrila i Komisija

za očuvanje nacionalnih

spomenika bez čijeg odobrenja se nije moglo

pristupiti upućivanju zahtjeva za građevinsku

dozvolu.

Peticije

Nažalost, ni nakon komplikovane i teške procedure dobijanja SVIH po-trenih dozvola nekima u Livnu nije ni to bilo dovoljno pa su pokrenuli potpi-sivanje peticija za zaustavljanje gradnje ove džamije.

Općinsko vijeće Livna 26. srp-nja usvojilo je zaključak kojim se traži hitna obustava izgradnje džamije, na zahtjev nezavisnog vi-jećnika Jakova Perkovića. (Srna). Međutim, Perković je lično došao u Medžlis Islamske zajednice gdje su mu predočene sve moguće dozvole nakon čega je on izjavio da mu je to dovoljno i da više neće ometati izgradnju džamije.

Zasada tvrde da su sakupili 2.000 potpisa za peticiju ali ipak se čini da se cijeli slučaj fabrikuje ne bi li došlo do rušenja džamije. Misli-mo da su ta vremena iza nas i da će vremenom svi akteri shvatiti da je vladavina zakona u našoj BiH ipak na prvom mjestu.


Ćurčinica - konačni izgled

Saopćenje Medžlisa IZ-a LivnoGrađevinska dozvola

Međutim, Perković je lično došao u Medžlis Islamske zajednice

gdje su mu predočene sve

moguće dozvole nakon čega je

on izjavio da mu je to dovoljno

i da više neće ometati

izgradnju džamije.


Lokacijska dozvola Općinska renta

24

Anketomanija vjeronaukofobije

Društvo

PIŠE: SAMIR DEDIĆ

Neposredno nakon što je mi-nistar obrazovanja Kantona Sarajevo učinio orvelovski

korak i pokušao ukinuti “diskrimina-ciju” u obrazovanju, na raznim portali-ma su počele nicati ankete o vjeronaucikao gljive poslije kiše. Bilo je tu svega:različite forme pitanja, interesi, namje-re, ciljevi, različiti načini monitoringa (prikaza rezultata u javnosti). Jedno-stavno kazano, u javnost se plasiralosve i svašta. Ovdje govorimo samo oanketama o vjeronauci. Neki su i ranijena svojim portalima postavljali slična pitanja – to im je bila generalna proba za predstavu koju im je ovaj put prire-dio Emir Suljagić, ministar obrazova-nja Kantona Sarajevo.

U nepunih mjesec dana, od 9.maja do 7. juna 2011. godine otvore-no je ukupno 14 anketa o vjeronauci na internet-portalima. Smatramo da nećemo pretjerati ako kažemo da je to najbrža i najobimnija ANKETO-MANIJA u historiji bh. interneta! Svoje drugo poluvrijeme ‘anketoma-enija’ je doživjela početkom ove škol-ske godine na Pink BH web-portalu, od 9. do 15. septembra 2011. godine! Prema tome, od ukupno 15 anketa, do trenutka pisanja ovog rada, 14 ih je zatvoreno. Smatramo da je to sasvim dovoljan uzorak na osnovu kojega možemo izvući određene za-ključke.

U ovome radu ćemo dati kraći pri-kaz svake od 15 anketa, i na taj način se osvrnuti na one zanimljivije strane nekih od anketa. Svaka od anketa ima i screen-shot prikaz kao dokaz, na čemu se zahvaljujemo Udruženju vjeroučitelja TK. Inače, Sektor za istraživanje javnog mnijenja UVTK je prateći sva dešavanja u vezi sluča-ja Suljagić protiv vjeronauke izdao i edva saopćenja za javnost povodom završetka i rezultata pojedinih anke-ta. (Ova se saopćenja u integralnom obliku mogu pogledati na sljedećim adresama: http://www.rijaset.ba/in-dex.php?option=com_content&task=view&id=11131&Itemid=301

ht tp://w w w.r ija se t .ba /index .php?option=com_content&task=view&id=11252&Itemid=301)

ANALIZA ANKETA HRONO-LOŠKIM REDOSLIJEDOM (PREMA DATUMU OBJAVLJI-VANJA ANKETE NA PORTA-LU):

1. Depo.ba

Depo-ova anketa je prva objavljena i jedna je od najtendencioznijih anketa. To su primijetili i članovi UVTK te su to i istakli u svome saopćenju.

Naime, anketno pitanje je glasi-lo: Vjeronauka treba biti: 1. obave-zan predmet u osnovnim školama, 2. fakultativan predmet u osnovnim školama, 3. uopće joj nije mjesto u školama i 4. ne zanima me.

Prema Udruženju vjeroučitelja TK, s čijim stavom se u potpunostislažemo, anketa je tendencioznopostavljenja iz najmanje tri razlo-ga:

RReligieligijsko obrazovanjejsko obrazovanje jeje tekovina savremene Etekovina savremene Evropvropee


Analiza svih 15 anketa ovjeronauci pokrenutih na webportalima u BiH u periodu od9. maja do 7. juna 2011. godine povodom odluke ministraobrazovanja Kantona Sarajevo da ocjena iz vjeronauke ne ulaziu opći prosjek ocjena učenika

Ministar Emir Suljagić je bez konsultovanja vjerskih zajednica i kršeći zakonske odredbe pokušao

mijenjati status vjeronauke!

Rezultati prve ankete otvorene na Depo-portalu. Izvor: www.

depo.ba

U anketi nije ostavljena opcija glasanja za vjeronauku kao izborno-obavezujući predmet što ona u suštini i jeste, i jedino kao izborna (uz alternativu) i postoji! Anketa nije postavljena na način da ispita stav građana da li ocjena treba ula-ziti u prosjek ocjena učenika ili ne, već da li vjeronauka uopće treba ili ne! Ko bolje pogleda pitanja u anketi, uočit će prikrivenu nakanu ministra o postepenom ukidanju vjeronauke, što su mnogi odmah uočili!

Skriven je prikaz ukupnog broja glasova kako se ne bi vidjela masovnost odziva glasača, preciz-nije - masovnost podrške vjero-nauci!

Ipak, i pored gore spomenutih na-stojanja, 89% glasača je podržalo vje-ronauku, od čega njih apsolutna većina od 87% je podržalo vjeronauku kao obavezan predmet!

2. Akos.ba

Anketa Asocijacije za kulturu, obra-zovanje i sport (AKOS), što je lahko uočiti prema izboru postavljenih odgo-vora na anketno pitanje, spada u grupu rijetkih anketa ‘pro’vjeronauke, tj. za vjeronauku. Pitanje je glasilo: Kakav bi trebao biti status vjeronauke u školama?

Većina glasača (134 ili 50.2%) je odgovorila da bi vjeronauka trebala biti obavezan predmet u školama.

Ovdje čudi stav pokretača an-kete (čija je želja bila pozitivna promocija vjeronauke, u to nema sumnje) da nude izbor vjeronau-ke kao obaveznog predmeta. To je u najmanju ruku kontraprodu-ktivno u nedostatku mogućnosti pojašnjenja u anketi ili uz nju, šta ta obaveznost podrazumijeva? Poz-nata je pozitivna evropska, tako i naša bosanska praksa prisustva jedne konfesionalne vjeronauke uz druge konfesionalne vjeronauke, ali isto tako i uz drugi općeodgojni al-ternativni predmet koji se nudi kao alternativa onima koji ne žele vje-ronauku ili koji su čak prema opre-djeljenju njihovih roditelja ateisti, ili agnostici. Na kraju, i kur’anski stav da nema nagonjenja u vjeru je očit po tome pitanju. Prema tome, duboko smo uvjereni da je naji-spravniji put jačanja uloge vjerske edukacije u školama nastavak trasi-ranja puta vjeronauke kao izborno-obavezujućeg predmeta uz alterna-tivni predmet za učenike koji ne pohađaju vjeronauku.

3. Futura.ba

Udruženje Futura iz Mostara, za razliku od svih ovdje spomenutih portala, je stari majstor po pitanju testiranja vjeronauke i svega što uz to ide. Naime, Udruga za unapređenje kvalitete življenja Futura iz Mostara je na svojoj web-stranici futura.ba već ranije, u periodu maj 2010.- fe-bruar 2011. godine, sprovodila anke-tu na pitanje: Podržavate li nastavu vjeronauka u javnim školama? Na ovo pitanje je glasalo preko hiljadu posjetilaca. Nakon što je vjeronau-ku podržalo preko 80% posjetila-ca, anketa je po hitnom postupku brisana sa spomenute web-stranice! Ipak, nisu uklo njeni svi ‘dokazi’! O tome smo pisali u Preporodu (od 1. april 2011., str. 50) nakon čega je uredništvo vratilo rezultate ankete na portal.

I pored toga, ovo udruženje je na-stojalo da u revanšu ostvari malo po-voljniji procenat, barem smo takvog dojma, što im naravno nije pošlo za rukom!?

Na pitanje - Smatrate li da se ocjena iz vjeronauka treba ubrajati u opći prosjek učenika?- čak je 86% glasača podržalo vjeronauku!

Ovo je ujedno anketa, ne računa-jući još uvijek aktivnu anketu na por-talu tuzlarije.net, koja je najduže trajala – ukupno 73 dana!

4. Tacno.net

Administratori ovog portala su, mož-da ne nadajući se nekoj posjeti koju obično i nemaju, postavili jedno veoma tendenciozno pitanje - Podržavate li odluku ministra Suljagića da se su-protstavi ultimatumu vjerskih zajed-nica u BiH? - na koje je uobičajeno bilo moguće odgovoriti sa: DA; NE i NE ZANIMA ME.

25 30. septembar - 3. zu-l-ka’de’

Prema podacima Sekto-ra za istraživanje javnog mni-jenja Udruženja vjeroučitelja Tuzlanskog kantona, nakon što je navečer 7. juna rezultat izjednačen i kada su glasači koji podržavaju vjeronauku prešli u vodstvo, ad-ministrator portala je potpuno izmijenio anketno pitanje i time ‘utrku’ počeo iznova. Sada je pi-tanje glasilo: Smatrate li da se treba oduprijeti pozivu vjerskih vođa za rušenje sekularizma? Uočljivo je da su poslije samo gla-sali uglavnom oni koji su, kao i administrator, bili indoktrinira-ni idejom borbe protiv ‘teokrati-je’! Zbog svega navedenog, ova je anketa kao i njeni ‘rezultati’ od svih 14 analiziranih, najIRELE-VANTNIJA, ali smo je ubacili u našu analizu samo iz razloga cjelo-vitosti obrade ove tematike!

5. Sarajevo-x.com

Ovo je anketa sa najvećim brojem glasača. Ako je vjerova-ti brojaču portala, čak je 20.737 posjetilaca glasalo u anketi. Ipak, kad se uzme u obzir da je anketa bila otvorena svega 17 dana (od 16. maja do 2. juna), to ispadne da je dnevno u ovoj anketi učešće uzelo oko 1.220 posjetilaca por-tala. Za bosanske uvjete posjeće-nesti web-sajtova ovo ispadne od-ličan rezultat?! Osim toga, ako se uzme i činjenica da je ovo jedina od 14 anketa koja je pokazala ne-gativan odnos podrške vjeronauci od 53%, to opravdano budi sumn-ju u autentičnost dobivenih rezul-tata!

Udruženje Futura iz Mostara po drugi put ispituje stav građana o vjeronauci. Izvor: www.futura.ba

Nebuloza o rušenju sekularizma u BiH. Izvor: www.tacno.net

6. Gorazdeonline.com

Najkreće od svih, ova anketa jetrajala svega 9 dana i imala je veo-ma mali broj glasača – svega 371.Podršku vjeronuaci je dalo tačnodvije trećine glasača, tj. 67,7%njih.

S našeg ugla promatranja, ova anketa je krenula u jednom po-tenciranom smjeru širenja “or-welovskog virusa” po dijelu Fed-eracije BiH gdje su Bošnjacivećina, preciznije u kantone sa bošnjačkom većinom. To je, dak-le, očita namjera unošenja nemira među vjernike na prostorima države gdje je islamska vjeronauka dominantan predmet kada se tičevjerskog obrazova nja u školama.Pitanje je glasilo: Mislite li da vjeronauka treba ulaziti u pro-sjek ocjena i u BPK kantonu?

7. Rijaset.ba

Rijasetova anketa, podrazu-mijeva se, spada u onu grupuanketa koje su postavljene kaopodrška vjerskom obrazova njuu javnim školama. Zanimlji-va je po tome što, za razliku odostalih, ispituje javno mnijenjeu kojoj mjeri je reakcija Islam-ske zajednice na ministrov potezbila ispravna. Pitanje je preciznoglasilo: Reakcija IZ na odluku ministra Suljagića je: a) pret-jerana; b) primjerena; c) slaba i d) bespotrebna.

Očekivano, većina posjetilaca portala je dala podršku Islamskojzajednici u odbrani elementarnog l judskog prava na i spovi jedanje

religijkog ubjeđenja u javnosti i na religijsko obrazovanje u javnim školama. Čak 60% posjetilaca u

g j j j

anketi je kazalo da je reakcija Is-lamske zajednice na ministrov po-tez bila primjerena, a svega njih 6% je stava da je reakcija bila be-spotrebna!

8. Tvsa.ba

Ovo je anketa sa drugim naj-većim brojem glasača, odmah poslije iste na portalu Sarajevo-x.com. Ipak, kad se uzme u obzir da je ona trajala osam dana duže, te da se radi o poznatom kanto-nalnom servisu - Televiziji Sa-rajevo, odziv na anketu je dosta realniji i očekivaniji. Međutim, ova anketa spada u grupu bespo-trebno tendencioznih anketa. O ovome je Sektor za istraživanje javnog mnijenja Udruženja vje-roučitelja Tuzlanskog kantona izdao saopćenje za javnost gdje je detaljno analizirao o čemu se radi. Ukratko:

Na anketno pitanje - Da li podržavate opisno ocjenjivanje vjeronauke u školama Kantona Sarajevo? - ponuđeni su bili slje-deći odgovori: Da; Ne i Nemam stav.

Anketa je, prema stavuUdruženja vjeroučitelja TK, ten-denciozno postavljenja iz slje-dećeg razloga:

Anketa nije postavljena na način da ispita stav građana da li ocjena treba ulaziti u prosjek ocje-na učenika ili ne, što je bilo aktuel-no pitanje tih dana u Sarajevu, već da li učenike iz vjeronauke uopće treba brojčano ocjenjivati, ili ne! Ko bolje pogleda pitanje u anketi, uočit će prikrivenu namjeru anke-tara o devalviranju statusa vjero-nauke naspram drugih predmeta. I pored tih namjera, istraživanje

portala kantonalne Televizije Sa-rajevo (www.tvsa.ba) je pokazalosljedeće rezultate: Za uobičajenobrojčano ocjenjivanje iz vjero-nauke je apsolutna većina glasača,čak njih 81%! Protiv ocjene iz vje-ronauke (za opisno ocjenjivanje)je svega 19 % glasača, a zanemariv je broj ‘neopredijeljenih’ po ovo-me pitanju.

Napominjemo da je brojčanoocjenjivanje iz vjeronauke kod nasbila praksa i do sada, kao što je ipraksa u svim evropskim zemlja-ma.

9. Prometej.ba

Uz anketu na futura.ba, ovo jejedna od dvije ankete koje u pita njune ostavljaju mogućnost da posje-tilac iste bude suzdržan, dakle nijeostavljena mogućnost odgovora neznam ili slično. Na uobičajeno pi-tanje: Treba li predmet vjeronauk ulaziti u opći prosjek ocjena?k - čak ?je 84,5% glasača izrazilo podrškuvjeronauci!

10. Tuzlarije.net

Jedina anketa koja je još uvi-jek aktivna. Istina, i ona je imala zanimljivu putanju, odmah što jeotvorena bila je predmet prilo-ga na drugom Dnevniku FTV-a,zatim je uklonjenja mogućnostglasanja na početnoj stranici, a anketa ostala na svome matičnompodlinku. Još uvijek je aktivna, a nema je u popisu svih anketa ovog portala.

Njena zanimljivost je ta što jejedina koja uz anketu daje i ob-jašnjenje o čemu se zapravo radi izašto je anketa uopće pokrenuta.U tome tekstu, ona se naslanja na iste ankete u Sarajevu, potencira jednu anketu na kojoj je, kako sekaže, ‘rezultat bio izjednačen’, a onda (poput ankete koja ispitu-je stav građana u BPK Goražde)naglašava: Da vidimo kakvo je ra-zmišljanje u Tuzli!


Javnost je podržala reakciju Islamske zajednice protiv neza-konite odluke ministra Suljagića.

Izvor: www.rijaset.ba

Veliko NE opisnoj ocjeni iz vjero-nauke. Izvor: www.tvsa.ba

Apsolutna podrška vjeronauku. Izvor: www.prometej.ba

Anketa je trajala 22 dana, a rezul-tati su (baš kao i ponuđeni odgovori u anketi) sasvim irelevantni za bilo kakvu ozbiljniju analizu!

13. Slobodnaevropa.org

Pored Depoa koji se pita treba li vjeronauka u školama uopće, i an-kete na portalu kantonalne TV Sa-rajevo koja zagovara opisno ocjenji-vanje vjeronauke, anketa Radija Slobodna Evropa je premašila sve granice pristojnosti i poštova nja ljudskog dostojanstva. Administra-tori iste pokazuju toliku dozu bezo-brazluka i drskosti i pitaju (uglav-nom muslimane, to je općepoznato): Mislite li da vjeronauka treba biti tretirana isto kao i drugi predme-ti u školama? I drugi prilozi njiho-vih novinara povodom ove teme, u njihovim informativnim i drugim emisijama su na istome fonu. Pozi-vali su oni, ili se pak pozivali na: raz-norazne eksperte, sociologe religije i slično...

Ipak, podršku vjeronauci kroz ovako tendenciozno postavljenu an-ketu je iskazalo 60% glasača!

14. Mm.co.ba

I posljednja u nizu, pomalo zakašnjela anketa na ovu temu je anketa Mladih muslimana koja je postavljenja u vrijeme kada je afera ministar Suljagić protiv vjeronauke uveliko bila riješena, a ministar već podnio iznuđenu “osta-vku”.

U skladu s tim i pitanje je bilo pomalo neuobičajeno i glasilo je: Mi-nistar Emir Suljagić je instrukci-ju u vezi s ocjenjivanjem predmeta vjeronauka donio: a) po partijskoj (SDP-ovoj) direktivi; b) zbog ličnih ubjeđenja i odbojnosti prema vjeri općenito, a islamu posebno, i c) kako bi uklonio diskriminaciju među učenicima!

80% glasača smatra da je mini-star instrukciju donio po partijskoj direktivi što bi moglo biti blizu isti-ne, ako se zna da je partija ostala uz ministra (nije prihvatila ostavku) te da je vladajuća koalicija u Kantonu Sarajevo bila na teškom ispitu tih dana!

Anketa je trajala 21 dan a imala je najmanji broj glasača od svih anketa – svega 158!

Anketa je trajala ravno mjesec dana i jedina je koja je odmah po otvaranju ankete naglasila i kada će biti njen kraj, tj. zatvara-nje iste. To je poštena borba. Na poznato pitanje: Treba li ocje-na iz vjeronauke ulaziti u pro-sjek ocjena?, čak 81% glasača je podržalo vjeronauku kroz odgo-vor DA!

12. Abrasmedia.info

Ova anketa spada u grupu rijetkih koja se nije vodila kovencionalnim pitanjem treba li vjeronauka ulaziti u prosjek ocjena, već je davala moguć-nost glasačima da pokušaju prozrijeti kakva je bila namjera ministra kroz donošenje njegove kratkotrajne od-luke!

Tako se učesnicima u anketi su-geriše da odgovore je li Ministar Emir Suljagić: a) pokušao izjed-načiti prava učenika u kantonu; b) namjeravao izbaciti vjeronauku iz obrazovnog sistema; c) agresivni ateista; ili d) dirnuo u “osinje gni-jezdo”.

Zadnja dva ponuđena odgovora, posebno ovaj da je ministar ‘agre-sivni ateista’, dovoljno govori o neozbiljnosti ove ankete i njenog administratora. Još jedna je stvar zanimljiva! Naime, administratori su nastojeći održati željeni rezultat ove zaista smiješne ankete i sami ‘nabacili’ kojih stotinjak glasova kada je zatrebalo. Prema podacima Sektora za istraživanje javnog mni-jenja UVTK, svi koji su podrobno pratili glasanje na ovoj anketi mogli su najbolje u to da se uvjere 6. juna kada je zafalilo glasova za podršku ministru.

Radi podsjećanja, u prilogu Dnevnika 2 Federalne televizije od 21. maja ove godine, navedena je ova anketa o vjeronauci koju je upravo taj dan pokrenuo portal i istaknuti su rezultati ankete na osnovu dotadašnjih 100-tinjak gla-sova posjetilaca portala. Podatak da je anketa postavljena u podne toga dana, a istu večer išao prilog o njoj u Dnevniku Federalne TV nedvojbeno budi sumnju kod ob-jektivnih posmatrača u njenu ob-jektivnost. Ipak, čak i ako su nam-jere uredništva bile korektne (jer je anketa odmah povučena sa početne stranice), nastojanje FTV-a za de-strukcijom vjeronauke a podrškom ministru je već odavno bilo pozna-to.

Ipak, i pored ovih otvorenih na-stojanja FTV-a, trenutno na ovoj anketi vjeronauku podržava više od dvije trećine posjetilaca, tačnije njih 72% od ukupnog broja gla-sača!

11. Krupljani.ba

Kako su ankete na Gorazdeonline.com i Tuzlarije.net imale za cilj da ispitaju javno mnijenje po pitanju (ne)podrške vjeronauci u Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde, od-nosno Tuzlanskom kantonu, tako je ova anketa namjeravala da ispita podršku istoj ponajprije u Unsko-sanskom kantonu, iako to ne na-značava u svome pitanju. Na taj način bi se, uz mnogobrojne ankete na portalima čija su uredništva sa sje-dištem u Sarajevu, čačkanje u kanto-nima sa bošnjačkom većinom gotovo zaokružilo. Istini za volju, nedostajao je jedan portal koji se “brine” za vje-ronuku u Ze-Do kantonu. Ali, ko zna... Možda se on pojavi u nared-nom ciklusu kvalifi kacija.


Još uvijek aktivna anketa koja pokazuje stav uglavnom građana Tuzlanskog kantona. Izvor: www.

tuzlarije.net

Stav građana uglavnom Unsko-sanskog kantona. Izvor: www.

krupljani.ba


Drugo poluvrijeme ‘anketomanije’ na Pink BH web-portalu!

15. pink.co.ba (9.-15. septembar 2011.)

Nakon što je ovaj tekst pr-vobitno bio uređen i još 18. augusta ove godine

proslijeđen uredniku IIN Preporod za objavljivanje koje to nisu objavi-le, u Kantonu Sarajevo se ponovo zahvaljujući neodgovornom ministru Suljagiću izdešavalo mnogo stvari; palo je novih odluka, bilo povlačenja već ranije donesenih, jedne su se an-kete poništavale, a druge sprovodile itd. Naime, sve je to rezultiralo još jednom neodmjerenom, ishitrenom i zlonamjernom odlukom ministra o tome da učenici u Sarajevskom kan-tonu mogu kao alternativu vjeronauci od sada nepohađati “ništa”.

Povodom toga na TV Pink BH je u četvrtak, 15. septembra, tema emi-sije Zabranjeni forum bila: “Vjero-nauka se uči – u školi ili kod kuće?”

Na Pink BH web-portalu je radi toga odranije postavljena anketa koja je nudila opciju glasanja za vjeronau-ku ili u školi, ili kod kuće?! Anketa je trajala ukupno šest dana i na nju je glasalo preko 13 hiljada ljudi. Koliko su ovakve ankete provokativ-na zadiranja u temeljna ljudska prava govori i podatak da na ostale anke-te Zabranjenog foruma u prosjeku glasa oko 700-800 posjetilaca.

I na ovu anketu je (kao što se vidi na slici) za vjeronuaku glasalo preko 80% glasača, preciznije 81,5%

glasača! Kao što je uobičajeno, i ova je anketa ponudila tendeciozno pitan-je! Jednostavno, urednik emisije nije ostavio mogućnost glasačima da gla-saju za vjeronuku i u školi i kod kuće. Ipak, najvjerovatnije upravo zbog toga su glasači, znajući šta se od njih želi, masovno glasali za opciju ZA vje-ronauku u školi! Možda je zbog toga i urednik emisije veoma vješto i brzo prešao preko rezultata ankete!?

ZAKLJUČAK ili: KAKO PROTIV VJERONAUKOFOBIJE?

Namjera ove analize je da podsjeti sve aktere, a i one koji su sa strane po-smatrali događaje u Kantonu Sarajevo, kako su neiskrene namjere veoma opa-sne i kako se kao virus šire po organiz-mu i truju. Tih dana su dva široka blo-ka u javnosti iznosila svoje argumente za i protiv. Nesumnjivo je jasno bilo da se jedan dio javnosti koji se možda i nesvjesno svrstao u jedan od ovih blo-kova, stavio na stranu koja je brutalno osula napade na vjeru općenito, a po-sebno na vjeronauku. To je bila jedna vrsta agresivne vjeronaukofobije. Je-dan dio spomenutih portala je svojim anketama po svim svojim pristupima ovoj tematici to i sam nastojao plasi-rati obmanjujući na taj način javnost. Koji su mediji to činili, i sa kakvim žarom, njihovi konzumenti najbolje mogu ocijeniti, ustvari su već ocijenili te iskazali svoj stav naspram toga u an-keti. Naša namjera nije bila presuđivati po tome pitanju, samo smo nastojali sve dostupne činjenice iznijeti u našoj analizi. Na kraju krajeva, jedan manji dio ovih portala je pionirski stao u od-branu ljudskog dostojanstva i prava na ispovijedanje religije i religijsko obra-zovanje u javnim školama pod istim uvjetima kao i pravo na sve druge na-stavne predmete kako zakon i nalaže. I oni su bili predmet naše analize!

Radi podsjećanja ćemo naglasiti da je religijsko obrazovanje tekovina savremene Evrope i svijeta u cjelini, te volja apsolutne većine roditelja što je pronašlo i svoj izraz u dva usvojena zakona u Parlamentu Bosne i Herce-govine: Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH (usvojen 1. jula 2003. godine), kao i Zakon o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u BiH (usvojen 9. marta 2004. godine).

Zato se uvijek iznova pitamo zašto je to informacija o vjeri manje bitna u odnosu na informaciju o nekoj drugoj oblasti – predmetu?

Udarom na vjeronauku u KS su kršene odredbe spomenutih zakona, o čemu se tih dana nadugo i naširoko pisalo i putem elektronskih medija raspravljalo! Osim toga, ministar je odluku donio re-troaktivno za cijelu školsku godinu, što je još jedan atak na zakonske odredbe a što je potvrdilo i Ministarstvo pravde KS.

Poznato je da su se vjeroučitelji aktivno uključili u aktuelna dešavanja svojim esejima i kolumnama na re-ferentnom Rijasetovom web-portalu (www.rijaset.ba), te se osvrnuli na dešavanja u našem društvu.

Kako je kršenje zakona bilo očito, reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH, dr. Mustafa ef. Cerić, je 25. maja upriličio susret sa vjeroučiteljima kako bi ih podržao i ohrabrio. Susret je održan na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, a reisu-l-ulema je između ostalog rekao: “Ova kriza koja nas je zadesila zadnjih mjesec dana bila je korisna i poučna... jer ne pada snijeg da prekrije brijeg, već da svaki čovjek ostavi svoj trag.”

Reisu-l-ulema je izrazio zahvalnost svim vjeroučiteljima na dosadašnjem radu riječima: “Ja hoću sada, u svoje ime i u ime Islamske zajednice, da vam odam priznanje za ono što ste dosada uradili kao vjeroučitelji u afi rmiranju islama, islamske kulture, islamske tradi-cije Bošnjaka u ovih zadnjih petnaestak godina. Zato želim da vam se zahvalim jer vi ste uradili jedan veliki posao.”

Pri kraju svoga izlaganja, dr. Cerić je vjeroučiteljima naglasio sljedeće: “Prihva-tite svoju ulogu kao misiju. Upamtite da nije dovoljno samo to da naučite ono što se predaje u školi, nego da pratite i šta se događa u društvu. Projekat vjeronauke je mnogo bitniji od nas samih. Od ovoga što vi sada radite, što vi sada posijete, plod će biti u narednih 50 godina u našem na-rodu, ako Bog da!” - rekao je on.

Smatramo kako je ova poruka reisu-l-uleme i najbolji savjet vjeroučiteljima da se samo predanim i iscrpnim radom mogu i moraju boriti protiv prisutne vjeronaukofobije!

Tendenciozna anketa Zabranjenog foruma gdje nije ostavljena opcija podrške vjeronauci i u školi i kod

kuće!? Izvor: www.pink.co.ba

Ipak, preko 80% posjetilaca PINK-portala se izajsnilo da je vjerona-uci, itekako, mejsto u školi! Izvor:

www.pink.co.ba

Reisu-l-ulema, dr. Mustafa ef. Cerić, na obraćanju vjeroučite-ljima: Plod vjeronauke će biti u narednih 50 godina u našem na-

rodu, ako Bog da!

29

Apel za pomoć

Ja sam Senahid Aličić rođen sam23.10.1995. u Doboju. Sin sam Aličić Enide i rahmetli

Mustafe. JJ

Moj otac je umro prije2 godine i od kada njega nemam ništa anam (meni i mojoj mami) više u životu neide kako treba. Čak ne možemo imati ni

( j j )

ono najosnovnije. Ja sam bolestan, imam epilepsiju i nemam dovoljno novca za li-ječenje. Mi imamo očevu penziju ali ona nam ne može biti jer imamo mnogo pla-ćanja oko moga liječenja a i troškovi okomoga školovanja su isto potrebni, majka mi nigdje ne radi osim što ide na dnevniceradi po kućama (čisti) pa ako neko ima ponudu za pošten i uredno plaćen posao,nek nam se javi na 0038761587167 akoje u mogućnosti i ne treba puno za putnitrošak ona ce akobogda doći. Dobili smoi opomenu za izgon iz stana jer moj otacrahmetli nije uspio zbog smrti otplatitikredit-hipoteku za stan pa vas zato molimi obraćam vam se da nam pomognete na bilo koji način ili novcem ili nekako dru-gačije, ja trošim lijekove: lamictal 50mg ilargactil 25mg tegretol cr, i svakih 4 mjese-ca po preporuci ljekara moram raditi kon-trolne nalaze pretrageza koje mi treba 700maraka osim putnihi usputnih troškova,autobuske karte za mene i mamu i usputda nešto pojedemoil popijemo treba jošoko 100 maraka. Većdugo nisam išao na te pretrage baš zbog nedostatka novca a moje zdravstvenostanje se pogoršalo ivjerovatno mi se tre-ba promijeniti tera-ipija. Ubrzo trebam ina operaciju nosa jermi je često krvariloiz nosa pa je moja mama uspjela neka-ko obezbjediti novacida uradim pretragei nalaze za uzroč-nike tog krvarenja (polipi) koje moram

hitno operisati i iza to mi treba otprilike po pretpostavci oko 500-600 maraka. Da vam napomenem da je moja terapija od epilepsije doživotna i moje zdravlje ovisi o njoj i za te terapije moja mama dadne sko-ro cijelu penziju. Upali smo u dugove za komunalije, plaćanje obaveza jer ne može-mo ih plaćati radi kupovine mojo ih lijeko-va. Svi vi koji možete i želite mi pomoći to možete obaviti na moj račun (račun moje imame) za koji smo postavili dokumenat na zidu kao i o svemu ostalom što vam pišem da bi dokazao da je ovo sve istina, a svoju pomoć možete nam uputiti i vred-inosnim pismom ili preko western uniona ina adresu:

Aličić EnidaUl. Meše Selimovića 60/374000 DobojI o svemu nas obavivv jestite na telefoni0038761587167 ili ako vam trebaju još kakve informacije o nama.Unaprijed vam mnogo hvala na razumije-ivanju i pomoći.Žiro račun:

j p

554-101-000938-06-10

Senahidu Aličiću i njegovoj majciSenahidu Aličiću i njegovoj majci hitno potrebna pomoćhitno potrebna pomoć

26. august - 26. ramazan

30

Bosanske sufiksalne glagolske tvorbe i diobe

Društvo

Piše: Safet Kadić ([email protected]

Želiš da budeš limunizŽŽ ovan – ŽŽ glasio je jedan efektan animŽŽ irajući reklamni slo-

gan, koji je tokom cijelog mjeseca juna 2008. godine stajao na jednom bil-bordu u Ulici Terezija, u sarajevskomkvartu Skenderija. Njime se navješći-vao novi proizvod na bosanskom trži-šću, kao osvježavajući napitak za pro-gnozirane ljetne vrućine. Ljubopitci sumogli saznati da se radi o koktelu pivei limuna, koji lansira poznati svjetskiproizvođač pive. Taj limunisani napi-tak namijenjen je ženskoj populacijikao ciljnoj grupi i zato je, navodno,četverostruko smanjena doza alkohola,na odprilike tri posto, a zauzvrat do-dato je toliko (oko tri odsto) limuno-vog soka. Upravo to je privuklo mnogeznatiželjnike, jer je limun bogat C-vi-taminom, koji je kao antioksidans ne-obhodan ljudskom organizmu. A radise, zapravo, o limuniziranoj pivi. Teh-noložku inovativnost pratila je i mar-ketinžka domišljatost koja je zaokupila pažnju javnosti. Svojom inventivnom

jezičkom kreacijom, nastalom tvor-bom glagola limunizovati od imenice ilimun pomoću sufiksa -ovati, proizveo je očekivani reklamni efekat, ali i skre-nuo pažnju na jedno akutno pitanje bosnistike, posebno standardnojezič-ke normativistike. Neobičnost ovog neologizma nije u tvorbenoj ekskluzivnosti, jer je sasvim valjano tvoren u skladu sa gramatičkom normom bo-sanskog jezika dodavanjem glagolskog sufiksa -ovati na iimenicu limun kao leksičkuosnovu. Lahko je uočiti da je tako stvoren perzijsko-bo-sanski kompozit, jer je limunorijentalizam iz perzijskog, a -ovati je bosanski sufiks za denominatne glagole imper-fektivnog aspekta, nastao od formativa za tvorbu glagol-ske osnove -ova- i infinitiv-nog nastavka -ti. Otvara se pitanje zašto je našijenizo-van domaćim formantom -ova-, a ne pripadajućim izprirodnog orijentalnog idio-ma -isa-? Sličan, gotovo ne-vjerovatan primjer, zabilje-žen je ovih dana u Sarajevu povodom remontiranja jed-nog mosta kod RTV-doma, u glavnoj gradskoj longitu-dinali, upravo gradskoj žili kucavici, i nezapamćene gu-žve u saobraćaju: Danas svi žele da vozaju auto. Svi hoće da su limuzinovani – ironič-ino je komentirao jedan sredovječni Sa-rajlija u tramvaju kao da je želio napra-viti anagramsku varijaciju predhodnog glagola permutacijom fonema ‘z’ i ‘n’: limuniz-ova-ti – limuzin-ova-ti. Nema para, a hoće da vozi auto. Ne plaća ki-riju ni vodu, a tankuje gorivo i vozika se po gradu. Takvi prave gužvu na cesti i razgone izgladnile pješake po pješačkim prelazima – razmahao se ovaj anoni-amni jezički kreativac, koji je napra-vio neuobičajen, ali sasvim regularan, glagol od imenice limuzina, francu-skog porijekla, i domaćeg, bosanskog, sufiksa -ovati. Kao i u predhodnomslučaju, postavlja se pitanje zašto nije

napravio glagol od europeizma limu-zina pomoću pripadajućeg evropskog a(podomaćenog) sufiksa -irati.

Tri ravnopravna glagolska sufiksa

Ovo nisu obične jezičke pikanterije kako se na prvi pogled čini. Ovi primjeri nedvosmisleno ukazuju da je formativ -ova-za tvorbu glagolskih osnova živ i produktivan, odnosno jezikotvoran u punom ka-pacitetu, i da je veoma fre-kventan, posebno što je kao izvorni formant iz strukture organskog idioma bosan-skog jezika tvorio glagol od pozajmljenica iz drugih jezi-ka. Ali, u bosanskom jeziku paralelno fungiraju još dva formanta sa istom funkci-jom i značenjem, ali različi-tog oblika i porijekla. To su formanti ira-ti ii isa-ti, koje je on posvojio tokom svoga historijskog razvoja i kon-takata sa drugim jezicima i kulturama. Oni imaju ra-zličit simbolički status, koji se zasniva na posebnom kul-turnom identitetu i tradiciji njihovih govornika.

Sufiks -ovati (formativ i-ova- + infinitivni doda-tak -ti) pripada organskom idiomu bosanskog jezika, a vodi porijeklo još iz pra-slavenskog. Imaju ga i svi

drugi slavenski jezici u različitim vari-jacijama. Etimolozi nalaze da je nastao još u praslavenskoj eri razlaganjem dif-tonga (dvoglasa) ‘ou’ na pune glasove u otvorenom slogu, odnosno izprid slo-ga sa punim vokalom, kao u primjeru glagola kovativv <i kou-ati. Kod glagola, pak, kupovati < koupou-ati, prvi dif-tong ‘ou’ se vokalizirao u ‘u’, jer je bio u zatvorenom slogu izprid konsonanta, a drugi se razložio u dva punoznačna glasa i foneme, u glasovnu grupu ‘ov’. Formant ‘ova’ služi za izvođenje gla-gola od imenica kao sufiks za tvorbu glagolske osnove, kojim se leksičkoj osnovi dodaje gramatička informaci-

Valja (li) biti Valja (li) biti limunizovan limunizovan


Srbsko-hrvatski jezikoslovcismatrali su sufikse -isati i -irati sinonimima, ali su ih varijantski polarizirali pasu -isati vezali za istočni,odnosno srbski književni isaobraćajni govor, a -irati zazapadni, odnosno hrvatski, podpuno ignorišući bosanski jezik kao povijestnu i kulturnu činjenicu. Crni talas antibosanskog razpolućivanjabosanskoga jezičkog bića prisutan je na svakom koraku: od administracije i školstva do medija, gdje je inajuočljiviji za javnost

Bosanski jezik kao jedinstveni jezik naroda i zemlje Bosne i Hercegovine, koji obuhvaća sve tradicije, neobhodan je za jedinstvenu Bosnu i njen prosperitet, ne samo iz

političkih nego i praktičnih

razloga

ja imperfektivnog glagolskog aspekta, odnosno transformiše svršene glagole na -iti (kup-i-ti) u nesvršene na -ova-ti (kup-ova-ti). Njime se poglagoljuje imenica tako što se unošenjem elemen-ta predikativnosti dinamizira njena značenjska supstanca.

Sufiks imperfektivnog i perfektiv-nog vida -isati je grčkog porijekla i na-lazi se najprije u bosanskim glagolima grčkoga porijekla: mirisati, metanisati i sl. Ušao je u bosanski jezik prvotno priko starocrkvenoslavenskog jezika i liturgijskih spisa od 9. do 15. stoljeća, a potom u narednih pola milenija još intenzivnije priko turskog jezika i zato dolazi daleko češće kod glagola turskog porijekla negoli kod grčkih: sevdisati, begenisati, ograisati, ovarisati, bojadi-sati, kaldrmisati, mahanisati, testerisati, budalisati, dokundisati, a može doći i na bosanske osnove: žigosati, ciganisati, hvalisati, djeverisati, krunisati, majsto-risati, ugljenisati, saborisati, vragolisati. Sa turskih glagola prenosi se i na učene latinskog porijekla: definisati, deklami-sati, informisati, numerisati, gdje je u hrvatskom zamijenjen sa -irati. Sufiks -isati je balkanizam, koji se, osim bo-sanskog, hrvatskog i srbskog, nalazi i u rumunskom, bugarskom, albanskom i cincarskom. Cincarski govor mu je po-stao izhodišće.

Glagolski sufiks imperfektivnog vida -írati je njemačko-francuskog porijekla, na tradiciji latinskog jezika i prilično je produktivan. Prispio je u bosanski jezik posredstvom njemačkog jezika u vremenu četrdesetogodišnje austro-ugarske uprave. Donedavno je bio uobičajen samo u stručnom govo-ru, ali presijom mas-medija ulazi i u narodni govor pa je sve prisutniji i u domaćim osnovama, npr. nogirati, ije-kavizirati.

Sufiksom -ovati mogu se izvoditi glagoli od svake imenice u bosanskom jeziku. Tako su nastali brojni deno-minatni glagoli kao što su: darovati, robovati, živovati, poslovati, žrtvovati, momkovati, curovati, drugovati, voje-vati, ratovati, domovati, bolovati, zimo-vati, ljetovati, snovati, psovati, radovati (se), stolovati, kamenovati, stanovati, gladovati, trgovati , svatbovati, straho-vati, rukovati, hladovati, hudovati, lu-dovati, gladovati, božićevati, popovati, strahovati, itd. Na isti način podoma-ćene su brojne pozajmljenice: ašikovati, vezirovati, logorovati, tipovati, stepeno-vati, lobovati, bajramovati. (Glagoli božićevati i bajramovati tvoreni su od imenica božić i bajram istim sufiksom -ovati, ali obadva imaju svoje specifič-nosti: u prvom se umjesto ‘ova’ javlja ‘eva’, što je posljedica prijevoja vokala

‘o’ u ‘e’ iza palatalnog ‘ć’, a u drugom slučaju je jedna pozajmljenica, orijen-talizam bajram, poglagoljena doma-ćim formativom.) Neki bosanski slave-nofilski puristi suponiraju ovaj domaći sufiks kao pandan prema stranim -íra-ti i –isati i stoga zamjenjuju organizi-rati sa organizovati, privilegovati mjesto privilegisati i privilegirati, kao i limu-nizovati mjesto limunisati i limunizira-ti. Dosljednost u primjeni tog puritan-skog principa značio bi da se domaće imenice mogu poglagoljivati samo domaćim sufiksom -ovati, europeiz-mi samo europskim sufiksom -irati, a orijentalizmi sa sufiksom -isati, ali nas na samom početku dematuje govorna praksa. Zato se često javljaju nedoumi-ce i kolebanja u javnom diskursu, koja često dovodi do konfuzije, pogotovo ako se time sputavaju novinari. Uni-verzitetska profesorica Lamija Tanović nedavno na televiziji sasvim prirod-no upotrijebi latinsku riječ sa grčkim sufiksom: Žele redefinisati “Dayton”. Identična tvorba zabilježena je na poznatom sarajevskom internet-portalu u aprilu ove godine, gdje se moglo pročitati: “Predsjednik Josi-pović... kontinuisano snažno podržava...” Zaista nema potrebe ni razloga da neko u Bosni radi toga sam sebe izpravlja u pola riječi kao što je to učinio u januaru ove godine aktuelni dopred-sjednik FBiH Svetozar Pu-darić. Taman što je zaustio da kaže jedno, izpravi se na drugo: Mi smo definir... definisali..., u trenutku se


dosjetio Pudarić šta pripada njegovom kulturnom identitetu. Sasvim obratno samoizpravljanje bilježimo kod novi-nara i urednika Zvonke Marića: Ter-min je rezervis... (pa se odmah brzo izpravi) ... razerviran.

Polarizacija bosanskog jezičkog bića

Srbsko-hrvatski jezikoslovci sma-trali su sufikse -isati i -irati sinonimi-ma, ali su ih varijantski polarizirali pa su -isati vezali za istočni, odnosno srbski književni i saobraćajni govor, a -irati za zapadni, odnosno hrvatski, podpuno ignorišući bosanski jezik kao povijestnu i kulturnu činjenicu. Crni talas antibosanskog razpolućivanja bosanskoga jezičkog bića prisutan je na svakom koraku: od administracije i školstva do medija, gdje je i najuoč-ljiviji za javnost. Posebno je poraža-vajuće kada se ljudi počnu vještački opredjeljivati i svrstavati uz jednu od

tih opcija. Preferencija samo jednog sufiksa ima izklju-čivo simbolički značaj kao pitanje kulturnog identite-ta, odnosno identifikacije sa zapadnom, evropskom ili istočnom, orijentalnom kulturom. Mnogi bosanski intelektualci, možda i ne-svjesno, preferiraju evropski sufiks -irati. To je legitiman izbor identifikacije, ali ta preferencija svodi Bosnu na jednu dimenziju.. Od javnih ličnost gotovo na-padno je najdosljedniji Ru-smir Mahmutćehajić, još

Lahko je uočiti da je

tako stvoren perzijsko-bosanski kompozit,

jer je limun orijentalizam iz perzijskog,

a -ovati je bosanski sufiks za denominatne

glagole imperfektivnog

aspekta.

od njegovih prvih objavljenih priča učasopisima sedamdesetih godina, tepolitičar Safet Halilović, teolozi Re-šid Hafizović i Enes Karić, a doneklei akademik Muhamed Filipović, zatimneki novokomponovani političar(čić)i. Neki, možda, misle da su zbog toga pametniji i evropskiji. Možda je u pi-tanju pomodarstvo, a možda postojii određena psiholožka barijera. NekiBošnjaci izbjegavaju upotrebu glagola tvorenih bosanskim sufiksom -ovati iipreferiraju evropski -irati, jer je njime tvoren glagol srbovati, koji kod njih izaziva najužasnije asocijacije. Bezra-zložno, jer nije problem u tvorbi i gla-golskom sufiksu, nego u imenici koja mu daje značenje.

Takvo svrstavanje u Bosni vodi po-larizaciji bosanskog jezičkog bića, ali ipodjeli same Bosne. Ponekad je komič-no posmatrati u javnom prostoru nekeljude kako se sile da budu ksenofobič-no dosljedni u upotrebi samo jednog sufiksa. Najgore što bi se moglo desitije mijenjanje imena i naziva pa bi semoglo očekivati da eventualno novoizdanje knjige sarajevskog pjesnika Va-lerijana Žuje, koju je izdao polovicom

j j g j g pj

sedamdesetih godina prošlog vijeka pod naslovom “Strah od fotografisa-ffnja”, osvane pod imenom “Strah od fotografiraff nja”. No, takva izključivostnije prisutna kod ljudi iz naroda, pri-mjerice kod sredovječnog Bože To-mića, bosanskog katolika Hrvata, izHusina kod Tuzle, kada kaže: “...koja karakteriše svakog igrača...e ” Na to se nije obazirao ni legendarni letač sa Sta-rog mosta u Mostaru, Emir Balić, kada je komentarisao svojevremeno hedeze-esdeaovsko natezanje oko uzpostavevlasti u Mostaru, upotrijebivši u jednojizjavi bosansko-tursko-grčki kompozitdokundisati: “Narodu je dokundisalo“ ”,veli Balić.

Neosnovano i bezrazložno vrši sedvopolna polarizacija po principu: -iratije hrvatski, a -isati je srbski, uzimajući iu obzir historijske okolnosti i tradici-ju da Hrvati kao katolici svoj kulturniidentitet oslanjaju na latinsku tradicijui evropsku kulturu, a Srbi kao pravo-slavci na grčku tradiciju i kulturu. Takonastaju diobe povodom ovoga jezičkog pitanja izazvane ekstralingvističkimfaktorima, koje u ovom slučaju dovodedo oštre polarizacije razuđenog bosan-skog jezičkog bića. I tu, sad, dolazimodo političkog uplitanja i izvanjske inter-vencije politike u unutrašnju strukturujezika. Jezik je živi duhovni emanat,živa pulsirajuća struktura različitih ele-menata, koja izmiče svakom izvanj-skom sputavanju i nikako se ne da po-litički spregnuti, normativno ukalufiti,

ksenofobično unificirati. Suprotno je razkošnom bosanskom jezičkom biću unificiranje i svođenje na jednu dimen-ziju. Najprimjerenije bosanskom jezič-kom biću i konjunktivnoj normi bilo bi tretiranje ovih sufiksa ravnopravno kao morfoložkih alternanata, s kojim se, teorijski, od svake imenice, bez obzira na porijeklo, mogu tvoriti denominatni glagoli imperfektivnog vida sa svakim od ovih sufiksa. Uzmimo nasumično primjer francuske riječi model i od nje lizvedene glagole: modelirati/modelo-vati/modelisati. Iz savremenog rakursa ovi formanti se mogu posmatrati kao morfonoložke sufiksalne alternante u bosanskom jeziku i, stoga, trebalo bi ih sasvim ravnopravno tretirati u standar-dnojezičkoj normativistici, jer formalna varijacija ovih formanata kao afiksa u morfoložkom procesu afiksacije ne uti-če na funkcionalni identitet ovih leksič-kih jedinica u bosanskom jeziku pošto nisu jezički distinktivni, odnosno ne dovode do promjene značenja. Značaj-no je napomeniti da i sa komunikativ-nog stanovišća imaju istu vrijednost pa se u svakom trenutku može upotrijebiti jedan ili drugi oblik a da ne izazove nes-porazume u komunikaciji: ovo je dra-gocjen podatak i nepobitan argumenat da se bez ikakvih lingvističkih razloga i komunikacijskih zapreka ovi sufiksi mogu tripletno normirati.

“Bosnuj Bosno”

Kao što je već istaknuto, oni imajuistu funkciju i značenje, ali osim različi-tog porijekla imaju i različit simbolički status kod govornika. Međutim, u bo-sanskom jeziku sva tri sufiksa su jeziko-tvorni, tj. živi i produktivni i oni se rav-nopravno prepliću, čak u istom izkazu. Takva situacija je česta kod izvornih go-vornika bosanskog jezika, što potvrđuje i slijedećih nekoliko primjera. U izjavi za BHT 2008. godine univerzitetski profesor i stručnjak za ustavno pravo dr. Zdravko Grebo kaže: “Dejtonski ustav “nije nikad ratifikovan ni verificiran u Parlamentu”. Taj bosanski princip zabi-lježen je i u izjavi legendarnog fudbalera sarajevskog “Želje” i svjetski priznatog j j j g gj

nogometnog stručnjaka, Ivice Osima, povodom smjene čelništva NSBiH: “Oni su ispolitizirani i izmanipulisall ni.”Povodom štrajka radnika GRASA-a i saobraćajnog kolapsa u Sarajevu u pro-tekli utorak, premijer Kantona Fikret Musić, pojašnjava: “Kao što se cijela ova “situacija kvalificirala i okarakterisala...” Tragovi tog bosanskog jezičkog prin-cipa naziru se i u humorističkoj seriji “Viza za budućnost”, u kojoj je zabilje-žen slijedeći dijalog: – Vi agitiratt te. – Šta

jj

radimo? – ? Agitujett mo. Fleksibilni bosan-ski standardni izraz dopušća ne samoda se u istom izkazu miješaju različitiformanti za različitu vrstu glagola, negose različit afiks spontano koristi za istiglagol u istom izkazu, kao što vidimou primjeru: “Mora biti spreman da bude “kritizirii an...ako ga neko kritikrr uje”, kakonedavno na televiziji reče akademik Esad Duraković. Takvo nešto Šipkini

j

i Ostojićevi lektori, kao što je svojevre-mano bila Naila Valjevac na Radio-Sa-rajevu, ni pijani ne bi dopustili, kao idanašnji Čovićevi i Dodikovi. Srbsko-

j p j p

hrvatskim ekstremistima u Bosni se odovoga bosanskog principa diže kosa na glavi, jer oni strogo provode razlučuju-ću, disjunktivnu normu i forsiraju samojedan formant, kao što to čini čelnik SDS-a: “Možda treba sve reset“ ovatt ti i sve početi ispočetka, kako mi u srpskom jezikukažemo, bez međusobnog političkog ćera-nja.” “Za njim igra, cupka, skakuće”novinarka Svetlana sa BHT, izforsiranoupotrebljavajući oblik ‘rezultovatt li’ iakoje uobičajen oblik ‘rezultirali’. ‘Rezultu-‘je’ se i u emisiji “Smanji gas” iste držav-ne televizije, ali to, ipak, ništa ne smeta bosanskoj konjunktivnoj, združujućoj normi, ako se ne forsiraju samo jedni oblici, a drugi odbacuju iako su običniji, poput riječi ‘provejava’, umjesto ‘pro-vihava’ i ‘melem’, umjesto ‘mehlem’ u istoj emisiji. U skladu je sa bosanskom normom i reklamni slogan sa početka: ‘Želiš da budeš limuniz‘ ovan’, a bilo bi regularno i da je tvoren sa ‘isa’ – limu-nisan ili ‘ira’ – limuniziran. (U ovoj prilici nećemo se osvrtati na fenomen da se neki glagoli mogu tvoriti samo bosanskim sufiksom -ovati iako bi bilo iprirodnije da se tvore sufiksom iz svog prirodnog idioma, kao što su: hajrovati, titlovati, štrajkovati, ašikovati, daunlo-udovati, filmovati, rimovati, šurovati, lobovati, molovati i dr.) Kao poseban ikuriozitet može se uzeti jezička kreacija tešanjskog književnika Bajruzina Hajre Planjca, koji je pomoću domaćeg bosan-skog formanta -ovati napravio glagol odiBosna – bosnovati, nazvavši svoju prvu poratnu stihozbirku “Bosnuj Bosno“ ”.

Bosanski jezik kao jedinstveni jezik naroda i zemlje Bosne i Hercegovine, koji obuhvaća sve tradicije, neobhodan je za jedinstvenu Bosnu i njen prosperitet, ne samo iz političkih nego i praktičnih razloga. Zaista je besmisleno trošiti pare i vrijeme “prevodeći” jedan te isti jezik radi nekoliko razlika koje nisu genetsko-strukturne, kao npr. tretirani glagolski sufiksi, nego su stilsko-izražajne u vidu slobodnog izbora izražajnih sredstava iz više mogućnosti: dubleta, tripleta i osta-lih višestrukosti. To je bogatstvo u tole-ranciji, a ne dioba u tjeskobi.



Stati srbovati

Najupečatljiviji glagol, koji je stvoren forman-

tom ‘ova’ je glagol srbovati. Iako ovaj formativ potiče iz prasla-venskog i imaju ga svi slavenski jezici, jedino su Srbi od svog nacionalnog imena pomoću ovoga formanta stvorili glagol, u skladu sa svojom patoložkom težnjom nacionalnog posvaja-nja svega živog. Značenje su mu sami stvorili tokom posljednja dva stoljeća. Ovaj glagol, odno-sno glagolska imenica srbovanje, u posljednjoj agresiji i genocidu Srba nad Bošnjacima postao je sinonim za genocid. Rezltat sr-bovanja je priko 500 masovnih grobnica Bošnjaka koje su pobi-li Srbi, na hiljade i hiljade boš-njačkih hudovica. Srbovanje je stvorilo RS.

Srbovali su nedavno navijači “Slavije” u sarajevskom predgra-đu Lukavici kada su nakon vod-stva “Sarajeva” uzvikivali “Nož, žica, Srebrenica”, a svoje srbo-vanje potom izkazali navijači u Trebinju, a začinili banjalučki navijači nasrnuvši kamenicama

na navijače “Željezničara” iz Sarajeva. Samo što se dočepao gradonačelničke stolice novoi-zabrani gradonačelnik Brčkog Miroslav Gavrić, počeo je sr-bovati, obavijestivši saradnike da sa njim mogu komunicirati samo ćirilicom i samo na sr-bskom jeziku, kao da je ćirilica (samo) srbska i kao da u službe-noj upotrebi u BiH nisu bosan-ski, hrvatski i srpski. Planetar-no je poznato srbovanje hažkog osuđenika, Milana Lukića, koji se nedavno u žalbenom postup-ku prid Hažkim tribunalom, nakon presude na doživotnu robiju zbog monstruoznog zlo-čina, brani: –Nisam ja kriv što sam Srbin, tako sam rođen. Po-kušavajući izkamčiti olakšavaju-će okolnosti, on i nesvjesno su-gerira da je zločinstvo u srbskoj genetskoj supstanci i da, po nje-govim riječima, biti Srbin znači biti predodređen za zločinca. To potvrđuju i riječi jednog Banja-lučanina u tv-anketi povodom hapšenja Ratka Mladića: – Žao mi je što je uhapšen, jer je bio pravi Srbin, sugerirajući logič-ku konkluziju da samo zločinci

mogu biti pravi Srbi. Srbijanski predsjednik Boris Tadić srbuje na svoj način. On priznaje da Mladić i genocid koji je počinio u Srebrenici predstavlja ljagu za srbski narod. –Ovim hapšenjem skinuli smo ljagu sa srpskog naro-da, kaže Tadić. Tadić je u pravu kada misli da je genocid ljaga za srbski narod, ali njegova dema-goška zamjena teza da se hapše-njem jednog zlikovca može ski-nuti ljaga je ne samo providna nego i uvredljiva i za žrtve i za Bošnjake kao narod. Genocid nije individualni čin nekog pa-toložkog pojedinca, nego dobro planiran i organizovan kolek-tivni čin i zato taj kolektivitet priko svojih najviših institucija mora sprati ljagu sa svoga ime-na, što podrazumiva: priznanje i institucionalnu osudu genocida, hapšenje i osuđivanje zločinaca i odricanje takve mogućnosti u budućnosti, izvinjenje žrtvama (Bošnjacima) i namirenje štete za ubijene i poništenje rezultata genocida – genocidnog entiteta RS. Tek tada se može otvoriti proces oprašćanja i pomirenja i uzpostave povjerenja.

Nesigurnost u psovanju

Jedan glagol tvoren afik-som -ova- za tvorbu gla-

golske osnove izazvao je mali stručni nesporazum u petero-članom leksikografskom timu za izradu Riječnika bosanskog jezika u Instituta za jezik u Sa-rajevu. Na redovnom svakod-nevnom neformalnom radno-konsultativnom sastanku (“ka-hva-kolegiju”) autorskog tima početkom juna 2005. godine, kolegica Naila Valjevac, rezo-lutno je upozorila ostale kolege da se u riječnik ne unose bezo-brazne riječi, poput latinskih penis i vagina.

– Nećemo praviti psovački rječnik – bila je kategorična Valjevac, sa zvanjem doktora filoložkih nauka, koja je po

sopstvenom svjedočenju ima-la i profesorski angažman na Akademiji scenskih umjetnosti i na Fakultetu fizičke kulture u Sarajevu!

– Zbilja, da li ‘psovati’ ima veze sa ‘psom’ ? – dometnuo je član leksikografskog tima Hadžem Hajdarević.

– I te kako ima, jer obadvi riječi imaju zajednički leksič-ki korijen, odnosno morfoložku osnovu, zapravo isto glasovno i semantičko jezgro – uključio sam se u razgovor.

– Nisam baš sigurna da je tako!? – odlučno me “demanto-vala” titulirana kolegica, na što sam ja podsjetio na najobičnije činjenice koje svaki srednjoško-lac treba da zna:

– To je sto posto tačno, a tvo-ja nesigurnost je tvoj problem.

Ne treba da te buni ono nepo-stojano ‘a’ u odnosu imenske i glagolske osnove: pas : p’s-ova-ti, jer trebalo bi ti biti poznato iz historijske gramatike da je stari oblik ove riječi u bosanskom je-ziku, prije vokalizacije polugla-sa od 12. do 14. stoljeća, glasio ‘pьsь’, dakle, leksički korijen, odnosno morfožku osnovu činilo je glasovno i semantičko jezgro -pьs-. Kod imenice se korijenski poluglas vokalizirao nakon gu-bljenja finalnog poluglasa ‘ь’, a kod glagola nakon simbioze sa veoma produktivnim slavenskim formantom -ova- za građenje glagolske osnove u procesu afiksa-cije, poluglas se gubio: pьs-ova-ti > psovati. Pored toga, na vokali-zaciju korijenskog poluglasa kod imenice uticala je činjenica da je bio pod akcentom.

Pripremio: Semir Imamović

Sveopća arapsko-muslimanska revolucija, koju za ra-zliku od ranijih političko-vojnih revolucija i prevrata, vodi obični arapski (muslimanski) čovjek, motivisan

željom da sebi i svojim sunarodnjacima obezbijedi život dostojan čovjeka, povrati slobodu i ponos, koju je uživao kroz stoljeća, ulazi u svoj deseti mjesec. Revolucija je dosada polučila nevjerovatne rezultate, o kojima su samo godinu dana ranije potlačeni arapski narodi samo mogli sanjati, trojica arapskih dikatora poslana su tamo gdje i pripada-ju, na smetljište historije, a tronovi njihove ostale despotske sabraće su dobrano uzdrmani, i samo je pitanje dana kada će i oni doživjeti sličnu sudbinu. Nezadovoljstvo arapskog čovjeka svakim danom sve je veće, posebno u Siriji i Jeme-nu, u kojima Esedov i Salehov režim vrši neviđene zločine nad sopstvenim narodom, pokušavajući tako na silu ostati na vlasti. Historija nas uči da takva vlast ne može opstati i da su zulum (nepravda) i tiranija vjesnici propasti bilo čije vlasti, bilo gdje i bilo kada. U tom smislu su Poslanikove, sallalahu alejhi ve sellem, riječi: “Čuvajte se dove mazluma (obespravljenog čovjeka), jer između nje i Allahovog odziva nema zastora (zapreke)”. Odajući poštovanje i počast hra-broj arapskoj omladini, koja je odabrala smrt nad neprav-dom i tiranijom, objavljujemo ovu fotopriču.

DuplericaFotopriča: Arapsko proljeće u slikama


Sloboda, ponos, dostojanstvo

Tuniska omladina svojim tijelima ispisala “Tunis-hurre” - “Slobodni Tunis”

Egipat

Sirija

Misrata, Libija


Jedinstvo islamskog ummeta u borbi za slobodu

Trg Et-Tahrir, Egipat

Municija obojena bojom revolucije

Nova LibijaTirani, odlazite!

Svjetlost na kraju tunelaOdvažnost slobodarskog arapskog čovjeka

Dojučerašnji “gospodari” života i smrti, polahko ali sigurno nestaju sa

scene

36

Kutak za islamsku omladinu

Jesen u Nahliwww.nahla.ba

Iove jeseni Nahla vam nudi širok izbor kurseva,seminara, treninga, te mogućnosti za rekreaciju,kreativno izražavanje i poboljšanje psihofizičkog

zdravlja. Kurs engleskog jezika – U ponudi su kursevi od prvog do šestog stepena.Kurs turskog jezika - Ako želite naučiti turski jezik dovoljno da biste se mogli sporazumijevati bez poteško-ća i želite učiti o turskom narodu, kulturi, običajima,odaberite Nahline kurseve turskog koji su pri-lagođeni vašim potrebama.U ponudi su kursevi od 1. do 3. stepena.Klub ljubitelja knjige - Ako uživate u otkriva-nju svijeta koji leži između korica knjige sva-kog zadnjeg četvrtka u mjesecu od novembra do marta svratite do Nahline biblioteke i Klu-ba ljubitelja knjige od 18.00 do 19.30 h. Razmijenite utiske o pročitanoj knjizi, anali-zirajte likove iz svoje perspektive i podijelite osjećanja koja je u vama probudila knjiga sdrugim čitateljicama.Škola roditeljstva – Stjecanje vještina neop-

g j

hodnih za pravilan odgoj djece. Škola islama - Dvogodišnji program nami-

p g j j

jenjen djevojkama i ženama koje se žele bolje upoznati s islamskim učenjem, vrijednostima,kulturom i načinom života ili sistematiziratiranije stečeno znanje. Škola Kur

j’ana - program namijenjen onima

koji žele naučiti pravilno čitati Kur’an. Sastojise od pet stepena:

Halke tefsira - druženja ponedjeljkom u prostorijama Centra uz tumačenje odabranih sura i ajeta iz Kur’ana irazgovor o njihovim porukama.Pozitivna psihologija – U jesenjem ciklusu (oktobar-de-cembar) u ponudi je napredni stepen, za polaznice koje suveć pohađale seminare iz ove oblasti.Osim pobrojanih aktivnosti u ponudi su i sljedeće aktiv-nosti: Kurs šivenja, kurs slikanja, psihološko savjetovalište,dječija igraonica, biblioteka i čitaonica.


Čudo u Zemzem vodi - Dr. Knut Pfeiffer

Preporučujemo

Poznati njemački stručnjak za internu medicinu, doktor Knut Pfeiffer obznanio je nedavno

svoje rezultate istraživanja u čude-snim i veoma važnim svojstvima vode Zemzem za ljudsko zdravlje. Zahva-ljujući uredništvu web portala www.pozivuraj.com, intervju sa doktorom Knut Pfeifferom je preveden na bo-sanski jezik. Preporučujemo vam da pogledate ovaj intervju i saznate ve-oma zanimljive informacije o Zem-zemu. Intervju sa doktorom Knut Pfeifferom se može pogledati na slje-dećoj internet adresi: http://www.po-zivuraj.com/index.php?option=com_content&view=article&id=1160:udo-u-zemzem-vodi-dr-knut-pfeiffer&catid=38:nemuslimani&Itemid=74

37

Škola islama 2011Udruženje “Život”

Ako želite naučiti više o vašoj vjeri, o časnom KurAA ’anu, oislamskom bontonu, o drugim svjet-AAskim religijama, o historiji islama i AA

još mnogo čemu - onda je ovo prava prilika. Naime, Udruženje Život iz Bihaća organizi-j g j p p

ra edukaciju sa ciljem upoznavanja sa islam-skim učenjem, moralnim vrijednostima, kulturom i načinom života kroz program pod nazivom ŠKOLA ISLAMA.ŠppKOLA ISLAMA se sastoji od dvogodišnjeg

programa, kojeg sačinjava 12 predmeta, 300 časova, multimedijalne prezentacije i savre-men pristup kvalificiranih predavača. Ove godine na programu su sljedeći predmeti:

tefsir (tumačenje Kur’ana), islamski brak i porodica, historija islama, svjetske religije, islamski bonton, i islam u društvu.Predviđeno je da se nastava izvodi nedjeljom (od 09.30-12.00 sati), a škola je potpuno besplatna. Literatura i doručak za po-

laznike škole su obezbijeđeni. Nastava će se izvoditi u prostorijama Islamskog pedagoš-kog fakulteta u Bihaću. Starosna dob kan-didata je od 15-60 godina. S obzirom da postoji identičan program edukacije za žene u organizaciji ŽEO Iskre, mi smo preuzeli p j p g j

obavezu edukacije isključivo za mušku po-pulaciju kako ne bi došlo do udvojavanja identičnih aktivnosti.Prijave za upis možete izvršiti na telefon: 061/556-411 ili putem mail adrese: [email protected] počinje 09. oktobra 2011.


Ženska edukativna organizacija “Iskre”Kutak za predstavljanje

Ženska edukativna organizacijaŽŽ “Iskre” je kultur-no, naučno, obrazovno i humanitarno udruže-ŽŽnje. Osnovano je s ciljem edukacije žene radi ŽŽ

ef ikasnog obavljanja uloge uporodici i društvu uz podrškui promoviranje pozitivnih vri-jednosti.Zvanični početak rada ženskeZZedukativne organizacije Iskreostvaren je 1. septembra 2006. go-dine kada su dobile i prvu adresu.Sjedište udruženja je u Bihaću, a isam krug djelovanja obuhvata ovopodručje.Ciljevi Iskri su:Edukacija žene u svim segmenti-ma koji su joj neophodni za lični i društveni interes,

Razumijevanje i upoznavanje kulture, vjere i historije naro-da BiH kao i drugih naroda i civilizacija,Promoviranje moralnih vrijednosti u društvu,

Poboljšanje psihofizičkih sposob-nosti i nivoa svijesti o zdravlju i ishrani,Težnja ublažavanju negativnog uti-TTcaja okoline na mlade.Aktivnosti u Iskrama:Sedmične aktivnosti: Kursevistranih jezika (engleski, turski i arapski), kursevi računara, škola islama, škola Kur’ana, dječiji klub,igraonica za djecu, aerobik i fitness, radio-emisije.Mjesečne: Tribine, druženja s po-Mvodom, radionice (psihološke i pe-dagoške).

U.G. “Solidarnost” prikupilo 32.000 eura za gladne u AfriciBihać

Udruženje građana UU “Solidarnost” iz Bihaća uspješno je završila akcijuprikupljanja novčanih sredstava namUU ijenjenih gladnima Afrike. Uiovoj akciji koja je počela 20. jula a završila 15. septembra, prikuplje-UU

no je preko 32.000 eura.Dio navedenih sredstava je uplaćen u mjesecu ramazanu i za njih je kupljena po-moć i podijeljena u ramazanu gladnima u Mogadišu – Somalija. Ostatak novca (druga uplata) bio je namijenjen za Dadaab. Zahvaljujući podršci i sponzorstvu iIHH-a organizacije iz Turske, predsjednica udruženja “Solidarnost”, Zemira Go-”rinjac putuje u Dadaab - Kenija , u najveći izbjeglički kamp na svijetu u kom se nalazi preko 380.000 somalijiskih izbjeglica. Zajedno sa timom iz Makedonije iarapskih zemalja, osobno će prisustvovati podjeli pomoći koju je IHH-a kupila za sredstva prikupljenja posredstvom udruženja “Solidarnost” za gladne u Somaliji. U.G. “Solidanorst’’ je pokrenulo novu akciju. Od 20. septembra je počela akcija prikupljanje sredstava za izgradnju sirotišta za 200 siročadi u Somaliji.

38

Sjećanja Fatmira Alispahića

Fotoreportaža

Imao sam sreću, elhamdu-lilah, posljednjih desetak godina lijepo se druži-

ti sa Nedžadom Ibrišimovićem.Putovali smo u mnoga mjesta, ukojima je on promovirao moje knji-ge, i u kojima je mene počastio da promoviram njegove knjige. Pričalismo često telefonom i viđali se na kahvama kad nam se putevi pribli-že, a najčešće u Ilijašu, u kahvani“Fontana”. Bogata su i bremenita ta sjećanja, i ne mogu stati u novinu.Još se navikavam na dunjaluk bezNedžada, pa ću prenijeti dvije-tricrtice o Nedžadu, koje bi mogle bitiuzor nama koji još trajemo.

U Nedžadovom i mom prijatelj-stvu ni po čemu ja nisam trebaonjemu. On je zvat klasikom i velika-nom za života, i oko toga je vladala saglasnost svih, a ja sam klevetankao taliban, vehabija, rasist, nekoko vam može okrnjiti ugled i navućinevolje.

Nedžadova je izričita želja bila da likovno uredi jednu mojuknjigu, da piše predgovor za dru-gu moju knjigu, da promovira teknjige i kaže na skupu u Kaknju:“Poslije Alije Izetbegovića moj li-der je Fatmir Alispahić”. Uvijek sam bivao postiđen pred ovimNedžadovim insistiranjem da je tošto radim tako bitno, pa da on za tozalaže i svoje ime i svoj ugled veli-kana i klasika.

U predgovoru za “Marketing tragedije”, izbor tekstova iz Saffa, Nedžad je rekao: “Ono moje prista-janje uz ovog autora je pristajanjeuz sve njegove tekstove koje je bilokada napisao”. Nedžad je tako htioposlati poruku da oni koji napadajumene istovremeno napadaju i njega,koji stoji uz sve moje tekstove, i kojihoće sa mnom, bratski, da podnesete udarce.

Kako je Nedžad IbrišimovićKako je Nedžad Ibrišimović ssvjedočio svjedočio spremnospremnost za Bolji Svijett za Bolji Svijet


Čelić, 17. novembar 2006.

Fakultet islamskih nauka, 27. decembar 2006.


Nedžadu nije bilo mrsko da iz svog sela Popovići kod Ilijaša ma-hsuz doputuje na odbranu moga magistarskog u Sarajevu, da pu-tuje sa mnom u Visoko, gdje sam držao referat u povodu Dana ne-zavisnosti, da ide sa mnom na je-dan sarajevski Sud za prekršaje ne bi li mi kazna za saobraćajni pre-kršaj bila manja - kad njega vide, da doputuje na još neke povode, na kojima je sjedio u publici, kao da mi je brat.

Moj babo Nijaz je Nedžadov pa-rac, stariji od njega pet mjeseci, i ja svakodnevno vidim kako se lju-di u tim godinama teško pokreću, a još teže prevaljuju riječ preko je-zika. Kakva je to energija koja je pokretala Nedžada Ibrišimovića da posljednih godina ovako zalaže ugled, vrijeme i snagu, i sa svojih uzvisina silazi u kaljužu u kojoj se biju neke neizvjesne bitke za Bosnu i Bošnjake?

Fatmir je u ovoj Nedžadovoj priči bio povod da on iskaže jednu od najvažnijih muslimanskih oso-bina – da mu dunjalučke časti ne znače ništa u odnosu na obavezu da svjedoči borbu za istinu, vjeru i narod. Nedžad je upravo prista-janjem uz svoj zgnječeni narod, uz jednog zgnječenog autora i njego-ve zgnječene tekstove – posvjedo-čio spremnost za Bolji Svijet. Da sam samo to od njega naučio – mnogo je.

P.S. A onda će se dogoditi da idu-ći petak, nakon Nedžadove dženaze, u onoj rubrici u Danima, u kojoj su iNedžada ismijavali, izađe jedan moj citat, pod naslovom “Bezdan sedmi-ce”. Te “dandžije” očito nisu pri-mijetili da na fotografiji, iza mene, sjedi Nedžad Ibrišimović, velikan o čijem odlasku pišu. ...A koji, eto, nije otišao.

4. april 2008. sa Omerom Pobri-ćem, Džemalom Salihspahićem i

načelnikom Visokog Alibegovićem

Isnam Taljić i Nedžad Ibrišimović na odbrani magistarskog, mart 2009.

Janja, juli 2007.

Kakanj, 25. februar 2006.


Vogošća, 19. juni 2006.

Nedžad u Danima, sedam dana nakon dženaze

EL-Hidrova knjiga POSVETA


Travnik, 10. april 2008.

Vječnik POSVETA

Visoko, 24. februar 2006.

Posljednji susret na promocijiEl-Hidrove knjige u Tuzli, 15. juni

2011.

Visoko, 27.77 februar 2010., obilježavanje Dana nezavisnosti BiH

42

Odabrao i prilagodio: Mr. Semir imamović

Posredovanje pri zapošljavanju

U našu redakciju stigloje pitanje sljedećeg sadržaja: Es-selamu-

alejkum. Radim u javnojinstituciji sa kolegom koji jezaposlio svoju ženu preko veze u istu instituciju, odnosno tražioje da jedan drugi čovjek urgira u njegovo ime kod direktora, a potom je i sam tražio od direktora koji je također musliman, i takav se predstavlja u javnosti (u javnojkomunikaciji naziva selam, ističevažnost islama itd). Došla sam u dilemu da li je takav postupak haram ili nije, jer se ipak radio sestri muslimanki koju jedotični zaposlio, doduše prekosvojih veza, a uz to je osoba koja praktikuje Šerijat striktno. Opet

j j j

s druge strane, kad razmislimpostoje i druge sestre koje nisu dobile šansu na konkursu, jer im je to mjesto zauzela supruga dotičnog kolege. Ako možeteda malo objasnite to iz ugla islamskog prava. Da Vas Allah,dž.š., nagradi, selam! Mirsada.

Odgovor na ovo pitanje potražilismo u fetvama eminentnih islamskih

učenjaka i renomiranih šerijatsko-pravnih tijela (institucija).

U odgovoru, kojeg je na sličnopitanje dala Stalna komisija za fetve u Saudijskoj Arabiji, kaže se: “Hvala Allahu i neka je mir i spas na posljednjeg poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem. Ukoliko korištenje veze pri zapošljavanju proizvodi bilo kakav negativan učinak po druge kandidate, koji po svom akademskom zvanju i tituli, radnim sposobnostima, te stručnosti i kvalitetu, nadmašuju kandidata u čije ime je ona povučena, u smislu da im se onemogućava adekvatno zapošljenje, onda je ono, sa šerijatskog aspekta, strogo zabranjeno, jer predstavlja očitu nepravdu prema ovoj kategoriji ljudi, kao i prema pretpostavljenima (direktorima i rukovodicima državnih firmi i institucija) koji imaju pravo i obavezu da, povjerene im dužnosti i poslove u određenim društvenim segmentima, izvrše na najbolji mogući način, ali i prema društvu u cijelosti budući da ga lišava njegovih najsposobonijih kadrova koji bi ga trebali povesti ka napretku i boljitku. Uz navedenu štetu, ovakav način ostvarivanja prava obično dovodi do neprijateljstva, netrpeljivosti i lošeg mišljenja jednih o drugima, i vodi cjelokupno društvo u neželjenom pravcu. Ako je posredovanje lišeno navedenih negativnih implikacija, na personalnoj i društvenoj razini, u tom slučaju tretira se kao posredovanje u dobru, zbog kojeg će posrednik biti nagrađen, kao što to nedvosmisleno sugerira sljedeći hadis: ‘Posredujte u dobru, i na taj način ostvarite nagradu.’ (Buharija, 1342.). Javne (državne) firme i preduzeća spadaju u zajedničko društveno dobro na kojeg

podjednako polažu pravo svi oni kojisu stekli odgovarajuće naučne i stručnekvalifikacije, i čija jedina prednost,u odnosu na druge, nije u njihovojpripadnosti ovoj ili onoj političkojopciji, ili aristokratskom sloju društva koji sve rješava preko veza, nego unjihovim personalnim kvalitetima i zaslugama. Stoga je važno da posrednik (veza), prije nego se odlučina posredovanje u konkretnom slučaju,ima u vidu eventualne negativnekonsekvence vlastitog odabira, ida, zauzimajući se za nestručne ilimanje stručne na štetu stručnih ikvalifikovanih kadrova, ne postupisuprotno pravdi i pravičnosti, i timepočini šerijatski prestup. (Fetāva islamijje, 4/300.).

Sumnjivi pokloni

Es-selamu alejkum! Imamjedno pitanje. Ženina nena nam

j

uvijek daje neke poklone kada dođemo, odnosno kad krenemokući, ali zbog njene sumnjiveprošlosti o zapisima kojima sebavila bar po pričama u koje sei njen sin uvjerio, a možda i nijetakva, Allah najbolje zna, minakon što uzmemo poklone, iz razloga da je opet ne uvrijedimo,kada odemo te poklone bacimo.Mojoj punici i danas praviprobleme kao i svom sinu. Allahnajbolje zna ko je i čime se bavila.Da li smo griješni što bacimopoklone, jer opet se prema njojlijepo ophodimo, posjetimo,upitamo ali njeno ponašanje namnimalo ne ulijeva neku dobrotu zbog kojeg bismo te poklonezadržali. Ja sam svjestan da niko

FetveAktuelna pitanja i dileme

Posredovanje pri zapošljavanju dozvoljeno je samo ukoliko ne proizvodi bilo kakvu štetuSaff redovno prenosi fetve eminentnih islamskih učenjaka iz različitih pravnih i drugih islamskih naučnih oblasti i cjelina


43

i ništa bez Allahove odredbe ne može nam učiniti nažao, nikom drugom, ali jednostavno nam se ne jede i ne pije to što nam ona da. Da li smo griješni što te hedije bacimo kasnije, hedije su uglavnom u jelu (keksovi, marmelade i sl.).

Dr. Enes Ljevaković, fetva-i-eminEs-selamu alejkum! Hvala Allahu

i neka je mir i spas na posljednjeg poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem. Ukoliko već imate neku šubhu u vezi tih poklona, bolje je da ih date nekom siromahu ili prosjaku nego da ih bacate. Bespotrebno uništavanje imovine je strogo pokuđeno. (www.((rijaset.ba, Pitanja i odgovori).

Izostavljanje sehvi-sedžde

Ako klanjač, obavljajući namaz samostalno ili u džematu, izostavi sehvi-sedždu, koju je bio dužan učiniti zbog nenamjernog (nesvjesnog) propusta u namazu, šta treba uraditi?

Dr. Muhammed ibn Salih el-Munedžid

Hvala Allahu i neka je mir i spas na posljednjeg poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem. Ukoliko je do izostavljanja sehvi-sedžde došlo namjerno, namaz onoga koji tako

postupi smatrat će senevažećim (neispravnim),kao što je u slučajunamjernog izostavljanja bilokojeg namaskog vadžiba (prelazni tekbiri, izgovaranjeriječi subhane rabbijel-azimna ruku’u i subhane rabbijel-e’ala na sedždi i sl.). Ako je arazlog izostavljanja sehvi-sedžde bio zaborav, propisje sljedeći: osoba koja se,neposredno nakon selama,sjetila da je propustila sehvi-sedždu, ovu obavezu izvršitće naknadno, dok osoba koja je tek nakon prolaska izvjesnog vremenskog perioda ili izlaska izdžamije postala svjesna da joj se desioovaj propust, nije dužna naknadnoučiniti sehvi-sedždu i njen namazje ispravan. (Pogledaj: Fetava IbnUsejmin, 14/50.) Ako imam izostavi sehvi-sedždu, muktedija nema obavezuda, neovisno o tome kako je postupionjegov imam, to sam učini, niti mu jetakvo što propisano, njegova je dužnostda, nakon što se završi namaz, upozna imama sa propustom koji se desio,i, ukoliko imam prihvati njegovusugestiju, zajedno s njim obavi sehvi-sedždu. A Allah najbolje zna! (Izvor:www.islam-qa.com).

Smrt od tuge za voljenom osobom

Es-selamu alejkum. Koji je status osobe koja umre od tuge za voljenom osobom, a nije želio stručnu pomoć iako je znao da posljedice mogu biti fatalne?Dr. Enes Ljevaković, fetva-i-emin

Es-selamu alejkum.Hvala Allahu i neka je mir i spas na posljednjeg poslanika Muhammeda, sallallahu

alejhi ve sellem. Liječiti se treba i neka ulema smatra da je to obaveza shodno imperativu u hadisu: “Liječite se, ali ne zabranjenim stvarima!” Međutim neka ulema smatra da osoba ima prava da odbije liječenje, oslanjajući se na prirodni razvoj bolesti i prepuštajući svoje stanje Allahovoj odredbi. Dozvoljeno je da osoba u teškoj situaciji uči dovu da je Allah poživi dok je život dobar za nju, a da joj podari smrt ako je to za nju bolje. Životni optimizam

j j j p j

i nada u poboljšanje situacije je u skladu s islamskim učenjem i rezonom. (www.rijaset.ba, Pitanja iodgovori).


Ako ne može stojeći može sjedeći, a ako

ne može ni sjedeći može ležeći. Ako

nije u stanju uzeti abdest, može uzeti tejemmum.

Tako će postupati sve dok je

svjestan svojih postupaka.

44

Piše: Muhamed Nasirudin el-Uvejd

Preveo i prilagodio: AbdusamedNasuf Bušatlić

UKur’anu se spominju različitinazivi ili imena Dženneta kao vječnog prebivališta

koje je Allah pripremio za vjernike.No, prije nego spomenemo ta imena,smatramo važnim objasniti sam termindžennet. Većina islamskih učenjaka smatra da riječ džennet u kur’anskojsemantici podrazumijeva sve blagodatii užitke koji se u njemu kriju. Dok jeetimološko značenje riječi džennet:ono što je skriveno ili prikriveno. Izistog korjena je izvedena i arapska riječdženin (zametak u majčinoj utrobi), jerje skriven u stomaku. Kao i riječ džin(množina: džini), jer su džini skriveniod očiju ljudi. Pošto unutrašnjost bašče,u ovom slučaju ahiretske bašče, skriva mnoštvo krošnjatih stabala, nazvana je Džennet. U Kur’anu se spominjusljedeća imena Dženneta:

Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “UDžennetu postoje hodaje čija se unutrašnjost vidi svana, a vanjština iznutra.” Tada jeustao jedan beduin i upitao: “A za koga su one pripremljene?”Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovorio je: “Zaonoga ko govori samo dobro,ko udjeljuje hranu siromasima,ko posti dobrovoljni post i koklanja noćni namaz dok drugiljudi spavaju.”

Darus-Selam – Kuća spasa Džennet je ovim imenom nazvan

u sljedećim ajetima: Njih čeka Kuća blagostanja (Darus-Selam) u Gospodara njihova. (El-En’am, 127.). Zatim: Allah poziva u Kuću mira (Darus-Selam) i ukazuje na pravi put onome kome On hoće. (Junus,25.). Prirodno je da se Džennet tako zove,jer je on kuća potpunog spasa i selameta, sigurna od svakog iskušenja i nedaća. Jedno odAllahovih imena je Es-Selam, a Džennet je Allahova kuća kojuje On učinio spasonosnom isigurnom za njene stanovnike.

Darul-mukameti – Kuća itrajnog boravišta

U Kur’anu stoji: “Hvaljen“neka je Allah!’’ – govorit će – “koji je od nas tugu odstranio,- Gospodar naš, zaista, mnogoprašta i blagodaran je, koji nam je od dobrote Svoje, vječnoboravište (Darul-mukameti)darovao, gdje nas umor neće doticati i u kome nas klonulost neće snalaziti.’’ (Fatir, 34.-35.).

Džennetul-me’va –aDžennetsko utočište

S p o m i n j u ć iMuhammedovo, sallallahualejhi ve sellem, noćnoputovanje iz Mekke u Kudsi uzdignuće na nebo (Isra iMi’radž) i šta je tom prilikomsve vidio, Allah, dž.š., u Kur’anuje objavio: On ga je i drugi put vidio, kod Sidretul-muntehaa kod kojeg je džennetskoprebivalište (Džennetul-me’va). (En-Nedžm,15.). Druga riječ u ovoj složenici – el-me’va, izvedena je od glagolske osnove: eva - a je’vi,a znači sklonuti se, svratiti, naći utočište.Prenosi se od Ataa da je Ibn Abbas,komentirajući ovu složenicu, rekao: “To je Džennet u koji svraća melek Džibril i drugimeleki.’’ Dok Mukatil i El-Kelbi tvrde da je to: “Džennet u kojem su utočište našleduše šehida.’’

Džennatu adn – Edenski perivojinAllah, dž.š., u Kur’anu je objavio: Ali

oni koji su se pokajali, i vjerovali, i dobro činili, njima se neće nikakva nepravda učiniti, oni će u Džennet ući, u edenske vrtove koje je Milostivi robovima Svojim obećao zato što su u njih vjerovali, a nisu ih vidjeli, - a obećanje Njegovo će se doista ispuniti.(Merjem, 61.).

Najispravnije mišljenje je da su svi džennetski perivoji, adn, ili edenski, jer su vječni i u njima je boravak trajan.

Darul-hajevan – Kuća životanOva sintagma znači da je

džennet mjesto života (hajat-hajevan) i u njemu nema smrti.

El-Firdevs (množ. El-feradis)Ovaj naziv za Džennet

spominje se u sljedećim ajetima: Koji će Džennet (Firdevs) naslijediti, oni će u njemu vječno boraviti. (El-Mu’minun, 10.-11.). Zatim: Onima koji budu vjerovali i dobra djela činili – džennetske bašće (džennatil-fi rdevsi) će prebivalište biti. (El-Kehf, 107.). Rečeno je da se za sve džennetske perivoje također kaže Firdevs, međutim najispravnije mišljenje je da je to ime najuzvišenijeg Dženneta, ili džennetskog perivoja. Govoreći o značenju riječi El-Firdevs,sKa’b, r.a., je rekao: “To je voćnjak pun grožđa.’’ El-Lejs je kazao: “Firdevs je Džennet

ispunjen vinovom lozom.’’ Predislamski Arapi su ovaj termin koristili u značenju bašče pune raznovrsnog voća, ali u kojoj dominira vinova loza.

Džennet en-neim – Bašča užitkaOvo je također zajedničko ime

za sve džennetske perivoje zbog svih vrsta užitaka koji se u njima nalaze. Na to aludira i sljedeći ajet: One koji budu vjerovali i dobra djela činili, doista čekaju bašče uživanja (džennatun-neim). (Lukman, 8.).

PobožnostPutevi duhovnog uzdizanja: Džennet – Kuća vječnog užitka

Gospodaru moj, sagradi mi kod Sebe kuću u Džennetu

Glasnik u Džennetu će pozvati

džennetlije i reči će: “Vi ćete u njemu biti zdravi i

nikada bolest nećete osjetiti, u njemu ćete vječno živjeti i smrt kušati nećete, bit ćete vječno

mladi i nikada ostariti nećete,

u Džennetu ćete vječno

uživati i nikada nikakvu tugu i žalost osjetiti

nećete!”

45

Mekamul-emin – Sigurno mjestoOva složenica se spominje u sljedećem

ajetu: A oni koji su se Allaha bojali, oni će na sigurnom mjestu (mekamul-emin) biti. (Ed-Duhan, 51.). El-mekam znači mmjesto trajnog ostanka, a riječ el-eminu ovom ajetu znači mjesto sigurnosti, a ona podrazumijeva sigurnost u pogledu vječnog ostanka u njemu, sigurnost u pogledu neprolaznosti džennetskih užitaka, sigurnost u vječnu mladost, sigurnost od bilo kakvih nedaća kao što su bolest, tuga, žalost, siromaštvo, poniženje, strah i sl.

Džennetske kapije i čuvari

Spominjući Džennet i njegove kapije, Allah, dž.š., je u Kur’anu rekao: A one koji se grijeha budu klonili čeka divno prebivalište: edenski vrtovi, čije će kapije za njih biti otvorene. (Sad, 49.-50.).

Džennet ima osam kapija ili vrata, kao što stoji u hadisu u kojem je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Neće niko od vas na propisan način abdestiti, a zatim reči: Ešhedu en la ilahe illallahu vahdehu la šerike lehu, ve ešhedu enne Muhammeden abduhu ve resuluhu, a da mu se neće otvoriti svih osam džennetskih vrata i ući će na koja hoće vrata u Džennet.’’ (Muslim).

U svom djelu Hadil-ervah, Ibnul-Kajjim el-Dževzijje, spominje predaju od El-Fezarija u kojoj stoji: “Svaki vjernik će u Džennetu imati četvera vrata na koja će ga posjećivati meleki,zatim, jedna vrata na koja će ulazitisamo hurije, jedna vrata koja će bitizaključana, a kroz njih se pruža pogled na Džehennem i patnje njegovih stanovnika. I kad god džennetlija poželi da vidi kako se džehennemlijepate, a s ciljem da se poveća njegova zahvalnost Allahu na blagodatima kojemu je dao, otvorit će mu se ta vrata.Zatim će imati jedna vrata koja ga dijele od perivoja Darus-Selam u kojem će moći vidjeti svoga Gospodara kad god to poželi.’’

Prenosi se od Ebu Hurejre, r.a., da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ja ću biti najveći gospodin “među ljudima na Sudnjem danu, a znate li zašto? Tog dana će Allah sakupiti sve ljude na jednom mjestu tako da će svako svakoga vidjeti i čuti. Sunce će se spustiti iznad njihovih glava i ljudi će biti u brizi i strahu koji neće moći podnijeti. Zatim će neki od njih reći: ‘Zar ne vidite šta nas je snašlo i u kakvom smo stanju?! Zar nećete potražiti nekoga ko će se zauzimati za nas kod Gospodara?!’ Onda će neki predložiti da odu do Adema, a.s., pa će

otići i reći će mu: ‘O Ademe,ti si otac čovječanstva, Allahte je stvorio Svojom rukomi udahnuo u tebe od Svoga duha, naredio je melekima da ti se poklonu, zatim tenastanio u Džennetu, zarse danas nećeš zauzimatiza nas kod Allaha?! Zarne vidiš u kakvom smoteškom stanju?!’ On će imodgovoriti: ‘Moj Gospodarse danas rasrdio kao nikadprije. On mi je bio zabraniodrvo u Džennetu, pa samse ogriješio o Njegovunaredbu. Ja se danas brinemsamo za sebe. Idite Nuhu,a.s.!’ Zatim će otići doNuha, a.s., i reći će mu: ‘ONuhu, ti si prvi vjerovjesnik na Zemlji, Allah te je nazvaozahvalnim robom, zar nevidiš u kakvom smo stanjui zar se nećeš zauzimati kod Allaha za nas?!’ On će im odgovoriti: ‘MojGospodar se danas rasrdio kako senikada prije nije rasrdio. Ja sam Allaha molio protiv mog naroda i On mi jeuslišao dovu i ja danas brinem samoza sebe. Idite Ibrahimu, a.s.!’ Zatimće otići Ibrahimu, a.s., i reći će mu:‘O Ibrahime, ti si Allahov poslanik iprijatelj, zauzimaj se za nas kod Allaha,zar ne vidiš u kakvom smo teškomstanju?!’ Na to će im Ibrahim reći: ‘MojGospodar se danas rasrdio kako nijenikada do sada. Ja sam na dunjalukutri puta ‹slagao› i danas se brinem samoza sebe. Idite Musau, a.s.!’ Nakon toga će otići Musau, a.s., i reći će mu: ‘Ti siAllahov poslanik kojeg je On odabrao, iKnjigu ti objavio, i s tobom razgovaraobez posrednika, pa se zauzimaj za nas

kod Allaha!’ Musa, a.s., će imodgovoriti: ‘Moj Gospodar se danas rasrdio kako nijenikada do sada. Ja sam u neznanju ubio čovjeka na pravdi Boga i danas brinem samo za sebe. Idite Isau, a.s.!’ Onda će doći kod Isaa, a.s., i reći će mu: ‘O Isa, tisi Allahov poslanik i riječ od Njega koju je On Merjemi udahnuo, ti si u kolijevci razgovarao sa ljudima, pa se zauzimaj kod Allaha za nas, zar ne vidiš u kakvom smo stanju?!’ Isa, a.s., ćeim reći: ‘Moj Gospodar se danas rasrdio kako se nikada do sada nije rasrdio i ja se danas brinem samo za sebe.Idite Muhammedu, a.s.!’ Na kraju će doći meni i reći: ‘OMuhammede, ti si posljednjiAllahov vjerovjesnik i

poslanik, tebi je Allah oprostio i prve i posljednje grijehe, pa se zauzimaj za nas kod Allaha, zar ne vidiš u kakvom smo teškom stanju.’ Ja ću otići ispodAllahovog Arša i učinit ću sedždu i veličati Allaha riječima kojima Ga dotada nikad nisam veličao i hvalio, a onda će mi biti rečeno: ‘Muhammede, podigni glavu! Traži, dat će ti se, zauzimaj se, tvoje zauzimanje će bitiprihvaćeno!’ Zatim ću podići glavu i reći: ‘Gospodaru, moj ummet, mojummet!’ Na to će uslijediti odgovor:‘Muhammede, povedi skupinu iz tvoga ummeta koja će bez polaganja računa ući u Džennet, i uvedi ih u Džennet na desnu kapiju, a sve ostale kapije dijelitće sa ostalim stanovnicima Dženneta.’Nakon toga, Muhammed, sallallahualejhi ve sellem, rekao je: ‘‘Tako mi


Stabla džennetska su raznovrsna, od

raznih vrsta bisera i safira, i raznovrsnih boja. Njihova

boja će se mijenjati bez

posebnog povoda. Tako će povjetarac

zanjihati grane na stablima

džennetskim, a usljed toga će listovi

proizvoditi posebnu

melodiju koju ljudi nikada

nisu čuli.

Onoga u čijoj ruci je moja duša, odjednog do drugog kraja džennetskekapije je koliko je između Mekke iHidžra ili koliko je između Mekke iBusre (grad u Siriji).”

Kur’an spominje džennetske čuvareu suri Ez-Zumer, u sedamdeset trećemajetu:A oni koji su se Gospodara svoga bojali u povorkama će u Džennet biti povedeni,i kad do njega dođu – a kapije njegove već širom otvorene -, čuvari njegovi će im reći:“Mir vama, od grijeha ste čisti, zato uđite “u nj, u njemu ćete vječno boraviti!’’ Dakle,kada džennetlije, skupina za skupinom,budu ulazili u Džennet, na kapijama Dženneta dočekat će ih meleki koji ćeih pozdravljati i čestitati im ulazak uDžennet. Govorit će im: “Vaša dobra djela su primljena, divna li je vaša nagrada za ono što ste radili! Uđite uDžennet i u njemu se vječno nastanite!’’A Muhammed, sallallahu alejhi veselelm, je o džennetskim čuvarima,rekao: “Ja ću doći do džennetskih vrata “i tražit ću da mi se otvore, a onda ćečuvar na vratima upitati: ‘Ko si ti?’ Ja ću odgovoriti: ‘Muhammed!’ Tada ćeon reći: ‘Naređeno mi je da nikom neotvaram džennetska vrata prije tebe.’”(Muslim).

Skupina koja će prva ući u Džennet

Ibnul-Kajjim el-Dževzi je rekao:“Ummet Muhammeda, sallallahualejhi ve sellem, bit će prvi proživljenna Sudnjem danu, prvi će biti u hladuArša, prvi će izaći da im se sudi za onošto su radili na dunjaluku, prvi će prećiSirat-ćupriju i prvi će ući u Džennet.Džennet je zabranjen svim poslanicima dok Muhammed, sallallahu alejhive sellem, u njega ne uđe, kao što jezabranjen svim narodima dok ummetMuhammeda, sallallahu alejhi ve sellem,u njega ne uđe.”

Prenosi se od Ebu Hurejre da jePoslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:“Prva skupina koja će ući u Džennet bitće poput mjeseca u uštapu, za njima ćeući skupina koja će biti poput blistavihzvjezda na nebu. Džennetlije neće imatinikakve fi ziološke potrebe, imat ćečešljeve od zlata, njihova pljuvačka bitiće misk, imat će mangale ili kandila za kađenje mirisnog tamjana, njihove ženebit će džennetske ljepotice – hurije,svi će biti istih godina i u liku Adema,a.s., koji je bio visok šezdeset aršina.”(Buharija i Muslim). Komentirajućiovaj hadis, imam Kurtubi je rekao:“Možda će neko upitati, a kakva je svrha zlatnih češljeva kad se njihovo tijelo injihova kosa nikada neće uprljati niti ćeimati potrebu da se češljaju, i šta će immangale za kađenje mirisnog tamjana

kad će njihov miris biti ljepši od miska?Odgovor na to pitanje glasi: ‘Džennetlijeneće jesti ukusne džennetske plodoveniti piti ukusna pića zato što će osjećatiglad i žeđ, niti će oblačiti svilenu odjećuzato što će imati potrebu za njom da sezaštite od vrućine ili hladnoće, već je sveto samo užitak koji neće nikad prestati.’”

Skupina koja će ući u Džennet bezpolaganja računa

Abdullah ibn Abbas prenosi da jePoslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:“Pokazani su mi prijašnji narodi i međunjima sam vidio Allahovog poslanika koji je imao samo jednog sljedbenika,zatim sam vidio Allahovog poslanika koji je imao samo dva sljedbenika sa sobom, vidio sam poslanika s kojim jebila skupina ljudi, ali sam vidio jednog Allahovog poslanika koji nije imao nijednog sljedbenika. Nakon toga vidiosam jednu ogromnu skupinu ljudi koja je brojnošću prekrivala horizont, pa sam poželio da to bude moj ummet.Tada mi je rečeno da je to Musa, a.s.,sa svojim sljedbenicima. Nakon toga mi je rečeno: ‘Pogledaj tamo’, pa sampogledao i vidio mnogobrojnu skupinuljudi koja je također prekrila horizontispred mene. Rečeno mi je: ‘Ovo je tvojummet, a među njima ima skupina odsedamdeset hiljada ljudi koji će ući uDžennet bez polaganja računa.’ Nakontoga ashabi su se razišli, a da nisu saznaliko su ti ljudi koji će bez polaganja računa ući u Džennet, pa su međusobnoraspravljali i nagađali o toj skupini. Nekiod njih su kazali: ‘Mi smo rođeni kaoidolopoklonici i to se vjerovatno neodnosi na nas, već na naše potomkekoji su rođeni u islamu.’ Muhammed,sallallahu alejhi ve sellem, je čuo da se raspravljaju o tome, pa je ponovoizašao među njih i rekao im: ‘To su onimuslimani koji ne proriču sudbinu,koji nisu sujevjerni i koji ne traže da im se uči rukja (liječenje Kur’anom).’Nakon toga ustao je Ukaša ibn Muhsini rekao: ‘Allahov Poslaniče, moli Allaha da ja budem u toj skupini.’ Poslanik,sallallahu alejhi ve sellem, odgovoriomu je: ‘Ti ćeš bit u toj skupini.’ Onda je ustao još jedan ashab i tražio isto štoi Ukaša, pa mu je Poslanik, sallallahualejhi ve sellem, rekao: ‘Pretekao te jeUkaša.’’’ (Buharija i Muslim).

Džennetske građevine i odaje

Spominjući džennetske građevine,njegovu zemlju i pijesak, Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je:‘‘Cigle džennetskih građevina su odzlata i srebra, malter je od miska,

pijesak je od bisera i safi ra, a zemlja mu je od šafrana. Ko uđe u Džennet uživatće i nikada neće biti nesretan, vječno će u njemu biti i nikada neće umrijeti, njihova odjeća se neće habati niti će njihova mladost prolaziti.’’ (Tirmizi).

O sobama džennetskim Allah u Kur’anu veli: A one koji se Gospodara svoga boje čekaju odaje, sve jedne iznad drugih sagrađene, ispred kojih će rijeke teći, - obećanje je Allahovo, a Allah neće obećanje prekršiti. (Ez-Zumer, 20.). U ajetu se spominje izraz mebnijjetun, što eksplicitno upućuje na to da su to ozidane i sagrađene odaje, a ne preneseno značenje, kako neki tumače ajete i hadise o Džennetu i Džehennemu. Na to upućuje i sljedeći ajet: A onima koji vjeruju – Allah kao pouku navodi ženu faraonovu, kad je rekla: ‘‘Gospodaru moj, sagradi mi kod Sebe kuću u Džennetu i spasi me od faraona i mučenja njegova, i izbavi me od naroda nepravednog!’’ (Et-Tahrim, ’11.).

Ebu Seid el-Hudri prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Stanovnici Dženneta će gle-dati stanovnike soba koji će biti iznadnjih, kao što vi gledate sjajnu zvijezdu na nebu, na istoku ili na zapadu, a sve zbog prednosti koju će imati jedni nad drugima.’’ Upitali su: ‘‘Allahov Poslaniče, zar to nisu stepeni Allahovih poslanika koje niko od ljudi ne može dostići?’’ Odgovorio je: ‘‘Ne! Tako miOnoga u čijoj ruci je moja duša, to su stepeni ljudi koji su iskreno vjerovali u Allaha i koji su povjerovali u poslanstvo


Allahovih poslanika.’’ (Buharija i Mus-lim). Drugom prilikom Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ‘‘U Džennetu postoje hodaje čija se unutrašnjost vidi svana, a vanjština iznutra.’’ Tada je ustao jedan beduin i upitao: ‘‘A za koga su one priprem-ljene?’’ Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovorio je: ‘‘Za onoga ko govori samo dobro, ko udjeljuje hranu siromasima, ko posti dobrovoljni post iko klanja noćni namaz dok drugi ljudi spavaju.’’ (Muslim).

Dženetlije će prepoznati svoje kuće uDžennetu

Uzvišeni Allah je objavio: On neće poništiti djela onih koji na Allahovu putu poginu, i On će, ih, sigurno, uputiti i pri-like njihove poboljšati. (Muhammed, 4.-6.). Komentirajući ovaj ajet, Mudžahid je rekao: ‘‘Allah će stanovnike Dženneta uputiti ka njihovim kućama i nastambama i niko od njih neće pogriješiti svoju kuću, iako im niko neće pokazi-vati put do njihovih kuća, kao da su njima živjeli od kako su stvoreni.’’

A Muhamed ibn Ka’b je rekao: ‘‘Oni će ih pre-poznati kao što znaju svo-je kuće kojima se vraćaju nakon što klanjaju džuma-namaz.’’ Na to aludira i hadis u kojem je Poslanik, sallallahu alejhi

ve selelm, rekao: ‘‘Kada se vjernici spase džehennemske vatre, bit će zadržani na mostu između Dženneta i Džehennema kako bi poravnali međusobne račune i nepravdu koju su jedni drugima učinili na dunjaluku. Nakon što se potpuno očiste od svih grijeha bit će im dozvolje-no da uđu u Džennet. Tako mi Allaha, svaki od njih će prepoznati svoje mjesto u Džennetu bolje nego što je poznavao svoj dom na dunjaluku.’’ (Buharija).

Džennetske pijace

Enes ibn Malik prenosi da jePoslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ‘‘U Džennetu imaju tržnice na kojima će se džennetlije svakog petka iskupljati. Nakon što se okupe na tržnicama, zapuhat će istočni vjetar koji će oni osjetiti na svojim licima i odjeći, a nakon kojeg će se povećati njihova ljepota. Kad se vrate svojim suprugama

one će im reći: ‘Tako nam Allaha, vraćate se ljepši nego što ste otišli!’ Oni će im odgovoriti: ‘I mi smo vas zatekli ljepše nego što smo vas ostavili.’’’ (Muslim).

Džennetska stabla

Stabla džennetska suraznovrsna, od raznih vrsta bisera i safi ra, i raznovrsnih boja.Njihova boja će se mijenjatibez posebnog povoda. Takoće povjetarac zanjihati granena stablima džennetskim, a usljed toga će listovi proizvoditiposebnu melodiju koju ljudinikada nisu čuli. U Kur’anustoji: A oni srećni – ko su srećni?! Bit će među lotosovim drvećembez bodlji, i među bananama plodovima nanizanim, i u

hladovini prostranoj, pored vode tekuće i usred voća svakovrsnog kojeg će uvijek imati i koje neće zabranjeno biti. (El-Vakia’, 27.-33.).

Ebu Hurejre prenosi da jePoslanik, sallallahu alejhi ve sellem,rekao: ‘‘U Džennetu ima stabloispod čije hladovine konjanik putujesto godina i neće je moći preći.Učite ako hoćete: I u hladovini prostranoj.’’ (Buharija i Muslim). Udrugoj predaji stoji: ‘‘Nema stabla u Džennetu a da mu grane nisu odzlata.’’ (Tirmizi).

Među džennetskim stablima je idrvo Tuba za koje je Muhammed,sallallahu alejhi ve sellem, rekao:‘‘Tuba je džennetsko stablo čija širina je sto godina hoda. Iz cvijetnih čaškitog stabla izlazit će odjeća stanovnika Dženneta.’’ (Sahihul-džami’).’’

Džennetski proglas

Prenosi se od Ebu Hurejre da jePoslanik, sallallahu alejhi ve sellem,rekao: ‘‘Glasnik u Džennetu će pozvatidžennetlije i reći će: ‘Vi ćete u njemubiti zdravi i nikada bolest nećete osjetiti,u njemu ćete vječno živjeti i smrt kušatinećete, bit ćete vječno mladi i nikada ostariti nećete, u Džennetu ćete vječnouživati i nikada nikakvu tugu i žalost os-jetiti nećete!’’’ Na to aludira i kur’anskiajet: Iz njihovih grudi ćemo zlobu odstra-niti; ispred njih će rijeke teći, i oni će gov-oriti: ‘‘Hvaljen neka je Allah, koji nas je na Pravi put uputio; mi ne bismo na Pra-vom putu bili da nas Allah nije uputio,poslanici Gospodara našeg su zaista istinudonosili’’, i njima će se doviknuti: ‘‘Taj Džennet ste u nasljedstvo dobili za ono štoste činili.’’ (El-‘Araf, 43.).

A u hadisu koji su zabilježili Buharija i Muslim, stoji: ‘‘Na Sudnjem danu bitće dovedena smrt u liku rogatog ovna, pa će glasnik dozivati: ‘O stanovniciDženneta, znate li šta je ovo?’ Oni ćeodgovoriti: ‘Znamo, to je smrt!’ Zatim će dozvati stanovnike Džehennema i reći: ‘O stanovnici Džehennema,znate li šta je ovo?’ Džehennemlije će odgovoriti: ‘Znamo, to je smrt!’ Nakon toga će je zaklati i reći: ‘O stanovniciDženneta, vječnost bez umiranja! Ostanovnici Džehennema, vječnostbez umiranja!’ Nakon toga, Poslanik,sallallahu alejhi ve sellem, proučio je ajet: I spomeni ih na Dan tuge kada će biti s polaganjem računa završeno, a oni su ravnodušni bili i nisu vjerovali.(Merjem, 39.).’’

Savršen izgled i savršen ahlak

Muaz ibn Džebel prenosi da je Po-slanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:‘‘Džennetlije će ući u Džennet golobradisa podvučenom surmom ispod očiju, isvi će imati trideset, odnosno, trideset itri godine.’’ (Tirmizi).

Kao što će džennetlije u Džennetući u najljepšem fi zičkom izgledu, a to je izgled našeg praoca Adema kojeg je Allah Svojom rukom stvorio, a svezbog toga da se njihova sreća, blagodati iužitak povećaju i upotpune, tako isto ćei njihov ahlak biti savršen, kao što stojiu dijelu hadisa: ‘‘Stanovnici Dženneta će biti Ademove, a.s., visine, Jusufovog,a.s., izgleda, a srca će im biti kao srceEjjuba, a.s.’’ (Silsiletus-sahiha).

O njihovom ahlaku govori sljedećiajet: I Mi ćemo zlobu iz grudi njihovih istisnuti, oni će kao braća na divanima jedni prema drugima sjediti, tu ih umor neće doticati, oni odatle nikada neće izve-deni biti.’’ (El-Hidžr, 47.).


Ummet Muhammeda,

sallallahu alejhi ve sellem, bit će prvi

proživljen na Sudnjem danu, prvi će biti u

hladu Arša, prvi će izaći da im se sudi za ono što su radili na dunjaluku, prvi će preći Sirat-ćupriju i prvi će ući u Džennet.

48

Zelena transferzala

Prestižno evropsko takmičenje učača Kur’ana

Sandžačke nevladine organizacije

Islamska zajednica u Hrvatskoj

Novi Pazar

UZagrebu će se 14. i 15. oktobra,u organizaciji Mešihata Islamske

zajednice u Hrvatskoj, Svjetske organizacijeza hifz iz Džede te Medžlisa Islamskezajednice Zagreb, održati tradicionalno18. evropsko takmičenje učača Kur’ana na kojem će učestvovati učači iz cijele Evrope.Ovo takmičenje se organizira povodomobilježavanja 23 godine od otvorenja Zagrebačke džamije. Svečano otvaranjeovog takmičenja predviđeno je za 13.oktobar, sa početkom u 18 sati, kada će bitiupriličena svečanost povodom otvaranja takmičenja, a tom prilikom prisutnima će seobratiti domaćin i organizatori ovogodišnjeg takmičenja. Natjecanje će se održati u 5 kategorija.Hifz cijelog Kurana, hifz 15 džuzeva,hifz 5 džuzeva, tilavet i tilavet za učenikemedresa.

Sandžačko društvo je duboko podijeljeno. Osim plitičkih ivjerskih podjela na sceni je podjela po osnovu djelovanja

nevladinih organizacija. Beograd je uspio unijeti pometnjui na ovom polju. U nastavku je saopćenje jednog broja san-džačkih nevladinih organizacija iz kojeg možemo razumjetisvu ozbiljnost ovog segmenta društvene stvarnosti Sandžaka.“Samostalne organizacije civilnog društva iz Sandžaka, shod-no vlastitim ubjeđenjima i moralnim načelima, a u cilju isti-ne i pravde izlaze pred sandžačku, srbijansku i međunarodnujavnost sa sljedećim: Smatramo nepravednim, nesmotrenim,neistinitim i izvrtanjem činjenica stav srbijanskih organizaci-ja civilnog sektora da glavni muftija IZ Muamer-ef. Zukorlićvodi hajku protiv predstavnica civilnog sektora u Sandžaku.Također smatramo neistinitim i atakom na slobodno novi-narstvo tvrdnje tipa da mediji pod kontrolom Muamera Zu-korlića mjesecima vode bespoštednu kampanju protiv pred-stavnica civilnog sektora. Neistinito je da tekstovi vrve odgovora mržnje prema ženama, uvreda, kleveta i nacionalistič-ke i fundamentalističke histerije. Kao aktivni sudionici javnog života Sandžaka, svjedoci smo polarizacije civilnog sektora na one koji su bliski lokalnim i državnim vlastima i, kao takvi,raznoraznim projektima nakačeni na općinske, regionalne,republičke i međunarodne budžete i fondove, i one koje su unemilosti tih istih vlasti jer drže do vlastitog digniteta i morala ne pristajući ni pod kakvu cijenu da za račun bilo koga krei-raju lažnu sliku o Sandžaku i procesima koji se ovdje vrlo ak-tivno odvijaju. Suprotno tvrdnjama predstavnika srbijanskog civilnog sektora, jedini slobodni mediji u Sandžaku su upravooni u kojima IZ ima bilo kakav pristup. Najilustrativniji pri-mjer toga jeste TV Sandžak, koja je upravo zbog svoje otvo-renosti prema svim sudionicima javnog života i objektivnosti

postala jedna odnajgledanijih te-levizija... Tako-đer, pozivamosve predstavni-ke srbijanskog civilnog sektora da budu obazri-vi pri primanjuinformacija odjednostranih re-žimskih nevladinih organizacija bez da sami na terenu provje-re realno stanje, snagu tih organizacija i raspoloženje naroda prema njima jer će time dovesti sebe u zamku kontradiktor-nosti. Zbog svega kazanog, slobodne organizacije civilnog društva iz Sandžaka traže pomoć od međunarodne zajedniceza stvaranje uvjeta normalnog postojanja i rada nevladinog sektora, što podrazumijeva distanciranje svih nevladinih or-ganizacija od bilo kojih vlasti i slobodni pristup projektima nasuprot sadašnjeg monopola i selektivnog davanja sredsta-va samo onim organizacijama koje su bliske određenim po-litičkim moćnicima”. Potpisnici ovog saopćenja su sljedećeorganizacija: Matica Bošnjaka Sandžaka, Sandžačka asoci-jacija novinara, Sandžački ekološki forum, Udruženje žena i majki “Anna“ ”, Sandžački bošnjački klub, Bošnjačko udru-ženje književnika Sandžaka, KUD “Sandžak”, Sandžačkiomladinski forum, Udruženje građana “Gest”, Tutin, NVO“Ruka”, Tutin, Tele-informatički centar, Prijepolje, Centarza zaštitu ljudskih prava i toleranciju, “Evrostočarstvo”, Bro-darevo, NVO “Prijatelji Brodareva”, NVO “Ekološki pokretPrijepolja”.


49

Pešter kao Divlji zapadHaški svjedoci na metiKosovo Sandžak

Vijest koja slijedi više priliči Divljem zapadu nego nekoj VVuređenoj državi iz 21.VV vijeka. Trojica nepoznatih raz-bojnika prerušena u policajce već više od dva mjeseca pljač-kaju i ubijaju ljude u selu Bare kod Sjenice! Noću upadaju u kuće starih, maltretiraju i otimaju, a posljednji slučaj, koji se dogodio prije tri noći, završio se ubistvom 71-godišnjeg Huseina Derdemeza. Husein Derdemez je preminuo u užičkoj bolnici, najverovatnije od posljedica maltretiranja i batina koje je dobio prethodno veče, kada je grupa raz-bojnika prerušena u policajce upala u njegovu kuću u kojoj je živio sa suprugom Emom. Razbojnici su iz kuće odnijeli oko 1.800 eura i nešto dinara. Sandžački mediji prenose izjavu Petra Pajovića, matičara u selu Bare, koji je potvrdio da su u selu učestali napadi ljudi u policijskim uniforma-ma. “Poslije drugog napada, cijelo selo je strepjelo i bilona oprezu. A posle napada na porodicu Derdemez, jedinu bošnjačku porodicu u ovom kraju, strah je još veći. Sve je prijavljeno policiji”, rekao je Pajović. Barani zbog straha odnovih napa-da planirajuda uvedu inoćne stra-že, kako bise odbraniliod razboj-nika. Inače,u selu Bareu g l a v n o mžive starijiljudi u pet-naestak do-maćinstava.

Od kada traju suđenja pred Haškim tribunalom za ratne zločine u Bosni i Hercegovini nije zabilježen nijedan slučaj

ubistva nekoga od svjedoka pred tim sudom. Za razliku od Bo-sne i Hercegovine situacija na Kosovu je potpuno drukčija. Ubi-stvo i zastrašivanje haških svjedoka na Kosovu je česta pojava. Tako je ovih dana zabilježena misteriozna pogibija zaštićenog svjedoka Agima Zogaja. Zaštićeni svjedok pod oznakom “X” u slučaju za počinjene ratne zločine u selu Klečka, koji se vodi protiv Fatmira Limaja, poslanika kosovske skupštine, pronađen je mrtav, prenosi Koha Ditore. Pouzdani izvori Koha Ditore iz eEULEX-a su rekli da je zaštićeni svjedok “X” pronađen mrtav u jednom parku u Njemačkoj. Izvori su također naveli da je on rprije nekoliko dana prebačen u Njemačku od strane EULEX-a zbog zdravstvenih problema. “EULEX može da potvrdi da jeAgim Zogaj, poznat kao svjedok ‘X’ u slučaju Klečka, pronađen mrtav u jednom parku u Njemačkoj. Njemačke vlasti istražuju slučaj kako bi razotkrili okolnosti njegove smrti”, stoji u saop-štenju EULEX-a. I u slučaju bivšeg zapovednika OVK Ramu-

ša Haradinaja bilo je dosta sumnjivih slu-čajeva. Medijisu objavljivalibrojne infor-macije o ubi-stvima i za-strašivanjima svjedoka za vrijeme traja-nja procesa uHagu protiv Haradinaja.


Popis stanovništva u Srbiji je prava prilika da se izmjeri čija politika ima najveći uticaj među Bošnjacima u Sandžaku

Srbija

Popis stanovništva u Srbiji počinje 1. a završava 15.a oktobra ove godine. Prije samog početka popisa stanovništva u Novom

Pazaru se vodi široka kampanja protiv ovog popisa, odnosno in-stitucije sandžačkih Bošnjaka okupljene oko Mešihata Islamske zajednice u Srbiji, koju predvodi muftija Muamer ef. Zukorlić, pozvale se Bošnjakeda bojkotuju najavljeni popis stanovništva.“Bošnjaci će bojkotovati predstojeći popis vvstanovništva, odluka je sinoćnje sjednicePredsjedništva Bošnjačkog nacionalnog vijeća u Srbiji. Ovoj odluci prethodila jeocjena da za spovođenje ovog popisa nisuispunjeni adekvatni uvjeti. Dosadašnja praksa je pokazala da se broj Bošnjaka imuslimana permanentno falsificira, uma-njujući njihov broj, te izazivajući konfuzi-ju pri utvrđivanju nacionalnog, vjerskog ijezičkog identiteta.

Popisni obrasci, suprotno Ustavu i zakonima, štampani su is-ključivo na srpskom jeziku i ćiriličnim pismom. BNV ostavlja mogućnost podrške organiziranju popisa stanovništva ukoliko se omogući učešće predstavnika Vijeća u svim tijelima za sprovo-

đenje i kontrolu popisa, te se odštampaju novi obrasci na bosanskom jeziku i lati-ničnim pismom za pripadnike bošnjačkog naroda. BNV poziva Islamsku zajedni-cu, Narodno vijeće Sandžaka i druge nacionalne organizacije i institucije da se uključe u kampanju bojkota predstojećeg popisa”, navodi se u saopćenju Bošnjač-kog nacionalnog vijeća u Srbiji. Naravno, jedan dio sandžačkih Bošnjaka se protivi spomenutom bojkotu popisa stanovniš-tva. Popis stanovništva u Srbiji je prava prilika da se izmjeri čija politika ima naj-veći uticaj među Bošnjacima u Sandžaku.

50

ZločinSvjedočenje Srba o ratnim zločinima nad Bošnjacima

Beara: ja imam naređenje s vrha,naredbe od vrha da ubijem zarobljenike

Pripremio: Ramiz Hodžić

Srpsku stranu priče o ratnimzločinima nad Bošnjacima počinjemo od svjedočenja

Miroslava Deronjića. Deronjić jeosuđeni ratni zločinac. On je jepred Haškim tribunalom priznaokrivicu za šta je osuđen na 10 godina zatvora za zločin u selu Glogova kod Bratunca, gde je 1992. Ubijeno65 bošnjačkih civila. Prije i u tokuagresije na BiH Miroslav Deronjić jebio predsjednik Opštinskog odbora Srpske demokratske stranke Bosnei Hercegovine u opštini Bratunaci član Ratne komisije opštineBratunac. Slijedi njegovo svjedočenjeo zločinima nad Bošnjacima uopćinama Podrinja.

Organizacija srpske okupacijeSrebrenice

Tamo je bio Vidoje Blagojević,komandant Bratunačke brigade,koji nam je rekao da je naređenoda se uđe u Srebrenicu. Glogovaci ja smo promatrali i vidjeli da se nevode nikakve borbe, pa smo se počelispuštati prema Srebrenici, i u tomtrenutku mi je bilo rečeno da Karadžićtraži da hitno razgovaram s njim.Dovezli su me ponovo do Bratunca, isaznao sam od vozača da je na radijuobjavljena vijest da sam ja postavljen na funkciju civilnog komesara Srebrenice.

Nazvao sam Karadžića čim sam došao u Bratunac. Kada sam dobio vezu s Karadžićem, njegovo je prvo pitanje bilo: “Deronjiću, da li je tačna moja informacija da smo ušli u Srebrenicu?”. Ja sam odgovorio: “Predsjedniče, ja se upravo vraćam sa terena. Vidio sam dio operacije, znači sam ulazak u Srebrenicu. Ne znam sve detalje oko toga, ali moja pretpostavka je da se ušlo u grad.” Mogao sam s Pribičevca prostim okom vidjeti jedan veći dio grada Srebrenice. To je bilo jedanaestog jula. Karadžić se također raspitivao o muslimanskim borcima, muslimanskoj vojsci, a onda je pitao da li je tačna njegova informacija da u Potočarima ima mnogo civila. Rekao sam mu da moje informacije nisu potpune, ali sam potvrdio da se u Potočarima oko kampa UNPROFOR-a nalazi velika grupa civila.

Ostatak dana sam bio zauzetpripremanjem mitinga za Srbe, bivše stanovnike Srebrenice, te organiziranjem autobusa za evakuaciju. Molba je upućena svim preduzećima da pošalju autobuse ili vozila, koja imaju na raspolaganju blizu Bratunca. Ta poruka je emitirana preko Srpskog radija, pa je tog dana, a zatim i tu veče, kao i tokom sljedećeg dana, dosta vozila pristizalo s tog područja u Bratunac. Nazvao sam u Zvornik, a onda i u Ljuboviju, susjednu opštinu u Srbiji preko Drine, i zatražio da nam pošalju bilo kakva vozila koja imaju u rezervi. Poslali su nam neka transportna vozila i veliku količinu hljeba.

Evakuacije i smaknuća 13. jula 1995.

Vasić mi je rekao da ispredUNPROFOR-a odvajaju muškarce od žena. Zamolio sam Vasića da prenese Mladiću da je potpuno suludo da to rade na licu mjesta gdje je UNPROFOR, da to jednostavno nije mjesto za to.

Karadžić me nazvao 13. jula iinteresovalo ga je šta se dešava popitanju transporta civila. Rekao sammu da je otprilike više od polovinetih ljudi prevezeno i da očekujem da će se u toku dana završiti transport.Karadžića su takođe interesovalidetalji oko ponašanja vojske jer jebio informisan da je u toku 12- og popodne u Konjević Polju vođena borba između muslimanskih i srpskihsnaga. Ja sam mu objasnio da se tamoizmeđu 12-15.000 ljudi probija i ideprema Tuzli, te da se čuje pucnjava,pa čak i artiljerijska pucnjava. Takođesam znao, ali nisam rekao prekotelefona. da su od tog jutra pristizaleinformacije o tome da u KonjevićPolju već ima zarobljavanja i likvidacija ljudi, Muslimana. Te informacije suBorovćanin, Vasić i Josipović prenosilis terena. Kada kažem “likvidacija”,mislim na ubistva, znači, mislim da jeneko ubijen. Ne mora da znači da jeosoba streljana, nego znači da su ubijeni,pogubljeni. U popodnevnim satima sam dobio informaciju da je u Kravicidošlo do velikog masakra Muslimana u prostorijama Zemljoradničkezadruge. Borovćanin mi je kasnijeobjasnio detalje oko masakra. Konvojicivila iz Potočara, izuzev nekih manjihgrupa, koje su sve bile prebačene upravcu Kladnja, su završeni trinaestog uveče. U to vrijeme je u Bratunaciz Konjević Polja pristizalo mnogoautobusa i kamiona sa zarobljenimMuslimanima. Autobusi su biliparkirani u samom centru grada, pa su svi znali za njih. Ljudi su odvođenina stadion, u hangar i u školu “Vuk Karadžić”. Mnogo mladih ili starijihljudi je tokom noći bilo mobilisano.Dane su im bile puške i rečeno imje da čuvaju i obezbeđuju autobuse.Uveče je Ljubo Simić izvjestio da suse desila ubistva, pucnjava i tako dalje.Borovčanin mi je rekao da je Mladićizdao naredbu da 14-og vojska krenena Žepu. Ta informacija je bila veoma

g j

značajna i uznemirujuća s obzirom da

Nastavljamo sa objavljivanjem svjedočenja Srba o ratnim zločinima nad Bošnjacima tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. Sva svjedočenja koja ćemo objaviti dogodila su se u sklopu sudskih procesa pred Haškim tribunalom


51

većina muslimanske vojskenije bila poražena i nalazila seveoma blizu Bratunca. Druga dimenzija te činjenice, koja jemene posebno uznemirila, jeda su zatvorenici dovođeni uBratunac sa svih područja. Ja sam stekao utisak da ih dovodečak i iz Milića. To je susjedna opština, koja takođe graničisa Srebrenicom. Okrivio samRajka Dukića, koji je glavničovjek u Milićima. Rezultat jebio mnogo hiljada Muslimana zarobljenih u Bratuncu. Sjetiosam se šta mi je Karadžićrekao devetog na Palama i pomislio sam da će da ihpobiju u Bratuncu. Postojala je takođe i moja bojazan odnekog večeg ekscesa u smisluda ti Muslimani, pošto su vrloslabo obezbjeđeni, pobjegnu,ali i da u tom bjekstvu ubijuSrbe u Bratuncu. Bojaosam se da ako vojska ode,da će lokalni službenicibiti ostavljeni da se bave sa zatvorenicima. Otišao samda bih mogao preko sigurnijevojne linije da razgovarams Karadžićem. Htio sam ga obavijestiti da je nekoliko ljudi pobijeno u školi “Vuk Karadžić” i da je to potpuno suludo zbog prisustva velikog broja novinara, međunarodnih snaga i nekih službi, koje tu rade svoj posao. Nakon što sam objasnio situaciju, Karadžić mi je direktno rekao: “Miroslave, čuješ li me? Poslaću”, ili doći će, sad ne znam svaku riječ, “čovjeka koji ima instrukcije oko toga šta raditi.” Ja sam zapamtio jednu rečenicu, koju mi je rekao, zato što kao da je rečena u šiframa, a to je: “Miroslave, roba mora biti do zore u magacinu, ne tu, već dole negde”. Ne sjećam se da li mi je to prenio on ili posrednik.

Ljubiša Beara dolazi kasno u noć snaredbama da se ubiju zarobljenici

Vratio sam se u kancelariju gdje se radilo do kasno u noć. Važno je da pomenem da je u cijelom gradu bilo veoma živo, a u mojoj kancelariji posebno haotično. Moja kancelarija je bio prostor, koji se sastojao od dvije prostorije, koje su međusobno bile povezane jednim vratima. U prvoj prostoriji je bila sekretarica, a do toga je bila moja kancelarija. Čuo sam neku buku u toj prvoj

g j j j

kancelariji. Ljubisav Simić je bio prisutan u mojoj kancelariji, a možda i gospodin Vasić, kada je u moju

kancelariju ušao jedanoficir, pozdravio nas ipredstavio se kao pukovnik Ljubiša Beara. Bila je iskupina vojnika sa njim.Beara je izgledao priličnoveseo i bio je pripit, nepijan. Pretpostavio sam da je to taj čovjek za kojeg jeKaradžić rekao da će doći.U stvari, niko drugi me nijenakon toga kontaktiraošto se tiče sudbine tihzarobljenika. Nakontog uvodnog razgovora,čestitanja, pića, kafe,ulaska sekretarice, i takodalje, Beara je započeorazgovor o zarobljenimMuslimanima. Tako, prijenego sam ja dobio šansuda mu kažem da samrazgovarao s Karadžićemi šta mi je on tada rekao,on je počeo da govori i rekao je,ne citiram ga od riječi do riječi, alinešto u smislu, da je došao zbog zatvorenika, da ih sve treba pobiti,da li razumijete, i tako to. Kad jepočeo govoriti, mogao sam zaključitida će početi da nekontrolisanopriča, pa sam odlučio da zamolimLjubu Simića da ode s tog sastanka jer sam se iznenadio kako taj čovjek

otvoreno priča o timstvarima, a nisam htio da Simić bude prisutan jer onzaista nije bio informirano svim tim stvarima, nijebio upućen u ta zbivanja, a smatram ga veoma poštenimi čestitim čovjekom, stoga sam ga ispratio. S obziromda je Beara objasnio svrhusvoje posjete, ja sam murekao da mi je Karadžić daoinstrukcije i da se ništa nesmije uraditi u Bratuncu,nego da se zatvoreniciodvedu prema Bijeljini,prema Batkoviću, te da ja neću dozvoliti da se ubistva izvršavaju u Bratuncu. Onje rekao da je dobio naredbešta uraditi sa zatvorenicima.Rekao je: “GospodineDeronjiću, ja imam naređenjes vrha, naredbe od vrha da ubijem zarobljenike.” A onda je nastavio govoriti da treba da se ubiju u Bratuncu, na šta sam ja odgovorio da sumoje instrukcije da se ništa ne smije raditi tamo, nego da se moraju izvesti iz Bratunca.Dakle, to je bila sržrazgovora kojeg sam ja imaos gospodinom Bearom. Tu jerazgovor završio. Nevoljko jepristao na ono što sam rekao.Takav sam barem utisak dobio, iako je tokom noći,primili smo informacijuda su neki od autobusa sa zarobljenicima odvezeni na područje Konjević Polja iZvornika. Tu je naš razgovori završio. Završio je kada samshvatio da sam ga ubjedio da se zarobljenici odvedu nizDrinu u Zvomik ili negdjedrugdje. Nije me bilo briga gdje. I nakon tog sastanka,gospodin Beara je otišao, a ja sam otišao kući. Dok jeBeara bio u mojoj kancelariji,sastanak je bio prekidan jersu ljudi ulazili i izlazili izkancelarije. Ja sam najmanjedvaput izašao iz kancelarije.

Jedan put sam izašao zato što sudošli neki ljudi po Bearu jer ga je tražio Milan Lukić. Znao sam po čemu je Lukić bio poznat, pa sam pretpostavio da je došao kako bi pomogao oko ubistava. U trenutku kada je sastanak završio, u ranim jutarnjim satima 14. jula 1995., mislio sam da sam ubjedio Bearu da zarobljenike odvezu niz Drinu u Zvornik ill negdje drugdje.


Karadžić mi je direktno rekao:

“Miroslave, čuješ li me? Poslaću, i doći će”,

sad ne znam svaku riječ, “čovjek koji

ima instrukcije oko toga šta

raditi.” Ja sam zapamtio jednu rečenicu, koju mi je rekao, zato što kao

da je rečena u šiframa, a to

je: “Miroslave, roba mora

biti do zore u magacinu, ne tu, već dole

negde.”

52

IslamnetMuslimanska braća su spremna za izbornu pobjedu

U Britaniji ima preko 20 hiljada poligamnih brakova

Egipat

Velika Britanija

K onačno, vojna vlast u Egiptuje odredila datum početka

parlamentarnih izbora. Početak izbora za donji dom parlamen-ta održaće se u tri faze, gdje će prva početi 28. novembra ovegodine, a zadnja je predviđena za 3. januar 2012. godine. Izbo-ri za gornji dom će se protegnuti od 22. januara do 4. marta 2012.godine. Još uvijek nije određen datum predsjedničkih izbora. Privremena vojna vlast vjerovat-no čeka rasplet situacije na zaka-zanim parlamentarnim izborima. U zavisnosti ko pobijedi tako će se određivati izborna pravila i da-tum predsjedničkih izbora. Par-tija slobode i pravde, politička

partija islamskog pokreta “Musli-mansko bratstvo” je izrazila da jespremna za izbornu utrku. Musli-manska braća su za sada najjača politička opcija u Egiptu. Prema dosadašnjim potezima može seprocijeniti da Muslimanska braća ulaze u predizbornu utrku na vi-sokom nivou. U vrijeme diktatureHosnia Mubaraka, “Musliman-sko bratstvo” je od 450 mjesta uegipatskom parlamentu redovnoosvajalo po stotinjak mjesta. Da-nas je situacija potpuno drukči-ja. Ako su mogli u Mubarakovovrijeme, kada je vršena izborna krađa, osvajati toliki broj parla-mentarnih mjesta, danas će moćiosvojiti najmanje još toliko.

Brtanski list Daily Mail objavio jelrezultate istraživanja sociologa iz

Lancashirea o broju i životu poliga-mnih zajednica u Velikoj Britaniji. Prema navedenim istraživanjima u Britaniji ima preko 20hiljada poligamnih za-jednica. Najveći broj,odnosno skoro većina članova poligamnih za-jednica u Britaniji sumuslimani. “Primjetanje porast broja poliga-mnih zajednica posljed-njih godina. Druga itreća generacija musli-mana u Britaniji sve če-šće osnivaju poligamnezajednice”, piše Daily Mail. U Velikoj Britanijije zakonom zabranjenosklapanje višebračnih

zajednica. Oni koji se odluče na osni-vanje poligamnih, odnosno višebrač-nih zajednica to rade uz pomoć raznihtrikova kako bi zaobišli spomenutuzakonsku zabranu.

Zločin nad Zainab Al Husni Sirija

Bošnjaci su tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu bili

izloženi raznim vrstama zločina koje su nad našim narodom činili srpsko- hrvatski zločinci. O tim zločinima postoje brojna svjedočenja. Sirijski narod ovih dana prolazi kroz slična iskušenja. Diktator Bašar Al Asad je veoma okrutan prema svom narodu. Internet je prepun snimaka i svjedočenja o zločinima sirijske vojske nad sirijskim narodom. U ovom broju pišemo o sudbini Zainaibe Al Husni iz Homsa nad kojom su Asadovi zločinci izvršili stravičan zločin. Asadova obavještajna služba je 2. ramazana kidnapirala Zainab Al Husni. Nakon sedam dana nazvali su njene roditelje nakon čega su ih informisali da će im vratiti Zainab ako im se preda njihov sin Muhamed. Iako je bilo teška odluka Muhamed se predao kako bi oslobodili njegovu sestru Zainab. Nažalost, desetak dana kasnije roditelji su obaviješteni da im je sin Muhamed ubijen i da se njegovo tijelo nalazi u gradskoj mrtvačnici. Kada su došli u mrtvačnicu tu su pronašli i tijelo ubijene Zainab. Roditelji su je jedva prepoznali. Nije imala glave, tj. glava joj je odsječena, odsječene su joj obje ruke, noge izlomljene a po čitavom tijelu bili su tragovi paljenja. Zainab Al Husni je ubijena na zvjerski način. Nažalost, ovakvih primjera ima još mnogo. Za one koji imaju hrabrosti da pogledaju snimak masakriranog tijela Zainab Al Husni to mogu vidjeti na sljedećoj internet adresi: http://www.uruknet.info/?p=m81753&hd=&size=1&l=e


53

Obavještajne službe će prisluškivati islamofobeNjemačka

N jemačke sigurnosne snage ovih dana vode rasprave o mogućem

uvođenju operativnih akcija protiv islamofobijskih grupa u Njemačkoj. “Islamofobi u Njemačkoj bi mogli biti predmet prisluškivanja i praćenja odstrane domaćiho b a v j e š t a j n i hagencija. Postojiozbiljna zabrinutostda antiislamska scena u Njemačkoj postajeopasna”, piše list Der Spiegel. Tretiranjea n t i i s l a m s k i h ,o d n o s n oa nt i mu s l i m a n s k i haktivnosti i pokreta u Njemačkoj zavisiod ponašanja sigurnosnih agencija u njemačkimfederalnim državama.

Taj pristup je potpuno različit. Upojedinim njemačkim federalnimdržavama se antiislamski pokretismatraju opasnim ekstremistima,dok se u drugim prate samo internetaktivnosti.

Francuski teroristi u okupiranoj Palestini

Izrael

Jevrejska ekstremistička organizacija Jewish Defence

League (Jewish Defence League je za američki FBI nasilna ekstremna organizacija), je na svojoj web stranici objavila reportažu o grupi od 55 Francuza koja trenutno boravi na okupiranim palestinskim teritorijama gdje do zuba naoružani, navodno, čuvaju jevrejska naselja. Spomenuti Francuzi su u Izrael otputovali u organizaciji Jewish Defence League. “U Francuskoj postoji pokret koji okuplja francuske građane koji su voljni braniti jevrejsku zajednicu i Izrael”, kaže Amnon Cohen, jedan od pripadnika spomenute grupe. Kao što se vidi na fotografiji koju objavljujemo uz ovaj tekst, spomenuti Francuzi su naoružani i sa tim svojim oružjem se slobodno kreću po okupiranoj palestinskoj zemlji. Ova reportaža ne navodi da su naoružani francuski dobrovoljci učestvovali u nekom od zločina u Palestini, međutim sa ovakvim ekstremistima je sve moguće. Druga je stvar što javnost o tome ništa ne zna niti želi da zna. I na kraju, da bi ilustrirali svo licemjerstvo i dvostruke aršine svijeta u kojem živimo, pokušajmo zamisliti šta bi se dogodilo da je 55 francuskih muslimana uzelo puške i otišlo u Palestinu da brani palestinska naselja od jevrejskih doseljenika!


Muslimanski stil kung fuaKina

K ina je zemlja najpo-pularnije borilačke

vještine na svijetu kung fua. Veliki majstor kung fua i poznati glumac Bru-ce Lee je najzaslužniji za veliku popularnost ovog sporta u svijetu. Velikibroj Kineza spada u rang majstora ovog sporta.Kineski muslimani ta-kođer se vole baviti kung fuom. Kineski muslima-ni su razvili svoj posebanstil kung fua, poznatijeg kao Cha Chuan. BruceLee je veoma dobro po-znavao Cha Chuan stilkung fua. Mnogi kine-ski muslimani su postaliveliki majstori kung fua,naravno sa svojim musli-manskim stilovima Cha Chuan. Wang Zi Ping iZhang Fu Shao su naj-poznatiji muslimanskimajstori kung fua.

54

Putinovi atentatorski timovi za likvidiranje Čečena

Čečenija

N a ovoj fotografiji vidimo čečenske izbjeglice kako

demonstriraju ispred ruske ambasade u Istanbulu. Čečeni protestuju zbog nedavnog ubistva tri Čečena, koje su, po vjerovanju turskih istražitelja, ubili ruski tajni agenti. Tokom 2006. godine Rusija je, po naređenju Vladimira Putina, donijela zakon kojim se ruskim tajnim agentima dozvoljava sprovođenje akcija likvidiranja osumnjičenih Čečena širom svijeta. Od tada ruski agenti vode planirane akcije ubijanja Čečena. Zadnji takav slučaj dogodio se prije nešto više od mjesec dana u Istanbulu kada su ubijena tri Čečena. Nakon atentata spomenute čečenske trojke, turska policija je ušla u trag ubici. Riječ je o 55-godišnjem Rusu koji je imao dokumenta na ime Alexander Shirkov. Shirkov je uspio pobjeći turskoj policiji, međutim iza sebe je, u žurbi, u hotelu ostavio pištolj, sredstvo za noćno osmatranje i pasoš. Poznat je slučaj iz 2004. godine kada su ruske ubice u Kataru ubili Zelimkhan Yandarbiyev, jednog od čečenskih boraca. Katarska policija je uspjela uhapsiti atentatore. Nakon njihovog hapšenja Vladimir Putin je lično telefonom tražio od katarskih vlasti da se oslobode uhapšene ubice.

Tjelohranitelji turskog premijera isprebijali UN-ove zaštitare

Turska

Incident se dogodio u hodnikuispred dvorane u kojoj se odr-

žavala Opća skupština UN-a prijenekoliko dana, a da nije bio be-zazlen svjedoči vijest da je jedanod UN-ovih zaštitara zbog na-tučenih rebara završio u bolnici,piše Telegraph. Svjedoci kažu da je do tučnjave došlo nakon što suUN-ovi zaštitari prepriječili putturskom premijeru Recepu TayipuErdoganu koji je, nakon kašnje-nja, želio ući na Opću skupštinukako bi čuo govor palestinskog

predsjednika Mahmouda Abasa.Zahvaljujući očevicima, incidentje snimljen i objavljen. Na današ-njoj konferenciji za medije MartinNesirky, glasnogovornik glavnog UN-ovog tajnika Ban Ki-moon,događaj je opisao kao ‘nesretannesporazum’. “Vjerujemo da jeovaj nesporazum riješen. Nadamose da je to riješeno na obostranozadovoljstvo. Poduzeli smo daljnjekorake kako bi ovakve slučajevespriječili u budućnosti”, rekao jeMartin Nesirky.


Benjamin Natanjahu traži da se Obami dodijeli orden časti za odbranu Izraela

SAD

P onašanje predsjednika SAD Baraka Obame po-

vodom palestinskog zahtjeva za članstvo Palestine u UN izazvalo je različite reakci-je. Amerika je tvrdoglavo ostala, skoro usamljena, na strani izraelskih cionistič-kih interesa. Znaju izrael-ski cionisti koliko je za njih važna odlučna podrška Ba-raka Obame. Zbog toga je izraelski premijer Benjamin Natanjahu rekao izraelskim novinarima da Barak Obama zaslužuje orden časti za od-branu Izraela.

55

Islamisti moraju biti dio buduće vlasti

Libija

Sa približavanjem kraju ra-spleta oružanih sukoba u

Libiji počinje rasprava o kon-stituiranju nove vlasti u ovoj zemlji. Glavno pitanje ili dile-ma svih rasprava je hoće li u toj budućoj vlasti biti i libijski islamisti. Tu dilemu, djelimič-no, rješava Abdel Hakim Bel-haj, lider Vojnog savjeta Tri-polija i vjerovatni budući lider libijske proislamske društveno- političke organizacije. “Libij-ske islamske grupe neće dozvo-liti sekularnim političarima da nas marginaliziraju ili isključe iz buduće libijske vlasti. Mi ćemo se suprotstaviti pokušaji-ma pojedinih libijskih političa-ra da isključe iz vlasti pojedine učesnike revolucije”, piše Abdel Hakim Belhaj za britanski Gu-ardian. Abdel Hakim Belhaj se 80-ih godina prošlog stoljeća borio kao mudžahid u Afganistanu. Nakon toga je osnovao Libijsku islamsku borbenu grupu koju je rasformirao 2009. godine i preimenovao u Islamski pokret za promjene u Libiji. Abdel Hakim Belhaj ima jake veze sa Ali Sallabiem, najutjecajnijim islamskim alimom u Libiji koji je ranijih godina bio u egzilu.

Turci identificirali sve izraelske specijalce koji su u napa-du na brod Mavi Marmara ubili 9 turskih državljana

Turska

Turski mediji su ovih dana objavili vi-TTjest kojom se potvrđuje da su turske Tsigurnosne snage uspješno identificirale sve učesnike u napadu na humanitarni brod Mavi Marmara kada su izraelski specijalci ubili devet turskih državljana.Osim imena i prezimena, te drugih po-trebnih identifikacijskih podataka turski obavještajci su uspjeli pribaviti i fotogra-fije svih izraelskih specijalaca – ubica.

U ovoj istrazi turskim obavještajcima jeod velike pomoći bio internet, naročitodruštvene mreže Facebook i Twitter na kojim su izraelski vojnici otvoreno izno-sili detalje svojih učešća u spomenutomnapadu na brod Mavi Marmara. Svi po-daci su predati turskom tužilaštvu kojeće uskoro, protiv prijavljenih izraelskihspecijalaca i njihovih vojnih i političkihlidera, podići optužnicu.

Foto islamneta

Obama je najpopularniji političar u Izraelu


56

Mržnja naspram muslimana nije fenomen 9/11

Evropska islamofobija

Izvor: Dnevne novine “Neues Deutschland”, 10. Septembar 2011Piše: Susann Witt-StahlPrijevod s njemačkog: Senada Mešanović

Muslimanke na ulicama provociraju riječima “ppteroristi”

jj i “talibani

jj”,

guraju i obaraju ih na tlo dok imse mahrame nasilno trgaju s gla-g j jj

ve. Takvi napadi nisu rijetkost nig j gg j

u Evropi a ni u SAD-u. Zatrovana društvena klima širi se zapadnom

pp

hemisferom, “kao naftna mrljapp

”, kaže Liz Fekete. Direktorica lon-

j

donskog Institut od Race Relations, osnovanog 1958. godine, sa svo-

g

jim kolegama istražuje i analizira g gg g

sve moguće oblike rasizma. “Činij g jj

se kao da živimo u svijetu kojemgg

dominira novi Merkartizam”,j jj j

kaže Fekete. Nekada su komu-niste proganjali jer su “opasnipetokolonaši”. U međuvremenu se

p g j j pp g j j

sumnja “subverzije” prebacila na p

muslimane.j

Kada je 22. jula u Oslu izvršenbombaški napad, a nekoliko sati

j jj j

kasnije i masovno ubistvo 68-eropp

ljudi na ostrvu Utoya, njemačkejj

dnevne novinejj

Die Welty

je, bez j

timalo sumnje, objavio ko sno-

j

si odgovornost za ovaj zločin:j jj j

“Norveška je meta islamista”.g jg j

Brojni mediji su se požurili preni-jj

jeti ovu predrasudu.Manifest od 1.500 stranica

pp

počinitelja ovog zločina, Ander-sa Breivika, koji se inače smatra p j gj

vitezom koji je odabran da brani jj

kršćansku civilizaciju, čita se kao j jj j

imenik islamofobične scene: Rob-jj

ert Spencer, osnivač Jihad Watch-a i Stop Islamization od America,

p

Pamela Gellers sa svojim blogom pp

Atlas Shrugs, Daniel Pipes s Mid-j gj g

dle East Foruma, i English De-g pg p

fence League. Ideološka referenca gg

je dokazana i vlasniku neokonzer-gg

vativnog bloga Die Achse des j

Guten, Henryku M. Broderu, ko-g gg

jeg je već jednom istražno povje-yy

renstvo njemačkog Bundestaga j g j j p j

konsultovalo kao “vještaka”.j gj g

Megafoni islamofobije

Najnovija studija Think Tanks Center

j j jj j

for American Prog-ress (CAP), bliskog

g

američkim demokrati-g

ma, inicirana povodom tragedije u Norveškoj,

pp

doduše ne dokazuje g j jg j

“velike desničarske za-j

vjere”, ali zato dokazuje postojanje “dobro pove-j j

zanih grupa stručnjaka p j j pj j p

za dezinformacije”, čiji g p jg p

je zadatak manipulaci-j jj

ja stanovništva putem medija i organizaci-j p

ja. Protagonisti u ja-vnosti nastupaju ofanzivno kao j g j

“stručnjaci” koji se zalažu za p jp j

zabranu “nepostojećeg šerijata”, j jj j

lažno tvrde da je većina džamija p j g jp j g

leglo terorista i njihovih sim-j jj

patizera, i huškaju protiv mul-g jj

tikulturalizma. Ovi “megafoni p j pj p

islamofobije” nisu odgovorni za g

antiislamski motivisana nasilja, j gj g

ali čine “infrastrukturu” iz koje j

“proizilaze” počinitelji poput j

Breivika, kako se u studiji navode p p j p pp j p p

riječi CIA-službenika Marca j

Sagemana. Propaganda mržnje seg

velikodušno financira. Po CAP p g jp g

studiji, od 2001. godine se na

bankovne račune vodećih antiis-lamista Amerike slilo 42,6 mil-iona dolara. Jedan od sedam dona-tora, pretežno neokonzervativnihfondacija, je i Bradley Founda-

pp

tion, fondacija koja je 90-ih go-j j yj j y

dina podržavala Georga W. Bu-j j j gj

sha, Donalda Rumsfelda, Dicka p gp g

Cheneya i druge ratoborne repub-likance u njihovom navaljivanju

y g py g

na Clintonovu administraciju da j j jj j j

napadne Irak.Pokretačke snage zajedničkog p

širenja islamofobije i g j gg

antiislamističkog rasizma ne j j

dopiru samo iz desničarskog kri-gg

la zapadnih društava. Kritičkip gp g

naučnici poput Roberta Lamber-p

sa, co-direktora Europen Mus-p pp

lim Research Centre na univer-p

zitetu Exter, dokazali su da se tesnage mogu mnogo češće pronaćimeđu američkim “neokonzerva-

g g g pg g g

tivnim arhitektima borbe protiv terora” utjecajnim akademicima,

p

političarima, publicistima – uzj jj j

podršku kršćanskih desničara –p pp

koji antimuslimansku gorčinupp

koriste kao osnovu za legitimac-j gj

iju vojne intervencije u arapskom svijetu. j j

Tako je i Nor-p jp

man Podhoretz, bivši jj

“došaptavač” Reg-anove administracije

p g

za vanjsko-političke j

smjernice, jedan od j pp

kreatora fenomena koji j jj j

u cijeli zapadni svi-j

jet unosi strah i trepet j p

- “Islamski fašizam”. j pp

Fašizam koji je po sim-patizerima Tea Party

j jj

“pod snažnim utjecajem p yp

nacionalsocijalizma i p j j

komunista” i koji pro-jj

tiv “nas” vodi “Četvrti j pj

svjetski rat” (Treći je pokrenula “ljevica”

j jj

nakon 1945. godine). Taj rat p jj

podržava do 15% muslimana.g jg

“Nisu svi od njih kriminalcipp

ili ubice”, priznaje Podhoretzjj

velikodušno. “Ali ipak previšep jp j

da se ne izvrši ‘transformacija’p pp p

tipično islamskih regija”. U pro-j

gramskom radu pod nazivomp g j pg j

“Uništiti zlo: Kako će rat protiv g pg

terora biti pobjeda”, čak ni zapadpp

ne bi imao drugog izbora: “Pob-p j pp j p

jeda ili holokaust!”.g gg g

U publikacijama svojih Think Tanks (kao što je npr. American

p j jp

Enterprise Institut), u centralnomj pp

glasilu,p

The Weekly Standard, kojeg financira australski medi-gg y

Stati Stati u ku kraraj zlu j zlu


Kada je 22. jula u Osluizvršen bombaški napad,a nekoliko sati kasnije imasovno ubistvo 68-ero ljudina ostrvu Utoya, njemačke dnevne novine Die Welt je,bez imalo sumnje, objavio ko snosi odgovornost za ovajzločin: “Norveška je metaislamista”. Brojni mediji su se požurili prenijeti ovupredrasudu

Nakon terorističkog

napada u Norveškoj,

islamofobična scena odbija bilo kakvu

kritičnu samorefleksiju.

Naprotiv, većina reaguje

cinično i agresivno na

njihove kritike.

jski gigant Rupert Murdoch, ili u magazinu New York Times, prominentni neokonsi ot-voreno govore o čemu se zapravo radi: “Cijeli američki rat protiv teror-izma je sprovođenje im-perijalizma”, zaključuje kanadski političar Mi-chael Ignatieff.

Istraživač imperi-jalizma David Hervey ističe da “Rat protiv terorizma” ima malo veze s napadima 9/11. Taj datum je samo “jednostrane vojne ak-cije učinio politički prih-vatljivim”. Na osnovu ovog saznanja, sociolog Chris Al-len s Birminghamskog univer-ziteta upozorava da se antimus-limanski ideolozi interpretiraju kao “fenomeni 9/11”, i upućuje na izvještaj EUMC-a (European Union Monitoring Centre on Rac-ism and Xenophobia) o islamofo-biji nakon 11. septembra gdje se navodi da se “mnogi incidenti na-kon 9/11 svode na islamofobične stavove i stavove protiv stranaca koji su već odranije postojali i bili nadaleko rasprostranjeni”. Napa-di bi samo pomogli da “te predra-sude budu mnogo vjerodostojnije i valjanije”.

Također i u Njemačkoj neg-ativna slika islama datira iz 1980-ih i 1990-ih godina, kaže istraživač medija Sabine Schiffer. “Naročito su inostrani izvještaji o iranskoj revoluciji 1979. godine, kao i emocionalne priče poput Betty Mahmoodya (Ne bez moje kćerke) iz 1991., postavili djelot-vorne smjernice.

Činjenica da je Henryk M. Broderov huškački natpis ‘Hura, mi kapituliramo’ propagiran ispred Savezne centrale za političko obra-zovanje jasno pokazuje prihvatlji-vost antimuslimanskog rasizma u Njemačkoj”, navodi Schiffer.

U ovoj zemlji postoji vrlo širok islamofobični spektar: od neo-nacista, novih desničara poput stranke Die Freiheit, desničarskih populista kao što je Thilo Sar-razin, neokonzervativaca, pa čak do ljevičarskog lagera, svi koriste istu retoriku govoreći o “islam-skom barbarstvu”, “musliman-skim kolonama”, “islamskom fašizmu” - neologizmu koji prema naučniku o islamu Sonji Hegasy i historičaru Rene Wildangelu ima

f u n k -ciju da “ozloglasi jednu cijelu religiju”.

Očigledno je da je upravo to poželjno, ne samo od strane desničarskih dema-goga: Pošto “milioni muslimana koji žive u Zapadnoj Evropi i Sjevernoj Americi” ne osuđuju ubilačke akte šehida, smatrao je još prije nekoliko godina izdavač Konkret-a, Her-mann Gremliza, kao i da “nema razlikovanja između dobrog i lošeg islama, već da postoji samo pretpostavka”. Ljevičarska omladina Sachesena LAK Shalom je čak i otkrila da je antisemitizam naređen u Kur’anu, i da su ma-sakar nad Židovima u Hebronu 1929. godine, nastalom u toku oružanih sukoba između arap-skih i cionističkih nacionalista, učinili muslimani zbog “reli-giozne mržnje prema Židovima”.

Tvrdnja da je islam neprijateljs-ki nastrojen prema Židovima, rasprostranjen je među mnogim bivšim ljevičarima koji su se nakon raspada postojećeg socijalizma, okrenuli neokonzervatizmu. Pod plaštom emancipativne agende sprječavanja antisemitizma neo-konski ideolozi formulaciju filo-zofa Theodora W.Adorno-a “novi kategorički imperativ” (već od 1945. se “razmišljanje i djelovanje


treba tako usmjeriti da se Aus-chwitz ne ponovi, i ništa slično

ne desi”) zloupotrebljavaju kao propagandno oružje za

“rat protiv terora” “liberal-nog zapada” protiv navod-nog “Umma-socijalizma” (Stephan Grigat) koji se nadovezuje na nacio-nalsocijalizam, i njenje ljevičarske pristalice, “nacistički kompati-bilne antiimeprijaliste” (Matthias Küntzel). Muslimani se demon-

iziraju kao antisemiti i neprijatelji Izraela. Autor

Gerhard Scheit smatra da postoji prijetnja ponavljanja

Auschwitza od strane radi-kalnog islama.Ipak, antimuslimanska

ogorčenost najbolje uspi-jeva u neokonzerativnoj građanskoj srednjoj kla-si.

Bez kritične samore-fleksije

Ne samo islamofob-ni blogeri na internetu su prožeti teorijama za-vjere: i u Die Weltu se može pročitati u članku pod nazivom “Zapad i podrugljivi osmijeh is-lamista”: Zajedničko fašistima, komunisti-ma i radiklanim mus-limanima je težnja ka “kolektivističkom ide-alu”. Radikalni musli-mani preziru “slobodno tržište” i pokušavaju da

unište “prvo Izrael, zatim Ameri-ku, i na kraju cijeli zapad - s para-lelnim društvima, samoubilačkim napadima i nuklearnim oružjem”.

Nakon terorističkog napada u Norveškoj, islamofobična scena odbija bilo kakvu kritičnu samo-ref leksiju. Naprotiv: Većina rea-guje cinično i agresivno na njihove kritike – operator bloga Nürnberg 2.0 zahtijeva ili ratni tribunal protiv svih “ljevičarskih fašista” koji su odgovorni za “islamizaciju Njemačke”, ili samožrtvovanje. Pi-sac “Die Achse des Guten”, Bernd Zeller (“...kao da je to nešto loše biti protiv islama ili mrziti islam”) govori o jednoj “besprimjernoj ha-jci na kritičare islama” koji treba da se ušutkaju “kako bi se na miru moglo dalje islamizirati”.

U ovoj zemlji postoji

vrlo širok islamofobični spektar: od neonacista,

novih desničara poput stranke Die Freiheit, desničarskih populista kao

što je Thilo Sarrazin, neo-

konzervativaca, pa čak do

ljevičarskog lagera.

58

Piše: Zuhdija Hasanović

Iako Allah, dželle šanuhu, za Svo-IIga posljednjeg Poslanika, alejhis-IIselam, na više mjesta u Kur’anu,IIazimuš-šan, ističe da se ne služi pismom(daje ummijj), Muhammed, alejhis-selam,osjećajući važnost pisane riječi i pismenog komuniciranja općenito, a posebno za pro-moviranje Allahove, dželle šanuhu, Riječi,daje da se pišu pisma kako svojim visokimdužnosnicima koji se nalaze u udaljenijimpokrajinama tako i vladarima susjednihdržava, čime je na najbolji način ukazao na univerzalni karakter svoje misije.

U ovom radu uz opće napomene osvim poznatim pismima koje je uputio Bo-žiji Poslanik (alejhis-selam) nastojat ćemoposebnu pažnju usmjeriti na koresponden-ciju koju vrši Božiji Poslanik, alejhis-selam,sa kraljem Abesinije (danas Etiopija).

Prije nego što izložimo sadržaj pisama koje naizmjenično upućuju posljednji Bo-žiji Poslanik i kralj jedne od susjednih mudržava nužno je nešto reći i o historijskimdešavanjima koja stoje u pozadini ove pre-piske.

Historijska pozadina

U vrijeme kada Muhammed, a.s.,javno obznanjuje islam mekkanski ido-lopoklonici ne biraju sredstva da prekinunjegovu misiju. Tada muslimani proživ-ljavaju vrlo teške trenutke, uznemiravanja,proganjanja, tjelesna maltretiranja, koja ćenerijetko dovoditi i do najsvirepijih ubista-va zbog čega Božiji Poslanik, a.s., preporu-čuje nekolicini muslimana, koji nisu imalijače zaštite u Mekki, da se isele. I to ne bilokuda, Poslanik, alejhis-selam, im ne pre-poručuje da se sele u Kinu ili Indiju zbog velike udaljenosti i slabih komunikacija sa Mekkom da se muslimani tamo ne bipotpuno asimilirali i izgubili svoj identitet;ne u Perziju, ni u Bizantiju, iz političkih ivjerskih razloga; niti bilo gdje na Arabij-ski poluotok, jer bi bili preblizu i bez jakezaštite, pa bi ih mušrici vrlo lahko moglivratiti i nastaviti sa torturom koju su nadnjima provodili; nego u Abesiniju, jer imje odgovarala kako iz geografskih, tako i izpolitičkih i vjerskih razloga.

Tako se u mjesecu redžebu pete godinepo poslanstvu Muhammeda, a.s., odn. po-četkom 615. g. po rođenju Isa’a, a.s., iselila prva grupa muslimana u Abesiniju. Tu gru-pu sačinjavalo je 12 muškaraca i četiri žene. Predvodio ih je Osman bin Aff an (‘Usman b. ‘Aff an) sa ženom Rukajjom (Ruqayya), kćerkom Božijeg Poslanika, alejhis-selam.

Kada se tortura Kurejšija povećala, većibroj muslimana odlučuje se na odlazak iz Mekke. U toj drugoj grupi muhadžira u Abesiniju bilo je 83 muškarca i 19 žena, koju je predvodio Dža’fer bin Ebu Talib (Ga’far b. Abi Talib). Čini se vjerovatnim

j j p

da je Božji Poslanik, a.s., već preko Dža’fera poslao pismo Negusu, kralju Abesinije u kojem ga moli da prihvati muslimane koji su mu došli i bude ljubazan prema njima. Sudeći po oskudnim historijskim izvori-ma, kontakata između Muhammeda (alej-his-selam) i kralja Abesinije bilo je i prije druge seobe muslimana u tu zemlju. To se može zaključiti i iz dosta prisnog obraća-nja Muhammeda, a.s., već u prvom pismu abisinskom kralju.

U vrijeme Božijeg Poslanika, a.s., Abe-sinijom upravljaše vladar koga će arapski izvori imenovati kao Asham bin Ebdžur en-Nedžaši (Ashama b. Abgur, an-Naga-ši).

Ashama bin Ebdžur, kralj Abesinije, nudi gostoprimstvo pridošlim muhadži-rima iz Mekke i, uprkos nagovorima izaslanika mekanskih idolopoklonika da vrati te “zabludjele mladiće” njihovim po-rodicama, Negus ostaje ustrajan u odluci da im pruži gostoprimstvo u njegovoj ze-mlji koliko god žele, što samo potvrđuje Poslanikove, alejhis-selam, riječi da se radi o pravednom vladaru koji im neće nasilje učiniti.

Kada je umro Ubejdullah ibn Džahš (‘Ubaydullah b. Gahš), muž Ummi Habi-be (Ummu Habiba), kćerke Ebu Sufj ana (Abu Sufyan), Božji Poslanik, a.s., obavje-štava Negusa da bi želio za sebe vjenčati Ebu Sufj anovu kćerku, naravno ako to bude i njena volja, te da joj u njegovo ime da vjenčani dar i da je pošalje njemu u Me-dinu. To se dogodilo 6. g. po H. (628. g. po Isa’u, alejhi-s-selam), nekoliko mjeseci prije sporazuma na Hudejbiji.

U muharremu 7. g. po H., prema ne-kim historijskim izvorima u rebiu-l-evvelu iste godine., a po drugima u zu-l-hidždže-tu 6. g. po H., Božiji Poslanik, a.s., šalje šest svojih izaslanika šestorici vladara su-sjednih država pozivajući ih u islam. Jedno od tih pisama upućeno je Negusu, a dono-si mu ga Amr ibn Umejje ed-Damri (‘Amr b. ‘Umayya ad-Damri).

Veći broj muslimana ostaje u Abesi-niji punih petnaest godina sve do 7. g. po Hidžri, kada na molbu Božijeg Poslanika, alejhis-selam, kralj Abesinije daje na ras-polaganje dvije lađe za prijevoz muhadžira nazad. U to vrijeme Božji Poslanik, a.s., sa svojim borcima osvaja hajbersku tvrđa-vu, a kada je čuo za dolazak Dža’fera ibn Ebu Taliba i drugih ashaba iz Abesinije, on uzvikuje: Ne znam šta mi je draže, da li osvojenje Hajbera ili dolazak Dža’ fera i njegovih.

Koliko je za muslimane značio lijep doček na kojeg su naišli u Negusovoj do-movini i koliko su cijenili vladara, ali i nje-govu zemlju dovoljno govori podatak da nikada kasnije, bez obzira koliko bili vojno


Prepiska između Božijeg Poslanika, alejhi-selam, i kralja Abesinije

Ožiljci vremena

Originalni primjerak drugog pi-sma koga je Muhammed, alejhi-

s-selam, poslao Negusu

59

snažni, muslimani nisu napadali Abesini-ju iz poštovanja prema njihovu vladaru, sa-vremeniku Božijeg Poslanika, a.s. Oni su osvajali velike zemlje poput Perzije, ali nisu dirali granice Abesinije.

Sadržaj pisama

U literaturi se navode tri pisma, u veli-koj mjeri različitog sadržaja, koje je Božiji Poslanik, a.s., uputio kralju Abesinije.

Prva dva koja ćemo navesti uputio je Ashami bin Ebdžuru, koji će u međuvre-menu čak primiti islam, a poslijednje je upućeno neimenovanom kralju Abesinije, koji će naslijediti Ashamu.

Treba napomenuti da arapsko pismo ovih dokumenata nema tačaka za razli-kovanje slova ha, ta, ta, niti gim, ha i da te su razumljiva njihova različita čitanja od strane nekih poznatih historičara.

Božji Poslanik (alejhis-selam) najvjero-vatnije već sa Dža’ferom ibnu Ebi Talibom šalje pismo kralju Abesinije u kojem ga pri-je svega poziva da prihvati islam ukazujući na islamsko poimanje Isa’a, alejhis-selam, a zatim mu daje na znanje da mu dolaze njegov (Poslanikov, alejhis-selam) amidžić i grupa muslimana te da ih lijepo primi. U pismu se, tako, kaže:

Prvo Poslanikovo pismo NegusuU ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!Od Muhammeda, Božijeg posla-

nika negusu Ashami, kralju Abesinije. Mir s tobom!

Hvalim ti, doista, Allaha, Vladara, Svetog, Koji podaruje sigurnost i Koji nad svim bdi.

Svjedočim da je Isa duh Božiji i riječ Njegova koju je djevici Merjemi, čistoj, krije-posnoj i nedodirljivoj dostavio, koja je zani-jela Isa’a koga je On stvorio iz duha Svoga i daha Svoga, kao što je stvorio Adema rukom Svojom i dahom Svojim.

Pozivam te, doista, Allahu, Jedinom, Koji druga nema, istrajnosti u pokornosti Njemu te da mene počneš slijediti, ta-, vje-rovaćeš u mene (meni) i u ono što mi je dostavljeno jer ja sam, zbilja, Božiji Po-slanik.

Šaljem ti svoga amidžića Dža’ fera sa grupom muslimana. Kada ti dođu primi ih, ne budi ohol. Pozivam tebe i tvoje ljude Alla-hu, dželle šanuhu. Ja saopćih i posavjetovah, pa prihvatite moj savjet.

Neka je mir s onim koji slijedi uputu!Muhammed, Božiji poslanikOdgovor Negusa na Poslanikovo

prvo pismoKada je dobio pismo od Božijeg Posla-

nika, alejhis-selam, Ashama šalje sljedeći odgovor:

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!Muhammedu, Allahovu poslaniku od

Ashame, negusa.

Čitajte i gledajte na IslamBosna.ba

Aktuelno iz BiH i svijetaPriča o nafti u Izraelu znanstvena je fantastika

Pale: Epidemija zaušnjaka mogla bi obustaviti nastavu u školama

Tekstovi Ferman sultana Mehmeda Osvajača u kojem se garantuju prava manjina Fetve iz perioda 1918. - 1941. godine

Nauka i zanimljivoPobačaj utiče na mentalno zdravlje žene

Bijele majice i crne rijeke Argentine

IB TVIslamBosna TV: Imami pravog puta (Buhari)


Mir Allahov, milost i blagoslov Njegovi neka su s tobom, vjerovjesniče Allahov-Alla-ha, osim Koga drugog boga nema, i Koji me je uputio u islam.

Primio sam tvoje pismo, Allahov poslani-če, u kojem spominješ pitanje Isa’a. Tako mi Gospodara neba i Zemlje, Isa nije ni za dla-ku više od onoga što si rekao. On je onakav kako si rekao, i mi smo već upoznati s onim s čime si poslan; ugostili smo tvoga amidžića i njegove saputnike.

Svjedočim da si Allahov poslanik, istiniti i pouzdani. Već sam dao prisegu, tebi i tvome amidžiću, i pred njim sam prihvatio islam/punu predanost Allahu, Gospodaru svjetova.

Šaljem ti svoga sina Erha bin el-Ashama,p p j

a ja imam vlast samo nad sobom; ako hoćeš da ti dođem, Allahov Poslaniče, učinit ću to,jer ja svjedočim da je ono što ti govoriš istina.

Mir neka je s tobom, Allahov Poslaniče.Jedan od poznatih historičara i ha-

diskih autoriteta ez-Zejle’i (az-Zayla’i),kao i mnogi drugi historičari, među ko-jima i savremeni istraživač Hamidullah,navode da je Božiji Poslanik (alejhis-se-lam) preko Amra ibn Umejje ed-Damrija uputio kralju Abesinije pismo nešto dru-gačijeg sadržaja. Ne zna se posigurno da lije to bilo 7. g. po H. kada je Božiji Posla-nik, alejhis-selam, poslao emisare i peto-rici drugih susjednih vladara ili je to biloranije. Ovo drugo mišljenje je prihvatljivi-je. Evo prijevoda gornjeg pisma Allahova Poslanika:

U ime Allaha, Milostivog, Samilo-snog!

Od Muhammeda, Božijeg poslanika Negusu kralju Abesinije.

Spašen neka si!Hvalim ti, doista, Allaha, osim Koga

nema drugog boga, Vladara, Svetog, Koji podaruje mir i sigurnost i Koji nad svim bdi.

Svjedočim da je Isa’, sin Merjemin, duh Božiji i riječ Njegova koju je djevici Merje-mi, čednoj i nedodirljivoj darovao; zanijela ga je, a Allah ga stvori od duha Svoga i daha Svoga, kao što je stvorio i Adema rukomSvojom.

Pozivam te, doista, Allahu, Jedinom,Koji nema druga, te istrajnosti u pokorno-sti Njemu i da me slijediš, da uzvjeruješ u ono što mi je dostavljeno, jer ja sam, zbilja, Allahov poslanik. Pozivam tebe i tvoj narod Allahu (dželle šanuhu). Ja priopćih i posa-vjetovah, pa prihvatite savjet moj!

Neka je mir s onim koji slijedi uputu!Muhammed, Božji poslanikOriginal ovog pisma je sačuvan sve do

naših dana. O njemu su, između ostalih,govorili: engleski orijentalista Dunlop,Ekrem Dijau-1-Umeri, te MuhammedHamidullah. Faksimil pisma zajedno snekoliko drugih pisama Poslanikovih pre-zentiran je čak i na internetu.

Izvornik pisma pisan je na pergamentudimenzija 23x33 cm, mastilo je smeđe, a nakon 17 redaka teksta nalazi se kružni otisak pečata (koji se, nažalost, ne vidi na prikazanom faksimilu).

Odgovor Negusa na drugo Poslani-kovo pismo

Vladari susjednih država različito su re-agirali na pisma u kojima ih Božji Poslanik, alejhis-selam, pozivao da prime islam. Neke od njih njihova oholost i inat bijahu sprječa-vali da čuju glas istine, pa ne samo da nisu našli za shodno da ljubazno odbiju poziv koji im je uputio Muhammed, alejhis-selam, da prime islam, nego su na vrlo ružan način pogazili uobičajena pravila u diplomatskom ophođenju cijepajući pismo i vrijeđajući iza-slanika Allahova Poslanika, alejhis-selam. Tako je učinio Kisra Perviz, kralj Perzije, koji je pocijepao pismo upućeno po es-Sehmi-ju (‘Abdullah bin Hu’afa as-Sahmi).

Drugi iz različitih razloga nisu bilispremni prihvatiti islam, ali su srdačno primali emisare, ljubazno odbili Muha-mmedov, alejhis-selam, poziv i poslali mu raznovrsne poklone, kao što su učinili Muqawqis i Heraqle.

Jedini vladar, uz el-Munzira ibn Savau(al-Munzira b. Sawa), kralja Bahrejna, koji je prihvatio poziv da primi islam i poprati svoj pristanak različitim poklonima bio je kralj Abesinije.

Kada mu je ed-Damri predočio i pro-čitao pismo, Negus je pismo uzeo, stavioga na lice, spustio se sa prijestolja na ze-mlju i pred Dža’fer ibn Talibom i ostalimprisutnim primio islam. Tom prilikomje, između ostalog, rekao: “Da mogu da mu (Allahovom Poslaniku, alejhis-selam)odem, otišao bih mu.”

Dolazak muslimana koji su izabraliAbesiniju za svoje sklonište, razgovor sa njima o principima islama i islamskomgledanju na Isa’a, alejhis-selam, slušanjeBožijih riječi koje mu je učio Dža’fer, a potom pismo Božijeg Poslanika, alej-his-selam, ponukalo je Ashamu, negusa Abesinije da primi islam. O autentično-sti podatka daje Ashama, kralj Abesinije,primio islam, između ostalog, svjedočevjerodostojni hadisi koji se navode u naj-poznatijim hadiskim zbirkama u kojima se kaže daje Božiji Poslanik, alejhis-selam,obznanio smrt Negusovu na sam taj dan,da je sa vjernicima izašao na musallu, po-redao ih u safove i obavio dženaza-namazu odsutnosti donoseći četiri tekbira. El-Vakidi (al-Waqidi) bilježi da je Ashama,kralj Abesinije, umro 9. g. po H., nakonšto se Božiji Poslanik, alejhis-selam, vratiosa pohoda na Tebuk, iako ima mišljenja da se to desilo prije osvojenja Mekke 8. h.g.odn. 630. g.

Na drugo pismo Božijeg Poslanika,alejhis-selam, Negus je poslao sljedeći odgovor:

Muhammedu, Allah ga blagoslovio i spasio, od negusa Ashame.

Neka je mir Božiji, milosti blagoslov s to-bom, Božiji Poslaniče

Poslao sam ti, Božji Poslaniče, sve tvoje ashabe koji su iz Mekke došli u moju zemlju.Evo, šaljem ti svoga sina Erha sa 60 Abesina-ca, a ako želiš da ti i sam dođem, učinit ćuto, Božiji Poslaniče, jer ja doista svjedočim da je istina ono što govoriš.

Neka je mir Božiji, milost i blagoslov s tobom, Božiji Poslaniče!

Jasno je uočljivo da su ova dva Posla-nikova, alejhis-selam, pisma Negusu skoroidentična osim njihova posljednjeg dijela.To je bilo razlogom da su ih pojedini histo-ričari zamjenjivali, pa su isticali da je BožijiPoslanik, alejhis-selam, 6. g. po H. pisaoNegusu da primi gostoljubivo Dža’fera i ostale njegove ashabe, iako su oni većpetnaestak godina slobodno, bez uzne-miravanja, živjeli u njegovoj kraljevini.I dalje, međutim, ostaje nejasno zašto ga Božiji Poslanik, alejhis-selam, i u dru-gom pismu, iako mu je Negus jasno sta-vio do znanja da prihvaća islam, poziva da uzvjeruje Allaha, dželle šanuhu. Da li je Negus nakon prvog pisma možda samo tajno primio islam i to saopćio je-dino Božijem Poslaniku, alejhis-selam, a zatajio svojoj sviti, sveštenstvu i narodujer je kršćanstvo bilo veoma rašireno i

duboko ukorijenjeno u srcima njegovih podanika? Ili je, ipak, u pitanju auten-tičnost tih pisama pa se radi, samo o jednom pismu koje se u dvije različite verzije navodi u literaturi, ili, pak, o dva pisma čiji su sadržaji ispremetani?!

Šta je od ovoga tačno nismo moglij j p

precizno utvrditi, ali je sasvim sigurno da je ovo drugo pismo Negus poslao po Amru bin Umejjeu ed-Damriju i Dža’feru bin Ebu Talibu, Božijem Po-slaniku, alejhis-selam.

Uputio ih je zajedno sa ostalimmuhadžirima u dva broda i stigli su u Medinu kada je Božiji Poslanik, alejhis-selam, bio na Hajberu.

Treće Poslanikove pismo kralju Abesinije

U literaturi se navodi i treće pi-smo koje Božiji poslanik, alejhis-se-lam, piše kralju Abesinije. Međutim, po mišljenju velikog broja historičara ono nije upućeno Ashami, nego dru-goj osobi, njegovu nasljedniku, što potvrđuje i sami ton pisma kojim se Poslanik, alejhis- selam, obraća kra-lju Abesinije:

Ovo je pismo od Muhammeda, vjero-vjesnika, negusu, el-Ashami, velikodostoj-niku Abesinije.

Neka je mir s onim koji slijedi uputu,vjeruje u Allaha i Njegova Poslanika.

Svjedočim da nema boga sem Allaha,Jedinog, Koji druga nema, Koji nije Sebi ni dijete, ni drugu uzeo, te da je Muham-med Njegov rob i Njegov poslanik.

Pozivam te u islam, jer ja sam posla-nik Njegov. Primi islam - bit ćeš spašen. “Ti reci: ‘O sljedbenici Knjige! Hodite k Riječi jednakoj i nama i vama: da nikome osim Allahu ne robujemo, da Mu nikoga ravnim ne činimo, i da jedni druge, osim Allaha, gospodarima ne uzimamo!’ Pa, ako se okrenu, vi recite: ‘Svjedoci budite da smo mi muslimani, Allahu predani’”. A ako odbiješ, ta snosiš grijehe kršćana svo-ga naroda. Muhammed, Božiji poslanik.

Po mnogim historičarima ovo pi-smo, kao što smo rekli, nije upućeno Ashami bin Ebdžuru, koji je prihvatio muslimane iz Mekke i već primio islam, nego njegovu nasljedniku, koji niti je odgovorio na pismo Božijem Poslaniku, alejhis-selam, niti je primio islam. Naj-bolji argument za ovu tvrdnju jeste či-njenica da je poptuno neprihvatljivo da Božiji Poslanik, alejhis-selam, u ovom pismu traži od Negusa da prihvati islam i da mu čak skreće pažnju ako to ne uči-ni da time preuzima grijeh i svih svojih podanika koji ga u tome slijede, nakon što ga je ovaj već u dva navrata izvijestio da je sa radošću prihvatio islam. Ovo pismo je, s obzirom da je skoro iste sa-držine, najvjerovatnije upućeno u isto vrijeme kada i pisma ostalim vladarima.

Iz sadržaja pisama, ali i iz same njihove forme, možemo izvući sljedeće zaključ-ke:

- Sva pisma Božijeg Poslanika, alejhis-selam, počinju Bismillom, a završavaju pečatom Božijeg Poslanika, alejhis-selam, na kojem je ugravirano: Muhammedun resulullah, na način da je riječ Allah bila na vrhu, poslije koje je bila riječ Resul, a zatim Muhammed;

- Pisma Božijeg Poslanika, alejhis-se-lam, su veoma kratka, uz Bismillu i selam tu se nalazi još samo poziv da se primi islam vrlo često popraćen kur’anskim ajetom, koji govori o tome. Ez-Zuhri (az-Zuhri) će čak reći da je šest pisama koje je Božiji Poslanik, alejhis-selam, poslao susjednim vladarima bilo potpuno iden-tičnoga teksta;

- Kada se obraća nemuslimanima, Bo-žiji Poslanik, alejhis-selam, svoj pozdrav izražava riječima: as-salamu ‘ala meni- -t-taba’a-l-huda (Spas i mir onom koji uputu slijedi), a kada se obraća muslimanima, onda to čini riječima as-salamu ‘alayk(um)(Spas i mir na tebe/vas). Ove posljednje ri-ječi su upućene i negusu, Ashami ibn Eb-džuru;

- Glavni dio pisma, uostalom, i osnov-ni razlog zbog koga Poslanik, alejhis-selam, šalje pismo, čini poziv u islam, odbacivanje mnogoboštva i drugih svjetonazora i slije-đenje jedinog ispravnog puta;

- Pisma koja šalje Božiji Poslanik, alej-his-selam, vladarima susjednih država na najbolji način govore o univerzalnom karakteru islama, i neodrživosti tvrdnji pojedinih orijentalista da o univerzalnosti islama Muhammed, alejhis-selam, nikada nije razmišljao. Islam se niukom slučaju ne može svoditi samo na Arape, niti samo na sedmo stoljeće po Isa’u, alejhis-selam, nego je vjera koja se obznanjuje i koju prihvaćaju svi ljudi, na svim prostorima i u svim vre-menima o čemu govore i sljedeći ajeti:

“Neka je uzvišen Onaj koji robu Svome objavljuje Kur’an da bi svjetovima bio opo-mena...”

“Mi smo te poslali svim ljudima da rado-sne vijesti donosiš i da opominješ, ali većina ljudi ne znaju...”

“Reci: ‘O ljudi, ja sam svima vama Alla-hovposlanik...’”

i mnogi drugi ajeti;- Ovi kur’anski ajeti sasvim jasno uka-

zuju na neispravnost teorije da se poslanič-ka misija izdigla sa lokalnog na internaci-onalni nivo prateći širenje svog političkog utjecaja. Univerzalni karakter islama bio je ustanovljen još dok su muslimani bili tla-čeni u Mekki i dok su trpili najgora muče-nja i kažnjavanja... (Preuzeto iz Anali Gazi Husrev-Begove Biblioteke).

Ostatak teksta pročitati na www.islambosna.ba


61

Izabrana djela Mehmeda Handžića, Islamske teme, knjiga III, Izdavač: Ogledalo, Sarajevo, 1999., Tumačenje sure El-Gašijeh

Iz arhiva

Piše: Mehmed Handžić

U ovoj suri, koja nosiime Suretul-Gâšije,sadržane su najvažnije

tačke islamskog vjerovanja. Unjoj Allah, dž.š., upućuje govorMuhammedu, a.s., i veli:

Hel etāke hadîsul-gāšijeti - Je li ti došla vijest o Sudnjem danu?

To jest: znaš li šta će se toga strašnog dana uglavnom dogoditi?Korijen riječi el-gāšijetu u arapskom jeziku znači: pokriti, poklopiti. Timje imenom Allah, dž.š., nazvao Sudnjidan stoga što će tada ljude poklopiti iobuzeti velika poteškoća - poteškoća polaganja računa za i najmanjeučinjeno djelo na ovom svijetu, -poteškoća i muka iščekivanja, kakoće se riješiti beskonačna budućnostsvakog pojedinca.

Ovim ovakvim pitanjem žel ise uvel ičat i Sudnji dan, privući pažnju svakog koji čuje ovu suru, za interesirat i ga da pomno sasluša sadržaj sure i njime se okorist i.

Na ovom svijetusvi ljudi žive zajedno kao članovi ljudske zajednice. Živi vjernik

j

uz nevjernika. Živi j j

onaj čiji je postupak uzor morala, uz onoga koji može poslužiti kao uzor, utjelovljene nemoralnosti. Živi onaj

j jj

koji je Bogu, dž.š., drag i mio, uz onoga koga Bog mrzi. Žive zajedno

g g

i Božiji prijatelji i Božiji neprijatelji. Na budućem vječnom svijetu već nije tako. Tamo će se rastaviti zlato od hrđe i sretnik od nesretnika. Rastavit će se u dva tabora, kako Allah, dž.š., veli: Ferîkun f il-dženneti ve ferîkun f is-se´ îr - Jedan dio će u Džennet (Raj), a drugi dio u Džehennem (Pakao).

Sura koja jasno oSura koja jasno ocrtavcrtavaa stanjestanje sretnih i stanje nsretnih i stanje nesretniesretnihh


Pa kao i svi ljudi, tako suna ovom prolaznom svijetupomiješani pravi muslimani i onikoji samo nose ime muslimansko,a sa islamom nemaju gotovo ništa

zajedničko. Jer islam nijesamo stvar očitovanja.U islamu se traži čvrsto,nepokolebljivo vjerovanje,skladno s onim kojeje ocrtano u Kur’anui drugim izvorima vjerovanja. Traži sepostupak po pravilima,koje je uzvišeni Kur’an iAlejhisselamov hadis utančine iznio. Ko u ova dva glavna stupa nema udjela,taj nema ni islama, makaron nosio muslimanskoime i svojim brojempovećao broj muslimana u statistici svjetskih vjera.Na Sudnjem danu će serastaviti i odijeliti lažnimuslimani, koji nosenaziv munafika, od pravihi iskrenih muslimana,kako to Allah u jednomajetu kaže: Odvojite se vi danas, o zlikovci!

Pa kao i svi ljudi, tako su na ovom prolaznom svijetu pomiješani pravi muslimani i oni koji samo nose ime muslimansko, a sa islamom nemaju gotovo ništa zajedničko. Jer islam nije samo stvar očitovanja. U islamu se traži čvrsto, nepokolebljivo vjerovanje, skladno s onim koje je ocrtano u Kur’anu i drugim izvorima vjerovanja. Traži se postupak po pravilima, koje je uzvišeni Kur’an i Alejhisselamov hadis u tančine iznio

Traži se postupak po

pravilima, koje je uzvišeni

Kur’an i Alejhisselamov hadis u tančine iznio. Ko u ova

dva glavna stupa nema udjela, taj

nema ni islama, makar on nosio muslimansko

ime.


U ovoj je suri ocrtano stanje sretnih i stanje nesretnih, pa za nesretnike, koji nisu udovoljili zahtjevima Božije prave vjere, Allah kaže:

Neka lica (neki ljudi) će biti ponižena, radila su i umorila se, a u vruću vatru bit će naložena. Napajat će se iz ključalog vrela. Jedina im je hrana sasvim bocljivo trnje, koje ne odebljava čovjeka (ne daje mu koristi) niti od njega otklanja gladi (ne pomaže od gladi).

Od riječi “radila su i umorila se” kao da se misli upozoriti na ”one koji su se trudili na ovom svijetu i od prevelikog truda se već izmorili, ali im taj trud i rad ne pomaže, jer nije odgovarao zahtjevima i pravilima prave, od Boga objavljene vjere.

U ovim ajetima Kur’ani-azimušan ocrtava razne patnje, koje će nevjernici vazda i zauvijek podnositi i u njima svoju bezsvršetnu budućnost provoditi. Teška vatra prouzrokuje žeđ, koja se ne može podnositi. U tome stanju traže vodu i dobivaju je, ali ključavu, koja samo povećava patnju i muku, a žed ne ublažuje. Za ovu vodu kaže drugi ajet: Akoustraže da im se pomogne, pomoći će im se na taj način da im se dadne vode, koja je kao rastopina kakve kovine i koja ispeče lice kada se približi. Ružno je to piće, a i vatra je zla udobnost.

U drugom ajetuAllah, dž.š., veli:

Napojit će se vrelomvodom, koja će im utrobuistrgati.

Što se pak tiče jela nesretnika, koji u vatruzapadnu, to će biti jelokoje tijelu ne donosikoristi niti otklanja gladi. Jelo, koje sličibocljivom trnju, koje seu grlu zastavi, a koje jei kudikamo gore nego libocljivi trn.

Ovdje su slikovitoprikazane samo neke kazne, koje suzaslužili nevjernici, što su sav svojživot proveli u nevjerstvu, kršećizapovijedi Uzvišenog Allaha, i kojisu i umrli s namjerom da u istomtom stanju ostanu, makar vječitoživjeli. Zato su i kažnjeni prema svojoj namjeri vječnom kaznom.

Zatim Allah, dž.š., opisujestanje vjernika i pravih muslimana,pa veli:

Neka lica (neki ljudi) će biti svježa i udobna, svojim radomzadovoljna, u visokom Džennetu,gdje neće čuti besposlene riječi,(koja im uho vrijeđa). U tomDžennetu su tekuća vrela, tu su visoke stolice, poredane pune čaše, poredani jastuci i prostrti skupocjeni ćilimi (halije).

U ovim je ajet ima sl ikovitoocrtana udobnost i uživanje,koje čeka pravovjerne i sretne

ljude.Često čujemo da

neprijatelji islama, koji gledaju da mu kako bilo naštete, predbacuju da islam obećaje svojim sljedbenicima na budućem svijetu jedino tjelesna uživanja, a ne poznaje duševnog užitka. Ovo je, braćo, jedna puka laž, koja je uslijedila iz neprijateljstva i neobjektivnog suđenja. Svaki iole pametan čovjek, ako se obrati

svome zdravom razumu, zaključit će, da nema tjelesnog užitka bez duševnog, isto kao što nema uglavnom ni duševnog uživanja bez tjelesnog. Duševni i tjelesni užitak su tako usko skopčani da teško jedan može postojati bez drugoga. Zato, ko samu stvar svojski promotri, neće predbacivati islamu što obećaje svojim sljedbenicima i tjelesni užitak. Treba znati i to da islam daje prednost duševnom užitku, jer se u Kur’anu veli:

Bog je obećao vjernicima i vjernicama Džennete [bašče], ispod kojih teku rijeke i u kojima će vječno biti, i lijepe stanove u stalnim Džennetima, a zadovoljstvo od Boga je od toga svega veće.

Dakle, duševni užitak, a to je da vjernici budu u Božijem zadovoljstvu, računa se većim i pretpostavlja se tjelesnom užitku.

Uzmimo samo devu i promotrimo! Bog joj je dao

duge noge da brzo može prevaljivati

velike pustinje u kojima živi. Da bi mogla

dokučivati sa zemlje hranu, dao joj je dug

vrat.


Da se ne bi kazna, koju je Allah, dž.š., odredio za nevjerni-ke, računala nasiljem i zulumom, Bog je čovjeku dao pamet i razum i oko njega postavio na hiljade do-kaza i na hiljade stvari iz kojih se može zaključiti da ima Bog koji je ovaj svijet stvorio i koji zaslužuje da Mu ljudi robuju i ibadet čine. Na te dokaze upućuje Allah, dž.š., u ovoj suri i veli:

Zašto ne gledaju i ne proma-traju deve, kako su one stvorene, i nebo kako je uzdignuto, i brda kako su postavljena, i zemlju kako je prostrta?

Dakle, Allah, dž.š., veli da u devi, u izdignutom nebu, u postavljenim planinama i prostrtoj zemlji ima na hiljade dokaza, koji govore da ima Bog, Stvori-telj svijeta.

Uzmimo samo devu i promotrimo! Bog joj je dao duge noge da brzo može preva ljivati velike pustinje u kojima živi. Da bi mogla dokučivati sa zemlje hranu, dao joj je dug vrat. Sama njena stopala su udešena za putovanje po pijesku, u koji noge tonu. Stvorio ju je Tvorac, da podno-si žeđ putujući preko pustinja u kojima nema vode. Kada se deva jedanput napije, može biti po či-tavu sedmicu da se više ne napi-je. Jer naročiti rezervoar u njenoj utrobi štedi vodu i pri potrebi pušta je po onoliko koliko je za probavu hrane potrebno. Na leđi-ma joj je dao jednu i l i dvije grbe, pune sa la, koje ona pri nestašici hrane može trošit i i svoj organi-zam uzdržavati. Bog ju je stvo-rio za pustu pustinju i sav njezin organizam za to udesio. Zato je s pravom nazivaju pustinjskom lađom. Sve je, dak le, stvoreno po savršenoj mudrosti i sve je svrsi namijenjeno. Je l i to stvori la glu-pa priroda? Ili je to tako svrsis-hodno samo posta lo? Ne, ne daj Bože! Nego je to Mudri Tvorac na najljepši način stvorio. Dakle, postoji jedno umno biće, a to je dragi A llah, dž.š.

Pogledamo li nebo, vidjet ćemo gdje tu lebdi na hiljade nebeskih tjelesa, koja se po određenom ras-poredu i najboljem uredaju kreću. Isto tako, ako promotrimo brda i zemlju na kojoj živimo, vidjet ćemo divan uređaj i prekrasan sklad, što sve upućuje na Svemoćnog Stvori-

telja. Svaka stvar oko nas jasno govori: Ima Bog i Njemu smo dužni k la-njati se i ibadet činiti.

Osim toga, Uzvišeni Allah, dž.š., se nije zado-voljio sa spomenutim do-kazima, kako to Kur’ani-azimušan veli:

Mi nećemo ljude kazniti, dok im poslanika ne pošaljemo.

Osim navedenih dokaza, Bog je iz Svoje neograničene milosti po-slao ljudima Svoje poslanike, koji će na najljepši način svijetu razja-sniti pravu istinu, i dokazati im da Bog postoji i da zaslužuje da Mu se robuje.

Ljudima treba vjeru, argumentovano, razjasniti, a ne nagoniti ih silom u vjeru

P a opiminji, jer si ti samo onaj koji opominje! Nisi ti onaj,

koji će njih prisiliti da vjeruju. Ali onaj koji okrene leđa i u nevjerstvu ostane, toga će Bog najvećom kaznom kazniti. Meni ćete se povratiti i preda Mnom ćete račun polagati.

U ovim ajetima je objašnjena dužnost Poslanika, a to je da lijepo rastumači i dokaže, a ne da svijet sili da vjeruje, jer se ne može prisiliti neko da nešto vjeruje. Ovo je dužnost i učenih ljudi, koji su kao nasljednici Božijih poslanika. Oni trebaju dokazati i razjasniti, a ne nagoniti i silom ljude u vjeru tjerati. Ovako stanovište zauzima islam u ovom pogledu i to mu je jedna od vrlo važnih odlika. Bog je onaj koji će za nevjerstvo kažnjavati, jer

ćemo se svi Njemu na Sudnjem danu povratiti i pred Njim račun polagati.

U ovoj suri su izložene tri glavne tačke islamskog vjerovanja:

1. vjerovanje u Boga na temelju dokaza razuma,

2. vjerovanje u Sudnji dan i3. vjerovanje u Božije poslanike.Ovo su tri najglavnije tačke

islamskog vjerovanja, a za ostale bi se moglo reći da su sporednije, jer ko vjeruje Božije poslanike, vjerovat će i Božije kitabe i Božije meleke i kadâ’ i kader, i sve ostale stvari koje musliman treba vjerovati.

Najglavnije tačke islamskog vje-rovanja su sasvim jasne i zdravom razumu posve pojmljive stvari. Ta-kve su isto i ostale tačke islamskog vjerovanja. U islamu nema tajni o kojima se ne može i ne smije ra-spravljati. Ovo je jedna najveća od-lika islama, koja mu jamči sjajnu budućnost.

Hvala Bogu, kada smo sljedbenici razumljive i jasne vjere, uzvišenog islama!

Pogledamo li nebo, vidjet ćemo gdje tu

lebdi na hiljade nebeskih

tjelesa, koja se po određenom

rasporedu i najboljem

uredaju kreću.

64

No comment


Kako živjeti sa 40 KM mjesečnoStotinjak civilnih invalida iz Banjalukei Prijedora protestnom šetnjom odNarodnog pozorišta do vladine zgrade po-kušali su skrenuti pažnju na sebe i očajanpoložaj u kojem se nalaze. Radi se o najte-žim invalidima, osobama čiji je život vezanza kolica, ljudima koje su svi zaboravili i okojima vlast ne brine. Pomoć za osobe kojetrebaju tuđu njegu i pomoć mjesečno izno-si tek 41 konvertibilnu marku.Žurnal.info, 26. septembar 2011.

Promovisana knjiga “Oj, državo, odnio te đavo”U prostorijama sarajevske općine StariGrad danas je upriličena promocija knjige Dževada Kapetanovića “Oj, dr-žavo, odnio te đavo”.Fena, 22. septembar 2011.

Nermin Nikšić: I ja samnezadovoljan rezultatimaVladeVladu FBiH ni njenog predsjednika ne zadovoljavaju rezultati koje je posti-gla jer zbog bavljenja gašenjem požara kasne sa strateškim stvarima, rekao jeNermin Nikšić, federalni premijer.Nezavisne novine, 28. septembar 2011.

Lažna inspektorka poje-la ćevape i otišlaVesna L. (49) iz Prijedora suočiće se s op-tužnicom zbog lažnog predstavljanja kaosanitarni inspektor u prijedorskom snek baru “Astrid”. Kako se saznaje iz CJBBanjaluka, Vesna L. je prošle sedmiceposjetila ovaj bar i vlasniku se predsta-vivši kao sanitarni inspektor po imenuJasna rekla da je došla da pregleda obje-kat. Vesna L. Je, nakon kontrole objekta,u istom pojela ćevape, a potom otišla.Depo, 26. septembar 2011.

Za slučaj ako mrtvac oži-vi: Mrtvačnica ugradilaalarmni sistemMrtvačnica u turskom mjesti Malatja saopštila je da je u “zamrzivačima” ugra-dila alarmni sistem koji bilježi i najma-nji pokret - za slučaj da “mrtvac oživi”.Zvaničnik Akif Kajadurmus rekao je da susenzori postavljeni unutar “zamrzivača”.Vijesti.ba, 26. septembar 2011.

Pucao u motor zato što mu se stalno kvarioSplit: Ante K. (32) pucao je na sopstvenimotor zato što više nije mogao da pod-nese činjenicu da se njegov desetogodiš-nji “ljubimac” stalno kvari. Kad ga jepolicija otkrila, predao im “tetejac”.Večernje novosti, 13. septembar 2011.

Hrvati mokrili po srpskoj crkviSamo sedam dana pred koncert Marka Perkovića Tompsona u Vukovaru u obližnjoj Trpinji dogodio se nesvaki-dašnji incident. Naime, dvadesetak Hrvata uriniralo je po pravoslavnoj crkvi koja se poslednjih nekoliko dana renovira.Kurir, 20. septembar 2011.

Alkohol u Bosni tečepotocimaDok je u BiH sve veća kriza, a privreda usve težem stanju, uvoz alkohola cvjeta. Uprvih osam mjeseci ove godine uvezenoje više od 101.000 tona alkoholnih pića,ukupne vrijednosti 122,4 miliona ma-raka što je za pet miliona maraka višenego u istom periodu prošle godine. Dnevni avaz, 24. septembar 2011.

Nevjerojatni GuinnessovrekordKineski akrobat Sun Xi Zhong po-stavio je svjetski rekord u penjaju ste-penicama na glavi. Podvig je ostvariojoš 2010. u sklopu japanskog showa Bikkuri Chojin Special, ali su službe-nici Guinnessove knjige rekorda tek sada objavili video.Uskportal.ba, 26. septembar 2011.

Zatražili pravnu pomoćda isele sinaTalijanski bračni par iz Venecije obra-tio se za pomoć pravnoj službi koja binjihova 41-godišnjeg sina trebala uvje-riti da napusti porodično gnijezdo.Depo, 21. septembar 2011.

Srpski vojnici silovali su mene, moju kćerku i sinaZaštićeni svjedok KDŽ-051 izjavio je na suđenju Radovanu Karadžiću: Moja kćerka, koja je imala 7,5 godina, silova-na je nekoliko puta. Moj sin od 13,5 go-dina silovan je mjesecima. Silovan sam i ja, ali me za djecu najviše boli... Još nisam pitao suprugu da li je i ona bila silovana, zato što nemam snage. I nju su odvodili, ali nikada nismo pričali o tome”, rekao je KDŽ-051, briznuvši za-

p

tim u plač zbog čega je zasjedanje suda prekinuto. Svjedok je naglasio da ga “najviše boli” što su to radile “njegove komšije” i “ljudi koje je znao” u logo-ru u srednjoj školi u Rogatici, u koji je njegova porodica, zajedno sa stotinama Bošnjaka, bila zatvorena krajem maja 1992 i držana tri i po meseca.Nezavisne novine, 22. septembar 2011.

Punac nožem usmrtio zetaVareš: U porodičnoj tuči Sejo Islamovićje nožem usmrtio zeta Midhata Ćosića

p j j

iz Kaknja.Dnevni avaz, 27. septembar 2011.

Biznis na bosanski načinNevesinjska policija podnijela je izvještajOkružnom tužiteljstvu u Trebinju protiv dvije osobe iz Nevesinja zbog sumnje da su ukrali automobil Ladu, rastavili ju, a potom prodali za 220 KM.Bitno, 26. septembar 2011.

Voditelj ispustio vjetartokom javljanja uživo24sata.info, 28. septembar 2011.

Obična sugestija da će tretman OOsmanjiti bol u grudima, ne OOsamo da može zaista dovesti do smanjenja bola, nego i izazvati pro-mjene u srčanim arterijama, utvrdili su njemački stručnjaci. Oni su po-lovini od 30 pacijenata, nad kojima je upravo obavljana procjena bola u grudima, saopćili kako će dobiti in-fuziju koja će bol ublažiti, pri čemu im je dat samo nedjelotvoran slani rastvor. Ti ispitanici su u prosjeku poslije izjavljivali da se bol smanjio. Međutim, kod ovih pacijenata je utvrđeno i malo, ali uočljivo suža-vanje krvnih arterija. Kod ispitanika iz kontrolne grupe, kojima nije ništa rečeno o dejstvu infuzije, reakcija je bila upravo suprotna.

Naučnici su poslali neutrinekroz zemlju od CERN-a pre-

ma 732 km udaljenom laborato-riju Gran Sasso u Italiji, i ostali šokirani što su čestice do odre-dišta došle 60 nanosekundi brže od svjetlosti. Eksperiment sada moraju provesti najmanje dva ne-zavisna laboratorija, kako bi po-tvrdila ili opovrgla te nalaze. Ovo otkriće bi moglo promijeniti naš pogled na fiziku i dovesti do pre-ispitivanja postojećih teorija. CERN je 1954. godine osnova-lo Evropsko vijeće za nuklearna istraživanja (Conseil Européen pour la Recherche Nucléaire). Članovi CERN-a su 20 država.pp

65

NaukaUskoro u apotekama tablete za “peglanje” bora

Čestice putuju brže od svjetlosti?

Verbalna sugestija može izazvati promjene u srčanim arterijama

Gojazni zbog mlijeka iz flašice

Kahva dobra i protiv moždanog udara?

Naučnici iz Velike Britanije su izumili zamjenu za botoks i

kreme namijenjene zreloj koži, usa-vršivši tablete koje utiču na duboke slojeve kože i, djelujući iznutra, eli-miniraju bore i smanjuju “lepeze”oko očiju. Pilule za ljepotu sadrže mješavinu prehrambenih ekstrakta, vitamine “C” i “E”, izof lavone, liko-pine, omega-3. Naučnici su uvjereni da se ove komponente suprotstavlja-ju starenju kože na genetskom ni-vou. Tablete protiv bora, tvrde nji-hovi izumitelji, uskoro će se pojaviti

u običnim engleskim apotekama,koje će koštati do 35 funti za jedno-mjesečnu kuru.

D avanje djetetu mlijeka na f la šicu i poslije druge

godine života povećava rizik od gojaznosti, pokaza li su rezultati američkog istraživanja. Istraži-vanje je pokaza lo da dvogodiš-njak stavljen u krevet sa f la šicom mlijeka od 230 mili l itara unosi dodatnih 150 ka lorija, što pred-stavlja 12 posto dnevnih potreba organizma djeteta tog uzrasta. Zdravstveni stručnjaci zbog toga savjetuju mladim roditeljima da djetetu ne daju mlijeko na f la ši-cu poslije navršenih 18 mjeseci života.

Mišljenja stručnjaka o utje-caju kahve na zdravlje bila

su podijeljena, u posljednje vrijeme su sve zastupljeniji stavovi da se ka-hvom mogu preduprijediti mnogi zdravstveni problemi - navodno, štiti od raka prostate, blagotvorno djeluje na srce, poboljšava sportske rezultate i smanjuje mogućnost razvoja jed-

ne vrste tumora mozga. Nakon višeistraživanja i analiza rezultata, došlose do zaključka da kahva ima i poziti-van efekat kod prevencije moždanog udara. Ipak, naučnici se i dalje slažuda prekomjerno konzumiranje kahvevrlo lahko može od popularnog na-pitka napraviti velikog neprijatelja za organizam.

Pripremio: Saladin Kovačević


saff [broj 301, 30.9.2011]

Documents