saff [broj 340, 17.5.2013]

8/22/2019 Saff [broj 340, 17.5.2013]

http://slidepdf.com/reader/full/saff-broj-340-1752013 1/68

w w

w . s a f f . b a Broj 340

17. maj 2013.

7. redžeb 1434.

cijena godišnje

pretplate 65KM

Uvodnik: Konačno jedinstveni!

udijska Arabija

afet Kuduzović oktorirao naniverzitetu Mekka-Mukerrema užiddi

Mostar

Policajac potegaopištolj namuslimanske mladićezbog dijeljenjaislamskih letaka

Šta rade obavještajne diplomate Irana u našoj zemlji

Jedini zadatak iranskih špijunau BiH je širenješiizma

rba za opstanak

ovinizam je legloenocida nad Bošnjacima

Hutba

Istinski zuhd

(skromnost) jeostavljanje onoga odčega neće biti koristina ahiretu

Od potiranja identiteta do

genocida

Kletva majkinog mlika

Živimo halal U Sarajevu održan Prvi međunarodni halal sajam - SAHAF

ISSN

2233

0917

8/22/2019 Saff [broj 340, 17.5.2013]


Poštovani čitatelji!Ovim putem vas obavještavamo da je iz štampe izašla knjiga “Povratak u Džennet”,autora Muhameda Nasirudina el-Uvejda, koju je na bosanski jezik preveo Abdusamed Nasuf Bušatlić.Knjiga “Povratak u Džennet” je štivo koje se čita u jednom dahu.Ona tretira osnovne životne teme i na jednostavan i dopadljiv način objašnjava smisao života

na dunjaluku kroz prizmu islama i nudi smjernice i upute za smislen i sretan život na ovom ipostizanje potpunog uspjeha i sreće na budućem svijetu.Zato nikako ne propustite priliku da kupite knjigu “Povratak u Džennet”!

Informacije na tel: 061 515-515/ 061 736-651

8/22/2019 Saff [broj 340, 17.5.2013]


26

36

42

46

48

21

10

8

SAFF broj 340

SadržajHutbe iz tri sveta mesdžida

Medina: El-Mesdžidu-n-nebevijj (Poslanikova džamija u Medini)

Prava propast i istinski gubitnici

Polumjesec

Muhamed Hodžić, Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu:Da sam ja reis

Džuma preko žice

Društvo

Mesud Selimović, srebrenički šampion borilačkih sportova

Omladino, č vrsto se Allahovog užeta držite i bavite se sprtom!

Pogledi

Ivo Andrić

Uzroci i posljedice krize indentiteta

Islamske teme

Poslanica o islamskom pravu: Izvori šerijatskog prava (III)

Suština analogije je davanje istih normi sličnim stvarima i različitihnormi različitim stvarima

Kutak za islamsku omladinu

Udruženje “Solidarnost” iz Bihaća

Izgrađen bunar “Srebrenica” i još 7 od ukupno 18 bunareva

Zelena transferzala

Kosovo

U Ljubiždi kod Prizrena počela izgradnja jedne od najvećih inajljepših džamija

Islamnet

Tunis

Hoće li Nahda i selefije započeti građanski rat?

8/22/2019 Saff [broj 340, 17.5.2013]


8/22/2019 Saff [broj 340, 17.5.2013]


IzdavačGID SAFFVelikog sudije Građeše 25, 72000 ZenicaTrg solidarnosti 13, 71000 Sarajevomob: +387 61 255 322distribucija: +387 62 287 412Žiroračuni kod Raiffeisen banke dd BiH,Filijala Bugojnopart br: 6764162000885351;transakcijski: 1613000022234395

Glavni i odgovorni urednikSemir Imamović

RedakcijaAbdusamed Nasuf Bušatlić,Nusret Hodžić, Ezher Beganović, RamizHodžić

DTPSemir Šišić

LektorAbdulmedžid Nezo

Stalni saradnici:Subašić H. Džemal, Ismail Ibrahim, MehoBašić, Fatmir Alispahić, Safet Kadić,Anes Džunuzović, Abdulvaris Ribo, AlmirMehonić, Amir Durmić, Saladin Kovačević,Sejfudin Dizdarević, Esad Mahovac, ErdemDizdar, Fahrudin Sinanović

Ostali saradnici: Šemso Tucaković, Ekrem Tucaković, NijazAlispahić, Salko Opačin, Nedim Haračić, AdemZalihić, Nedim Makarević, Ale Kamber

DirektorSemir Mujić

Direktor marketingaSemin Rizvić+387 62 343 635

Koordinator za dijasporuRamadan Rušid+386 41 255 239

ŠtampaEMANET d.o.o., Zenica

Časopis izlazi svakog drugog petka.

Rukopisi, diskete i fotografije se nevraćaju.

ISSN 1512-651X

[email protected]@yahoo.com

www.saff.ba

Časopis je upisan u evidenciju javnih glasilau Federalnom ministarstvu obrazovanja,

nauke, kulture i sporta pod brojem 622

N

a stranicama Saffa u po-sljednjoj deceniji ni o

čemu nismo toliko kritič-ki pisali kao o ne edinstvu bošn ač-kih institucija ( to je i razumljivouzme li se u obzir činjenica da je Saff islamska novina i da je njena misija,prvenstveno, islamska, a jedinstvo

jedan od najvećih islamskih impe-rativa: Svi se čvrsto Allahova užeta držite i nikako se ne razjedinjujte!,Prijevod značenja, Ali Imran, 101.).I nije to bilo samo nejedinstvo, veći svojevrsna pasivnost, obnevidje-lost za ključne probleme bošnjač-kog naroda. Progonili su Bošnjake

za tzv. islamski terorizam,napadali su bošnjačke po-vratnike, kidali su veze sa bošnjačkim iseljenicima,itd. – ali bošnjačke insti-tucije nisu imale sluha ilihrabrosti da ove problemeprepoznaju, da na njih re-agiraju i, nadasve, da seobjedine u zaštiti naroda.Nije to ni sada mnogo bo-lje, jer se i dalje bošnjačkinarod progoni, a ove insti-

tucije šute. Izuzetak je Islamska zajednica, naročito posljednjih godina,koja je putem svoje Službe za odnoses javnošću reagirala na brojne uvre-de. S druge st rane, BZK “Preporod”,posebno u ranijim periodima, kao iVijeće kongresa bošnjačkih intelek-tua aca (VKBI), ni a a, ni je nomriječju, a da ne kažemo nekim sku-pom, nisu odreagirali ni na jedano ovi ontinuirani napa a na Bošnjake. taviše, VKBI je učestvo-vao u svojevrsnom progonu nekih

ošnjač i inte e tua aca. Dru čije

kazano, posljednjih godina Bošnjaciod BZK “Preporod” i VKBI, kada jespomenuti pro em u pitanju, nisuimali značajnije koristi. Naša je želja da Bošnjaci od svake bošnjačke in-stitucije imaju maksimalno koristii zato i pišemo kritički o ovo temi.

elja nam je, odavno već, da se boš-njačke institucije objedine u pogledunajvažnijih pitanja za Bošnjake. Tre-bali su dosad napraviti makar jedanokrugli sto ili naučni skup o pojaviizmišljanja tzv. islamskog teroriz-

ma. Mi smo u Saffu o tome napisalimnoštvo tekstova. Ne može biti a a to nije važno. Trebale su te bošnjač-ke institucije jedinstveno reagiratina razne aspekte nastavka genocida

nad Bošnjacima, ali nisu. Konačno,elhamdulilah, nekoliko bošnjačkih

institucija, predvođenih Islamskomzajednicom, oformilo je Fondaciju“Popis 2013” – “koja ima zadatak da se brine oko popisa stanovništva”.Odlično, jer će briga oko popisa dobi-ti institucionalni karakter. Naše je da vim snagama podržimo i slijedimo

upute ove Fondacije, čiji je cilj da sepreduprijede servirane podvale pro-tiv Bosne i Bošnjaka, a u organizacijidejtonske države. Pored IZ, osnivačiFondacije su BZK “Preporod”, VKBI,Merhamet i Bošnjački institut, a Se-nadin Lavić kaže da su ovo “temelj-

ne institucije Bošnjaka”.Ne vidimo razloga zašto seovoj Fondaciji ne bi pridru-žili Svjetski bošnjački kon-gres i dr. Mustafa Cerić,BANU i dr. Ferid Muhić,kao i one organizacije kojesu dosad, posljednjih mje-seci, bile jedini glas prote-sta, a mislimo na koaliciju“1. mart”, Bošnjački po-kret za ravnopravnost, kaoi mrežu bošnjačkih omla-

dinskih organizacija. Mnogo su “te-meljnije” aktivnosti ovih organizacija, od aktivnosti pojedinih osnivača Fondaci e, bar e to dosada bio sluča .

elimo vjerovati da iza toga ne stojinamjera projektiranja podjela međubošnjačkim potencijalima, u smislu,o je “teme jan”, a o nije, o može

biti dio nacionalnog projekta Fon-dacija “Popis 2013”, a ko ne može!?Is reno se na amo a će osnivačiFondacije imati sluha da prepoznajuovaj problem, jer je Popis isuviše važ-na istorijs a tač a a i se mogao

podvoditi pod logiku isključivosti,nezrelosti, odnosno, te provincijskeoso ine a ma o se e stav ja izna vebošnjačkog jedinstva. Nadamoe da će ova dobronamjerna sumnja iti opovrgnuta, da će se Fondacija

“Popis 2013” maksimalno otvoriti iproširiti za sve druge bošnjačke me-

ije, organizacije i pojedince koji želebiti dio ovog svenacionalnog pokre-ta, zapravo, svebošnjačkog jedinstva.Dotad, želimo posvjedočiti kako jebilo lijepo čuti imame dok na hutba-

ma govore o osnivanju ove Fondacijei o jedinstvu bošnjačkih institucija.Taj osjećaj nacionalnog ponosa treba okalemiti i na vremena koja su prednama.

Impressum

UvodnikUvodnik

Konačno jedinstveni! jedinstveni!

17. maj - 7. redže

8/22/2019 Saff [broj 340, 17.5.2013]


Hutba

Piše: Abdulvaris Ribo

E-A Sh nS’ -S’j, jhnh, pn j -

k: “Jn čjk j AhmPnk, h jh m, k m: ‘Ah Pnč, pt mn n j, zg kjg ć m, k g m čn, zjt Ah j.’On m č: ‘B kmn nj-k, Ah ć t jt, zžj ng t j pj j, z jt ć tj.’” (In Mž).

H nm g tm kk p-tć j n ć z jt ž-t n m jt, t ć j n Ah n j. K pt-gn A j n m jt,

ptg j k , j Ah m č k kz N zjt njm. jk, p tg t m pt g njg G-p, m pt g g j kj njm ž kj g kžj, j tm j ć zjt.

ta je skromnost i sustezanje?

Skmnt cnj j ptnjžj z nčm mjnj žjpm nčm t j j tg.

Ptj zčt fncj zuhda (cnj). Nk zh fnk cnj jtkh žnj gt, k t: hn, pć, žn mtk. Hn -B j ptn

zh p j k: “ Zahid (kmn) jnj k, k g , kž:‘Oj j j mn.’” (Ahm). Ozh pt mm Bhj p jk: “Zh j nj čj tpjtn n hm kg h njčn nzhnm.”

In Kjjm j k: “Čm In Tjmjj kž:‘ Zuhd (cnj) j tj-nj ng čg nć tkt n ht.’”

On t j zjnčk z fncj zh jt jt kmnt cnj c, ptž k z -g c zcm j ž-nj z m jtm. T ć njk t nm -km, pj, j p-m Ah ht nmcm. Pgn j htnj j kmnt ptpncnj njčkhgt, j pk h zahi-

da (kmnh), Mhmm,h jh m,nj ptpnt tz njčkh gt.D Sjmn, jh-m--m, pmjkmnt cnj, p-j gtt t. Njh jc jtm, k Ah z .

Vrste zuhda (skromnosti)

Ihm n Ehm j pjzuhd (kmnt) n t t:

- Zu cnj j j arz (z), t j cnj ng t j znjn (haram).

- Zh kj j phn n, t j cnj ng t j zjn(halal

- Zh kj j p, t j cnj ng t j mnj n znm j h j hm.

ezvri ednost dun aluka

Mng j k’nkh jt P-nkh, h jh m,h kj kzj g z-jnt njk njgh -

gt.Kž Uzn Ah: Znajte da

život na ovome svijetu nije ništa drugoo igra i razonoda i uljepšavanje i

međusobno hvalisanje i nadmetanje imecima i brojem djece. Primjer za to

je bilje čiji rast poslije kiše oduševljava nevjernike, ono zatim buja,ali ga poslije vidiš požutjela,da bi se na kraju skršilo. A na onom svijetu je teška patnja i

Allahov oprost i zadovoljstvo;

život na ovome svijetu samovarljivo naslađivanje. (E-H, 20.).

D čjk p tnk zh m pnt

jn pjt, t j pjj n čg č. In Mk jčjk kj g j zh, k: “Zh jOm n Azz, k-

jm c gt g jt n ht k,

p h c, n j kj nmm čg ct.”

Motivi skromnosti iodrican a

Mnt j zg mt mkmn n mjt. Njžnj mt

j pznj jj jt pzn

čjk njgh gt nt nć pnjt n nj jt. T ,

pžnt m jt j zk nm z n Ah ht.Opjnt m jtm j jč pjnt nm, j čjk kj jpjn čm njk, tjzntć tk tn g k. Jhj n Mz j k: “Oj jt j j-tn n. Onj k njm pj,tjznt ć tk g mth,kjć mđ nm kj pp-. Opjnt m jtm čjk ć jćnj n Ah. K čjk jnm znm jćnj n

Ah, njm ntn jtn njm pj kk ž, nć g n z tk k m z čn pnk j, kk g j n čn .

Istinski zuhd (skromnost) je ostavljanje

onoga od čega neće biti koristi na ahiretu

17. mj - 7. ž

Poslanik,sallallahu alejhive sellem, kaonajbolji uzor,

živio je krajnjeskromno. Nezbog toga štonije imao, jer

kao AllahovPoslanik i vođamogao je imatisve što poželi,posebno nakonvojnih pohodai ogromnog

ratnog plijena.

Ono što je zajedničko za svedefinicije zuhda jeste da je bitskromnosti i odricanja u srcu,a postiže se kada iz svoga srcaizbacimo ljubav i žudnju za ovimsvijetom. Tada će dunjaluk biti unašim rukama, posjedu, a ljubavprema Allahu i ahiretu u našimsrcima. Pogrešno je shvatanje da

je skromnost potpuno odricanje

od ovodunjalučkih blagodati, jer prvak svih zahida (skromnih),Muhammed, sallallahu alejhive sellem, nije se u potpunostisustezao od dunjalučkihblagodati

8/22/2019 Saff [broj 340, 17.5.2013]


Skromnog vole i Allah i ljudi

“B kmn n njk, Ah ć t zjt kmn nm t j pjj, jt ć t j.” Ak žm n Uzn

Ah , zmđ th j t-m t kmn njk, kžm n j, n tm

tžt tžt n t j pjj.Fj n Ij j k: “Zj-t m j kmnt, kmnt

j gtt. P jnk m z Ah, zjn j km

Ahm m đn jnt gm, p nt h z t m nt h j. T j n t m n tž j jt n nzjnnčn. Zt Uzn Ah čj-k kj č g jt? V g z zg:

- Zt t čjk, k p z j jt, zm g

z žtn cj, p mjt Ah ćm jt ptnjm tk t zm z cj. Z zk g, nj k

j kmn njk, njg gn pkpcj j kk ptć

Ah zjt nj jt,p pptnt tm pt tk tkn zž Ah j.

- Mđ jm nzm nkj j j jt tk pkp, nt jj nt ž j. D-g njm kpn tk n z-

j ćn jh jkh žnt.I ph gh j k j. PnTmz En n Mk, j-h nh, j Pnk, hjh m, k: “Onm kmnj jt gn pkpcj,

Ah ć njg c t gtt g ć m t, j jt ć m h tn ht. A nm km jjt gn pkpcj, Ahć m čm t mt, t ć m jk nt ft, j -

jt ć m zt m nk kkm j ć n.”

-H n pćj k

hćm n j , n tm nj tžt nj nj č mtk kj m j g m, jćn n t n t t m j g. jk m pt g g , j t jć gn tn. Mđtm, tgnjz tm jj n mj t n čnj tn, j Pnk, hjh m, j k: „K n-

tj zt zjtj, zzjć Ahž, Ah ć g pp-tt jm. A k zzž j, tžć Ah-

zjt, Ah ć mt jn mm j.”Tmz .

Skromnost prvihgeneraci a muslimana

Pnk, h jh m, k njj z,ž j kjnj kmn.

zg tg t nj m, j k Ah Pnk đ mg j mt t pž, pn nkn

jn p gmng tng pjn. Zt In Om,jh nh, tk jn gn P n , j m. Nkn t m p n tn Apkg ptk, htn j gtt. U

pm kj j Hn -B pOm n A-Azz zmđt g j p : “Oj jt j z -zk, n z tn k. Vpjnh, n z j A-m pgnt z njg kzn,p g t ppz. Njj pk n njm j n t g, gtt n njm j mt. Pnž ng k njg ž, mj ng k g gm. On j ppt t, kj

n k n zn ć njg mjt. j g z g, kg jg njk. j tg m j ng t g j, j z t z tg, k tz t z mt-n. Ah j g čt-t jn zjgj, Sjm npjtjm h z.”

ohlepa i nezasitost ezvor svakog zla

Previše ljubiti ovaj svijeti njegove blagodati, prema nekim učenjacima, najveći

je grije , jer iz njega poizi azesvi ostali grijesi. Nije li prevelika ljubav prema dunjaluku mnoge ljudeo ve a u nemar prema A a u, a najveća zabluda i propast je na Allaha zaboraviti. Zar nije prekomjerna ljubav prema unja uč im ago atima ju e

učinila sebičnim i pohlepnim? Zarnj php z njkm mng j z z m jmng jk k pn jmng nnh žt ntn. Nj pkmjn žnj z njčkmčm mng j znk,kđ, pjčk, kmt ggjh kj nt čjk. Ztnk nm njk km, nkk c.

17. mj - 7. ž

Fudaj ibnIjad je rekao:

“Zadovoljstvosa malo jeskromnost,a skromnost

je bogatstvo.Pravi vjernik u svemu se

uzda u Allaha,zadovoljan je svakomAllahovomodredbom i

oslobođen je

ovisnosti odrugima, pa nitiih za šta moliniti ih se boji.

8/22/2019 Saff [broj 340, 17.5.2013]


Hutbe iz tri sveta mesdžida Mekka: El-Mesdžidu-l-haram (Časni hram u Mekki) Medina: El-Mesdžidu-n-nebevijj

(Poslanikov mesdžid u Medini)

Hatib: dr. Abdulbari es-SubejtiPreveo i sažeo: Amir Durmić

kg čk pnn p np, gc

c, šc kn. Nn, čk

zgn nph n pšn, đ, k š n n g. Nph n g k c.

Ng k gk nkn š g kš, g n pnk zn pgnk pk pp čpn k,n n c pzn pp

pk. Ok pp nkn š n , pzn nph, kk k n ppšn n , čn npzn !?Uzšn Ah kz: ...Reci: “Pravi su gubit-nici, uistinu, oni koji na Sudnjem danu izgube i sebe i porodice svoje. Eto, to je propast prava!” (Ez-Z, 15.). On k z -n kn n ph n

nk ph, n np đnn pp nš n n, kng n h , n nkkn: Tako mi vremena - čovjek, doista,

gubi, samo ne oni koji vjeruju i dobra djela čine, i koji jedni drugima istinu preporučuju i koji jedni rugima preporučuju strp jenje. E -A, 1.-3. .

S g n, n gnk n nk n k zg Ah Sn n ng g čn nn n .Mng nčn n k čk zg nk , đ gn n č č

k n z đn n pnh npnh , č z n g Gp. Ink gnk

ppzn p ng k. On kš đn, n pn z

n p Gp n p , pz n . Rk zšn: ... (Allah) u za lu i ostavlja samo veli-ke grješnike, koji krše već čvrsto prihvaćenu oba-vezu prema Allahu i prekidaju ono što je Allahnare io a se o ržava, i prave nere na Zemlji;oni su istinski gubitnici. (E-Bk, 26.-27.).

Tkđ, gnc ppzn p p kk n k k: Ima ljudi koji se Allahuklanjaju, ali bez pravog uvjerenja; ako ga prati

pk pđ kn, p- k f nšn, n kk. Okzšn n,pn kpn kn ppzn pđnp k k čk- pk, kk kn, k ng-

n n šg š g pz. Jn ppzn kpn n n p Z, n ppn. Tkđ, šn nzn p k , P- n , ...., : “U Dnn n č nz zn .’’ (Tz, E D).N n š n n

, pn g p-n k n. N p k p

pš nšn g, p knk šn “’’ “pz-n n’’. P g, nn, z A p, n n kčš pfn n pn pknk.

A Pnk, ...., n č fn p p k n n n kš:“Un Uzšn A n g š n š k, g š š .’’ (M). Dk, č, Pnk, ...., n g

n kč n n- ng š čn n n n p-zng kčg g kg np knkn .

Veza između govora, ubjeđenja i praksePrava propasti istinski gubitnici

17. - 7.

Hatib: dr. Usama HajjatPreveo i sažeo: Amir Dur-mić

k pč pčn- g. G-

p pn, k š, nknš č š “zčn”zk A nk

Ng n, p- kk gzn , n k - g k . Mđ-, pg n , n n zz n k n č. Ok n -n n , zn n pk, pn n n z p n

č kpn, pnk č n-. Uzšn A n pn - : Ima ju i čije te riječi

o životu na ovome svijetu oduševljavaju i koji se pozivaju na Allaha kao svjedoka za ono što e u srcima n i ovim, a na ući su protivnici. im se neki od njih dočepa

položaja, nastoji napraviti na Zemlji ne-re , ništeći usjeve i stoku. - A Allah ne voli nered! A kada mu se rekne: “Boj se Alla-ha!” - on onda iz inada griješi. Njemu je osta Džehennem, a on je, oista, grozno

boravište. (E-Bk, 204.-206.). N-, kpn gz đ n n. On n kn, n p-, n zk, zp đ p,

n gš pn, đ, p g g, zn gzn n, n , kn nk, k

Pored svega,iskreni vjernici,

uz Allahovupomoć, nećebiti obmanuti

slatko-rječivošćui perfidnim

djelovanjemspomenutih

pokvarenjaka.

8/22/2019 Saff [broj 340, 17.5.2013]


Kuds: El-Mesdžidu-l-aksa

Hatib: Ismail Nevahide

Preveo i sažeo: EsadMahovac

,n k n n k

kpn k pkš- z nšg, n n š - . A Uzšn k:Ima ljudi čije te riječi o životuna ovome svijetu oduševljava-

ju i koji se pozivaju na Allaha kao svjedoka za ono što je u

srcima njihovim, a najljući su protivnici. (E-Bk, 204.) T n k k, nzn z, pk-z p, A g- k n . Vnk k p n kkzk z n k n.Šš, pn z nz -n, z n nčn kpk. Ok kz n k pn. P fn k

n n M, ,n, p, n nz g k z pkn n k p “p-

sreća, on je smiren, a ako zapadne i u naj-manje iskušenje, vraća se nevjerstvu, pa takoizgubi i ovaj i onaj svi-

jet. To je, uistinu, očiti ubitak. (E-H,

11.). Ok Ah k

k nkkk n g, pn, k Ah nn .K In A:“Dš čk Mn ( pn), p k pg čk ng p- ,

k : ‘Dn ()!’, k n n

k p n š, k : ‘Lš !.’” (B-h). K’n n pn pp: O vjernici, neka vas imanja vaša i jeca vaša ne za ave o sjećanja na A a a. Aoni koji to učine, oni su istinski gubitnici. (E-Mnfkn, 9.). Dk, k nhc n p n n Ah, k g kc n č n p, n ppšn.

O gn h Ah nkzn n n čn , g n : Zar oni mogu

biti sigurni od Allahove kazne? Allahove kazne se ne boji samo narod upropašteni. (E-‘A,99.). O nk gk nk pp k nc p- gn k gn ph n . Rk Uzšn: O vjernici, hoćete li da vam ukažem na trgovinu, ona će vas spasiti

patnje nesnosne: u Allaha i Poslanika Njegova vjerujte i imecima svojim i ivotima svojim na

Allahovu putu se borite - to vam je, da znate,

bolje – On će vam grijehe vaše oprostiti i užennetske ašče vas, kroz koje će rijeke teći,uvesti, i u divne dvorove u edenskim vrtovima;to će biti uspjeh veliki. (E-S, 10.-12.).

n” zkn. Ok f-

n k n n k . Z - Pnk, , p pš g z g --. T č šn k z k ng. A k pk n š k n p.

N k k. On k nn nk, g, k, k z čk

. O pđ n-g k’nk , n,pčn pk k

A kz. K’n n č k p- p pk zng n k z.

Bz z n ng k, npn kpn, pk , -n zn ng g A p z . Tkđ, n nk p-z znčk pnp nkk n n n

pk k k n np. Ak A pgn On p n,z G n n n n nš np.

Oni nered na Zemlji čine

17. - 7.

Za vrijemePoslanika,

sallallahu alejhi ve sellem, podplaštom vjere i

brige za islamsagradili sumesdžidu-d-dirar. To su

samo riječi išarenilo kojeiza sebe krijemnogo. Allah je kadar da

pokaže ono štokriju njihova

prsa.

Mnogo jenačina na koječovjek može

izgubiti istinsku vjeru, međutim

uglavnomse radi o

sumnjama koječovjeka mučesve dok se ne

ostavi vjera izubjeđenja da je ona stvarprimitivnih i

neprosvijećenihljudi, ili ostrastimakojima sečovjek odai zaboravina svoga

Gospodara.

8/22/2019 Saff [broj 340, 17.5.2013]


amzeh Doolab Ahmad i

adidi Sohrab su u svojstvučlanova diplomatskog osoblja Ambasade IR Iran, tokom borav-ka u Bosni i Hercegovini koristilisvoj diplomatski status za sprovo-đenje niza aktivnosti koje su nes-pojive sa funkcijama diplomat-ske misije i odredbama člana 41.Bečke konvencije o diplomatskimodnosima, saopćeno je ovih dana iz Ministarstva sigurnosti BiH.Hamzeh Doolab Ahmad i JadidiSohrab su iranski obavještajci sa dugogodišnjim međunarodnim

špijunskim iskust vom. Ova afera sa protjerivanjem iranskih oba-vještajaca iz naše zemlje skrenula

je pa žnju javnosti na ulogu ir an-skih obavještajnih službi u Bosnii Hercegovini. Domaća javnost dosada se rijetko bavila prisustvom idjelovanjem iranskih obavještajaca u Bosni i Hercegovin i i regiji. Prijeviše godina Saf je objavio nekoli-ko tekstova o djelovanju iranskihobavještajaca u našoj zemlji. Tomprilikom dokumentirano smo do-

kazali da su iranski obavještajcirazmješteni po brojnim kulturnimi obrazovnim institucijama kojeu BiH šire šiizam i promovirajuiransku kulturu. Nakon objavlje-nih tekstova na spomenutu temuu redakciju našeg magazina došao

je je an o irans i špijuna , ope-rativac koji ima podebel dosije usigurnosnim službama BiH, čovjek

oji i anas r a i u i rans om o-ledžu kod Ilijaša. Taj špijun je prvoponudio finansijsku pomoć Saffuu zamjenu a prestanemo pisati o

iranskim špijunskim djelatnostima iširenju šiizma u BiH. Kada je vidioa ni e postigao že eni usp e prešao

je na otvorene prijetnje. “ uvajte se,nemojte da imate posla sa tim ljudi-ma”. Govoreći o svojim kolegama, usmislu da su spremni i na ek stremna rješenja, iranski špijun iz ove priče

je mislio da će na taj nač in natjeratinaše novinare da se prestanu bavitinjihovim spletkama.

Jedina diplomatsk a mi sija Ir ana uBosni i Hercegovini je širenje šiiz-

ma. Sve ostalo je priča za malu dje-cu. Iran je veoma ozbiljan na tomdiplomatskom planu. Iran je ulo-žio mnogo energije u misiju šire-nja šiizma u Bosni i Hercegovini.

Za osnivanje brojnih šiitskih mi-ionarskih, kulturnih i obrazovnih

institucija Iran izdvaja ogromna finansijska sredstva. U tu šiitskumisiju Iran je mobilizirao pro-vjerene kadrove. Pored iskusnihiitskih misionara tu su i brojni

obavještajci, naročito oni koji sutručnjaci za propagandu. Iranski

obavještajci su glavna snaga šiit-

kog misionarst va u BiH. Da takokažemo, zvanični misionari šiizma vode računa o svojim javnim na-tupima, oni se čuvaju da ne izno-e šiitska učenja koja su potpuno

u suprotnosti sa tradicijom mu-limana u BiH, učenja po kojima unije čak nisu uopće muslimani.

Oni vode računa da svojim priča-ma o islamu ne otk riju svoje pravolice, tj. trude se da ih muslimaniu BiH dožive kao prijatelje i iskre-ne muslimane. Obavještajci rade

potpuno drukčije, odnosno praviiitski misionarski posao rade iran-ki obavještajci. Oni djeluju mimo

očiju javnosti, propagiraju šiizamkoji možemo vidjeti na desetina-ma Facbook profila i nekoliko webtranica, na kojima se na najgo-

ri način govori i piše o sunijama muslimanima (Evo kako šiitskiobavještajci pišu o našem imamuE u Hani i . Na svojoj we s tr an i-ci www. yahussein.jimdo.com onipišu: “Tako je Ebu Hanifa postaonajveći učenja , a njegov mez e

najrašireniji mezheb na područjufikha, uprkos tome što ga je ulema iz njegovog vremena, a e, njego-vi savremenici, proglašavali nevjer-nikom i smatrali ga bezbožnikom.Među njegovim savremenicima subili Imam Ahmed ibn Hanbel iImam Ebu Hasan Ešari”.). Iranskipijuni vješto indoktriniraju po-

jedine Bošnjake, u nji h us ađujuneviđenu mržnju prema muslima-nima koji ne vjeruju po šiitskimnormama propovijedanja islama.

Nažalost, šiitski špijuni su uspjeliizgraditi solidnu mrežu saradnika među Bošnjacima. Posljedice nji-hovog djelovanja osjetit će s vi gra-

ani BiH.

10

Polumjesec

Safet Kuduzović doktoriraona Univerzitetu Mekka el-Mukerrema u Džiddi

Saudijska Arabija

Safet Kuduzović, poznati bh. da-ija postao je doktor islamskih

nauka. U srijedu 15.05.2013., na Univerzitetu Mekka el-Mukerrema u Džeddi, Safet Kuduzović je od-branio doktorski rad i to na temu:“Valorizacija hadisa koji se koriste uhanefijskoj pravnoj školi, a nisu za-bilježeni s lancima prenosilaca u ha-diskim zbirkama, kroz djelo Bedaeu-s-sanâia od imama El-Kâsanija”.Inače, djelo Bedaeu-s-sanâia , štam-pano u deset velikih knjiga, slovi kaonajargumentiranija knjiga fikha uhanefijskom mezhebu, a za koju je

poznati šafijski učenjak Šemsuddinel-Hasrušahi kazao da niko od ha-nefijskih, niti šafijskih učenjaka nijenapisao djelo slično ovom. U štam-parskoj formi (B5) disirtacija ima oko 1.200 stranica, što ukazuje na zahtjevnost i obimnost spomenutetematike. Zbog svega spomenutog,ne čude pohvale koje su upućene odstrane mentora i ispitivača na samojodbrani rada. Zanimljivo je da jementor na disertaciji bio Jordanac,prvi ispitivač Marokanac a drugi

ispitivač Saudijac. Odbrani doktor-ske disertacije Safeta Kuduzovića prisustvovao je i Imad el-Misri koji

je izrazio veliko zadovoljstvo što jeprisustvovao ovom bitnom događa-

ju. Safet Kuduzović je magistrirao na hadiskim naukama pri Jordanskomuniverzitetu, a magistarska disertaci-

ja je bila na temu: “Skrivene mahanehadisâ koji govore o spajanju i kra-ćenju namazâ”. Doktor Kuduzovićtrenutno živi i radi u Sarajevu, ali

je aktivan na prostoru cijele Bosne i

Hercegovine, te brojnim europskimzemljama. Također, u Austriji, u gra-du Lincu obnaša periodičnu funkci-

ju imama i hatiba.

17. maj - 7. redže

Jedini zadatak iranskih špijuna u BiH je širenje šiizma

Ministarstvo sigurnosti BiH

8/22/2019 Saff [broj 340, 17.5.2013]


a web stranici Rijaseta IZ u BiH, u rubrici“Pitanja i odgovori” nedavno je objavljena

fetva prof. dr. Enesa Ljevakovića, fetva-i-emin ipredsjednika Vijeće za fetve o nazivu “vehabija”.U nastavku prenosimo spomenuti odgovor sa postav jenim pitanjem.Pitanje: Želim znati da li je zabranjeno zvati lju-de “vehabijama”, ima ljudi koji se razlikuju oddrugih u Bosni, znači ljudi s bradama i kratkimhlačama, njih zovu vehabijama kao što je i po-znato, a oni govore kako se to ne smije reći jerriječ “ve a ija” po nji ovom znači “a a čić”...Ma a ja ne vjerujem u to! Znači moje pita-nje je da li je njih zabranjeno tako zvati? I još

jedno moje pitanje je: “vehabije” govore da jeMuhammed, a.s., radio kako i oni sad rade,znači da je klanjao kako i oni, da se ponašao iodijevao kao i oni sad, te da samo oni sa sigurno-šću s ije e sunnet Mu amme a, a.s., a smo mikao “lažni muslimani” jer kao klanjamo drukčijenego što je to radio Muhammed, a.s., da li setačno zna kako je to radio Muhammed, a.s.? Da li je pogrešno onako kako “vehabije” klanjaju? Ja sam učila sve po hanefijskom mezhebu i čudanmi je taj njihov stav i ne volim kad me uvjeravajuu te ne e svoje priče, zato i im vo je a “s o-kazom” odgovoriti na neka njihova postavljena pitanja.Odgovor: Muslimani trebaju jedni druge oslov-

ljavati s poštovanjem i uvažavanjem, a to nijeslučaj ako jedni druge oslovljavaju s nadimci-ma oje oni ne že e i oje smatraju uvre jivim.Uzvišeni kaže: I ne kudite jedni druge i ne zovite jedni druge ružnim nadimcima! O, kako je ružno

da se vjernici spominju podrugljivim nadimcima! (El-Hudžurat, 11.). Shodno ovom ajetu, nepri-hvatljivo je nekoga nazivati “vehabijom” ukolikodotična osoba to ne želi i smatra taj nadimak za sebe uvredljivim, bez obzira šta o toj osobi mislioonaj koji koristi dotični termin. Onaj koji govorio našim muslimanima na način koji spominjeteu svom pismu griješi i ne postupa u skladu sa Poslanikovim sunnetom u ophođenju s drugim

ljudima. Svi načini namaza koje prakticirajusljedbenici četiri ehli-sunnetska mezheba (ha-nefijskog, malikijskog, šafijskog i hanbelijskog)su ispravni i nema potrebe bilo koga uvjeravatiu isparvnost vlastitog, a neispravnost drugači- jeg načina klanjanja u okviru spomenuta četirimez e a. Raz i e u načinu anjanja su ne itne,ne utječu na ispravnost farzova i vadžiba u na-mazu. Kod nas se u Islamskoj zajednici i njeniminstitucijama primjenjuje hanefijski mezheb itako će ostati bez obzira što neki pokušavaju unijeti pometnju u nekim situacijama. To svi trebaju poštovati kao i individualno pravo pojedinca

a mis i i pra ticira vjeru s o no svojim uvjere-njima, bez nametanja svoga mišljenja drugima

i bez unošenja razdora i smutnje u Zajednicu.Savjetujemo Vama i svim muslimanima da neulaze u polemike s drugima o sporednim pita-njima od čije se primjene na ovaj ili onaj načinstanje mus imana neće promijeniti na o je.

1

Škola islama

Tuzla: Udruženje za promicanjepozitivnih vrijednosti “OAZA“

V eć drugu godinu Udruženje za promicanje pozitivnih vrijedno-

sti “OAZA” organizira “Školu isla-ma”. Planom i programom “Školeislama” određena je dužina trajanja od mjesec dana. “Škola” je počela 12. maja a završetak je 2. juna 2013.godine.Ovogodišnji predavači “Škole islama”su Semir Imamović, magistar šerijat-skog prava, Harmin Suljić, profesor,Safet Kuduzović, doktor hadiskih na-uka, i Abdussamed Buštlić, magistarteoloških nauka.Realizacija “Škole islama” krenula

je po planu i programu, 12. maja, a svojim je prisustvom učesnike škole

počastio predavač Semir Imamović,magistar šerijatskog prava. Iscrpnoobjasniviši temeljne oblasti islamskog prava, predavač je prisutnima objasnioizvore šerijatskog prava podijelivši ihna glavne i pomoćne izvore, od kojihse pretežno usmjerio na glavne izvoreKur’an, Sunnet, idžma’a i kijas, na-brojavši i nekoliko pomoćnih izvora kao što su ‘urf – običaj, princip kon-tinuiteta, praksa stanovnika Medine,praksa ashaba itd. Nakon završetka

predviđenih četiri časa, učesnici suimali mogućnost da u dodatnom časupostavljaju pitanja iz obrađenih tema.Na kraju svih predavanja, mr. SemirImamović se u dodatnom obraća-nju van okvira programskog sadržaja “Škole islama” osvrnuo na važnost iulogu “Zajednice iznad pojedinca”.Svrsishodnost i korisnost predavanja,kao i sam uspjeh predavača da prene-se znanje, ozračje druženja uz ručak ikahvu, odražavalo se na zadovoljstvuučesnika “Škole islama”, nadajući se

da će isto zadovoljstvo osjetiti i svioni koji će video snimak predavanja pogledati na web-stranici Udruženja “OAZA”.

Enes Ljevaković, fetva-i-emin:Neprihvatljivo je nekoganazivati “vehabijom”

Vijeće za fetve Rijaseta IZ u BiH

vnogorci u Banjoj Luci skrivali koljača z Rusije!? Pripadnik ruske ultradesni-čars e organizacije I ija Gorjačev, oji jeuhapšen 9. maja u Beogradu po potjerniciRusije, bit će izručen Moskvi, a Srbija je većpokrenula postupak ekstradicije. No, prema nezvaničnim saznanjima, Gorjačev je bora-vio i u Bosni i Hercegovini, odnosno BanjojLuci, gdje su ga, dok se skrivao od ruskihvlasti, ugostili pripadnici Ravnogorskog četničkog pokreta! Gorjačeva, vođu para-militantnog pokreta “Vojna organizacija ruskih nacionalista” (BORN), ruske vla-

sti terete za umiješanost u 11 ubistava na rasno-etničkoj osnovi, među kojima je iodsijecanje glave jednom Tadžikistancu uoktobru prošle godine, kao i za banditizami nelegalnu trgovinu oružjem.

Ovo je jedan od jasnih dokaza da čet-nici u Bosni i Hercegovini nesmetanorade šta god hoće. Vlasti u BiH ništa ne rade da se sputa ovo zlo. FahrudinRadončić, ministar sigurosti u BiH,umjesto da počne da radi svoj posao,po srpskim medijima priča o opa-

nim bošnjačkim teroristima i zločin-cima koji su ubijali “nevine” Srbe poSarajevu tokom agresije na BiH. Iznjegovih usta nemoguće je čuti da sučetnici zlo za BiH.

Hoće li ministar bošnjačkenesigurnosti konačno početiraditi svoj posao

Fahrudin Radončić-Četnici u Republici Srpskoj

8/22/2019 Saff [broj 340, 17.5.2013]


rbi su konačno počeli da priznajuda je Srpska pravoslavna crkva jed-

na opasna organizacija. Potpisivanje

sporazuma Srbije sa Kosovom i izja-ve Tomislava Nikolića, predsjednika Sr ije u ojima se izvinjava za z očinenad Bošnjacima razbjesnili su Srpskupravoslavnu crkvu. Nekoliko uticaj-nih vladika proteklih dana digli su svoj glas i pozvaliSrbe na neposluh. Episkopzahumsko-hercegovačkiGrigorije je u emisiji “Utisak nedelje” iznio optužbe na ra-čun predsjednika Tomislava Nikolića. Srbijanska vlast je

primorala patrijarha Irineja da reagira na Grigorijeveiz ave i to na ovakav način.“ ovjek rekao i ostao živ. Usvakom slučaju to je njegovo,

a ne zvanično mišljenje crkve. Danasmnogi i u novinarstvu i političari imnogi rugi svašta mogu a govore,

pa je i on možda uzeo to pravo, tu slo-bodu da nešto kaže.”Ka a se svemu o a pe ers i s an-dal vladike Kačavende slika o Srpskojpravoslavnoj crkvi postaje jasnija.

12

Dževad Galijašević,Mehmedalija Nuhić, AmirČ

amdžić

, Salih Selimović

:zvijezde velikosrpskeantiislamske reprezentacije

Ludi polumjesec

Srbi zaslužuju priznanje za uporno i vješto pronalaženje

bošnjačkih cirkuzanata koji za ne-koliko srpskih dinara pristaju da

javno pričaju da smo mi Bošnjaciustvari Srbi koji smo primili islam

od Turaka i kako je veoma važnoda se vratimo tim srpskim korjeni-ma. Srpska propaganda je postala svjesna da je njihova priča da smomi Bošnjaci poturčeni Srbi postala dosadna i kontraproduktivna, tesu posegli za novom taktikom, kre-nuli su u uspješnu potragu za boš-njačkim slugama svojih propagan-dnih ciljeva. U prošlim brojevima pisali smo o Mehmedaliji Nuhićuiz Tuzle i Amiru Čamdžiću i njiho-

vim stupidnim izjavama o porjekluislama i muslimana na ovi prosto-rima. Nova zvijezda velikosrpskepropagande protiv islama i musli-mana je izvjesni Salih Selimović,kojeg tituliraju profesorom histo-rije. Salih je ovih dana punio stra-nice beogradskih medija. Naravno,Salih je papagajski ponavljao da su Bošnjaci poturčeni Srbi i da jeislam razlog, kako on kaže, “Srba muslimanske i Srba pravoslavneveroispovesti”.

Dževad, Mehmedlija, Amir, Salih,ko li će sljedeći upasti u velikosrp-sku antiislamsku reprezentaciju!?

17. maj - 7. redže

I Srbi su konačno shvatili koliko je Srpska pravoslavnacrkva opasna organizacija

SPC

dvajkada je Gazi Husrev-begova džamija bila centralno mjesto u

Sarajevu, gdje se pored obavljenog farza mogao susresti poznati prijatelj, putnik namjernik, koji političar pred izbore islično, tako da tu rado klanjam džuma-namaz. Džuma-namaz često klanjam iu Gazi Husrev-begovoj medresi, prekoputa Begove džamije, tačnije po nje-nim hodnicima. Ispred Hamzalijineportirnice se prostru deke po mramor-nim pločama i tu klanjamo. Petkom sehodnici medrese popune do vrha, po-gotovu, zimi. Naravno, džuma-namazpratimo putem žice.Hafiz Vehbija pritisne dugme u džamiji

a u medresi Hamzalija i tako mi prati-mo džumu.Desi se da u po džume pukne veza, pa ili je hafiz, dok je ikametio, nešto po-grešno pritisnuo ili Hamzalija u me-dresi, tek veza pukne a mi džematlijeimprovizujemo rekjate i nekako do-krajčimo džumu.Načuo sam da je neki visoki alim doniofetvu kako je klanjanje džuma-namaza putem žice u medresi sahih, pa se ja kao džematlija ne osjećam puno oba-veznim propitivati o ispravnosti takve

mi džume, pogotovo što se ona klanja u Gazinoj medresi te što je klanjaju imuderrisi iste medrese, mada oni, uzkahvu sa prijateljima, džumu klanjaju

po kancelarijama ili zbornici. Na istojrazdaljini od džamije je i nova GaziHusrev-begova biblioteka pa pretpo-tavljam da će i zaposleni u Biblioteci

imati svoju žicu i moći klanjati džu-mu po svojim kancelarijama. Uposleni

Nove biblioteke, sa drugog sprata, videdirektno munaru Begove džamije pa semogu osjećati da su “pravo” u džematu.Međutim, da sam ja reis. Da sam ja reisili bi podebljao vezu džamije i medreseili bi derogirao visokog alima i njegovulabu fetvu a onda bi natukao pojedi-

nim muderrisima ahmedije ko mlinska kola, što bi rekao rahmetli rofesorNijaz ukrić, i džubeta do tala, udaljioih od okruglih stolova, recenzija, hre-tomatija i bogatih jemeka kako se ne

bi dešavale sramote da visokonazvanialimi ne zanaju zamijeniti hodžu za vri-

jeme džuma-namaza. Nisam nikakav fakih ali mi namaz preko žice upropa-ćuje logiku.

Džuma preko žice

Muhamed Hodžić, Gazi Husrev-begovabiblioteka u Sarajevu: Da sam ja reis

8/22/2019 Saff [broj 340, 17.5.2013]


Projekat besplatnog sunećenja djece u Podrinju pokrenula je

organizacija Muslim Aid, a udruženje“Prosvjetitelj” je realiziralo projekat

na području devet općina Podrinja.Tačno 185 djece je prijavljeno za sunećenje kroz ovaj projekat i to sa područja općina Bijeljina, Bratunac,Milići, Osmaci, Sapna, Srebrenica,Ugljevik, Vlasenica i Zvornik.Sredstva za realizaciju ovog projekta iznašla je organizacija Muslim Aid,a donator sredstava za sunećenje jeIstanbul kulturni Centar - Sarajevokoji je donirao 15.000 KM. Ova sredstva dobijena od Istanbul kultur-

nog centra u Sarajevu bila su dovoljna za 150 djece, dok je za preostalo 35prijavljene djece sunećenje takođerbilo besplatno jer je tim doktora od-lučio da taj svoj rad donira u sklopuovog humanog projekta koji postiževišestruke efekte.Tim doktora koji radi na ovom hu-manom projektu je u sljedećem sa-stavu: dr Ferid Konjić- hirurg, dr.Ramić Nusret- hirurg, dr. Rasim Agić- urolog, dr. Mevlid Mašić - aneste-

ziolog, Hidanović Nesib- instrumen-tar, Šehić Ibro, instrumentar i MalkićZijad- anestetičar.Projekat besplatnog sunećenja muš-ke djece u Podrinju započeo je sa realizacijom u bijeljinskom naselju

Janja gdje je osunećeno 35 djece, a nastavljeno u Sapni gdje je poslednjetri sedmice svakog vikenda sunećenjeodržavalo u domu zdravlja te je uku-pno osunećeno 105 djece na ovommjestu, a ove nedjelju projekat sezavršava sunetom preostalo 45 djecekoje će se održati u Bratuncu u sa-radnji sa Udruženjem “Naše sjećanje”kojeg predstavlja Hiba Ramić.

U Podrinju besplatno osunećeno185 bošnjačke djece

Udruženje “Prosvjetitelj“

17. maj - 7. redže

Foto polumjeseca

Devetorica mostarskih mladića dugo ćepamtiti ne avno o ržanu mani esta-

ciju “Dani mevluda i zikra” u Mostaru. Tog dana spomenuti mostarski mladići otišli suu Blagaj gdje su okupljenim muslimanima ije i i et e sa is ams im sa ržajem, a me uo e cijom ti eta a na azio se je an u o-

jem su pojašnjeni islamski propisi o dovišti-ma u Bosni i Hercegovini, odnosno u tomet u mus imani se pozivaju a ne o aze na ta ovišta jer ta va pra sa nije uteme jena na ispravnim principima islama. Jedan od mla-dića, koji je dijelio letke, ispričao nam je šta su doživjeli zbog običnog dijeljenja letaka.“Prije par ana nas evetorica ije i i smo et-

ke o islamu a jedan je bio o dovištima u BiH.Letke smo dijelili bez ikakvih problema nekihdva i po sahata. Niko nam nije rekao ništa, ju i su uzima i et e. Dije i i smo et e porepolicije i oni nas nisu dirali. Međutim, nakondva sahata dijeljenja letaka, odjednom je doš-la policijska patrola. Došli su do nas, uzeli sunam et e i poče i čitati sa ržaj. Poče i su a nas vrijeđaju. Oduzeli su nam letke i nas še-storicu uhapsili, odnosno sproveli u policijskustanicu u Blagaj. Prije nego što su nas poveli je an naš rat se up ašio i počeo ježati izme-đu naroda. Dva policajca su potrčala za njima jedan od njih je izvukao pištolj, uperio ga na našeg brata i povikao da će pucati ako ne

stane. Na on što su u apsi i tog rata je ano po icajaca u ario mu je šamar a o si ineudarca izbio mu je naočale sa očiju.. U stanicisu nas vrijeđali, ispitivali a nakon izvjesnog vremena s rove i su nas u stanicu na Buni.

elim da kažem da smo šokirani ovakvim po-našanjem policije. Oni znaju da su postupilipotpuno nezakonito. Nisu imali pravo da nasprivode, mi smo konzumirali pravo slobodegovora, tj. nisu imali pravo da nas hapse zbog dijeljenja običnih letaka. Došli su bez oznaka,nisu htjeli da kažu svoja imena. U stanici na

Buni policajci su nam rekli da nas sve treba poslati na Guantanamo. Nakon dva sahata is-pitivanja pustili su nas na slobodu”.Svjedočenje našeg sagovornika je veoma zabri-njavajuće. Mostar je očito postao grad u kojem se opasno utemeljuje mržnja prema onimmus imanima oji ponosno žive is am i po-nosno rade na islamskoj davi – misionarstvu.U opisanom slučaju policija je očito reagirala

na nagovor i i na prituž u ne e ruge strane.Uzimajući u obzir da su spomenuti mladićidijelili letke u kojima se pozivaju muslimanida ne prisustvuju manifestacijama kao što su“Dani mevluda i zikra” u Mostaru možda jeoprav ano postaviti pitanje Is ams oj zaje niciimaju li oni išta sa ovim slučajem? Pozivamosve građane Mostara, naročito Islamsku zajed-nicu i druge odgovorne pojedince u ovom gra-du da stanu na put širenja mržnje prema jednojrupi muslimana. Sjetimo se slučaja rahmetli

Magdia Dizdarevića koji je mučki ubijen prije četiri godine. Svi znamo da je Magdia ubila mržnja koja se opasno utemeljuje u Mostaru.Hvala Allahu, ovaj put nije pala mrtva glava.

Ko bi bio odgovoran da je policajac, koji jepovukao pištolj na jednog od mladića, pucao.Da li bi Mostar i taj slučaj ubistva mladog mu-slimana zataškao, kao što je zataškano ubistvoMagdia Dizdarevića. Sva se država digne kada neko ubije ili napadne psa lutalicu a za ubistvoMagdia Dizdarevića niko nije briga. Ponašanjemostarske policije opasno upozorava da bi uMostaru opet mogla biti prolivena krv nekog iskrenog mladog muslimana. Krajnje je vrije-me da se toj mržnji stane na put!

Policajac potegao pištolj namuslimanske mladiće zbog dijeljenja islamskih letaka

Mostar

Bosanski način borbe protiv zabrane parkiranja

8/22/2019 Saff [broj 340, 17.5.2013]


Od potiranja identiteta do genocida

Društvo

Nema nikakve sumnje da je ikavski jezik izraz bošnjačkog etničkogidentiteta kao njihov prvobitni organskiidiom, tj. njihov maternji jezik. Ikavski

jezički identitet je najizrazitija etničkadiskriminanta Bošnjaka u odnosu nadruge balkanske (“južnoslavenske”)narode slavenskog jezika. Taj jezik, kaoderivat praslavenskog jezika, koji sudonijeli predci Bošnjaka iz slavenskepradomovine i na njemu asimilirali

zatečene Ilire u povijestnoj zemljiBosni, služio im je za međusobnu

komunikaciju i stvaralaštvo od starogvijeka, kada su doselili na Balkan (III. – VI.stoljeće), do novog vijeka (XIX. stoljeće)i bio je jasan znak njihovog etničkogidentiteta u odnosu na druge Slavene,koji su kasnije naseljavali balkanskeprostore

Piše: Safet Kadić

Urgnju z povom, r-

ozm uzrocm sr s og gnoc n Bonjcm usrbsko-hrvskoj grsj n Bosnu Hr-cgovnu 1992-1995. gon, n krjukrvvog 20. solj, u srcu Europ, b-k cvlzcj, kko sb ponk hpoko-rsčk oslovljv, pu numno ov-s o (uo)srukcj (smo)pornj bonjčkog n: nčkog, jzčkog,kulurno-cvlzcjskog, ko prohbnog srsv lmncj. O lngvocnog pornj suc nog o rcnj jzč og n o gnocn kob logčn jpu, jr gubk n nmnovnovo u robsvo. Il smr, svjno.

m nkkv sumnj j kvsk jzk zrz bonjčkog nčkog n ko njhov prvobn orgnsk om, j.njhov mrnj jzk. Ikvsk jzčk n- j njzrzj nč s rmnn Bonjk u onosu n rug blknsk(“južnoslvnsk”) nro slvnskog j-z . Tj jz , o rv prs vns og

jzk, koj su onjl prc Bonjk z slvnsk promovn n njmusmlrl zčn Ilr u povjsnojzmlj Bosn, služo m j z mđusobnu

komunkcju svrlvo o srog v- jk, k su osll n Blkn (III. – VI.so j), o novog vj (XIX. so j bo j jsn znk njhovog nčkog n- u onosu n rug Slvn, koj su

ksnj nsljvl blknsk prosor. A,kko j svojvrmno uvro čuvn bč-k prosor Josp Hmm, “gls ‘j’ s svo-

jm rlksm poso j jn o njglvnjh skrmnn- po kojm s slvnsk jzc ns mđu sobom rzl-kuju”. Kko go s lrskom

jzku zmo svk rg jo usrom vjku, zuzv u rj-km onomsčkm prmj-rm, ko j u posljnjmsoljm kvsko-kvsk

jzk posnu občn prnjzom jkvsko-kv-skog s jugosok. Ikvsk

jzk j bo njrzprosrnj-nj v jzčk rncjcjBonjk prm ukupnomoslom blknskom slvn-skom jzčkom okružnju,n smo unur zv. ‘srnjo-

južnoslvnskog okvskog jssm’. Osv bz jzč-kog n, ovorn j pusmlcj hgmonj p su

posl lhk pljn osvjčm hgmonm, jr s gubk n p ro svom ponžnjm.

“Razumi me, čoeče,bosanski ti govorim!”

O nnzvnom žvoukvskog jzk okom povj-s svjoč njsrj sčuvnsrnjvjkovn spomnčkkoks, psn bosn(č)com, okumn-, povlj, bog lrur vlkog broj

svrlc, ko jo žv kvsk nklvl, pk, onomsčk prmjr, osob-o oponm, o Pčuh, o Bogr,Pogorc Skr. P smog Isnbu-l crskog vor. Dokl go su oprl gj go su žvl Bonjc, nosl su svojkvsk jzk govorl njm. A okl srzprosro prosor g j su žv Bonj-c obljžn j nkropolm sk, k-skluzvnm srnjvjkovnm bosnskmngrobnm spomncm. Mp hnkro ol, ko u uvro n znč n zržvč sk, k Blg, u svojoj

nzmjnjvoj suj “Sc”, poklp su mlmr s mpom srnjvjkovnbosnsk ržv krlj Tvrk (Bosn-sko krljvsvo). Ikvsk jzk j bo jsnznk rzpoznvnj Bonjk o oslh

blknskh Slvn. On j n prosoruBlkn ko svojvrsn mjzk služo z sporzumvnj s nbonjcm, p blknskm hjucm mđu sobom.Pozn j prmjr hjučkog hrmb-, Nvsnjc Pr Tunguz, zčnk

hrcgovčkog usnk z 1875. gon,poznog ko “nvsnjsk puk”, koj jmo uzrčcu: “Rzum m, čoč, bo-

nsk govorm!”Por psm bosn(č)c, kvsk j-zk j jn o lmn z uvrđvnj

bosnskog n srnj-vjkovnh povlj. Sv povljbosnskh vlr rugh -ulc psn su u om mn-ru, o Bn Kuln, prko kr- j Tvr , o pos j njg r-lj Spn Tomv l, čk,ulnh gospor Hum (nnj Hrcgovn), nu-krovh Kosč. U m kso-vm onm ‘’ oznčvn jgrmom ‘’ z bosn(č)cl, pk, srocrkvnoslvn-skom grmom ‘j’, koj jn m pozcjm, kođr,ml glsovnu vrjnos ‘’.U sočnoblknskm jz-cm njhovm koksm ov grm č s ko ‘’, p nk monj zlonmjrncz hgmonsčkh rzlog ugrmu u bosnskm kok-sm čju ko ‘’, n ko ‘’,o svr lnn nsporzu-

m rvnj. Njrrnnjosnj bosnsk zržvčn om polju, pok. prosor-c Flozoskog kul u S-rjvu, Hr Kun, u ru Oksovm n nronom cr-kvnoslvnskom jzku, po-čkom smsh gon

j npsl: “U vlkom brojuksov u nzu prmjr ‘j’

j zmjnjno s ‘’, l j n-psno mo gj j skonsk

blo ‘’, o nsumnjvo svjoč o kv-kom krkru ks.”, z bosnsk

koks po mnom Mlčk zbornk z15. vjk j rzolun u vnj: “Po svo-m j jzku o zrzo kvsk ks, o v nročo obro po nzu prmjr u

kojm ‘j’ soj mo gj g nk njblo, ngo j po porjklu blo ‘’, p ko ‘j’ vlj č ko ‘’.” I osl svroc,blo su psl bosn(č)com, blo supsl rbcom (lhmjo knjžvnos)osl su osljn svom zvornom nro-nom kvskom jzku, bz obzr n mj-o n cnrlnoblknskm prosorm

okl olz. Tko su, prmjrc, psl

Zr Arnov z Mosr, Hw Uskuz Tuzl, Mhm-g Pručnn, hž Jusu Lvnjk . O om govor nj-novj rgocjno zržvnj jnog znsupju gr bos()ns, r. Aln

KletvaKletva majkinog mlikamajkinog mlika

17. mj - 7. rž

Bosanskiikavski jezik je

danas kao jedanrazbijeni bardak

bošnjačkogidentiteta.Ostale su

samo krhotinei fosilizirani

relikti. Nijemi vrisak njegovih

krhotina,razasutih po

prahu majkeBosne, vriščećii vapeći

za njenimzagrljajem,

sliva se u očajbezizlaza.

8/22/2019 Saff [broj 340, 17.5.2013]


Kljžj, sržno u rrnnoj sujRlks j u bosnskom lhmjo pj-snvu, koj nvjuj nov bosnsčkprsup zržvnju ovog bonjčkog j-zčkog nsljđ: “Posojnj psnog m-nr, u ovom slučju kvskog, jno j oosnovnh nčl jzčk zkonomjrnossrj knjžvnos. Zpnookvsk zonomj lhmjo knjžvnos, u-

mljn prvnsvno n poskoj kvz-cj ks, onosno poskom kvskommnru, koj nj uvjk psoluno oslj-n – kko s r o prsnrnomomu koj pokzuj orđn jzčkposbnos, bz obvz normvnos u nncj ujnčvnj orđn j-zčk zkonomjrnos – poslužl j koosnov z ormrnj posbn knjžvnlhmjo kon. I por og o s ulhmjo pjsmm uočv noslj-nos, sponnos u obru jzčkog m-rjl, subjkvnos u smslu uporbolkskog, u njm s usnovljuj čvr-s unurnj srukur koj upuuj n krkr lrur: obujm o v brojgovornk rkno skrn pžnju n sb svojom unurnjom vzvnom sruk-urom ormom, kkv j u ovom slučjuuporb kvzm.”

Kolijevka ijekavizma

Znčjnu opzku u om pogluzno j u jnom jlu bogrsk pro-sor Asm Pco, Hrcgovc po rođnju, srbsk kmk po jlu: “Bonjcsu bl psmn u rbc, k su psln mrnjm jzku nsu ml zbor ngo ps onko ko o j govoro. I,o j vrlo znčjno, nron jzk j bo

jzk psn rjč svh koj su bl psm-n, ko su psl n mrnjm jzku”.Svojm mrnjm kvskm jzkomgovorl su Bonjc Mosr. Tj jzk poovl su nbonjc k su u svo-

jm knjžvnm jlm rrl lkovBon k, ko o bo mosrsk kn -žvnk z poh rlzm Svozr oro-v. Spomnu kmk SANU, AsmPco, nč zkl vukovc, jkvc z

Hrcgovn, “koljvk jkvzm”,ko u svom lu Hrc ovčk ovoru knjžvnom jlu Svozr orov nvo: “Mosrsk Muslmn (Bon -c, op..) u orovvom knjžvnom j u mju svoj govorn pos no-s. Prvo, on su skoro rovno kvc,up.: lpo l b, v ov, sm j, kožrbc, vs sv, vojk, ko pvcu, n-sr njgov u (Sn M njr ž-

j); ov, lp, zpov, vr, vl sv,moj vr, u vr, vrm, l ko ojk (Omr-g); zpv, pvo, po g

sm, pv (Osmnbgov rgj); usvu, lvg momk, pv, vojk, lp nno, b s (Trč). Pco posj- j u jlkolokoj nuc ornjpozno su mosrs Bonjc vc

npomnj j o om j n počku20. vjk M. Mls npso v prlog u Ru JAZU. Mls z rlks srog vokl j u p: “Njg (j. vokl ‘j’,

A.P.) zgovrju muslmn kolc ko, prvoslvc ko j l j...”, povrđuju- ko kvsk supsr bosnskog jzk.I u rugm ksn m rovm (Vlmr

orov, Jovo Vukov) konsuj s

so, posojnj kvskog govor Bonj-k Mosr. Por og, Mls j kons-ovo u Mosru posojnj kvskog govor: punc, pu, nmn, pu-, l sv v prornj kvzm,

ko o su: p, , kl, pr, gu-rc, ognj, p, n”, umjso

zvornh kvzm: p, , kl,pr, gurc, ognj, p, n.“Ono o nm ruž sn r č Svoz-r orov j slku govor mosrskčrj počkom ovog vjk vso ,o ..)”, zkl uču-

j Pco obrzlž: “ orov j pso onko kko j govo-ro, lčnos njgovh jl govor, l s osj žnj govor, onko kko s govoru krju okl su lčnos.”

Svojm mrnjm kv-km jzkom govorl su

Bonjc Tuzl, o čmu zor-no svjoč Bosnsko-urskrčnk Muhm HwjUskuj z 1631. gon.O ukupno 700 rč sv sukvsk, smo j sm j-

kvskh. Dkl, svg jnproml j jkvzm u pso-luno kvskom ksu. Očo

j prslojvnj kvskog j-kvskm blo u počnoj, “kolbjuoj”,z, onosno nrsnj jkvskog n kvsk zgovor k j blo zhvlo u-zlnsk govor. Jmčno su s nk rč uUskujno ob vosruko uporblj-vl ko ovh nkolko jkvzm mož b o smog uor koj su vbl ul u njgov govor (nk o njhuporbljv u kvskom oblku, kl

jo u z kolbnj), mož b, kko

vr Alj Nmk, “sgurno z pr prpsvč”.Svojm mrnjm kvskm jzkom

govorl su Bonjc Pogorc kovnsk žlj zrčo muslmnskčrj o Brlnskog kongrs 1878.gon. Bonjčko snovnvo j bloomnnno, u mogrskom, ukonomskom, u kulurnom poglu njhov kvsk jzk, uz kođr obbo-njčk prncp hk (zrz jzkovor-nos gls h), njzrzj h j rnc-ro o oslog snovnv. Nm, o

Brlnskog kongrs vnsko snovn-vo mlobrojnh crnogorskh ksb č-nl su Bonjc s svojm kvskm jz-kom. Njbolj prmjr z o j nnj crnogorsk prjsolnc Pogorc, u

17. mj - 7. rž

kojoj su mlobrojn poroc Bonjk koj su, uprkos svmu, osl u Pogor-c o ns sčuvl svoj zvorn kvsk

jzk, ko zrz svog n.O Brlnskog kongrs žvo pogo-

rčkh Bonjk korjno s promjno.Tursk j prl uprvu Pogorc Cr-noj Gor, koju su o sčnjvl sv-g čr nhj: Vsojv, Ppr, Mor-

č Kun s sjm u Cnju. Koposljc og, po prjnjom prs-cm, počl su msovn sljvnj Bo-njk ov vro u on krjv koj su lj osl po urskom uprvom. Mno-g poroc osll su u Skr, ko -nj sj vlj kojm j prpl Pogorc, nk u Srjvo, nk su snsn n om Po gorc, u Tuzm,

jr j u o vrjm rjk Cjvn bl gr-nčn lnj zmđu Crn Gor Tursk.

Kko nvo r. Ann rgu svojoj okorskoj srcjKrkrsk govor pogo-rčkh muslmn, kvzmpogorčkh muslmn sunjupljvj krkrsk njhovog govor. “Osnov-n onsk obljžj govo-r pogorčkh muslmn (Bonjk, op..) u onosu n hrn (Crnogorc) Pogo-rc su kvc, čj porjklon o ns n s s urno-u uvrđno”, vr rg.Prsusvo kvskog jzk uPogorc mož s objsn

smo zključvo povjsnmprsusvom Bonjk u Po-gorc. R s jnosvno oBonjcm koj nsu osll

koj su z vno čuo z sv ovo vrjmsčuvl svoj mrnj, nčk bosnskkvsk jzk. D j pogorčk zržvčkrkrsk govor pogorčkh musl-mn (Bonjk, op..), Ann rg,uzo u obzr ovu lmnrnu čnjncu,on s n b mučo pokuvju okzoku kvsk jzk u Pogorc. D blmnsl l br zmgll povjsno pr-susvo Bonjk u Pogorc ko omcl-

no kor, Crno orc konsruu rznkvzorj, u u zmku up r-g: “Posoj v orj, čso oprčnh,

pojv kvsk zmjn srog gr-m ï (‘j’) u ovom govoru pogorčkhmuslmn.” Ov s n r “o pojv vs zmjn srog gr m ï”, ngoo posojnju kvskog govor. (Nsr-nu o o s u ovoru n mož m n grm, ngo gls, onm) Al rg,ko zrobljnk prsln sljbnk sr-bokrosčkh oložkh konsrukcj

, po uv o jsn svrmno s-

nj bz jhronjsk pspkv, ono-sno snhronjsku prspkvu projcru prolos. On pr sobom m sljusnhronjsku prspkvu: grsk zj-nc s ogromnom vnom crnogorskog

Tako je

zaustavljenprirodni

tok razvojai bosanski

ikavski jezik konzerviran na

dostignutomstepenu

razvoja, ačarobna

supstancamajkina mlikaprisahla u grlu.

8/22/2019 Saff [broj 340, 17.5.2013]


prvoslvnog snovnv jkvsko--kvskog jzk nkolko bonjčkh mu-slmnskh poroc, čj srj prpncgovor kvsko-kvskm jzkom. (Onposmrnu populcju r jzčkog zučvnj n rncr nčk, ngovjrsk, suponrju hrnsko mu-slmnsko snovnvo, ko su sog nčkog porjkl sog jzk, o mu

j ko ksom nmnul ocjln crno-gorsk srbokrosk o jnsvnom jzku jnog nro v u up unovu zmku.) “Prrono j su s, usljsljvnj, promjn vls, nčn žvo,ucjm kolsv, olvom slmskog s-novnv prlvom hrnskog - obč-

j, kulur govor muslmn Pogorc nl po vmucjm prvoslvnog s-novnv koj j u posljnjhso gon vnsko u ovomgru o j ns njboljočuvn j nknj pogo-rčk govor ko (bonjčkh,op..) sljnk u Skru, nPogorc”, zprvno zkl u-čuj rg. Iz sog rzlog,kko svjoč prosor srbskog

jzk, Mhm Mumnov,u svojoj knjz “Moj Tuz”,j bosnsk govor, s kv-com orjnlzmm, koposbnm olkm, už sus zržl u Tuzm, ngo uPogorc. Bonjčk kvsknsprm crnogorskog jkv-

skog, muslmnsk vjr n-sprm prvoslvn vjr bl suglvn bljz n jnh rugh.

straga poturica

A kko j blo Bonjcm mogulusrr njnovj provokcj prvo-slvnh unmnls u prjsolncCrn Gor, zmlj koj vo prgovorz ulzk u EU. Jsns su u nposr-noj zn Sro ognjs žmj upogorčkoj Sroj vro (zprvo S-

roj (bonjčkoj) Pogorc) osvnulgr uvrjljvog sržj z Bonjk.Z , oj j n rnj o o rčn j-lom bojom, “ukrn” j krsom s č-r ocl, porukom “Bolj j ovko... u muslmn”, ncrn j muk polnorgn ko mbcln luzj n munru.

A nvno j n vrhu sh-kul, ko-đr u Sroj Pogorc, nslrn krs koov grđvn nj vjrsk objk k

ju j počkom 18. vjk zgro h-ž Mhm-p Osmng nj ml vjrskh obljžj n vrhu ko o m

ns. Isn, krs n sh-kul j, z vrjm “vlk Srbj” zmđu v svjsk r, posvo zvjsn pop Rov kkob n n j nčn ozvnčo končn o-lzk muslmn s h prosor, ko

žnju s on progon l pokrvju.Pogorc j ns psoluno jkvsk,l cjl Bosn, zuzv nkh kvskhnklv, prvnsvno Krjn zbog sp-cčnh povjsnh okolnos. I ok sumnjnsk Bonjc u Pogorc, Tuzm Skru sčuvl svoj kvsk jzk, olsu vnsk Bonjc u mc Bosn o-kom vrmn zgubl, onosno obcl

svoj zvorn kvsk jzk. K, kko zo j olo o jkvskog prslojv-nj, onosno nrsnj jkvskog n kvsk jzk, pnj su n koj nuk k rb ogovor, jr socolngvsčknomn jkvsk konvrzj kvskhBonjk slvsk j gnorsl, srbo-

krosk ko ologzrn (vo)nconln nučn sc-pln zkl, ok bosnsk

jo nj n prv nčn n ovo-rl o subnsko pnj z ovj, posljnjm srbskm g-nocom, skovn nro.N rb smnu s um s jkvzrnj bosnskog kvskog jzk ovjlo “poporzumjvjuom pr-

jnjom” n on crnogors “srg pourc”, posbnonkon Krđorđv bun po-čkom 19. solj srbskog pogrom zrbljnj pro-gon Bonjk koj j poomusljlo n svm prosorm Blkn sočno o rjk Dr-n, s jn srn, orsrn

kolonzcj Bosn s jugo-sok s prosor jkvskog nrjčj. R svog golog ob-snk, prvrn zn o

onjg osmnljskog pokrovlj,bz jsn vzj obrn svog nčkog prosor srh o nzvjsnos, Bo-njc su smozjno, uk pokorno,zprvl svoj jzk zpo svojh kunhprgov. Blo j vrlo opsno u kvoj s-ucj okrv nglv svoj (kv-sk) jzčk n, koj b bo očkngoovo ko provokcj, ko o j smospomnjnj bosnskog jzk svog hsorjskog mn Bonjk (Bonjnn)sv o grsj ko srbskh hgmon smlor rrno ko provokcj. Po-o j kvsk bo znk bonjčkog n-, vljlo j u kvoj sucj prbj“jkvskoj mmkrj”. Dukljnsk k-mk Vojslv P. Nkčv smr j“jkvsk zgovor prnn msovnjmsobm snovnv pr njzomTurk o počk XV solj s po-ručj crnogorskog jzk”. Nkčvu

j njbolj rplcr komplcjom nj-gov c: “Ikvsk zgovor j prognn

msovnm sobm snovnv prnjzom Crnogorc o počk XIX solj s poručj bosnskog jzk.”Ugln hrvsk jzkoslovc SjpnPvč olučno zsup zu o mgrc-

16

onom porjklu jkvskh govor u o-nosu n prvobnu kvcu: “Znčjno

j, jkvsk govor nj u 17. solju jo popuno osvojo gornj Ljvo Po-rnj, ko mu j ono blo n uru joo 14. solj. Foč, Čjnč Goržu svojm srosjlčkom muslmn-skom (bonjčkom, op. SK) jlu josu u om solju kvsk nlz s n

prvom supnju mjnj s osljnm jkvcm”, zč Pvč zključuj krnj snovnv s jug zpočnjuoko sm cnj 15. solj nsv-ljju s kroz 16. solj b s poomnročo nnzvrl u 18. 19 solju.

Osj n bos()nsc rzsvjl -nomn prslojvnj bosnskog kvskog

jzk, onosno nrsnj jkvskog n kvsk supsr. Jo uvjk novoljnozržn nomn msovnog prhvnj slm opsmnjvnj n prsžnmorjnlnm jzcm bonjčkog plm-sv, koj j jno blo psmno u svommrnjm jzku, bo j prsun z k-snj gubljnj prsžn ulog bosnskog kvskog jzk. Buum bosnsko plm-svo j prmlo slm, zjno s svojmponcm sog nčkog porjkl, jrnovu osmnljsku vls nsu prhvlko osvjčku, ngo ko sps o vkn-sko-bznskh progon orur, l koonosoc novh, njvh o pozn-h, cvlzcjskh vrjnos. Zsljpljnblsvou mo nov slmsk cvlz-cj bzkrjnog bogsv orjnlnh

jzk: rbskog, przjskog urskog prvo

j plmsvo počlo zposvlj svoj m-rnj jzk. Sv v lju j učlo nov j-zk obrzovlo s n njm, poom svrlo svoj jl n njm v u prvoj lrugoj gnrcj. Posoj mnogo poznhprmjr, ovom prlkom ko posbnonrsnn mogu s zvoj v unuk hrcg Sjpn Vukč Kosč, o ko-

jh j Al-bg bo prv bonjčk pjsnk n orjnlnm jzcm, rug, Ahm,prv bonjčk hz. Srn j okolnos su s mjkn srn bl unuc suln Bj-z II. Il prmjr bonjčkog povjsnčr Ibrhm Aljbgov Pčvj, čj j ocoo u Pčuh ko kolons ok j u Bu-mu solovo ko bglrbg Ibrhmov ž Frh-p, osnvč Bnjluk.On j bo poomk ugln srnjvj-kovn vlslnsk poroc s poručj Zgo, gj ns žv njhov poomc.

“Podrazumijevajuća” prijetnja

Tko j zusvljn prron ok r-zvoj bosnsk kvsk jzk konzrvrnn osgnuom spnu rzvoj, č-robn supsnc mjkn mlk prshl u grlu. Prvo su nž slojv kls (slo-bon sljc, kmov, rgovc, znlj)bl n uru jkvzcj, konkm mjnjm, ovođnjm kmov p

j nro sponno prhvo, upoč-

17. mj - 7. rž

Od Berlinskogkongresa život

podgoričkihBošnjaka

korjenito se

promijenio.Turska je

predala upravuPodgorice CrnojGori, koju su dotada sačinjavale

svega četirinahije:

Vasojevići,Piperi, Morača

i Katuni sasjedišćem u

Cetinju.

8/22/2019 Saff [broj 340, 17.5.2013]


ku, ksnj k j u 19. solju vl-ju sloj po “porzumjvjuomprjnjom”, msovno sljvo u Tur-sku, osvljju občn svj polčk,obzglvljn konomsk zcrpljn, n mlos nmlos probuđnm rzjr-nm kmovm. Drm Bonjk mu-slmn nkon olzk muslmnskog Osmnskog crsv olzk okupor-

sk vls vropskog krnskog Ausrou-grskog crsv bl j subnsk, hml-ovsk. Os žv n ronoj gru, lponžn porobljn po prskom krs l npus ron krj o zuvjk uuđnu, u lk npozn krjv vl-kog Crsv, g “zpov n vr”, ob rko cnrlnohrcgovčk Bonjk Omrg u somnoj Ćorovvoj pr-povjk. Kko svjoč Bonjk FmrS. Bč z cnrln Albnj, zmđu T-rn Durrs (Drč), gj su osll njgov prc z Hrcgovn 1878.gon, obo j jno mjso u Tur-skoj po mnu Yn Bosn, l nj nonjnog Bonjk koj govor bosnsk

jzk. Popuno su s smlrl u Tur-k zbrsl svoj porjklo. Smo j unzvu mjs Yn Bosn (Nov Bosn)oslo sjnj n njh. N krju su ovBonjc, ko vn skulrnh Tur-k zgubl vru. Tu v n “zpov n vr”, ngo nk rug vrozkon.N jkvzcju Bonjk ml j uc-

j slobon crkulcj snovnv uokvru jn s ržv, bl j r-rn pojv ovođnj kmov u Bo-

snu s crnogorsko-sočnohrcgovčkhprosor, osobo nkon čsh pomor kug. Njv broj nnjh krjkhSrb jkvc j og porjkl. Is jslučj s msovnm osljvnjm j-kvskh Brđn u Vsočku nhju, koj

j znnsvno obro srbsk krljvsknolog Mlnko S. Flpov. Njhov j-kvsk prvo j ulzo u govor omg snovnv sog slž, kl sljk,p su u govoru mjnjn nzv mj-s, npr. Porčn u Porjčn, ksnjsu uzl urs počl s zrugv kv-skom nbj kkvsk komplks Bo-

njcm u njhovoj rođnoj zmlj. Uvrjm SHS o j bl službn polk prm bosnskom kvskom jzku, čk smhvnj u kolskm užbncm, jrsu vlkosrbsk hgmon uzml bosn-sk kvsk ko glvnu prprku sml-cj Bonjk. U oj unkcj služl su usljnc. On su osljno uporblj-vl svoj jkvzm, n prlgođvjus skovnoj kvskoj srn. Prvo subosnsk sljc usvjl j ko no n-občno, srno prmmljvo, ko slskoobljžj, poom v u sljoj gn-

rcj ssvm normlno. V slojv z-mljovlsnc su už zržl svoj zvornkvsk, jr su žvl ksnsk zolovno,koj su pržno žvl u črjm p sunjhov konk s kmovm bl rjđ,

7

17. mj - 7. rž

njhov jzk už oso zvorn kvsk.Ko o j pozno, Bčkm knjžvnmogovorom Hrv Srb 1850. gonozvnčn j jkvsk zgovor u knj-žvnom jzku m onsn smrn prsu bosnskom kvskom jzku lglzrn njgov progon.

Bosnsk kvsk jzk j ns ko jn rzbjn brk bonjčkog

n. Osl su smo krhon oslzrn rlk. Njm vrsk njgo-vh krhon, rzsuh po prhu mjkBosn, vrč vp z njnm zgr-ljjm, slv s u očj bzzlz. Nk brkl obnov zborvljnog kvskog n, por rugh nskhkonsn, prsvlj už sps ov-r prspkvu obsnk Bonjk. Alnjnovj poz bonjčkh lngvs normvc n osvlj nmlo n.Ko prgmu kv sucn svjs

Bonjk mož s uz svrmn nor-m bosnskog knjžvnog jzk kojusu propsl sm Bonjc. T norm umjso normvno blr snk-conr bonjčko kvsko-kvsko j-zčko nsljđ ko bn bljg njhov n, nmnuo j uđ, usvojnojkvsko-kvsko. Njmnj o subonjčk normvc morl učn j-

s kompromsno rjnj u propsnmublm, kojm b lrnrl onm:j (mlko : mljko) ko : (p :p), koj u srukurnom smslu m-

ju su unkcju smnčku vrjnosp ormln vrjcj ovh onm nj

jzčk nsnkvn, l unkolko (n-znno) mjnjju lksčku zonomju.U ovom slučju prsun j socolngv-sčk spk, jr ov lrnrju on-m mju nzmjnjv smbolčk znčjz jzčk n govornk.

Ćorović i Kočić u Bosanskomsaboru

U kulnoj srbočnčkoj po-mm nkon vsh

gon prolog vjk rođn Mo-src, prvoslvc Srbn plmn kov, knjžvnk s krj 19. solj,Svozr Ćorov, mož s uz koprgm nčk, vjrsk, jzčk svk rug olrncj sužvo uomnnno bonjčko-muslmn-skoj mosrskoj črj svog vrm-n. Z rzlku o Anr, koj kojucnju ksnj, k su s rzplm-sl srbsk vlkoržvn mbcjn Blknu, hgmonj zvjn u pnslvsčku ju, o Bonjcm prv ngvn bzžvon kvzl-rrn konsrukcj, Ćorov j, kkonlz Asm Pco u crnoj suj,s zrzm smpjm, nskrv-nom ljubvlju, pso o svojm kom-

jm Muslmnm, Bonjcm. “Unjgovm prpovjkm s mosr-skm movm sru s vn opsmuslmnskh ku, b pun cv-

j rvn, jvojk obsu ž-nskm rguljm, momc punmlos sng, koj nk znju buu slov s n konrol-u, l j zo u nko o srjh kojo svm pojvm n ovom svjuprosuđuj smrno rzvnj koj

j kr oj nobuznoj mlospovkn njnu slu sv u snon-ljv grnc”, zključuj Pco.

Z rzlku, pk, o Pr Koč,koj j čso buko u Bosnskom s-boru popu svojh lrrnh lkov

jbln ruonj provocro Bo-njk povcm: Turc u Tursku, ok mu Sv-bg Bg jnpu njobruso: Mđ u umu! – Ćorov

j ko lg u Bosnskom sboru,kko nvo Pco, “zvrgvo ru-glu kolsk prlk onog vrmn”.“Ćorov j ukzvo n psurnosnkh ksov koj su nul njužbnc. Evo jn kv sucj.Đk Muslmn č pr ocm ks:

- J m u crkvu. J sm ro ucrkv.

- A o u crkv, nsr-n sn? – p sr oro g gl-. – Zr s zborvo žmju?- Sro vno m j rž ngo novo– č ml lj n sluju srog.- Š, br? Vno?

- Ako objm o Božu o oc novr, bu vrlo obr... – op č ml.- ...U kol učmo, u crkv molmo...k prom jj, kupu svnjč.- Zr mn krmk u kuu, omuzn

jn...zr o om u kol nuč?Dns nm kvog Ćorov (pon-k mož nlkuj nron posl-nk Popov), koj b, prmjrc, uNronoj skupn jonskog “n- msovnh grobnc” zvpoz pomo bonjčkoj jc z Konj-

v-Polj, u kol b po mnu Pr Koč, n Svozr Ćorov, nkojm vr nvđno nslj rorzposln nsvnc z Srbj, ov-kvm jo gorm kolskm sržjm ko j v o 85 poso bonjčkhučnk. Kko soj u jnom psmubrunčkog “Prporo”, upunog NSRS, brunčk vls u lku nk-njg prsjnk MZ Konjv-Polj, s nčlnk brunčkOpn, uknul su kol čk vou ovl “u npoznom prvcu”, s nsoj, prv sukob polčkprro, voosnbjvnj kolrj ko o “hr čsmu” z pr-vn zmlj ojl kol.

8/22/2019 Saff [broj 340, 17.5.2013]


Borba za opstanak

Kolumna

U tv seriji “Dva smo svijeta

različita” svi su bošnjački

likovi glupaci i primitivci,

a svi kršćanski likovi sugospoda i pametni. Da imaju

imalo mozga na zagrebačkoj

Novoj TV i na sarajevskoj

TV1, gdje se ova serija

emitira, ovo bi šovinističko

smeće odmah skinuli s

programa

Piše: Fatmir AlispahićZnc 25. j 2013., u ognzcjIkog dgokog f-

ku, odž Nučn konfncj đunodn uč od nz-vo “I o o j – uzoc vn-cj”. Kko j nvdno u ozvndokun - onovn dj kon-c Kon ncj j n j noju oku nučnc žvč zzč zj koj bv ž-vnj o o j c j zj-

n kuv onžnj odgovo o ogun uzoc nčn vncj o o j. Končno,ovo b v ozbjn ku n u ofobj u noj zj,uko o o j ofobj v-un godn, o j, zvo,u kojnu gnocdn ov ov Bon Bonjk. Kko j ogud j gvn okč vkok vkovk žnj Bonj-c, koj dn z ko f-non ožnj bonjčk uo-

dukcj, bud godn u-kvn, d on koj n njg ukzuju,u unvzn judk v,budu ogonjn ko zv. kk?! Sjo kkv j v

njno dožvjvo bv u--u d. Muf C o zoo j ukzvo n vjđnj vjkojnj u Bonjk. Sd n o nukzuj nko, b ogo o-

kko j ofobj u okkod. C v nj u--u. N ž o... Io-fobj j zočnčk o-n dokn, čun n on kd žv v u žv, kd bun -ž voj doojnvo, un žv b -n o gv ko joncj zujvnj.Možd j j on

nz zog zbog kojg k dn u BHo v kbnku n ovu u. Možd

j o zog zo n ožo oboj douo koj u ozbjnj

v ov nono.Zo? Zo o u -u zn, oj, d j o o j o o g djonkog ž, vko-kog vkovkog o , nj

ovnčk nkzno,od knko nvodn d-o j, oj nc ojo čn zž odzd. Tjvn nz, kojo ž ofobju n-nu ko dokkndd, zvo j dokzo ono ovnč-ko kku djonkog ok. P, d do? D dno o n nko okv- j oo d budo vj-

đn onžvn? U ovo u oddjonk odzd ž odgovo n čnjncu d bonjčk ngncj nj odg n dvjnj o-fobj o Sjvu.

Od Njegoša do Srebrenice

Ko o j oj knjg “To n-oz” z 2008. b vo -čno žvnj ojv zjnj zv.kog oz, gdj u n 100konkn učjv dokzn dj-k, ocjk voudn kn-

n konukcj, ko j oj knjg

“Rofobj” z 2010. b vo -čno žvnj ofob- j, on konkn j,c, dokz. Iz žvčkog od “Rofobj” oo oz dv Iz-vjj o ofobj Rj Ikzjdnc u BH, v od 18. vgu 2011. dug od 7. j 2012. godn....Z dvno čudo n dočko zvjj, dv u ogu odgovo:

j žv b žvo, žv obk d j žv.

...A žv nj b žvo.Bonjčk žv j o v žvo

ngo o j kd b. Dokz j n k. Pogdj o kkodjonk nucj jvno bdno kju nvk gnocd nd Bojc u- Po 2013.! Pogdj-, oo, ujok k-vo čkog bdo Pk Mun n nu -uoj Fdcj, kko b Bonjc j n bonjč-k “oj Gz”, u ko b oko ovn od dug,

onžn od dug, d b oč! Pogdj- j džvn oz koj

jvno, uz odku Zd,k vod onn o-c ov očk no-jnk! Pogdj bo-n Gunno, j zv.gcon cn u kou zočn nvn jud! Po-g j o no oj-vnj nk do zBH, nko n ojuj c-onč gn oj v jju

o BH nđuju n- čnčk guno og oj!S , ko nkd do d,uvuko u bonjčk nod: nkuc, -, oč, c... Kod j ovo 1945. u S-jvu, kd u vkokzn ob ko 4.000

bonjčk cv, o ouku d onjčk gv ož odj n z . Jdn , dug už ov

koj ujuju. Rkočo , on-ko gndozn, Fudn Rdonč, d j nj Bonjk. P n dokk zj u kojoj j n- guno gvn očk zvjzd!

Šovinizam je legloŠovinizam je leglo genocida nad Bgenocida nad Bošnjacimošnjacimaa

17. j - 7. dž

Sjećamo sekakve je sveneprijatnosti

doživljavaobivši reisu-l-ulema dr.

Mustafa Cerić samo zato što je ukazivaona vrijeđanja

vjerskihosjećanja uBošnjaka.

Sad na to neukazuje niko,

pa bi se moglopomisliti kako

je islamofobijaumrla otkakodr. Cerić više

nije reisu-l-ulema. Na

žalost...

8/22/2019 Saff [broj 340, 17.5.2013]


So u ocjk džv vojndku ož n gunob gvn u u. A z ov djonknkzno oj Zd, koj j ogzou nnju dku u z-j. Zo Zd odžv v-nj kjv bonjčko vno uon go, ko o j odžvo

gnocd nd Bonjc u Sbnc, dugdj. A d Bonjc nu un,v b bo dugčj. Zo Bonjcjju d nu b un, o

j ojk koj n b b nn d b bo očn.

Zuju j ovnčk b- j no, j č nv z ojg o-zz djk kuun bjnu ko Bonjc bvju n kocnc u č oj Ac. Pv j o un jo jdn od očv bonjč-k ncj, znn of. d. MunRzv, j vojo u jo “Bo-

nk Mun u Andvu v- ju” ogoo ofobju bonkog no ovc, gnoc nu o u P.PNjgo, zvo, v o j z og ku-unog obc oko. And joo njdj u ujnčko uob-čvnju Bonjk ko do, n ozdovojvo kog vkog ov-nz, j obzc oj n-vo jdno vko jo fk,knjžvn, ubkuun, uzčk vzjk ozvod koj u ov-o čku ku Bonjk,

ko dug, n n, gu,vn, conn... Sv j ouđno u oku gnocd nd Bo-njc, 90- godn, j u k vk oč, vojkovođ, u-

vo n o obcu vdvoj zočnčk ood.

Izđu Njgo And, d k kn -vnk ( o, Ikov,

Lubd, Dkov, Nogo, d.), nojku, K-dž, Tuđn Md

- zk j o u zzu: jdn u nvod n ubjnj, dug ognzubjnj Bonjk. Svj o

jdnvu vkok knj-g vkok zočn dko j od bonjčkog ko- vnog u, ogoovo jzočnčk Bogd kkuf ov vz. Sd jz zvnjvnj, u

kojoj j n guno- Rdonč v dobou jn og j n

ko. N u nkkvdobo, nkkvog o-nj, o n u n Ru-bk Sk dok u ovono, o-bodno nučno vju n nz-ju vz zđu vkok kuukojo odgjju Sb obj n

Dn) gnocd nd Bonjc! A dvjčk kuu n o d j d-nn u vkoj vj, d jko oč gnocdn nkz zku-fn bogdk ž o u onju, v , o j ngčnj,

u djonku vno u bu-uno. Onko kko u Sb Hvdcnj odgjn n čkovđnju Bonjk, ko dn, jonnzvnj, odgjju nov gncj

17. j - 7. dž

k vk ovn-. Nj ub Bonjk b o o ub bubu, j

j bonjčk o jdn bub. Sjo -ko ko o k kuk-vc z odd “ koon”ubjju boon Bonj-

k. To j k gnocd. A k odgj uvo uovnčk zučvn, j “Lud, zbunjn,non”, odndvno,“Dv o vj zč”.

ultura rasizma

M o d j “k-njnj žnz c nuoku” u j o Izu F-znovu vunc v -o o j nun žnj

un. T ovnčk j j uvo on n zu , j

jvk dj nogo k do objvjuju vj d u zHvk, kd dođu u Sjvo, ž d obđu j gdj n j, ožd d uoznju Iz Fzno-v. Svo Sjvo, u ccj -vkog u, vo n jdnu do-ku ojvu. Kkv Ojd, O,Muzj, Gj! U Sjvu žv knIz Fznov koj j vdnj od v

vjdno, o zdovojv vkovk ovnčk d Bon, Bonjc Sjvo budu bkv – ko Iz Fznov njgov oknovk fj.

Serija “Dvasmo svijetarazličita”dosad je

najveći domettelevizijskog

šovinizmaprema

Bošnjacima,i to u

zbratimljenojprodukciji

beogradskihi zagrebačkihtelevizija,odnosno,

producentskihkuća. Direktno

kazano, uovoj su serijisvi bošnjački

likovi glupaci iprimitivci, a svikršćanski likovi

su gospoda ipametni.

8/22/2019 Saff [broj 340, 17.5.2013]


Mđu, j “Dv o vj zč” dod

j njv do vzjkog ovnz Bonjc-

, o u zbjnoj o-dukcj bogdk zg-bčk vzj, odnono,oducnk ku. Dk-no kzno, u ovoj u jv bonjčk kov guc vc, v knk ov u goo n.No, o vd z jdobvj koju u oducno u jvno:

- “E Hdžfzbgo-v gu oog jk F Onč oj

uugo Bo (Jn On By) no Puno (AdHuov) u Sjvo. Uz ooođk Uz dobv oo u Gdkokzu ujv u n znd o-fnjn gdk obj Goodn.Njgov nov oo u gdu j uvnk ozo; u ud Joo Go-odn, dodnj uvnko, S o dnko ubnog o u du. o ( ko Duvn k)

An (Tnj oj) Goodn ubn ujud uvn ogd n žvo.

Zgžnj nd Fdov vđnj kz- ouzoč z jn uc- j.”

Mun u Onč, kn uGoodn, Goodn u

Sjj ubn oj u g-du, Onč u knc,guc dojc. ..P oku-o, j u voj -

vzo j ofnjngdk ojdoc. B o kznoj kvn u S-

jvu od u dj, Fd j obučn ko dvojč, n-obzovn nn, On

j oko gu d g An ož v njojv... Bojn u ucjkoj ovđuju ovu kc-nu o j u u no ,koj u novu kž “dv o vj zč”, vju n, o vn

gvn, vj kn,ko ofnjn ugožn. N b boo o n j o no, j nj jo

koj vjk nčk kun uunoj BH gnno g-z ko nobzovn vn. D ju o ozg n zgbčkoj No-voj TV n jvkoj TV1, gdj ov j , ovo b ovnčko od knu og, j nj kodokz d j j ujn n v-

jđnj bonjčkog nod, n knj kodk ov z kno-

fobj.Rz u Ac, okj 19. o-j, obno j užvo d ngž cn-c u ozon dv cj d jvju voju u, ko dvju gu-

20

u. Dod u o čn ngvjn bjguc. Ovj djonk ovnz ndBonjc užv d ngž bonjčkguc d gu bonjčk do, koj

obvjvju k vk dgn-k u njovoj ob d b vd kov vjdn. I o guog Šu(En Bg), Iz Fznov (Muf Ndv), E Hdž-fzbgov u zn vjn...

J b, o , bo guc ŽjkoDuvnjk, ko n Goodn, gu-c Tnj Šoj, ko n Goodn -oo bonjčko gucu č d

j bonjčk do. Pobn ovnčk očuj u čnjnc d cnju j žju jud un-k n, č objkvno do-

bj n žn. A on, jdnc, o d ufuovkoj bcj d čk ncodd žj z fcjo.

Vj j d nkon žv-nj fnon zv. kog oz (To noz) kog žvnj ofobj (Rofobj),uu(o) k kujnju gđ kojoo dokz d j vjđnj Bonjk u v j, knjžvno, kku-, d. do jdnvnog, ovnčkog ko-vkog koj ž d Bonjk ugd u vju voj koon-

jn bcj, ko nj vjdn f-čn nod. Bo b ogčno d ovnj bv “jn bonjčk n-ucj”, j j doojnvo jnonj bonjčkog onk.

Muslimanisu Opančići,kršćani su

Gospodnetići,Gospodnetići sustare Sarajlije

i urbani sloj ugradu, Opančićisu kriminalci,

glupaci idošljaci. ...Pai okupatori,

jer su svojimprimitivizmom

istjeraliprofinjenegradske

starosjedioce.

8/22/2019 Saff [broj 340, 17.5.2013]


Mesud Selimović, srebrenički šampion borilačkih sportova

Društvo

Mesud je danas veoma uspješansportista, ponosan musliman,dostojanstven vojnik, mladić koji širi

pozitivnu energiju na sve oko sebe.Njegov put do uspjeha popločan jeteškim iskušenjima koja je pretrpio uratnim i poratnim godinama

Piše: Ezher Beganovićsud Slm, sbčkmp mjst blčkpt u sm žtu j,

m tk ddst pt d, p lč-t f, d ptj bl d uspj ps.Msu j s m uspj sptst,ps muslm, dstjst jk,

mld kj ptu ju s ksb. Nj put d uspj pplč j t-km skujm kj j ptp u tm ptm dm. Msud j sjjdjččkj kž sjt su tbu cd uSbc. “Rđ sm u mbu 1987.d u Sbc. Ml s sjm p t- d u Sbc. Mj jjč sjj t st stdj d j d cd. Mj skuj pčjud mj sdm d, tk kb 11. jul 1995. d”, m Msud Slm stlj, “k sm td b m mld,

k slk su m s ul u sjj kd mu bt. T 11. jul ub smbbu, ddu ddžu, d mj pč db j m blž đk. Sjm s d mbb s mjm ttkm, ddm, m b-

tm d d jd mjst pj Ptč,dj s s m pslm st put k Tul k umu. Nkd u bt b-bu uku kj m pmll p l pj j ujk t. K su sm st-l put k Ptčm. Tkđ,u su tu pku kj s dl pj sm kul Pt-č mjku sstu sm ub uuž, tk d sm jm kjsm p u tj bsm s ddm, m, btm ttkm, ju dj su mmjk sst. Db s sjmkd sm s ttkm ku pdu jd bu, dj sml klk kl mld

mukc, tj p kd mu bt t bst sj l. Kd sm kulpm utbusm kmm kj su pl Tulu, m m bt uku m dddjl su jdu j duu stu. T j b d kd sm dj put l pljubs ddu. Kd sm stl uTulu bl sm smjt u jdmjst u bl Lukc, djsm ktk stl, tm sm t-

l u mjst Lsc kd Pl pt S-bk. Pl sm tk klk mjscs m tt m ju t mljm, msl sm d sm s ub, d mm k sm ttk. Msl sm

d m j mjk ubj sst. Tk smžjl u d d s s jd d,kbd, pjt. Pl j klk mjsckd sm sl d su m mjk sst ž d su smjt u Tul. Ub sm stupl uktkt pl kd mjk. Pl j d d klk mjsc m sm dlj žjlu j . B 14. mb, sm j sst đ, sm j bl lk 3

d u stst, d m, tj d mjjsst j pll. Odl sm j u blcu dj j stl 17 d psll blj sjt. T j b j jd tžk udc m j smbl jk mju pdcu.Pslj k m dsl sm u mjstdj sd žm, u Sm H”. Nk t sdsl u Sm H Msud s plk p-č pkt ujt žt. “Rstsm k stl mj jc, kl s d b pslj pč tt kt. Kd smku u sdju klu b sm k du, ž sm žtm kj ds - ju “mlm”, l j m tlk dl,t m j uu tt , tb sm t ,ujk sm b dlj s m t mm ml kd sm s žl s t m s ds-l. Allm ljm uputm pč smbljt m, k čjm sbbm, tb s kl, jdst m j dl. K mll sm žtj. Od s kl u- j sm lub, p b l ustj d putm t. M utm, uj b uč kd b j ust d s jm pstm bl m j std t sm “muslm” kl-jm. Tk sm pč Allu sdždu d pdm d Nj Sj bžm”.

Tju blčk spt Msud S-lm j up Slku Zldž. “Nkplsk u klub kd Slk Zldž sm s pst pst č jč, kk u j tk u sptu.Dst t sm uč d SlkZldž”.

Msud Slm j pj -t d 4 d p u klubSlk Zldž “Tm –Ct”, dj

j bljj pč tt. Tk pstup Msudu j mu d pst stuk pk BH usm dscplm spt Full-

ctct, Lw-kc K1-plm.l j ptcj Bs

Hc pk sjt WKUscjcj d 86 klm.

Msud Slm j m jd mld. Tk skuj k kj j p u tu ku

j u ptm smju. Pst j sk All b, jd kst čl dut, umldm ljudm. Msud sjpt skust d djl s

sm mldm ljudm. “Puč b mldm

ujk klk d mu tudm s sku-t pžju, kk putm Fcbk tk du č, kk tb bt. Omld,čst s džt All užt bt ssptm”.

Omladino, čOmladino, čvrsto se Allahovovrsto se Allahovogg užeta držite i bavite se sprtom!užeta držite i bavite se sprtom!

17. maj - 7. redže

Allahovom voljomi uputom počeosam obavljati

namaz. Odosnovne školeuzgajao sam

golubove, pa bihvrlo rano ustajaoda ih puštam dalete. Međutim,

uvjek bi ezan učiokad bih ja ustao dase njima posvetimi bilo me je stid štosam “musliman” ane klanjam. Takosam počeo Allahu

na sedždu dapadam.

8/22/2019 Saff [broj 340, 17.5.2013]


U Sarajevu održan Prvi međunarodni halal

sajam - SAHAF

Društvo

Globalno tržište halal

proizvoda i usluga

je procijenjeno na

2.770 milijardi USD, te

eksponencijalno raste

20 posto na godišnjem

nivou. Najmanje 38 miliona

potrošača koji preferiraju

halal proizvode i usluge

živi u Evropi. Korporacije iz

jugoistočne Evrope izvoze

godišnje više stotina milionaeura halal certificiranih

proizvoda širom svijeta

Piše: Anes Džunuzović

Saraj j d15. 17. maja

dra SA-HAF - Pr mđard- a a ajam rm

jgtčj Erp. Or-gaatr SAHAF-a bl GHB It, Agc-

ja a cr t c r aj ha la lkaltt Ctar Sk-drja. Pkrtlj ajma bl Bakr Itbg,čla Prdjdta B- Hrcg r--l-lma IZ B

Hrcg mr. H. Kaa. Sajam jpdra d Vajktr-gk kmr B Hrcg.

kspanzi a halal proizvoda i usluga

Sajam j kp 30-ak lagača malja jgtč Erp kj majhalal crtcra prdj l l-g. Ba Hrcga j aj halaltrt jgtč Erp pa j ajbrj lagača b pra B Hr-cg, al prt bl kmpaj Hrat , Sr j, Ma j. Omkmpaja kj ba prdjm

prhrambh prda prt mpaj

kj ba halal trmm halal lgama, ka halalaj m a m p-

lajm. Otaraj ajma prta j Erdal Trhlj,mtar a rgt , r ar-t dtrj FBH, atmambaadr Kralj Sa-

jk Arabj Ed b M-hamd b Al al-Thaka, tprdtac klk drghambaada arapkh malja.“Itr čka, pjtt-lja, mdja t gtj pkaa

j klka j ptrba a halalprdama pt halal

pdm. Glbal trthalal prda lga jprcjj a 2.770 mljar-d USD, t kpcjalrat 20 pt a gdjm

ŽivimoŽivimo halalhalal

17. maj - 7. rd

Hala forum kao dioSAHAF-a održan je drugog dana

sajma, odnosno16. maja. Forum

je bio fokusiran naoblast sinergijskog

djelovanja halalindustrije u

okviru islamskeekonomije te na

poziciju halalproizvoda u

odnosu na njihovaprava, odnosno nato da se uvidi koji

je to pravni okvirkoji štiti halalproizvode.

8/22/2019 Saff [broj 340, 17.5.2013]


. Najmaj 38 mla ptrača kj prrraj halal prd lg Erp. Krpracj jgtčErp gdj tta m-la ra halal crtcrah prda rm jta. S j brj trta kjpr rraj a a pr g, t jramlj pl trd da pr-đača pratlja lga crtcra j pr g Agcj a crtkacj halal kaltt. S t ba kmra trba bt dlj pr-p t am g praa. Da , ra

am kmraj hra pa, drgh prda lga kj takđrtr aj t a a am m rj -m tmm, d kjg lma, pr-k ajkh lga, pa d tga kak djam. M m am rg a pčtk j mam prdmat ha-lal prhramb prd. Na Balkaptj dj ajk ttcj kjpraj lg halal kmrcjalg ba-karta, t tam prđač kmt-k ljka kj ptrbljaaj d-lj ptac, htl rtra,

t b bl t’’, ka Aml Kač, člargaacg dbra SAHAF-a. Dr-gg daa ajam j pjt Bakr Itb-g kj j pjt klk tada ra adljt rgarajm g

ajma, t j agla da halal č am hraa da jhalal ač ta.

alal forum

Ha a rm a SAHAF-a dra j drgg daa ajma, d 16.maja. Frm j -ra a blat rgjkg djlaja halal dtrj r am mj

t a pcj halal pr-da d a jha praa, a t a d kj j t pra krk tt halal rd. Odjla a dkacj

Agcj a crt craj ha-lal prda Valdt Ptalkaa j da halal d-trja ma br raja t

j pra lkm brjmačh traaja, kja

j phd prtra-

t dtj, latma rkm krgmata, t , bg tga, -rm k a a ajam. “Halaldtrja d lk mgt a kmpaj BH malja rga”,

17. maj - 7. rd

taka j Ptal, ddaj- da j phd jtacj, kad j aktlprkljčj Erpkjj gdj j lka tra kkrcja, prdpcrat a trt a-lal dtrj t pat a trt malja j a tjaj aj crt-

kat. Naja j prta-cj pcjalra aplka-cj a a r t j

ptračma, drkt marktma, krajmap acj at ptr a l rad prd kj

j halal crtcra. Fr-m j prta Salhl-Sayd, gral kr-tar Mđard lamkkmj a halal dtr-

j. “Drag m j t j ha-lal dtrja atplja BH, apmjm da Sjtka lamka rga-

acja a hala l dtrj a jdtm Mkk arađat a ma kj agaa j blat bl da pjdc l rgaacj”, kaa jEl Sayd braaj.

Šef Odjela zaedukaciju u

Agenciji zacertificiranjehalal proizvoda Valdet Peštalić kazao je da sehalal industrija

veoma brzorazvija što

je praćenovelikim brojem

naučnihistraživanja,

koja jeneophodno

prezentiratiindustiji,vlastima i

širokom krugukonzumenata,

te su, zbogtoga, forumi i

usko vezani zasajam.

8/22/2019 Saff [broj 340, 17.5.2013]


17. maj - 7. rd

8/22/2019 Saff [broj 340, 17.5.2013]


17. maj - 7. rd

Halal kuhari

Uklp SAHAF-a 16. maja 20:30 at dra j Gala kcrt Dm mladh Skdrja ka mda r-

ja “MY HIJAB”. U kr SAHAF-a, Udrja khara BH, a aradj a Agcjm a crtcraj halal ka-ltt rgaral j pr bk crtcraj a halal kha-r, ak kj kaddat dbl crtkat “Halal khar”.Stča aja jt khar prtrat kr Ckg hw kj j dra a ajm. Za prprm jla, khar krtlamrc lagača ajma, halal crtfcrah prda, a pj-tc mal prlk da prbaj k halal hra.

Izložba islamske umjetnosti

U kr SAHAF-a bla j ptalja lba Udrja mjtka “El ”. O Udrjarmra prmra tradcal drg prt blk lh mjtt a pr-

tr B Hrcg. T pdramjaj ralčt matacj bjačk tradc-al mjtt ka t : rad mtal, lmart, kalgraja, lmacja, br, rada prcla, ka arm trprtacj th mta thka. Ilb j ča trlk krtčar Ka Šrk.

8/22/2019 Saff [broj 340, 17.5.2013]


Pogledi

Društvo

Niko više nema pravo daBošnjacima, poslije svegaproživljenog, nameće kao uzorknjiževnika čije je ime potpisanoispod naslova pripovijetki koje sameza sebe, bez iščitavanja sadržaja,

sve govore. Recimo samo “Prokletaavlija”, ili “Smrt u Sinanovoj tekiji”.Umjesto, kao obaveznu školskulektiru što je bila u prošlom sistemu,sada knjigu “Na Drini ćuprija” trebana časovima analizirati kao vrhunaczloupotrebe slobode riječi kojom

je pisac, vlasnik kompleksa zvanogkriza identiteta, nanio nepopravljivuštetu bošnjačkom narodu

Povodom obilježavanja obljet-nice Andrićevog rođenja, pro-fesor Ivan Lovrenović nam je,

ovih dana, poručio da Bosna i naravnomi Bošnjaci u njoj, zbog svog odnosa prema slavljeniku i ne zaslužujemo da imamo Ivu. Akademik Abdulah Sidran,neprevaziđeni filmski scenarista reče da sve što je naučio o književnosti dugujeuvaženom Andriću (još sam u dilemi da li je ta izjava njegova zahvalnica tomešto mu je prvog ana pros ave u Trav-niku dato da održi svoje književno večei bezbeli naplati neki honorar, što danasnije baš lahko, ili da, gluho bilo, možda ne planira raditi scenarij po djelu po-kojnika o ćupriji pa polahko počinje sa izvođenjem pripremnih radova u javno-sti). Književnik Hazim Akmadžić dadeizjavu u novinama, vezano za ovu go-dišnjicu, koja je na neki način i odredila naslov kolumne. Insistirajući na tome

a je i pore svega s av jeni io i ostaobosanski pisac, usputno, kao da je tražioneku olakšavajuću okolnost, spomenuda je Ivo Andrić imao krizu identiteta.

Ne znam da li to reče u želji da ogradisebe i svoje mišljenje ili odbrani nečimono što svako normalan, ko razmišlja svojom glavom, mora zaključiti iščitava-

jući je a ovog no e ovca?

I nobelovci lažu, zar ne

Prva i osnovna činjenica koja ruši vje-rodostojnost Andrićevog pisanja je to da do 1910. godine i ekspanzije velikosrp-ske i velikohrvatske politike na ovim pro-storima u svim prijašnjim popisima sta-novništva, postoji samo jedno nacional-

no ime za stanovnike Bosne a to je ime“Bošnjaci” koji su dijeljeni u tri vjerskeskupine Muslimani, Pravoslavni i Rimo-katolici. Tako da Turci on je njime nazi-vao i domicilno muslimanskostanovnoštvo) nisu zulum ilinepravdu, što je njegova stal-na tema, nikako mogli činitiSrbima u Bosni jer njih u njojtada nije ni bilo, kao ni Hr-vata. Ovu An rićevu istorij-sku podvalu, koju je nedavnolucidno razotkrio publicista i novinar Vlastimir Mijović,nimalo slučajno, zdravo za gotovo prihvatili su redom svisrbijanski književnici, istoriča-ri i političari. U uvodnoj ko-lumni lista Avaz od 21. jula 2012. pod naslovom I nobe-lovci lažu, zar ne pomenutiautor napisa: “U svom je u,naime, Ivo Andrić grubo inacionalistički zajapureno kri-votvori bosansku historiju, na bezbroj mjesta, zapisuje grubu neistinuo tome da su čak sredinom 16. stol eća

ovdje živjeli Srbi! ivjeli su hrišćani, da-bome, ali se oni Srbima nisu nazivali jošskoro tristo godina. Sam Garašanin, o ac velikosrpstva govorio je, na Andrićevusramotu, o Bošnjacima kao stanovnicima ovi rajeva, pri tome i razvrstavajući na Bošnjake istočno-pravoslavne, rimokatolič-ke i muhamedanske vjere . Nobelovčeva doslovno učenica, Gordana Kujić, koja se često hvali da joj je Ivo Andrić bio člankomisije na polaganju diplomskog ispita,u svakom svom novom romanu pomjerigranicu bitisanja Srba na ovim prostori-

ma za unazad pedeset ili sto godina. Rečeskoro da je pišući roman o Srbima Bo-sne već podobro zagazila u srednji vijek.Mašallah, dokle dogura! Ko ne voli čitati,može njene ekranizovane serije nekakvih

mirisa proljeća, Balkana i još koječega po-gledati na TV-u. I Ivo bi se ponosio kakoga je njegova učenica, na istom zadatku,u nekim segmentima, haman nadvisila.

A postoji i odgovor zašto je dotični knji-ževnik razmišljao i pisao tako.

U korijenu zločina koje ljudi čine,u devedeset devet odsto slučajeva razlog u traume nastale u djetinjstvu. Ovog

bosanskog Hrvata katolika, pa Srbina katolika, kako se izjašnjavao, hrvatski in-telektualni krugovi nikada nisu prihvatilizbog njegovog porijekla. Miroslav Krleža ga je nazivao fra-beg Ivo (fratar-katolik pomajci i beg-musliman po ocu). Pouzdanotvrde da mu je otac bio oženjen Bošnjak,begovskog porijekla kod koga je majka mu Katarina Pejić ra i a ućans e pos o-ve vezane za održavanja higijene doma-ćinstva. Ostala je sa njim trudna i kasnijepobjegla, zbog sramote, u Dolac blizuTravnika rodbini, gdje se i porodila. Urodni list kao njenog muža, a oca djeteta,njena familija upisuje sarajevskog sud-kog podvornika, starca Antuna Andrića

vjerovatno podmićenog za pristanak na to. Isti umrije dvije godine kasnije. Ovo

je verzija, u bezbroj navrata,ispričana sarajevskom novi-naru i književniku Miljenku

Jergoviću u Zagrebu, kad godbi on u intelektualnim krugo-vima pomenuo Ivino ime. A kasnije srpski biografi pišu da

Andrićev otac potiče iz starekujundžijske pa onda zlatar-

ske sarajevske familije, što nijeutemeljeno. Treću priču jeispričala njegova dalja rodica ito da mu je otac fratar iz Trav-nika i tako dalje. Uglavnom,očetak kao i čitav život mu

je sama kontroverza. taviše, urodnom listu mu je bila upisa-na godina rođenja 1891. i imeIvan. Nobelovac je insistirao,iz samo njemu poznatog ra-zloga, na tome da se godina

rođenja prepravi na 1892. što je i uči-njeno. Znači odmah je imao fantastičnu

memoriju, zapamtivši tačno godinu kade rodio. A što se tiče imena, samo je na knjizi Put Alije Đerzeleza potpisan kaoIvan. Od tada je, po svojoj izričitoj želji,Ivo što je znao ljutito naglašavati. Djetinj-tvo, do petnaeste godine života, je pro-

veo u Višegradu. Majka, tada zaposlena u tkaonici ćilima na Bistriku u Sarajevu,dala ga je svojoj sestri na skrb. U svijestitog siročeta treba tražiti začetak mržnjeprema ocu zbog kojeg je, takav zaklju-čak donose sva djeca u sličnoj životnojituaciji, imao nesretno djetinjstvo. A taj

čovjek kojeg svjesno i nesvjesno prešutnooptužuje za svo zlo koje je snašlo i njega i njegovu majku je musliman (Turčin ponjemu), iz Bosne! Trauma odbačenosti ikompleks nepripadanja koje i jesu osnov-

Ivo Andrić – uIvo Andrić – uzroczrocii

i posljedice krize ii posljedice krize indentitetndentitetaa

17. maj - 7. redže

Kakvu opasnostnosi u sebi lažoriginalno je

pojasnio MarselPrust, jedan

od onih koji sumorali, a nisu

dobili Nobelovunagradu,rekavši:“Vrijeme

prolazi, malopo malo, i

sve laži kojesmo izgovorilipostaju istina.”

8/22/2019 Saff [broj 340, 17.5.2013]


ne odrednice bolesti nazvane krizomidentiteta , glavna su smetnja njegovomkasnijem normalnom životnom funkcio-nisanju. Gdje se on mogao svrstati u sva-kodnevnoj dječijoj igri, na obali Drine,ratovanja Srba i Turaka? Da bi se osvetioonome ko je najviše kriv za prezir okoli-ne, jer zna se da su ga djeca provocirala zbog njegovog porijekla (čaršija je uvije

čaršija, sve zna), nažalost uzeo je peroumjesto noža ili pištolja. Kažem nažalost jer bi broj žrtava njegove osvete oružjembio minoran u odnosu na zlo koje je svo-

jim pisanjem proizveo. Bogom dan knji-ževni talenat je upotrijebio na putu zla, a za saveznike odabrao Srbe jer je svojommitomanskom mržnjom spram svega ve-zanog za Orijent, zajedno sa njima, samonastavio ići putem koji su trasirali Vuk i Njegoš. Ova dvojica dobiše dostojnog nasljednika koji ih posthumno obradova svojim djelima kao što su: Njegoš, tragični

junak kosovske misli i O Vuku kao piscu,o Vuku kao reformatoru, koje prilagodivremenu i ponovo oživi njihovu koljač-ku mitomaniju. Bio je to siguran načinda dobije političku i materijalnu podrškuu veoma, veoma širokim srpskim šovi-nističkim krugovima. Prije ovoga nijeuspio naći potporu za svoje ideje u Hr-vatskoj gdje se izvjesno vrijeme družio sa Gustavom Matošom, koji jeste bio vođa pokreta zagovornika velikohrvatstva, a volio bih da je tako, ne i mržnje sprambošnjačkog naroda kojem je vjera bila islam. A možda mu isti samo nije mogao

ispuniti tražene uslove pa je ovaj potpisao“ugovor” za izdašniju naciju.

U službi fašističke ideologije

Evo par njegovi citata ojima se po-slije dodvoravao Srbima i njihovoj politi-ci u kojoj je na takav način i dobio mje-s o. Katolicizam je prokletstvo za narode i države. Rim (u kom je i Vatikan, mjestonjegovog prvog službovanja) je nesnosnov ažan, o vratan gra Izg e a ao a av Linc, ali je omraženiji i odvratniji . Od sre-dine dvadesetih godina se izjašnjava kao

Srbin katolik, govori ekavicu i piše ćirili-com. Do tada je bio bosanski Hrvat kato-lik ili samo Hrvat (studentska upisnica uKrakovu). Završio je Jezuitsku gimnazijuu Sarajevu, ali nigdje nije zabilježeno da jediplomirao na fakultetu. A onda u jesen1923. kao srbijanski diplomata u Gracuupisuje filozofiju da bi u junu 1924. dok-torirao!!! Bila je to neka super brza austrij-ska Bolonja , ne bi moglo brže ni danas na banjalučkim fakultetima! Prijevod njego-vog doktorata je objavljen tek 1982. go-dine, a za temu je uzeo Razvoj duhovnog

života u Bosni pod uticajem turske vlada-vine u kojoj ukazuje na poguban uticajislama. Nedavno je član Predsjedništva BiH Radmanović dijelio stranim amba-sadorima primjerke tog teksta kao dokaz

ugroženosti Srba u Bosni krozvrijeme i razlog zašto oni nećeovu državu! Za vrijeme agre-ije, srpski oficiri i političariu stranim diplomatama i no-

vinarima po dolasku odmahna sarajevskom aerodromupoklanjali prijevod na engle-ki jezik romana Na Drini

ćuprija , kako bi što brže i što jasnije stranci imali predstavuo kakvoj se vrsti sukoba ovdjeradi. Kao pomoćnik ministra vanjskih poslova u izdajničkojStojadinićevoj vladi 1939. go-dine, na zahtjev predsjednika,izra io je nacrt prije oga za konačno rješenje albanskog pitanja kojeg je AleksandarStipčević, povijesničar knjige,

prokomentarisao doslovnoovako: Ono što je Andrić predlagao se savr-šeno uklapalo u rasističku teoriju koja je uto vrijeme bila u modi u nekim zemljama Evrope, posebice Hitlerovoj Njemačkoj čiji

17. maj - 7. redže

je poklonik, inače, Andrić i bio.(U tom nacrtu je zagovaraoprotjerivanje većine stanov-ništva Kosova u Tursku, asi-milaciju preostalog dijela i po- je u A anije izme u Ita ije i

Jugoslavije.) Po svemu sudećita infekcija fašizmom i kodHitlera i kod Andrića imala

je isti izvor, porijeklo očeva.Dvadeset petog marta 1941.godine kao zvanični prestav-nik Jugoslavije (bio je ambasa-dor u Njemačkoj u to vrijeme prisustvuje potpisivanju Troj-nog pakta u Beču, i izdaji i ka-pitu aciji jugos ovens e v a e.Nakon toga, preko veze knji-ževnika Gustava Krkleca, pje-snika Vinka Nikolića i oliti-

čara Marka ovića poručujedoglavniku ustaške NDH države Ivi Bu-daku da bi želio preseliti u Zagreb. Budak

je odgovorio ovako: Ima u NDH mjesta za sve Hrvate pa bi se moglo naći pravo

Niko višenema pravo daBošnjacima,poslije svegaproživljenog,

namećekao uzor

književnikačije je imepotpisano

ispod naslovapripovijetkikoje same

za sebe, beziščitavanja

sadržaja, svegovore. Recimosamo “Prokleta

avlija”, ili“Smrt u

Sinanovojtekiji”.

8/22/2019 Saff [broj 340, 17.5.2013]


mjesto i za Ivu. Prima poglav-nik u diplomatsku službu i gore od njega, pa zašto bi odbio An-

drića ? Pošto se politička situa-cija brzo promijenila odustao je od preseljenja, a čitav rat suga u Beogradu, koji je bio podokupacijom, čuvali pripadniciGestapoa , njemačke tajne služ-be?! Tako je nobelovac u mirupisao i odmah po okončanjurat objavio nagrađeni roman,kao i ravničku hroniku. A već1946. godine postaje pred-sjednik Društva književnika

Jugoslavije! U Partiju je ušaote 1969., šest go ina pre

svoju smrt? Interesantno jeovdje spomenuti da je svih je-danaest službenika ambasadeu Berlinu prvo protjerano izNjemačke, a kasnije u okupi-ranoj Srbiji uhapšeno i pod optužnicomšpijunaže transportovano nazad u fašistič-ke zatvore i logore. Svi osim Andrića, a niko ne zna kako je on izbjegao tu sudbi-nu? Uz njega ostaje Milica Babić, njegova ljubavnica sa kojom je bio u vanbračnojvezi trideset godina! Njen muž, Nenad

Jovanović, takođe je bio u grupi uhapše-nih činovnika berlinske ambasade i čitav rat im, zbog svoje odsutnosti, u njihovojnezakonitoj vezi nije prestavljao smetnju.O događanjima iz tog vremenskog peri-oda Ivo nikada nije htio da govori. 1958.godine Andrić se u šezdeset šestoj godinisvoga života prvi put oženio. Vjenčao jeMilicu i to tek nakon smrti njenog su-pruga. Postojala je još samo jedna žena koja se pominje vezano za nobelovca sembiografske konstatacije da je navodno vo-lio biti u društvu dama . Iskompleksiraniknjiževnik koji je često pisao o sadistič-im, izopačenim se sua nim scenama

pripisujući ih Turcima (muslimanima),zama o nije p atio g avom šva eranje Marijom, suprugom svog kuma Gustava Krkleca. I oni su Drugi svjetski rat prove-li u Beogradu (Zemun). Dugo ga je isti

tražio prijeteći mu ubistvom.Nije onda ni malo čudna ova njegova misao: Nezadovolj-

stvo samim sobom, u prvomredu, a zatim svim ostalim na svetu, bio je i ostao osnov mog uhovnoga bića, bez obzira na

prolazna raspoloženja i trenut-na mišljenja koja sam mogaoa imam i uspeo da izrazim.

Ožiljci iz djetinjstva ostavilisu neizbrisiv trag, najviše na njegovom samopouzdanju.Rijetki su ljudi koji su imalipriliku duže boraviti u njego-voj blizini. Zna se da je veo-ma ma o govorio i a se nije

volio uključivati u diskusije.Na susretu jugoslovenskihknjiževnika organizovanomsredinom šezdesetih u Du-brovniku, poslije večere, neko

se suprotstavio Andrićevom odgovorukoji ovaj dao na postavljeno mu pitanje

jednog od prisutnih. Bez ijedne riječi no-belovac je ustao od stola i otišao u svojusobu na spavanje, ostavljajući iza sebemučnu atmosferu prekinutog druženja.Nikada nije ulazio u polemiku, ma kolikoda je bilo potrebno i poželjno da obrazlo-ži svoje mišljenje. Mrzovoljan, zabrinutizraz njegovog lica na svim fotografijama zorno govori o duševnom tegobnom sta-nju na koje je samog sebe za čitav životosudio. Sljedeći primjer najbolje govorisa kakvim se silama mraka i zla ovaj sadi-sta družio. Na zamolbu ljubavnice Milicepristao je da u kasnije nagrađenoj knjigizamijeni blažom verzijom opis nabijanja na kolac Bošnjaka pravoslavca, po nje-mu Srbina (inače falsifikovan, prepisanteksta o tom ogavno surovom događajukoji se odigrao u Egiptu), ali na kraju tonije učinio. Prav ao joj se govoreći a i

mu knjiga izgubila na težini, ako bi tajpo njemu jučno važan momenat uma-njio u svojoj tegobnosti i za jedan grampatnje, bola i ljudskog poniženja. Priznao

je da nije mogao ni jesti ni spavati kad je

28

izbacio morbidniju verziju. Odgovornopriznajem da sam nakon isčitavanja opi-sa ovog događaja, nobelovčevog vrhunca laži, u četrnaestoj godini svog života, izsvoje bratstvo-jedinstvene naivnosti i ne-obaviještenosti počeo mrziti sve Turke imuslimane svijeta! Mnogi su mi rekli da su na tom mjestu sklapali korice i zauvi-

jek prekidali čitanje te knjige. A kakav je

tek rezultat ostvario i ostvaruje ovaj opisvajnog Ive kod onih kojima je svetosav-lje vjera, a kosovski mit osnov životnog ponašanja i razmišljanja, uvjerili smo sena svojoj koži i u ovome ratu. Monstrumiz Višegrada Milan Lukić koji je u jed-noj kući zapalio i tako usmrtio osamde-set i dvoje djece, žena i staraca, na suduu Hagu poziva se na odbranu mašućipred sudom knjigom Na Drini ćuprija koja mu, kaže, daje pravo na osvetu. Da li je sada i zadnjem bošnjačkom duduku

jasna težina zločina Nemanje Kusturice,nekadašnjeg Emira, koji krvavim parama

gradi još krvaviji Andrić Grad i tako ve-liča sva četnička zlodjela učinjena širomBosne uključujući i klanje bošnjačkog naroda u Višegradu na mostu MehmedPaše Sokolovića, vakufskoj zadužbini ovegoleme historijske ličnosti, vezira cari-gradskog! Nabijanje na kolac izmišljenog Radosava, koji se po autoru, usput reče-no, suprotstavio izgradnji mosta, što jevan pameti, je sadistički proširen članak pod naslovom - Primjer francuskog div-ljaštva - mučenička smrt el-Halebije objav-ljenog u Sarajevskom Listu broj 127 7.

maja 1915. godine. Uporedni tekst ori-ginalnog prijevoda i Andrićeve verzije jeobjavio Salih Bakarović u listu “Bosanskipogledi”, 1960-1967, Pretisak London1984. str. 235, naslovljenog sa Priča i stvarnost oko Ive Andrića, prvog južnoslo-venskog nobelovca.

Priručnik zla

O Bosni je Andrić pisao sa patološ-kom mržnjom, proganjalo ga je ozračje bosanske, proklete zemlje , bojio je naj-mračnijim bojama, demonizirao njenoislamsko stanovništvo, a na sve načine in-

direktno i direktno materijalizovao mno-go koristi od nje. Kao vijećnik Trećeg zasjedanja ZAVNOBIH-a imenovan jeu Predsjedništvo Narodne skupštine NR Bosne i Hercegovine. Istovremeno je pri-mljen u SANU gdje postaje i ostaje članpredsjedništva do svoje smrti 13. marta 1975. godine.

Za srpsku javnost i intelektualce An-drić je na pijedostalu neke vrste intelek-tualnog sveca, proroka i duhovnog oca nacije te borca za vlastitu nacionalnustvar, ali kao književniku Srbi uvijek daju

prednost Milošu Crnjanskom, a kasnijeDanilu Kišu i Miloradu Paviću. I poredsvih njegovih zasluga u afirmaciji veliko-srpstva, Beograd ga, ne bez razloga, nazva don Ivo. Hrvatska kritika mu takođe nije

17. maj - 7. redže

Nije onda nimalo čudna ovanjegova misao:“Nezadovoljstvosamim sobom,

u prvom redu,a zatim svimostalim na

svetu, bio jei ostao osnov

mog duhovnogabića, bez obzira

na prolaznaraspoloženja

i trenutnamišljenja kojasam mogao da

imam i uspeo da

izrazim.”

8/22/2019 Saff [broj 340, 17.5.2013]


naklonjena i ne daju mu ni prići blizuMiroslavu Krleži i Slobodanu Novakugovoreći da je Andrić uvijek više mitolog nego historik Bosne i bosanstva. Rekoše ida su njegovi romani staromodna proza vjerodostojnija kao kronika, no umjet-nički nedovoljno ostvarena na emocio-nalnom i misaonom polju. Za Bošnjake

je njegov nagrađeni roman priručnik zla .

Akademik Filipović reče za takvo pisanje, još 1960. godine, da je Bosni nanijelo višeštete nego sve vojske koje prođoše kroznju. Rahmetli Muhsin Rizvić, ugledniknjiževni kritičar, zaključi da isti nije pi-sao o Bošnjacima kao ličnostima, negokao o likovima tjeranim silom biološkog poriva i zlovolje orijentalnog despotizma.Takođe ga optužuje kao ideologa reprizepokolja iz 1942. godine koji nije do kraja uspio i stavlja ga na optuženičku klupuprije svih izvršilaca i organizatora genoci-da nad Bošnjacima u periodu 1992-’95.

A mjesto prvog pisca i kod Bošnjaka jeisto tako zauzeto. Neprikosnoveno, svedo juče bilo je u vlasništvu Mehmeda Meše Selimovića, a sada su tu NedžadIbrišimović i Isnam Taljić. Tako je jedi-ni književni nobelovac sa ovih prostora ostao bez titule prvog u sva tri naroda.

Sve ovo naprijed navedeno ovjerilo je jedno iskreno razmišljanje, po meni ne-sretnika, Ivana Ive Andrića kojeg je bilostrah imati vlastito dijete, osnovati po-rodicu, jer su za njega ljubav, dobrota iodricanje bile samo misaone imenice, pa zato i reče: Čini mi se kad bi ljudi znali

koliko je za mene napor bio živeti, opro-stili bi mi lakše svo zlo što sam počinio i svo dobro što sam propustio da učinim, i još bi im ostalo malo osećanja da me požale .Ovaj citat je nesumnjiva potvrda dubo-ke svjesnosti da je mržnja uspjela uništitisvaku pomisao o ljepoti življenja u njemukao i još za života već prisutne grižnje sa-vjesti zbog tragično negativnih posljedica za koje je znao da će njegova djela krozvrijeme neprestano proizvoditi. Slično suse sigurno osjećali i konstruktori atomskebombe, poslije njenog uspješnog testiranja nad japanskim narodom Hirošime i Na-

gasakija. Ali kasno hajrula što bi Bošnjacirekli. Uzeću sebi za pravo da ovako malopreformulišem jedno originalno pro-mišljanje uvaženog književnika ZuvdijeHodžića kao jedan od zaključaka - Knjige Ive Andrića uče srpsku i hrvatsku djecu da mrze bošnjačku djecu, a bošnjačku djecuuče da mrze sama sebe .

Na kraju, treba objasniti zašto jeovom autoru dodijeljena Nobelova na-grada za književnost koja je krunski argu-ment svim javnim i prikrivenim dušma-nima Bosne i Bošnjaka u njihovom upor-

nom nametanju nam donošenja našepozitivne ocjene Andrićevog stvaralaštva.Poslužiću se jednom usporedbom zbog koje moram spomenuti ime Lava Ni-kolajevića Tolstoja. Kultnom svjetskom

29

17. maj - 7. redže

romanopiscu, ruskom grofu, književni-ku i mislilocu, autoru slavnih književnihdjela kao što su Rat i mir, Ana Karenji-na i Hadži Murat nije ni za života, a niposthumno dodijeljena ova nagrada. Za roman devetnaestoga vijeka između 544djela, glasanjem od strane njihovih auto-ra Ana Karenjina je zauzela prvo mjesto, a on proglašen piscem tog stoljeća. Procje-

njuje se da je njegov litreralni rad preve-den na preko sto svjetskih jezika, a knjigeprodate u 220 miliona primjeraka za kojeautor nije htio da naplati ništa. Reagovao

je na sve nepravde svijeta, pa čak na oku-paciju Bosne kada je u otvorenom pismu

Austro-Ugarsku nazvao razbojničkim gni- jezdom pa su zbog toga njegova djela umonarhiji bila zabranjena. Ali odnos ovegromade od književnika prema islamu jebio pozitivan, za razliku od fra-beg Ive.Izopćen je iz vjere od strane Ruske crkve

jer je kritikovao njeno podilaženje vojsci(ovo podobro liči na SPC) i odstupanje

od osnovnih postulata vjerovanja koja su objavljivana od svih proroka (Božijihposlanika) redom. Odrekao se crkvenog učenja, oduševio Muhammedom, a.s., ištampao knjigu odabranih hadisa (izre-ka). Zagovarao je ljubav govoreći: Svaka

je vjera lijepa i svaki čovjek koji vjeruje tre-ba tražiti smisao života, da voli ljude. Za sebe je rekao da mu je islam puno pomo-gao u životu.

Kriza identiteta

Ideji islama, koja se sama po sebi širi

uprkos antipropagandi koju nesvjesnoprovodi i ogromna neprosvijećena veći-ne današnjih muslimana, od strane onihkojima odgovara trenutno nepravednostanje raspodjele bogatstva u svijetu, po-stavljaju se raznorazne prepreke. Jedna oddokazano najfunkcionalnijih je strašenjei plašenje putem medija stanovništva zlom koje ova vjera nosi. U tu svrhu jeiskorišteno pa zato i nagrađeno (ne)dje-lo Ive Andrića. Njegova “vrijednost” senalazi u satanizaciji muslimana i na ta-kav način pravdanja, stvaranja alibija za genocid koji je Evropa počinila nad timkao i jevrejskim narodom Španije. Još jetu friško bilo sjećanje na genocide koje uprvom Balkanskom ratu počiniše prvoCrna Gora pa Srbija, Grčka i Bugarska nad muslimanskim življem prepuštenimim na milost i nemilost porazom i povla-čenjem Turske, i sve to opet pred očima bezosjećajne Evrope. Istom nagradom za iste zasluge , ovaj put blaćenja svoje vje-re, počašćen je i Orhan Pamuk. SalmanRuždi posta nacionalno blago Engleskeza čiju bezbjednost vlada godišnje odvaja basnoslovna novčana sredstva, a dadoše

mu i titulu viteza! Zna dobro drugi Ivansa početka teksta na koju kartu igra i na čiju podršku računa i koji cilj ostvarujepodmečući, ponovo, Bošnjacima čavće

pod goluba ! Sada treba prekjučerašnjim

neopredjeljenima, jučerašnjim musli-manima sa velikim i malim slovom,današnjim Bošnjacima, ogaditi njihovonovo-staro ime i objasniti da su oni opetostali vjersko ekonomske Hrvatske i srpske

poturice . Jer, što se svađamo, pobogu,kad nobelovac Ivo Andrić pripada svima nama, a zar nije on najmjerodavniji, kaodobitnik te prestižne nagrade, da nam

objasni ko je ko u Bosni! Ovdje baš pasa ono malo morgen. Nobelovu nagradu nisu dobili, po-

red Tolstoja, ni Anton Pavlović Čehov,Franc Kafka, Marsel Prust, Nikola Tesla,a iz moralnih razloga odbio je da je pri-mi francuski filozof, romanopisac i esejist

Juan Paul Sartr. Čovjek po imenu AlfredBernhard Nobel, hemičar, industrijalac ipronalazač, ostavio je cjelokupnu ostav-štinu kao fond iz kojeg će se finansiratinaučna dostignuća iz oblasti fizike, hemi-

je, medicine i književnosti. Zbog svojih355 izuma vezanih za transport i usavr-šavanje eksploziva nazvali su ga genij zla itrgovac smrću. I on je jedan od onih kojisu spoznali zlo kome su pomogli da seafirmiše i realizuje u masovnim ubistvima ljudi. Svojim testamentom je razačaraorodbinu i pokušao umiriti svoju savjest.Možda se zato često dešava da njegovenagrada dođu nezasluženo, po nekimčudnim kriterijima, u ruke onih koji

je ničim nisu zavrijedili (a možda je tobaš zasluženo). Recimo, glavni piromansvjetskih sukoba i ratova Henri Kisindžerdobitnik je nagrade za mir kao i Evrop-

ska unija ove godine, valjda za uspješnoodigranu rolu glume kod vremenskog razvlačenja trajanja agresije i održavanja embarga na oružje prilikom provođenja genocida nad Bošnjacima. Vjerovatno jeda su u tu nagradu uključene i mnogo-brojne farse od suđenja u Hagu i istih ta-kvih presuda nalogodavcima i izvršiocima krvavih radova.

Niko više nema pravo da Bošnjacima,poslije svega proživljenog, nameće kaouzor književnika čije je ime potpisanoispod naslova pripovijetki koje same za sebe, bez iščitavanja sadržaja, sve govore.

Recimo samo Prokleta avlija , ili Smrt uSinanovoj tekiji . Umjesto, kao obaveznuškolsku lektiru što je bila u prošlom siste-mu, sada knjigu Na Drinu ćuprija treba na časovima analizirati kao vrhunac zloupo-trebe slobode riječi kojom je pisac vlasnik kompleksa zvanog kriza identiteta nanionepopravljivu štetu Bošnjačkom narodu.Njegove neistine, uobličene u književna djela, neprekidna su prijetnja i novo sjemezla zasijano u međuljudskim i međunaci-onalnim odnosima na Balkanu!.

Kakvu opasnost nosi u sebi laž origi-

nalno je pojasnio Marsel Prust, jedan odonih koji su morali, a nisu dobili Nobelo-vu nagradu, rekavši: Vrijeme prolazi, malo

po malo, i sve laži koje smo izgovorili postaju istina.

8/22/2019 Saff [broj 340, 17.5.2013]


Svečanost u Rijeci: Otvorena najljepša džamija na Balkanu

Društvo

Riječka džamija je treća

u Hrvatskoj, sagrađena

nakon zagrebačke i gunjske.

Gradnja cijelog centra je

trajala tri godine a djelo je

akademskog kipara DušanaDžamonje, te arhitekata

Branka Vučinovića i

Darka Vlahovića. Nalazi

se na veoma atraktivnoj

i dominantnoj lokaciji,

uz gradsku zaobilaznicu

na Zametu, odakle je

prekrasan pogled naKvarner i Učku, ali i na sam

grad.

06.06.2013.god.

Planiraju ponovopos etiti Ri eku

U ranizaciji MIZLivn, MIZ Tmislav-ra i MIZ Glamč na tvaranje Islamsk centra i žamije u Rijecikje se esil 4. maja . ine, išl je ipeesetak žematlija izlivanjske reije, a vđa puta je bi presje-nik MIZ Livn hažiHajruin Maksić. Uznjea, autbusm je jš

putval 4 Livnjaka,4 Duvnjaka i peterGlamčana, k je u-berski imam sa članvima p-

rice i prijateljima putva vlastitim au-tmbilm. U masi prek . pristilihvjernika i znatiželjnika iz cijel svijeta, međukjima je bil k 5.iz BiH, vjervatn jebil jš psjetilaca izlivanjske reije kji sušli u vlastitj režiji.

Vđa puta hažiMaksić je zavljančitavim putvanjem iističe a su svi putnici unjihvm autbusu biliuševljeni cijelm r-anizacijm, a psebn

čekm u Rijeci, jesu ih čekali ljuba-zni maćini i bata

trpeza. Putova i smo pre o

Prisustvovalo i pedesetakPrisustvovalo i pedesetakdžematlija livanjske regijedžematlija livanjske regije

7. maj - 7. reže

Prisutnimase obratio i

reisu-l-ulema uBiH Husein ef.Kavazović koji je istakao da je “otvaranje

džamije u Rijeciveliki dan zamuslimane

Hrvatske i svemuslimane,te da je ovim

činom Hrvatskapokazala da je

zrelo društvo zaEvropu, a Rijekakozmopolitski

grad, otvorenihkapija svim dobro-

namjernicima.”

Na otvorenju IC Rijeka i 50-tak džematlija LK

8/22/2019 Saff [broj 340, 17.5.2013]


Bosanskog Grahova, Knina iPlitvica a po jednom putniku

nas je koštalo 40 KM. Srelismo se i sa našim mu tijom Sei-dom ef. Smajkićem i ukratkore apitu ira i trenutnu o n-ovu určinice i druge naše ak-tivnosti u Livnu, Tomislavgradui Glamoču. Ja sam se susreo i sa g avnim imamom iz njemač og Ulma Bilalom Hodžićem, zatimsa svojim ivšim žemat ijama iz Pilippsburga MuharemomKovačevićem, Langić Đemilom

i njegovim sinom Lutvom, o- jom prilikom smo razmijeniliin ormacije i utis e sa putova-nja i sa lica mjesta. Nakrat-ko sam se susreo i sa glavnimriječ im imamom oji nam

je poželio dobrodošlicu”, izjavi je Maksić, avši a t-km putvanja spavanja skrnije ni bil, već sam pjesma iveselje i u lasku i u pvratku,

a najraspjevaniji je, kaže, bi,lamčki imam Muhame ef.Dralvčanin. Tlik su, kažeMaksić, svi bili zavljni a su

izrazili želju a št prijebnve psjetu Islams-

km centru u Rijeci, sa,p mnima, najljepšmžamijm na Balkanu imeđu najljepšima u Ev-rpi.

ami a za ponos

Riječka žamija je treća u Hrvats-kj, sarađena naknarebačke i unjske.

Granja cijel centra jetrajala tri ine a jel je akaemsk kipara Dušana Džamnje,te arhitekata Branka Vučinvića i Darka Vlahvića. Nalazi se na vema atraktivnj i minantnj l-kaciji, uz rasku zabilaznicuna Zametu, akle je prekrasanple na Kvarner i Učku, ali i

na sam ra.Centar je pvršine .8metara kvaratnih i plivalent-n je saržaja. Džamija-škljka

7. maj - 7. reže

ima prstre vjerske,brazvne i kulturne

namjene, te prateću in-frastrukturu i priličnsređenu klinu, kja će se jš tjerivati.Građena je srestvima brjnih natra, prijesvea muslimana iz Ri-

jeke i Hrvatske, te ru-ih zemalja i natra,među kjima je najvećinatr ržava Katar čiji

je ministar vakufa GajsMubarek el-Kuvari i t-vri žamiju, primivšizlatnu vakufnamu.Ukupna vrijenstprjekta je milina

eura. Osim najviših prestavni-ka iz Hrvatske: presjenika Ive Jsipvića, Stjepana Mesića,

Jaranke Ksr, Jsipa Leke,Slavka Linića i Željka Jvanvića,viskih plitičkih zvaničnika iz

BiH, te reisu-l-uleme IZ u BiHHuseina ef. Kavazvića sa mufti- jama i brjnim imamima, ptmprestavnika vjerskih i kulturnih

Centar jepovršine

10.816 metarakvadratnih i

polivalentnog je sadržaja.Džamija-

školjka imaprostore vjerske,obrazovnei kulturnenamjene,te prateću

infrastrukturui priličnosređenu

okolinu, koja

će se jošdotjerivati.

8/22/2019 Saff [broj 340, 17.5.2013]


institucija Hrvatske, svečanstisu prisustvvali i prestavniciKuvajta, Sauijske Arabije, Oma-na, Turske…imami i vjernici izNrveške, Njemačke, veske,Belije, Austrije i ruih zemalja širm svijeta.

“ elim vam dobrodošlicu u

Rijeku, hrvatsku i mediteran-sku luku, grad koji po svojojotvorenosti i multikultural-nosti ima obilježja istinske ev-ropske metropole. Džamija seizvrsno uklapa u ono što Rije-ka zapravo i jeste - istinski ev-ropski grad koji pruža jednakemogućnosti svim građanima”,izjavi je ranačelnik Ri-

jeke Vjk Obersnel kji je

skupa sa županm VijemVujićem, zarebačkim muftijm Azizm Hasanvićem i lavnimrječkim imamm Hajrui-nm Mujkanvićem uz pratnjuKUD “Zvir” Jelenje, jevene unarne nšnje, čekiva steu VIP prstru isp žamije.Psebn su se jmila jeca:jevjčice jevene u hrvatskenarne nšnje i ječaci u arap-sk - šeikvske.

Prisutnima se brati i reisu-l-ulema u BiH Husein ef. Kavazvićkji je istaka a je otvaranjedžamije u Rijeci veliki dan za muslimane Hrvatske i sve mus-imane, te a je ovom činom

Hrvatska pokazala da je zrelodruštvo za Evropu, a Rijeka koz-mopolitski grad, otvorenih kapi-

ja svim dobronamjernicima”.Izranju i tvaranje žamije u

Rijeci su pzravili i ef eleaci- je Evrpske kmisije u HrvatskjPaul van Dren i eneralni tajnik Hrvatske biskupske knferencijemnsinjr Enc Rinis, ali i brjnirui zvaničnici i velikstjnicisu nalašavali a je riječka “škljka - žamija za pns” i višestrukumjetničk remek jel, u kjemće se vijati vjerski, jn-bra-zvni i kulturni živt rječkih musli-mana. I ne sam njih. Uz t št je

vjersk-brazvn-kulturni centar,rječka “škljka” će siurn biti iznačajan turistički centar Kvarnera,cijele Hrvatske, pa i šire reije.

32

7. maj - 7. reže

Mališani u arapskim i hrvatskim nošnjama

Otvorenje džamije u Rijeci, dobrodošlica svima

Predsjednik MIZ Livno sa imamom iz Ulma

Visoki zvaničnici u Rijeci

8/22/2019 Saff [broj 340, 17.5.2013]


Hakeza istesleme zevdži el-‘anid li re’ji / “Ovako ćeš privoljeti muža da uvaži tvoje mišljenje”

Islamske teme

Poštovana suprugo, potrudi se iiskoristi plemenite motive i poticajekoji su već duboko ukorijenjeniu duši tvoga muža, razbudi ih irazdraži, i iskoristi na najbolji način.Uspiješ li u tome, vidjet ćeš daće on, uz Allahovu pomoć, vrlobrzo udovoljiti tvojim zahtjevimabez obzira što on uopće, poodređenom pitanju, ne dijeli tvoje

mišljenje niti se s tobom oko njegaslaže, jer emocije vrlo efikasno rušesve barijere, uklanjaju sve preprekei skidaju koprenu sa očiju našihoponenata

Piše: Adnan Abdul-Kadir Preveo: Amir Durmić

čjk z p K‘k j pt s s p- j s jk. Nk

t pt đ ,ž j, t j sjj zpj- kk kk s s j t sp jk t žđ. Mđt, t k j ž s -pj, č j g kk gkt, t jst j pj, p j -st ptt. K j stp p -, pt j zpj kkkk s t žđ, t zč g pt g t j g

s j p, t pt st j s pj, z sj sj j ssjč j s j , z

j sp k c zj, kj jh .

K s t , tc g pt:“Kk s s p pt?”, g: “K s ppt p , spst s s s kkh s p t žđ, đt,t s zč g kk gkt...”

Pj g t j sj pč,tc g pk č : “T sh ptjt sj j p-tt g! Ak tk s pstp, st t sj s!”

S č: “D, pstp stk sj g, pt s spt zst kk h s p (j-k), đt, g j pt zgkt p s pč jt p...”

Otc g pt pk č: “T sh t sj t p j-, k tk s pstp, s-t t sj s!”

S g: “D, tk spstp. Sj sj s psj-k j jj jh k czj kj s h ...”

Pt spg,jst ž, k z-s sj jj ppg sj st, st pk

p jč, pžj j g tk zg - h p tkž t s, j p-stj čjk kj j g g ssj jgj, zkjčk stg.T j j k ž gj tg sjg kk h s s č s t s pstg.B sg ž p-stč g zs pjs

sj j sj jj,t zj g ptj, s sjt

jk ž cjj.Zg tg, pžj sj t g pj s k st jg jč h z t z-g čžj čj.

Sarađuj s njim, pruži mu podršku i bodri ga.

otakni plemenitost ko a se kri e unjemu

Hz . A-Mtt, Ps-k, s...s., ž, pjg t pt s , č j pst pčj Mkkskg h- t jč. K s t z , kk p skp Kjj kj s č čst sj žjc Sf M, p čj h jst k-k j stj sp kk j čk pstg, tj. kk j jč sp p-gt, pt t sjj k.

Jg s z đ

ž kj pk: “O č A , s t j tj t M-h ž st E Dž-h! O s , ž -đ...”. t j k, Hz

ž ppt: “A g j k kk s p?” “D, tk Ah,j s g g!”, g .

Hz s ž pt jstgđj z đ t skp- j kjj g j jst ž. O j s sj z S- M, đ j s z

E Džh. Nk t ss sj k, Hz pč s sj čjzjtj č: “Isp

s tk tk stj, pg s tk tkpt.” Zt j jčkz sj k j žst-k t E Džh pg, j t -c zj , k: “Oj pt st k, g pt sj!”

Vj t s s, g skč g jpjk z k B

Mhz t htj -t Hz kk p-g ztt E Džh.O gs pk: “I t s szg pt5!

“A k t sp- jčt?”, pt h Hz st: “I j s , s sg g t s jg 6 , js g psjčt j st Ah Psk j A js st. A ,k s sjt k j tg tk st, pkjt tspjčt!

Hz, jh h, pj gt E Džh spst zjđ-t jgg t, tj. M ,s...s., pk pk cjg čjčst, p j s-, đt, k t j E Dž-h sk pj j p- cj g s s tt ppk sj pc, sj č p s.

robudi n egove emoci e

Pt spg, pt s skst pt t ptcjkj s k kjj tg ž, z h zž, skst jj č. Uspj

Potraži putPotraži put ddo njegovog srco njegovog srcaa

17. j - 7. ž

Iskrene emocijei suptilnost

koju pokažemonavest će drugustranu da opetdobro razmisli

o svojimdosadašnjim

stavovimai svojim

mišljenjima,te će potražiti

način darevidira te

stavove i stavi

se na našustranu.

8/22/2019 Saff [broj 340, 17.5.2013]


t, jt , z Ahp, z jt tj z-htj z z t p, pđ ptj, j tj -jj t s s t k jg sž,

j cj ks s -j, kjj s ppk skjkp s čj h pt. B-đj cj sjj k h

tth stjk, spjh, tčk, stt p-žj z kjg jj sjtt g tg. Pj tčt j spj kk s tt- stjc đs pz- sk jj, kk j sčj s

č g.U g kjj t skpj

č Hjjsk spz P-j H j jj7, Ps , s...s.,zpt s z M k Mkk s -j ‘. K s s M , s...s., jg

sh pž Mkk g -k j, Kjj ps z-s j t j zstp pg. Oj zsk j z-tk Mh, s...s., p s-k cj t jj ‘, k s ss s j zg-, s Kjj t s pk Mh, s...s., ž stt sj j.8 Kk j p jsp, Kjj Mh, s...s.,g pt k zsk ps č-jk pjk z p K9,

č pg pskh p kj s sz s j (tj. Kjj-) kk s kt ss s Ps-k, s...s., z kjjskpjg zhtj, t g j s

t zhtj ss z jh t pstt, jkk jh pst,, s...s., t zt s psk p stt st Kjj s,kk đ , zj s j t pt s.

Ič, j Kj zzt j pt ststH sj j kptj p žtžtj kj s -jj k pk ž-t K. K j Psk,s...s., g g g zsk z kjg j z ž stst K, -č s z j

j z cj k jg p kjjpzt cj t t

pk jg spt sjj k Bg t sthptj kj s jg sc.

T p, Psk, s...s.,č sj sh: “O j čjk kj z z kj cj č žt žtj p h ptjjt pj k h .” Pt j -

k sst č h, sp s tjj k- jj k pk K. U-st, tk . K s g s-s, gs s zg tj,

h j k hj čt stt. Sk gk j jk tj:Lebbejke Allahumme lebbejk, lebbej-ke la šerike leke lebbejk, innel-hamde ven-ni‘mete leke vel-mulk, la šerike leke

17. j - 7. ž

– Oz T s, Ah,z, z T s,T (kkg) s-g, z T s; stsk zh, s gt s st ppj sT, T (kkg)sg.

k t j Kj

g j čst j pz, pp sg sjj shst -jj t s h z sthstp t z Kjj- pth s Ps-k, s...s., p j zg. K s ss sKjj, čč: “Ah , j j-p t p č g čjk (tj. Mh,s...s.) t K!Dz t psjt

K pstt g ‘!”Dk, j čjk s j

st j st M , s...s., sptstj s Kjj, s z-hjj t t j Psk, s...s., j sp pt cj kjg pkt spt sjj.

Pt spg, z h sčhpj cj g t ks sst kj pč-t pt sc sg ž. Oj s g pč p j, pcj

pt zđ č tkj pt jg sjj, pt st skstt sj st-

jj c sj phttj jj tj pjg.

Poštovanasuprugo,

potrudi sei iskoristiplemenitemotive i

poticaje kojisu već dubokoukorijenjeniu duši tvoga

muža, razbudiih i razdraži,

i iskoristi nanajbolji način.Uspiješ li utome, vidjetćeš da će on,uz Allahovupomoć, vrlo

brzo udovoljititvojim

zahtjevima.

8/22/2019 Saff [broj 340, 17.5.2013]


K s s sp zđ Ht- j Zk . B , Zk jt O . Htt, jhh, kj j t h- pž s Htj. Nkt j Zk pč kz kj spt g j j zjđ, O,jh h, stp g j zt.Htj j stj k O, j-

h h, zzt cj p g j s sj g pstz zt, j O, jh h, j, s k Htj, k -st jt pjsk, j zct:

A šta ćeš reći ptićima, samim nasred s epe

Golovrati još su, od žeđi i gladi strepe Njihovog si hranitelja u jamu mračnu

bacioHalali mi, Omere, Allah ti se smilov’o! K j č sth, O

s s pst g, j tpk k: “D k ssj pjs gc tk jđj!”

Cjj spg, kk ž j j t t zgsp z, pkj jpt cj, , kčj č,t s kt jg sc.

Ppj U Ah: “Utc k s k hž k-t Asj, j ž j t j k z k s jk pj O . Htt, j-h h, kj j č p p-

ž s s p , j t pj g t pt s.St j p pt : ‘K-t pt, U Ah?!’

‘D’, g s . ‘Ahs k, t Ahjzj ptžt sg tčt. V st

s z ks stj, spj st st, p zg tg -z Ah

kk zz z stcj.’O jj t č: ‘Nk

s pt sgst!Ktj j O-

pstpk, U A-h j k: “T pks k O j t-k z ssjj st k jg j k t sč s j.”

K j j ž A . R‘, sp-č t s g, j

pt: “T k pžjkj O p s?”, g: “D, ps.” Mž jj t zt sj- jč: “Pj -gc Og c Htt pt s g O!”

35

Mđt, k ktkg , O jst p s t k-sj pst t s p

žst sskj ž.Isk cj spt-

st kj pkž st g st pt - zs sj s-j st sjjj, t ptžtč t stst s st.Zt t, pt sp-g, pkj pjt t sj stj-j gpg s-

jgg ž s sž s t phttj jj, p , z

Ah p, t spjt.

Pripremi teren i probudi i potakni njegove emocije.

17. j - 7. ž

Bilješke

1. Oj gđj spj I Kjj s j Miftahu daris-se‘ade, jjg zj t pj. U jj s j j Ap j st s- jt g, s k g j j stj sp kj j p skg. Ič, j pgskh čj kj s pžj pssk Ap j tz. ‘j, tj. gtj z t ptckj s pth g pp tk j tj pt. Nk stj s ‘j s gtj z ptčjg gj. Psk, s...s., j j-stj hs z ‘j k sp st gj sh, p j s t zj. At j pj kk pkz j tc pstc s pč t s s pj z p, tj č j spzj. (p. p.)

2. U kj j č jj -jč zj. (p. p.)

3. Nk Hz . A-Mtt-, jh h. (p. p.)

4. Iz kjg j E Džh pj-k. O j s, k, jg . (p. p.)

5. K k p s, c Mkk z jg pg k spt (. s’t), tj. j pjj, j p s. (p. p.)

6. Tj. Mh, s...s.. (p.p.)

7. B j t jsc z--k‘ stg p Hž. (p. p.)

8. P zsk kjg s Kjjps Mh, s...s., z s M-kz . Hs . -Ahj j zg čjk. (p. p.)

9. Oj čjk s z E-Hjs . Ak j pg tkzh Eh-, Eh j zjčk z z

skh p kj s s-zt s Kjj. N s z p H, gj j j szk pst skpj. (p. p.)

10. Tj. ppk p K, s spt E-Hjs.(p. p.)

11. Htj() j k pztg pskg pjsk kj s sj pk-tsk j pzj pč j pj s. P j s jk j Mh, s...s., j ž, pt s k jg, s...s., stt, zt s pt pkj -t s. P j Dž .Es . Mk -As. Nk Htj(),t zč kpc čjčjk, jzg sg g st. (p. p.)

12. P j E-Hsj .B . I-Kjs. Nk Zk,t č zč tp, tj. p jsc, - j zg sg zzt jpg c. P- j s k j Psk,s...s., j ž. (p. p.)

13. Gt, tj. tk s j pj t j k. O st-h j tčk ht kzt jc kjj s k t. (p. p.)

Bodrećisvoga mužai podstičući

ga da iznese ipojasni svojeideje i svoja

mišljenja, dat

ćeš mu doznanja da ga

poštuješ, a onće se osjećati jako važnimi cijenjenim.Zbog toga,

pažljivo slušajšta govori iponašaj sekao da su ti

njegove riječimehlem za uši

te da izgarašod čežnje da ihčuješ.

8/22/2019 Saff [broj 340, 17.5.2013]


Poslanica o islamskom pravu: Izvori šerijatskog prava (III)

Islamske teme

Onima koji na bilo kojinačin dovode u pitanjelegitimitet Sunneta, i njegovunormativno-pravnu snagu,upućeno je sasvim logičnopitanje: kako i na koji načinimplementirati opće kur’anskeodredbe: Obavljajte namaz i dajite zekat , A hadž i umruradi Allaha izvršavajte, sobzirom da način, vrijemei mjesto njihovog izvršenjanisu precizirani kur’anskimtekstom, i da li se u tomslučaju (nepostojanja izvornogPoslanikovog tumačenjai pojašanjenja) svakompojedincu, ponaosob, ostavljamogućnost utvrđivanja i

usvajanja vlastite forme kojabi se temeljila na slobodnojprocjeni i proizvoljnomtumačenju zakonskih tekstova?

Piše: Semir Imamović

Ups jz u jč ijas s kst u d zlčt, lsdn znčnj:

p j jnj, ž s: i-stu sevbe bizirai’ - zjs dju lkt (-n); ug, zj nč-

nj (snjnj), kž s: fulan la jukasu bi fulan - tj tj čj s n ž p -t s n čjk.

U tj jtskg p ijas n gj sdfn k “pn zjd-nčnj gnk ( fer’a,nnstlg pg slu-čj kj nj guln z-kn) s sn (asl ,zn pn slučj lzkn ttn slučj)

u clju bjdnjnj pps u m n snu pstj-nj zjdnčkg zknskg (png) zlg (‘ille, fktng uk) u b slučj.”

Pj z t j jt: O vjernici, kada se u petak na molitvu pozove, kupopro-aju ostavite i po ite molitvu o aviti; to

vam je bolje, neka znate (El-Džuu’,9.). Zknsk zlg n (‘illet u pju j bljnj tgnu j zn, kj ž dst dstljnj džu-nz, kj sp-

u stg js užnst arzi ajn .

Anlgn t, zbnjuju s s du-g psl u t j, kj gu btuzk pputnj džu-nz.

Dug pj: Rk j Pslnk,llllhu ‘ljh sll: “Ubc (z-

knsk nsljdnk kj ubj sg st-tlj) n p n nsljdst.”Zknsk zlg n (‘illet u pju j žlj ubc d s, puubst, punjn dgn sg nsljdng djl, n j zbn nsljđnj. P st pncpu, z-knsk p ž bt uskn s-k dug pn subjktu, kj sn slčn (nzknt) nčn pku d- sg p, k kd b plcpuk ub sg pučtlj tkpku ubzt znj puk uju kst. T tb pddt d

ubst, u p u dug sluč- ju, sttus tkg kčng djl z kjg j pdđn njstžj kzn.

P t, nlgj s n ust-nlj n pps, ng ukzuj n pstj, kj ž pslužt ksn z pn nnj zknngulng slučj, pdužnj

ng png slučj zn sluč- ju (pcdntu).

Elementi kijasa (erkanu-l-kijas)

Iz ndn dfncj pzlz d kjs čt knsttutn lnt, su:

El-Asl (sn, pcdnt): znpn slučj kj p-n jnj t jn n zknsk tkstu (Ku’nu Sunntu) l knsnzusui žma’ . U u ns p-

ju, kjg s nl, s-n (zn pn slučj) j tgn.

El-Fer’ (gnk, d-cj, zd): nnstlpn slučj kj nj n-dn u zknu z kjg

j ptbn zn j-nj. Fer’ u n pjuž bt bl kj kt-nst l ps kj čj-k tju u znjuppsn jsk dužnst

(džu), k t su: d n gdltu, l n pljp-dn dbu, pzd-

nj, zključnj bčng ug,uslužn djltnst, sl.

Suština analogije je davanjeSuština analogije je davanjeistih normi sličnim stvarimaistih normi sličnim stvarimai različitih normi različitim stvarimai različitih normi različitim stvarima

17. j - 7. dž

Svi poznatiautori usulskih

djela prenijeli su

jednoglasan stavashaba u pitanju

primjene analogijena slučajeve

koji nisu izravnoobuhvaćenizakonskim

tekstovima, bezosude takvogpostupka od

strane bilo kogaod njih.

8/22/2019 Saff [broj 340, 17.5.2013]


Hukmu-l-asl (n sn lzng png slučj): pnjnj kj s dns n znpn slučj, kjg, put nl-gj, tb pnjt n n slučj. Undn pju u mu- -as jzbn tgn ptk u jzn z džu-nz.

E -’I e z ns z g n,

fktn uzk): jdnstn (zjd-nčk) bljžj kj j bl pdd Zkndc dns pnu n-u kj s dns n zn pnslučj zbg kjg j t n p-nn n nnstl slučj. U n-dn pju ‘illet j bljnjtgn, kj u j zn z džu-nz, d stljnju n-z.

Vrs te ki asa analogi e

Kjs s djl u st p -

zlčt sn. Pstj pdjl kjs s bz n jčnu slbst(ktgčnst jtnst zkn-skg zlg), s bz n utlj-nst nutljnst, s bz n

jčnu zžnst ‘illeta u nn-stl slučju, s bz n knz-kntnst z n ‘illeta d.

S bz n jčnu slbst (k-tgčnst jtnst ‘illeta ), k-

js s dj l n želijj hafijj . Dželijj (jsn nlgj) j nlgj kj s-ključuj gunst pstjnj fk-

tn zlk zđu zng n-nstlg png slučj, l n-lgj kj s tlj n ‘illetu (z-knsk zlgu) kj j spnut uTkstu l ‘illetu, u z s kj, p-stj jdnglsn ljnj. Pjz u stu nlgj j zjdnč-nj sp jnj untnj t-k sčt s njg bspnuznj u ppsu zbn kj jspnut u jtu: Oni oji ez i a-kva prava jedu imetke siročadi - doista

jedu ono što će ih u vatru doves ti i oni će u ognju gorjeti. (Pj znčnj,

En-Ns’, 10.). Kijas hafijj j n-lgj kj s tlj n ‘illetu (z-ns z gu) j nj pt n

zknsk tkst, nj pdt jdnglsng ljnj, l nlgj kj n sključuj gunst pst-

jnj fktn zl k zđu z-ng ng png slučj. Pjz u stu nlgj j zjdnč-nj ubst tup pdt s ubst t pdt u p-n psljdc (zcnju stnkzn ubc).

S bz n utljnst nu-tljnst, kijas s djl n: p-n ljn (sahih) pn nž( fasid ). Pn ljn j kjs kj upt u Ku’nu Sunntu,

čj j sutn: dnjsth n slčn st-

zlčth n -zlčt st, k t j u slučju kd zn nnstl pn slučjpzuj st pn zlg ‘illa n pstj zpk

z njh jdnk pnttnj. Kijas asi j,p Ibn Tjjj, s-k nlgj kju Ku’n Sunnt ttju t-ku, l nlgj kj szjdnčju dj st

j su z čt n-

n u Zknu, l nlgj kj s, zlčt st-, ju st pps, lčn st zlčt

pps. K pj n-žg kjs, Ku’n n-d tdnju knskh dlpkl-nk a je kamata isto što i trgovina .Ou tdnju, Ku’n ktgčndbcuj pjnj d tgn kt nsu n gu bt st, j

j Allah ozvolio trgovinu, a za raniokamatu. (Ktn pslnj -

gu stjcnj unj tk z ulžng tud zk, u ču sutnsk zlkuj d tgn,

kj zskuj fzčk tud t- jln zk, njtk pslnj n

17. j - 7. dž

lsttu ttu).S bz n jčnu

zžnst ‘illeta u n-nstl slučju, kjs d- jl n: 1. kijasu-l-evla (pču nlgju, “zlg utlk pj”) – k j‘illet u nnstl slu-čju jč zžnj ngu sj sn, t ju slučju udnj dt-lj, u kj j ‘illet (p-n z g) uznnj zžnj ng u jč “uh”, kj su zbnjn

jsn u’ns s -

z; 2. el-kijasu-l-musavi (klntn, ujdnčn n gj) – j ‘ i et bj stucj n st st-pnu jčn, k t j uslučju spljnj jdnj

tk sčt, u b slučj ‘illet (zknsk zlg) untnj jdn-k j zžn, el-kijasu-l-e nā (njn-ž ktgj nlgj) - k j ‘illet slbj u nnstlj stucj, kt j u slučju ne iza n d dtu-l), u kj j ‘illet pjnst nj

zžn ng u nu.S bz n knzkntnstz n ‘illeta , kjs djln kijasu-t-tard kijasu ‘aks . Kijasutar nz ncj j tns nj

U praksiAllahovogPoslanika,sallallahu‘alejhi ve

sellem,nalazimomnogobrojne

primjereupotrebe

kijasa, štonedvosmislenoukazuje na to

da je Poslanik,sallallahu‘alejhi vesellem,

smatrao kijaslegitimnim

šerijatskimizvorom.

8/22/2019 Saff [broj 340, 17.5.2013]


(pnnj) n pc-dnt n nnstl slu-čj z g pstjnj zj -nčkg zknskg zlg (pstjnj n kdpstjnj pg z g), kijasu aks (knzj) jngnj n pcdn-t u nnst s učju

zbg npstjnj zkn-skg zlg (dsustn sust p-ng zlg). O ž- lustt uzčn p-sljdčn z sjst njnj u Allhpslnk Allh k-zn. Allh, džll nuhu,ns bjt u Ku’nud j unt pjnj n-d zbg njhg njnj upslnk nđuj n d z tg

uz puku. Uznj pukznčl b d, z njhg pj,nuč d s n kj budungl pslnk ugnl h u lžzdst st sudbn d, uklk s

žl sčut kzn, nsj bt n stn nh

j ps n ugn u ž t j kijasu tard . N sn-u tg zn d n kjn u u ugn Ps n u lž, n bt kžnjn t j kijasu ‘aks .

erijatskopravnautemeljenost iautoritativnost ki asa

N utljnst ut-ttnst kjs ukzujuKu’n, Sunnt knsn-zus (jdnglsn ljnj)sh .

O ukznju Ku’n n kjs, pznt slsk

učnjk, Ibn l-Kjj kž: “Uz-n Allh ukz j ljud n kjs

n jst u Sjj Knjz. Up-d j gunst dugg stnj (nkn st) s p stnj.P j stnj učn sn, dug gnk. Upd j

38

žljnj th nkn st s žljnj zlj bujnj blj nkn njn blst. Upd

j pnn stnj, kjg su p-kl njnc, s stnj nbs Zlj, t pdstlj, k pt-hdn pj guntcju tz.‘zlg utlk pj’. Upd

j žt nkn st s buđnj z

sn. N j pj z zlčthblst, s su t cnln nl-gj zn kj upz ljudd dđn slučj ttn nj-u slčng slučj.” (I’alamu-l-mu-vekkin, 1/104.).

U pks Allhg Pslnk,sllllhu ‘ljh sll, nlz- ngbjn pj uptbkjs, t ndssln ukzuj n t d j Pslnk, s llllhu ‘ljh sll, st kjs lgtn -jtsk z. E nkh d th

pj. Pslnk, sllllhu ‘ljh sll, psud kju j zlkl čk, kž: “Mčk nj nčst;n s čst blz b đu.” Pslnk, sllllhu ‘ljh

17. j - 7. dž

Analogijom sene ustanovljava

novi propis,nego ukazuje

na već postojeći, kojimože poslužiti

kao osnovaza pravno

normiranjezakonom

nereguliranog

slučaja,pridruživanjemnovog pravnog

slučajaizvornomslučaju

(precedentu).

8/22/2019 Saff [broj 340, 17.5.2013]


17. j - 7. dž

sll, u hdsu pjnj d j zknsk zlg ndn n- - čst psud kju j zlkl čk k d kj j pstl upsud, tj t čk čst b uku k s đu ljud, t sž zujt k nj up-nj n njng tnsfnj n dug slčn slučj (žtnj

kd kjh pstj st pn zlg).Kd j Pslnk, sllllhu ‘ljh sll, uptn d l j dzljn pdj sh dtul z suh, d-g j kntptnj: “D l ssnjuj njh tžn zpn kd s su?” Nkn t j n sjptnj db pztn dg, -k j: “Ond nj dzljn.” Z-knsk zlg zbn pdj s-h z suh dtul j zlk u tžn zpn. Anlgn t, st p-ps ž z dug st pdj (z-jn), u kj pstj st zlg.

S pznt ut usulskh djl pnjl su jdnglsn st shb u ptnju pjn nlgj n slu-čj kj nsu zn buhnzknsk tkst, bz sud t-kg pstupk d stn bl kg d njh. Pjn kjs, kk kžFhudn -Rz, bl j pdtknsnzus đu shb, s t

j b l pdt knsnzus đunj jst stn. Stg j pjn kjs ljn. U hdsk fksh-k djl nd s bjn sluč-

j u kj su shb pjnj-l nlgju. Pznt j d j EbuBk, djllhu ‘nhu, sj st bznst bb pt tpdnk,kj su dbl dt zkt u džnublgjnu, tlj up n kjsu.N, plz d čnjnc d suzkt nz spnut zjdn ubjn ku’nsk jt (Obav-ljajte namaz i dajite zekat...; ...oni koji namaz obavljaju i zekat daju), d su jdn dug fundnt(usul ) sl, n j pcjn d bz maniu-z-zekat (ng kj dbj

dt zkt) tb žt st ppsk z tariku-s-salata (stljč nz), tj. d s nd bjc p-d stn kzn. On j t jsn ngls: “Tk Allh, bt us pt nh kj su stl zktd nz, j j zkt nsk bz. Kd b usktl j,kjg su dl u Pslnk j-, j bh s b pt njh, sdk n dju zkt.” Tkđ, kpj nlkg zključnj, n-d s pznt zj Alj, dj-

llhu ‘nhu, u z s knzuntlkhlnh p : “Kd pj, pj s;kd s pj, nj u stnju kntl-t sj g, nj k nj u stnjukntlt sj g, pt du-

g ljud. Kznt g nd k zn z ptu.” Št, shb, djll-hu ‘nhu, su, jdnglsn, p-

jnl kjs u jdn d njžnjhptnj nkn Pslnk, sllll-hu ‘ljh sll, st - zbunjgg nsljdnk, h lf. Z p-zcju hlf žu s bjn jtskpps, up sjsn t čnjnc,shb, djllhu ‘nhu, dlučlsu s ddtn đusbn knsult-t t k b b njpgdnj

z u pzcju n tu tu pst jnu spu. Iznn su zl čt ljnj đnj g pbl,

l su s s n kju slžl s -ljnj O, djllhu ‘nhu,kj j zk n snu nlgj.On j k: “Z n st zdlj-n d s u dunjlučk psl pdd nj, s čj j pd-đnj u jsk psl bzdljn Allh Pslnk, sll-llhu ‘ljh sll.” S n, bzzuztk, su phtl k O- znnj, dnsn zključ-nj n snu nlgj, č su

dl jdnglsnu pdku uptbkjs k jdng jtskg z.

Literatura:

1. Tkjjudn Ebu-l-‘Abbs Ahdbn ‘Abdulhl Ibn Tjjj, Med-žmuu-l-fetava.

2. Ebu Abdllh Šsuddn Mu-hd bn Eb Bk bn l-Kj,‘Ilamu-l-muvekkin ‘an rabbil-alemin.

4. Muhd bn ‘Al -Šk-n, Irašdu-l-fuhul .5. Muffku-d-dn Ebu Mu-

hd ‘Abdullh bn Muhdbn Kud l-Mkds, Revdatu-n-nazir .

6. Muhd bn Husjn bn H-sn l-Džzn, Me’alimu usuli-l-fik-hi ‘inde ehli-s-sunneti ve-l-džemāa’ .

7. Muhd bn Ids -Šf’,Er-Risale .

8. Ebu-Abdullh Bduddn Mu-hd bn Bhd bn ‘Abdullh,Ez-Zk, El-Bahru-l-muhit fi usuli-l-fikhi .

9. Ad, El-Ihkam, 1/109.

10. Abdulhhb bn ‘Al s-Subk, Džemu’-l-dževami’.

11. Abduhn l-Džz, Ki-tabu-l-fikhi ‘ale-l-mezahibi-l-erbea.

12. Šf Džudžn, Et-Ta’rifat .13. Ebul-Husjn Ahd bn F-

s, Mu’ džemu mekajisi-l-luga.14. Es-Sjjd s-Sbk, Fikhu-s-

sunne .15. Muhd bn Ahd l-Kutub, Bidajet-l-mudžtehid ve ni-hajetu-l-muktesid .

16. Muhd bn Slh l-Usj-n, Eš-Šerhu-l-mumti’ .

17. D. Ens Ljk, Usulu-l- fikh (hsttj).

18. D. Muh Štuln,‘Urf – običaj kao pomoćni izvor še-rijatskog prava sa osvrtom na Bosnu i Hercegovinu.

19. D. Fkt Kč, Društveno pravni aspket islamskog reformizma .

20. Ibh Džnn, Idžti-had u prva četiri stoljeća islama .

8/22/2019 Saff [broj 340, 17.5.2013]


Kutak mudrosti

Poštovani čitaoci, nadam se da vamse dopala rubrika “Kutak mudrosti“ ida ćemo se radi Allahova Zadovoljstvadružiti i u narednim izdanjima. Prvikrug se odnosio na par mudrih izrekai priča. Nismo počeli sa Kur’anom ilihadisima da se ne bi pomislilo da je toklasična vjerska tema tefsira ili hadisa.Ali, van svake sumnje je da , kada je riječ od mudrosti preteča pripada Allahovimriječima a iza njih riječima Poslanika, a.s.

udrost je Allahovo savršenosvojstvo, a El-Hakim (Mu-dri) je jedno od Njegovih

lijepih imena. U malo kojoj suri, na malokojoj stranici Kur’ana nećemo naći Nje-govo ime El-Hakim, najčešće uz ime El-

Aziz, npr; ve huvel azizul-hakim (I On jeSilni i Mudri) ili ve kanellahu azizen haki-ma (a Allah je Silan i Mudar). Ima dosta ajeta u Kur’anu koji završavaju sa imenom

Mudri uz ime El-Habir (Sveznajući, Isku-sni, o svemu obaviješteni), npr. ve huvel hakimul habir (a On je Mudri Sveznajući)sura El-Enam, 17. ajet.

Neiscrpne mudrosti Allahovih riječi

Drugi o az je taj a je A a , su ane-hu ve teala, Svoju knjigu Kur’an, na mno-go mjesta, jasno nazvao i opisao mudrom,što zna sva o io e upućen u ur’ans u nau-ku. Tako suru Junus, Allah, dželle šanuhu,počinje riječima: Elif -lam-ra. Ovo su ajeti mu re Knjige sura Junus; 1.ajet. , a u suri

Ja-sin zaklinje se “Kur’anom Mudrim’’.Najveća mudrost i najveći izvor mudrostiostupan ju s om ro u je o java nji ova

Gospodara, Koji govori iz znanja o svemui moći nad svime.

To je govor koji nije slučajno rečen,riječi koje nisu slučajno poredane onakokako su došle u surama i ajetima. Našeučenje i izučavanje Kur’ana mora bitiprotkano tim saznanjem i ubjeđenjem.

Izabrao sam ovaj odlomak iz mudrog Kur’ana samo kao primjer neiscrpne mu-drosti Allahovih riječi.

A razlog da se ovaj put opredijelimza ovaj dio je što je priča pogodna, što sespominje riječ mudrost na njenom počet-ku i što je Lukman, a.s., poznat i prozvanpo mudrosti.

Stoga je više nego usputno uzeti ovajpasus da bismo se napojili sa ovog nepre-sušnog vrela mudrosti.

Uzet ćemo samo osam ajeta od 12. do19. ajeta sure Lukman, odnosno jednu,412. stranicu Kur’ana a to i jeste zaokru-žena priča o Lukmanu i njego-vom savjetovanju svoga sina.

Divljenje mudrosti Allaho-vog govora se ogleda, izmeđuostalog, kako u značenju, smi-slu, poziciji, redoslijedu, izbo-ru svake riječi, tako i u njenoj

vezi za prethodnom, nared-nom i cijelom temom.

Zatim u kompoziciji svakog ajeta kao manje cjeline, njegoveveze sa pređašnjim i narednimajetima i odnosom i povezanošćusa cijelom temom ili čak surom.

I na kraju sadržina i smisaoi izgled jedne tematske cjeline,bila ona kraća, od par ajeta,više ajeta ili se protezala na višestranica ili, čak, prožimala cije-lu jednu suru.

Nadareni i iskusni čitalacKur’ana će primijetiti ljepotu ismislenost svake riječi ako ne iharfa, ajeta i jedne tematske cje-line i diviti se kao cjelini i sva-kom sitnijem detalju, ponaosob.

Upravo zbog toga sretni seni a a ne zasite Kur’ana, neodvajaju od njega ni dan ninoć i nikada ne traže sagovor-ni a mimo njega, a ga stavena istu ili približnu razinu, nipo svetosti ni po sadržaju, nipo jezič om sti u i izrazu.

Još da ovdje dodam da seljepota kur’anskog teksta i glasa ao i potpuna mu rost poru e

jedino potpuno i vjerodostojno može naći iosjetiti u svojoj izvornoj arapskoj formi, svedrugo je samo pokušaj približavanja i ovajmoj pokušaj će biti osakaćen time što govo-rimo o Kur’anu a pričamo na drugom jezi-ku, tj. koristimo samo prijevod i značenje.

A kada bi čitajući prevod pokušavaouvidjeti dubinu kur’anske poruke, ostaobi mnogo kraći nego kad posmatramarapski tekst, a njeno prelijepo kitnjavo

jezičko ruho da ne spominjem.Radi bratske ljubavi i sjećanja na lije-pe dane i lijepo druženje u ime Allaha i uhizmetu dinu pa domovini i narodu, spo-menut ću jedan slučaj vezan za ovo.

Moj dragi i cijenjeni brat Safet Durguti mi jednom reče, a vezano za vaz i dersove: “Lak-še mi je sahat vremena pričati na arapskom,nego deset minuta na bosanskom jeziku.’’, ili

je rekao: “Lakše mi je sahat vremena tumačitiarapski tekst nego minutu bosanski.”

Moj komentar je bio: “Sla-žem se, ja, od kad sam naučiočitati kriva slova (arapska), ne-mam više želje gledati u kocka-sta (latinicu)”.

Ovo navodim samo da brata spomenem po hajru i

osvježim priču nečim lakšim, jer svrha ovog kutka je odmorkroz koji učimo i ibadetimo.

Svrha ove napomene je da ukažemo kako su sve riznice iblaga koje nosi Kur’an na svo-

jim sahifama potpuno dostu-pne samo za dovoljno dobrog poznavaoca arapskog jezika, za druge su zatvorene ili djelimič-no otvorene.

Otuda velika potreba za učenjem arapskog jezika. Iz

ovog mubarek kutka upućujemapel svima da se kao bosasnkimuslimani pobrinemo da štoviše naših sinova i kćeri naučearapski jezik temeljito i da utom cilju poduzmemo sve po-trebne korake, od otvaranja po-sebni š o a za učenje araps og

jezika, preko obezbjeđivanja potrebnih udžbenika i literatu-re, pa o ontinuiranog u azi-vanja na važnost ovog pitanja.

Uvijek sam govorio: “Braćoučite araps i, araps i možete

naučiti za par godina i time ćevam biti dostupna sva vjerska iteratura a za ti par go ina

neće vam biti prevedena djela koja su vampotrebna da znate svoju vjeru, a i da buduostaje ova velika razlika doživljaja čitanja iuzimanja znanja iz originalnih izvora odone uzete iz prevedenih djela čiji prevodponekad bude loš a i da je najbolji ostajeta velika razlika između originala i prevoda.

azivan a o Lukmanu

12. ajet sure Lukman: A Mi smoLukmanu mu rost arovali: “Bu i zahva-lan Allahu! Ko je zahvalan,čini to u svojukorist, a ko je nezahvalan-pa, Allah je zai-sta, neovisan i hvale ostojan.”

KKuran – muran – mudra Knjiga!udra Knjiga!

17. maj - 7. redže

Prvo čemumoramo

učiti vlastitudjecu, svojedžematlije,učenike i

svakoga komenudimo davet jetevhid i zaštita

od svih oblikaširka, kufrai nifaka. Jer

je tevhid prviosnov vjere,

ključ Dzenneta,uvjet za

primanje drugihdjela i to je tajprvi šart imanala ila illlallah

zajednički svimmuslimanima.

8/22/2019 Saff [broj 340, 17.5.2013]


Površnim zapažanjem možemo razu-mjeti baš ovo što u prevodu stoji da neponavljamo ili ne prepričavamo.

Dok dubljom analizom, u ajetu mo-žemo uočiti više direktnih i indirektnih

(jasnih i manje jasnih) uputa i napome-na. Evo nekih od njih:1 - Da je Lukman mudar.2 - Da mu je Allah dao mudrost (kao

i svaki drugi nimet svakome samo je od Allaha dar).

3 - Mudrost je velika blagodat ( Mu-rost aje ome oće a ome je mu rost

data, dato mu je veliko dobro. El-Bekara,269.).

4- O aveza za v jivanja na ago a-tima.

5- Ko zahvaljuje Allahu, on je mudar.6- Sama za va a A a u na ago ati-

ma (jezikom i djelom) je mudrost.7- Zahvaljivanje ( ukr Allahu na mu-rosti.

8- Zahvaljivanje (šukr je potrebnočovjeku a ne Allahu, jer je čovjek potre-ban sevapa i Božije nagrade.

9 - Suprotno zahvaljivanju (šukru) jekufr (nezhvalnost);

10 – Allah je neovisan od Svojih stvo-renja i od svih svjetova; nevjernik (neza-hvalnik) sam sebi štetu čini a vjernik (za-hvalnik) sebi korist pribavlja.

12 - Ako je zahvalnost (šukr Alla-

hu, dželle šanuhu, na stvaranju, vjerova-nju i ‘ibadetu, zbog kojeg smo stvoreni,mudrost i pamet, onda je nezahvalnost(kufr , nevjerovanje i ostavljanje ‘ibadeta inezahvaljivanje jezikom, glupost i ludost.

Jer kako može biti pametanonaj koji sebi priprema vječ-nu džehennemsku patnju?

. ajet: Kad Lukman reče sinu svome, savjetujući ga: “O

sinko moj, ne smatraj druge Allahu ravnim, mnogoboštvo je, zaista, velika nepravda.”

U ovom ajetu vidimo mu-drost na djelu. Otac obdarenmudrošću ne ostavlja potom-ke bez mudrosti i slijeđenja puta ojeg pamet i istina na a-žu. Pravi selekciju prioriteta ilijedi najbolji način u odgoju

i usmjeravanju svoga ev a a to je boljka našeg vremena, u

kojem se ljudi žale da su ne-moćni o gojiti ijete, u aju

na vakat i sredinu, a ponajvećikrivac su oni i njihova neu-ost i u a jenost o i meta mudrosti).

Prvo čemu moramo učiti vlasti-tu djecu, svoje džematlije, učeni-ke i svakoga kome nudimo vjeru jetevhid i zaštita od svih oblika širka idolatrije), ku ra (nevjerstva) i ni a-

ka (licemjerstva). Jer je tevhid prviosnov vjere, ključ Dženneta, uvjetza primanje drugih djela i to je tajprvi uvjet ispravnosti šehadeta koji je

zajednički svim muslimanima, a nje-govo oživotvorenje u životu je zane-girati i odbaciti sva druga izmišljena božanstva i najčvršće vjerovati i svje-

očiti da je Jedini istinski Gospodar,

17. maj - 7. redže

Bog savršenih svojstava ilijepih imena Allah, džellefi ‘ulahu.

Ovaj metod u odgoju i po-učavanju sadrži sljedeće pouke:

1 - Otac se brine o djetetu,njegovoj vjeri i odgoju.2- Savjetuje ga, a savjet je

upotreba onih riječi i tema koje će pobuditi interesova-nje, ostaviti trag i ostvariti cilj.

3 - Obraćanje sinu umilja-tim i agim riječima: “sin omoj”, što ukazuje na važnostzadobijanja ljubavi i simpati-

je jece prema nama i našemhizmetu njima. U nedostatkute pažnje, dijete ne prihvata savjet o ro ite ja, a mož a

prihvati od nekog tuđina,zato što mu ovaj drugi prilazisa agošću i poštovanjem.

4 - Odgoj mora počivatina tevhidu, vjeri u Jedinoga Boga.

5 - Važnost prioriteta. Nakon štodijete ili učenik prihvati tevhid, šta musljedeće ponuditi? Važno, važnije ilinajvažni e?

6 - irk je najveće zlo i najveća ne-pravda prema Allaha, dželle šanuhu,a najveći zulum prema čovjeku je lišitiga njegovih prava. Ako je zalim onaj ko

bespravno uzurpira tuđi imetak, šta tek reći za onoga koji Allahu, dželle šanu-hu, uzurpira stvaranje, pravo na oboža-vanje u cijelom kosmosu i to pripisujenekome drugom?

Izabrao samovaj odlomak

iz mudrogKur`ana samokao primjerneiscrpnemudrosti

Allahovih riječi.A razlog da

se ovaj putopredijelim

za ovaj dio ješto je priča

pogodna, što sespominje riječ

mudrost nanjenom početkui što je Lukman,

a.s., poznati prozvan po

mudrosti.

8/22/2019 Saff [broj 340, 17.5.2013]


dnedavno je “Tesnim” preselio u novi prostor koji se nalazi u ul.Pehlivanuša br. 5, u srcu Sarajeva. Koncept rada “Tesnima” je

sada izmijenjen i obogaćen muškim odjelom.Ciljna skupina su srednjoškolci i studenti, kao i svi oni koji imajuinteresovanja za naše aktivnosti. Projekti kojima se bavi “Tesnim” su:Kursevi engleskog, arapskog i njemačkog jezika. Upisi su u toku.Kursevi informatike, standardni i napredni paket, a trenutno jeupis na kurs grafičkog dizajna.Kursevi art radionice koji podrazumijevaju slikanje na svili, sta-klu, foliji, dekupaz tehnika. Tu je izrada nakita kao i posve ne-obična tehnika slikanja peglom. U toku je upis na kurs slikanja na foliji. Kursevi sufare, tedžvida sa tefsirom i hifzom.Klub čitalaca, na kojem nastojimo popularizirati čitanje i knjizivratiti mjesto koje joj pripada kroz analizu i komentare mode-ratora i učesnika kluba.Kreativna pauza podrazumijeva workshop iz raznih oblasti psihologije s

akcentom na emocionalnu inteligenciju i pozitivan životni stav.Sklopili smo saradnju sa psihologinjom Jasnom Pleho-Subašić, za reali-zaciju Psihološkog savjetovališta specijaliziranog isključivo za adolescente.Insanity je ujedno i naš namlađi workout fitness program za žene, kojimnastojimo podići svijest o zdravom načinu života, ishrane i važnosti tjelo-vježbe. Inasnity se održava u Sali K.C. “Kralj Fahd”. Naš važan projekat jestipendiranje studenata koji su aktivirani kroz Klub volontera.Ovaj Klub okuplja studente altruiste, koji svojim plemenitim ra-dom i pomaganjem ljudima žele unijeti pozitivne promjene u lo-kalnoj zajednici i šire. Naše volonterske projekte realiziramo krozzajedničku saradnju sa ostalim udruženjima. Sa Udruženjem “So-lidarnost” iz Bihaća realizirali smo i realiziramo sljedeće projekte:

Stipendiranje jetima iz Palestine, Somalije, Etiopije i drugihugroženih zemalja. Ovaj projekat grupnog stipendiranja dajemogućnost ljudima da učestvuju u projektu počev od 1 KMmjesečno. Trenutno stipendiramo 10 jetima.

Drugi naš projekat na koji smo posebno ponosni je Projekatizgradnje bunara u Africi.Zajedničkim snagama smo izgradili, uz Allahovu pomoć, 19 bunara u

Africi od koji jedan nosi naziv Tesnim-Bosna.Volonterski projekti koji su uspješno realizirani su: pomoć u ob-novi Gaze, pomoć Palestini, pomoć muslimanima Burme i učešćeu prvom bosanso-hercegovačkom konvoju za Siriju. Naš naredniprojekat je pomoć opremanja dvije povratničke biblioteke u RS.Tesnim je centar koji je otvoren prema svim pozitivnim i dobrim mladimljudima koji se žele educirati, družiti i učiniti pozitivne stvari u društvu.Više informacija o projektima imate na http://www.facebook.com/groups/tesnim/

rva aza proje ta izgra nje, oja i tre a a početi već u junu,podrazumijeva grube radove sa krovom u vrijednosti od

3.880.000 KM, a izvodit će ih zeničke firme koje su izabrane na otvorenom ten eru. Prema riječima e ana Is ams og pe agoš og fakulteta u Zenici, dr. Zuhdije Adilovića, cilj je da se novom zgra-dom Zenici ponudi novi brend sa spojem tradicije i modernizma.“O samog počet a osnivači ovog a u teta su ima i jasnu viziju,

da spojimo tradiciju i modernizam, religiju i naučna dostignuća ito je po meni formula uspjeha na osnovu kojeg moramo odgajatiu uće naraštaje, oji tre a a u u mora ni i a se suprotstave

mitu i korupciji, a istovremeno da budu stručni i sposobni po naj-boljim standardima, te je zbog toga neophodno da imamo dobruinfrastrukturu”, kazao je Adilović. Nova zgrada, koja će biti izgra-đena u naselju Radakovo u blizini Bijele džamije, riješit će pitanjeaktuelnih potreba te omogućiti razvoj fakulteta. Prema riječima Adilovića, projekt je zamišljen kao iskorak u otvaranju univerzitet-skog prostora širem krugu građana. U okviru zgrade bit će otvore-na razna savjetovališta u kojem će biti zaposleni svršenici Odsjeka za socijalnu pedagogiju, a u okviru koje će polaznici Odsjeka obav-ljati svoju praksu. Za studente Predškolskog odgoja i obrazovanja

bit će formiran vrtić za djecu, u kojemu će biti zaposleni, a bit ćekorišten i kao praksa za polaznike Odsjeka predškolskog odgoja iobrazovanja. U centru nove zgrade fakulteta bit će izgrađen velikiamfiteatar za izložbe i druženja studenata, a objekt je arhitektonskipredviđen da govori o ideji spoja tradicije i savremenosti u koji će

biti ugrađeni na savremeni i materi ali, a istovremeno odražavat ćespoj sa islamskom tradicijom u vidu kupole na vrhu zgrade. e-tvero ut o je ta označava životnu ograničenost. Izna am iteatra bit će postavljena fontana koja predstavlja spoj sa nebom, te voda koja izlazi iz fontane imat će za cilj da predstavlja izvor nauke kojinapaja grad Zenicu sa ljudima koji su osposobljeni visokoškolskimznanjem. Zgrada će imati dva sprata pod zemljom, te tri sprata iznad nivoa zemlje, a na samom vrhu bit će izgrađena mansarda sa zelenim pojasom i stazom za šetnju, gdje će ujedno biti smješte-ni kabineti asistenata fakulteta. U okviru suterena bit će izgrađenirestoran, informatički kabinet, fitnes studio i abdesthana, dok ćena prizemlju i prvom spratu biti učionice za održavanje nastave.Prema Adilovićevim riječima, radovi na izgradnji nove zgrade fa-

kulteta trebali bi početi 1. juna, a do kraja septembra trebala bi bitizavršena prva faza sa grubim radovima i natkrivanjem objekta, nodalje sve zavisi od dotoka sredstava i donacija. Ukoliko sve budeteklo po planiranom rasporedu, prvi nastavni časovi u novoj zgradiIPF Zenica bi trebali biti održani za dvije do tri godine.

42

Kutak za islamsku omladinu

17. maj - 7. redže

K.C. “Tesnim”

Islamski pedagoški fakultet nakon20 godina ostvaruje san

Sarajevo

Zenica

8/22/2019 Saff [broj 340, 17.5.2013]


dlukom Koordinacionog odbora za projekat PIRAMIDA u perio u mart/apri iznos o 275 KM je utrošen na s je e-

ći način: 100 KM koje su utrošene na kupovinu osnovnih kućnihpotrepština i lijekova za porodicu Z. S. i H. S. Oni žive u zeničkomprigradskom naselju Hamida. Ova porodica broji šest članova i živeod, minimalne, invalidske penzije oca H. koja iznosi 300,00 KM. Troje odčetvero djece ide u osnovnu školu donajstarija kćerka ide u srednju školu. Akciju je sprovela Aida Jašarević, što je potvrdila računom u spomenutomiznosu.

100 KM utrošene su na kupovinuosnovnih kućnih potrepština za poro-dicu R. iz mjesta Oborci kod Travnika.Porodica N.R broji sedam članova, odtih sedam članova petero su djeca. Ova

vrijedna porodica živi u kući jednog dobrotvora koji im je dopustioa žive u njegovoj ući ez i a ve na na e. N. R. i njegova poro ica

se bave zemljoradnjom i stočarstvom ali teška ekonomska situacija udržavi otežava samo preživljavanje za ovu porodicu. S obzirom da seoni ave stočarstvom naše U ruženje im je upio i ravu iz on a projekta “MU - MU” br. 7 i time barem djelimično olakšalo borbuza normalnim životom, tom prilikom je uručena i ova jednokratna pomoć. Ovu akciju je uradila Emina Hrustić Islamović.

50 KM su prebačene na žiro računM.S. iz Travnika. M. živi sa suprugomi četvero djece u vlastitom stanu. Trojedjece se školuje, dvoje pohađa srednjua jedno osnovnu školu u Travniku. Sobzirom da M. već neko vrijeme neradi, dugovi su se nagomilali pa se

nadamo da će ovih skromnih pedesetkonvertibilnih maraka barem maloublažiti teško stanje naših sugrađana.Za više informacija kontaktirajte nasna e-mail [email protected]

ana 21.03.2013. godine naši studenti sa Islamskog univerziteta u Medini nakon klanjanog sabah-namaza uputiše se put Janba,

grada na obali Crvenog mora udaljenog oko 230 km od Medine.Na 180-om kilometru, studenti, kao što je to već i poznato, zastaju

nedaleko od mjesta Bedr, i uživaju u pustinjskim čarima koje nuditaj krajolik. Nedugo nakon toga,nastavljaju preostali dio puta i u 10sati stižu na odredište. Nakon obav-ljenog doručka, te kratkog predaha,studenti se grupišu ispod debelog palminog hlada i pristupaju prvojsports oj iscip ini- bacanju ug e.Nakon tri serije bacanja, kuglu teš-ku 7,3 kg najviše je bacio student

Sead Kumro. Po završetku ove discipline, studenti se premeštaju na obalski pijesak i počinju sa drugom sportskom disciplinom- skok udalj. Poslije tri serije dobrih i dugačkih skokova, prvo mjesto uzima student Berin Ljajić. Sportski duh se nastavlja, a studenti još vatre-nije priželjkuju nastupanje trećeg sportskog natjecanja- trčanje na 30 metara u dva pravca. Rezultatom od 10.31 sekundi, najbrži sepokazao student Ismail Jerebičanin. Posljednje sportsko natjecanje je

bilo grupno trčanje na 70 m u jednom pravcu, gde je student SuadBihorac odnio pobjedu. Nagrade uiznosu od 100 rijala su podijeljenje po-bjednicima. Nakon ovih nadmetanja,studenti su se kupanjem u prelijepojvodi Crvenog mora, te ostalim slobod-nim aktivnostima, družili i opuštaliostata ana. O ma na on jacija-na-maza, studenti su se polako spakovali ikrenuli put Medine Presvijetle.

43

17. maj - 7. redže

Izlet u Janbu

Oni su korisni drugim ljudima

Bošnjački studenti sa Islamskog univerziteta u Medini

Travnik – Udruženje građana za afirmaciju mladih “AHI“

Izgrađen bunar “Srebrenica” i još 7 od ukupno 18 bunarevaUdruženje “Solidarnost” iz Bihaća

mjesecu ramazanu 2012. godine krenulo se sa idejomizgradnje bunara “Srebrenica”. Allahova milost, naše

jedinstvo i spremnost da trajnu sadaku ugradimo u velikokorisno djelo rezultiralo je ne samo bunarom “Srebrenica”već 18 bunara, od kojih je svakivrijedan 4.000 dolara.U ovoj akciji učešće je uzelo jakopuno udruženja iz Bosne i dijas-pore kao i pojedinci koji su samidonirali vrijednost jednog buna-ra.Nosioc projekta je IHH-a orga-nizacija iz Turske, zahvaljujućikojoj smo mi počašćeni da utka-mo dio svog imetka na tlu Afri-ke.

Do sad je izgrađeno 8 naših bu-nareva pod sljedećim nazivima:Srebrenica

Islam Bosna Knjiga Izvor

Ridvan-Bosna SelamSolidarnost-Bosna Taqwa-GrazTesnim-Bosna.Ostalo je još da se izgrade sljede-ći bunarevi:Hedija Bosna Hedija Europa Hedija Sandžak Hedija Amerika Adel DDirhem Bosna Ikre-Minhen

Bosna-Saint LouisBosna “Rahmet”Bosna i Hercegovina – Sarajevo.

8/22/2019 Saff [broj 340, 17.5.2013]


Svjedočenje Srba o ratnim zločinima nad Bošnjacima

Zločin

Nastavljamo sa objavljivanjemsvjedočenja Srba o ratnimzločinima nad Bošnjacima tokomagresije na Bosnu i Hercegovinu.Svjedočenje koje objavljujemo unastavku je priznanje osuđenogratnog zločinaca PredragaBanovića

Pripremio: Ramiz Hodžić

Ssku stnu č tnlčn n Bšnjc n-stvlj bjvljvnj v-

nh tlj kj s ns n nnjPg Bnv. Pg Bnvđn j 28. ktb 1969. u štnPj, sjštnj u sjv-n jlu Bsn Hcgvn. Pjsukb j k knb.

Individualna krivična odgovornost

U Knslvnj tunc tv- s su u n jutnj st 30. l 1992. gn sng lcj vjsk bsnskh Sb fčk u-l kntlu n g Pj.Nkn nslng unj vlst uPj u j s Kn št -snskh Sb j nsb, uglvnbsnsk Musln bsnsk H-vt, uv j stg gnčnj u svskt vt, uključuju slbuktnj slnj. P Otu-nc, j ugust 1992. v st

bsnskh Sb u štn Pj -tvvn su vjl, lšl slb tč u g Kt, Os Tnlj vš 7.000 bsnskhMusln, bsnskh Hvt u-gh nsb jskg kj. Tv- s su t gđj gnl nj uvljl vlst bsnskh Sb kk b s sv ukung clj uung lčnčkg uhvt u-kvstv bsnskh Sb, nsntjn sln uklnjnj bsnskhMusln, bsnskh Hvt u-

gh nsskh stnvnk štnPj t s clj stvnj sb-n ssk ttj u Bsn Hc-gvn sgunj kntl n tttj.

T tuc tv Pg Bnv j t j n, u svjstvu st u lguKt, jn s ug učstvvu uun lčnčk uhvtukj s u lgu Kt sv. UOtunc s tv j u u 24.j 1992. 30. ugust 1992. lgKt, đu stlh, vđn n n-čn šljn tk s nsb Pj- ugh učj lstvljju -gnjju kk b s nsb s vg učj

uklnl l jl. Tv s, nlj, j sljđvnj, suvh btnnj,sksulnh lstvljnj lšvnj vt u lgu Kt ll svknv-n. Uslv vt bl su suv nhu-n. Učstvvnj Pg Bnv u uun lčnčk uhvtubl j gnčn n njgv ktvn-st u lgu Kt, št j uključvlučstvvnj u btnnj, lstvljnju ubjnju tčnk.

Z sujlvnj u t jl kju s stvlj n tt, k n snvu

njgv nvuln kvčn gv-nst člnu 7, gf 1, Sttut Mđunng su, Pg Bnvs Otunc tt nvulnukvčnu gvnst u čt tntčk: ubstv, lčn tv čvjčnst,knjv člnu 5() Sttut, kšnj n čj tvnj, njv - člnu 3 Sttut (tčk 2 3); nhu-n jl, lčn tv čvjčnst,njv č nu 5() Sttut (tč

4); kutn stunj, kšnj kn bčj tvnj, knjv člnu 3Sttut tč 5 .

Priznanje krivice

Tu štv tun P g Bnv,kjg j stu njgv bnlc, 18. jun 2003. stvl su vjljv “Zjnčk tjv tnj su jš-njvnju kvc đu Pg Bn-v Tulštv” n snvu vl 62 er

Pvlnk stuku k Mđu-nng su. Zjnčk htjvln j “Su jšnjvnju kvc” đu stn u stuku 5.

jun 2003., kj s tun tvnjšnjv kvc tčk 1 Knsl-vn tunc, gn n ltčkj,snj l vjskj snv, lčn tv č-vjčnst, knjv člnv 5(h) 7(1)

Sttut Mđunng su. Su jšnjvnju kvc s b kjh j vljv Pg Bnv u-j vnu u tub gnk lčn tv čvjčnst. Nv s j n svjstn tg b tub, kkb gl s utv njgv kvc tčk 1 Knslvn tunc, l vn un sunj kt slj: (1)

j u lvntn vnu n lvn-tn jst stj un sukb;(2) j u lvntn vnu n -lvntn jst stj sst-njn l ssttsk n usjn tv cvlng stnvnštv; (3) su stuctung bl u v s sstnjnl ssttsk n usjntv cvlng stnvnštv; (4) j -tun b svjstn šg kntkst svjhstuk; (5) j tun tv tvl ulcj-tv čn jl l u-t kj j kšn nk snvn l

tljn v; (6) j tun nju čn tčn kšnj; (7)

j tun stu n ltčkj, snjl vjskj snv; (8) j tun -tu s nj svđnj sk-

ncj l gn.

injenični osnov

“Čnjnčn snv su jš-njvnju kvc” u sn blku kvčn jl sn u Otunc učstvvnj tung stvljn jjn s Su jšnjvnju

kvc. O tun s s sv bn-c gv njnčnj snv n stvlj tlj n kj Ptsnvj snv knu kju . Dlju tkstu nv s stk gvnhčnjnc kj s u njnčnj snvns u jnst. Nkn št su 30. 1992. c gn v st u štnPj, sng bsnskh Sb všl sun n n sl učj nstnjn ns , št j s j cu s-ljvnj bljvnj vlkg bj uš-kc, n jc. Kn štb bsnskhS u Pj u tv j t v g-

t lju, kjh j jn b lgKt, sjštn u fbc kčkhv n stčn g P-

j, u kn Plju. Otvnj, đustlh, lg Kt Osk -tvljl j jnu ključnh kkt-tk uung lčnčkg uhvt,

čj j clj bl tjn uklnjnj nsskg tnvnštv s ttj lnn ssk

v unut Bsn Hcgvn.Lg Kt Osk bl su

vđn n nčn sčunt n lstvljnj gn nsb Pj s ugh -

učj, s clj s nsb ukln s t t-tj l s j n kj stnu.Ztčvnj nsb u lg bl j uv-t u njhv ubjnj l jštnj n nssk učj. Lg Kt č

PredragPredrag BBanovianovićć

17. j - 7.

8/22/2019 Saff [broj 340, 17.5.2013]


j funkcnš 23. j 1992., u nju s nll 1.500 tčnk. O 20.

jun 6. ugust 1992. P-g Bnv j vn všunst st u lgu K-

t. Dušk Skc j bknnt lg. Stsksblj u lgu Ktuključvl j vst l-cj, bl j gnvn usjn 10 15 st, kj su n-gll Dgn Klunj, D Dšn Dušn Fušt, sv n sjn st. Pg Bnv j b st usjn kn D Dšn.

Ztčnc su tj suv, n un nvju uslv tk svg tč-nštv, u t su bl vgvn nv-nju, š nnju, t č s č

lstvljnju. Lg j b vđn n nčnkj j ult nušvnj fčkg v j su tčn ns . Z-tčnk b njhv lsku u lgtsl ul svu vjnu lčnuvnu. Mng njh su tukl j nšt b h vl u jn čt sklšn st, tlnh vt gj su bv- t vu tn sc 1992.

U njnčnj snv suju s u-sn uslv vt kj su vll u lgu.T su uslv bl bjn. Pstj su bltn, tk tčnc čst nsu

gl n l nt s ktt. Ztčncnsu l j svlčnj n -stljn, ljksk j bl g-nčn. Ztčnc su bvl vš ngnvljn sljvnj hn, stu

v j b gnčn. T-lt sntn nstlcj blu nkvtn, tk su h-

gjnsk uslv bl t lš.Ztčnc nsu bl -gun fčk ktvnst nj

s vljvl vnl n svj vuh. Tkvg tčnštv vn t-

čnk u lgu Kt bl b vn n stvnj kj

u bčn bvljl “nskt” BnjLuk Pj. N lsku vtku sstvnj tčnc su vn v btn. N tj nčn su tčnc bl k-tgvn l bcvnj u blnjg Os sjštnj u g-vjuu stju u Ktu. N-ln gn u lgu, k “sjtc”,tčn su vn vgv tš

lvnj, t kutn nvju stuc, ng su tčncu jn. Z vnj su štn svvst uj uđ, uključuju lcjsklc lc bjbl. Plvnj u s čst vjl č ugh -

tčnk, tl su h gn n-vju knt. Vn lvnj ubjnj bl j usjn n ltčkvđ utcjn lju kj nsu bl Sb,k n n kj s nl su S- ul t. Uslj lvnj

ll j tškg nušvnj fčkg

ušvng vlj. Ztčnc snkn tkvh lvnj ul n-vljn l nkkv cnsk .Mng tčnc nsu vjl lg.Tjl su čst tvn u vl, nkn

17. j - 7.

čg su h vl ksnj shnjvln gblju Pšnc u Pju. Nk -tčnk vl su stj u kj su bl tčn bvljnj nhtk, nkn čg h vš nk nk n b v. P njnčnj snv,

Pg Bnv ug kj s tt uOtunc u ntnj j su učstvvlu v uun lčnčk u-hvtu. U vj bvljnj svjh u-nst u lgu Kt Pg Bnvnj nkkv čn nj knt-lu n ug st u lgu. M-ut, st u gu Kt

20. jun 6. ugust 1992. Pg B-nv j b svjstn sst lstvljnj u gu, učstvv j u stv jnj,lvnj ubjnj tčn-k u lgu sjv j nju stvuj tj št gvn sst -

stvljnj. Sv vj tun j sj-v stnj svjst tbn čnj-nj sv g čn nv n u S-uu jšnjvnju kvc. Pg Bnv j, stlh, učstvv ulvnju tčnk u lgu K-t kj j všvl njhv su.Pg Bnv hvt j gv-n učstvvnj u t ubstv. Tht ubstv, kj s tkđ nv uPlgu D Knslvn tunc, s tun sn v, nv

s u njnčn snv. In t-

v čtn su n jvnj sjnc tkts jvnju kn, t su: Jv Rčj, Dg Tk, Jsnvn Zvjš, Dv Kbgv Dl M .

Uz to PredragBanović

prihvata da jeodgovoran zapremlaćivanjadvadeset i petzatočenika ipucanje u još

dvojicu.

8/22/2019 Saff [broj 340, 17.5.2013]


redsjednik Srbije Tomislav Nikolić, poslao je poziv turskim vlastima da ne lobirajuza nezavisnost Kosova, kao i da ne lobiraju za ulazak Kosova u međunarodne orga-

nizacije. “Od Turske očekujemo da pitanje Kosova ne bude tema njihovih razgovora sa ostalim partnerima, da se ne zalažu za priznavanje nezavisnosti Kosova i da ne lobirajuza članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama” rekao je Nikolić u Ankari na tro-članom samitu Turska-Srbija-Bosna!. Prema srbijanskim medijima, Nikolić se zahvalioBosni i Hercegovini što nije priznala nezavisnost Kosova.

iznena ni posjet mes ži u oš o je o o se am eset mu-slimana i muslimanki, mahom omladinaca, koji su vraća-

jući se sa svečanosti otvaranja Islamskog centra u Rijeci svratiliu Sp it a u mes ži u anjaju a šam i jaciju. Naime, riječ jeo omladini, članovima Omladinskog kruga Medžlisa IZ Vi-soko te studentima Islamskog pedagoškog fakulteta iz Zenicepre vo eni pro esorom mr. Esmirom Ha i ovićem i pre sje -

nikom Omladinskog kruga Harunom Kulovićem. Dočekaoih je Vahid ef. Hadžić i sa zadovoljstvom tu prelijepu grupuo veo u mes ži oji je sav zasijao o prisustva te m a ostipokorne svome Stvoritelju. Gosti su se zadržali oko sat vre-mena da bi svoje putovanje nastavili negdje oko ponoći. Neka

ih Uzvišeni Allah nagradi na trudu i ovom lijepom posjetunašem mes ži u i Zaje nici. Pro esor Esmir Ha i ović je o e-ćao da će u uskoro, ako Bog da, ponovno nas posjetiti kakobi održao jedno predavanje ili bio hatib na džuma-namazu.

46

Zelena transferzala

Srbija

Islamska zajednica u Hrvatskoj - Medžlis IZ Split

17. maj - 7. redže

Nikolić Turskoj: Ne lobirajte za Kosovo!

Omladina iz Zenice i Visokog u posjetimuslimanima Splita

večanost otvaranja Islamskog centra u Rijeci zaista je bila veli-čanstvena. Započela je u četvrtak kad su se mnogi vjernici slili

iz svih krajeva Hrvatske, Europe, Azije i Afrike i nakon što su sesmjestili tamo gdje su se smjestili, svratili su u Riječku džamiju, čija munara, u ozračju Jadrana, doista djeluje kao svjetionik. Sa terasedžamije vidio se cijeli Kvarnerski zaljev, zaštićen istočnom Istrom skrunom Istre Učkom, zatim Opatijskom rivijerom, Rijekom i oto-kom Cresom. Na terasi se šetalo kao na Korzu. “Hrvatska je zrelodruštvo, otvoreno za sve svoje građane i zato je zaslužila mjesto usrcima svih nas. Ovo je veliki dan za muslimane Hrvatske i za samuHrvatsku. Zajednica muslimana u ovom gradu sagradila je svojdom, džamiju u kojoj će se spominjati Božije ime. Hram u kojemće se očitovati zahvalnost Stvoritelju svjetova i u kojem ćemo iska-zivati svoju poniznost zbog Njegove veličine. Ovo je veliki dan za Republiku Hrvatsku. Na njenoj teritoriji, u okviru njenih granica,njeni građani su osvojili svoju slobodu, svoje pravo da se u toj zem-

lji osjećaju svoji na svome. To je civilizacijsko dostignuće vrijednovelikog poštovanja”, poručio je u reisu-l-ulema Islamske zajedniceu BiH Husein ef. Kavazović.Otvaranju Islamskog centra prisustvovalo je oko 20 hiljada vjerni-ka, a svečanost je prenosila Hrvatska televizija. Među gostima subili i predsjednik hrvatskog Sabora, Josip Leko, šef izaslanstva EUu Hrvatskoj, Paul Vandoren, glavni tajnik Hrvatske biskupske kon-ferencije, mons. Enzo Rodinis, kao i bivši predsjednik i premijerka Republike Hrvatske, Stjepan Mesić i Jadranka Kosor. Ispred Islam-ske zajednice u Crnoj Gori prisustvovali su član Mešihata i glavniimam Podgorice, Džemo Redžematović, i savjetnik reisa za pravna pitanja, Muharem Demirović.Islamski centar, mjesto molitve i okupljanja oko 12 hiljada musli-

mana u Rijeci, već je, kako ističu u Islamskoj zajednici, prozvan naj-ljepšom džamijom u Europi. Kroz njegovih šest kupola i strukturu

prepoznaje se idejni projekt preminulog kipara Dušana Džamonje,a materijalima i okolinom uklapa se u mediteransko podneblje.Ukupna površina građevine je oko 5.300 kvadratnih metara. Ima četiri etaže na kojima su džamija s pratećim prostorijama, urediuprave Medžlisa Islamske zajednice Rijeka, kongresni centar, dvo-rana, restoran, društvene prostorije, stanovi, ima i podzemnu gara-žu. Minaret je visine 23 metra. Najviše novca za izgradnju Centra darovao je katarski emir Hamad bin Khalifa al-Thani, čije će imenositi kongresni centar.Temeljni kamen položen je 3. oktobra 2009. a gradnja je počela umartu 2010. godine.

Ostvaren četrdesetogodišnji san muslimana RijekeHrvatska

8/22/2019 Saff [broj 340, 17.5.2013]


vogodišnji, prvi po redu, program kulturnih događanja su obilježili 11. maj – Dan Bošnjačke nacionalne zasta-

ve. Program koji je spremila i organizirala Bošnjačka kultur-na zajednica u Makedoniji je kao nikada dosad bio bogat iinteresantan, sa brojnim aktivnostima koje su po prvi put uMakedoniji izvedene. Najprije je bilo predviđeno okupljanjeučesnika manifestacije “Historijski čas u spomen posljednjebosanske princeze Emine” ispred Jahja-pašine džamije, koja jevakufska zadužbina poznatog rumelijskog begler-be-ga i vezira Jahja-paše, namjesnika bošnjačkog pori-

jekla u periodu vladavine Osmanskog carstva. Kada su se članovi pohoda okupili krenulo se pješke, ali sa brojnim bošnjačkim zastava, kroz naseljena mjesta Bit-Pazar i Gazi Baba što je izazvalo posebnu rado-znalost lokalnih žitelja Albanaca, Turaka i Makedo-naca. Tačno u 12 časova je započela manifestacija na

kojoj je profesorica historije Amela Vatić-Hasanovićodržala predavanje o životu i ličnosti posljednje bo-sanske princeze Katarine, koja je kasnije prihvatila islam i postala Emina, te je kao kraljevska kći bila na školovanju i odgoju u obrazovnim institucijama u Skoplju. U drugoj fazi je održana Tribina sa naslo-vom “Značaj nacionalne zastave u kontekstu nacio-nalnog identiteta”, čiji su moderatori bili zamjenik ministra za di asporu u Vladi Republike Kosova gospodin erim Bajrami i mr. Zećir Ramčilović.Zamjenik ministra je govorio o iskustvima Bošnjaka na Kosovu i njihovoj percepciji i odnosa prema boš-njačkoj zastavi i bošnjaštvu uopšte.

Posebno priznanje za organiziranje ove aktivnosti zaslu-žuje moderator i voditelj cjelodnevnog programa, novinar

bošnjačke redakcije u MRTV – makedonskom radiju, Ad-mir Fazlagić na elokventnoj i rječitoj promociji, a posebnodvojica glavnih organizatora ove proslave Dževad ef. Hot,potpredsjeniku BKZ u Makedoniji, i član tima za pripre-mu manifestacije odgovornog za protokol, gospodin ElvirSadiković.

47

Historijski dan za Bošnjake u Makedoniji: “Dan zastave”Makedonija

17. maj - 7. redže

Ucentru se a Ljubiž e prije ne o i o ana su poče-li radovi na izgradnji džamije koju finasira dže-

mat sela L ubižde i Skorobište te džematli e na raduu vicarsko . U interv u za portal “bosn ak-ks.info”,

Mirsad abani iz Ljubižde, inače jedan od članova odbora za izgradnju ove džamije, kaže da će novo-sagra ena žamija biti je na o najveći i naj jep-ših u prizrenskom regionu. Nova džamija će imatipodrum, prizemlje i jedan sprat, te će sa svojih 900metara kvadratnih zadovoljiti sve planirane potrebe.Podrum će osim prostora za obavljanje namaza ima-ti i prostorije namijenjene obrazovanju i društvenimaktivnostima. Prizemlje i sprat će služiti za obavljanjenamaza i n ihova površina e 600 metara kvadratnih,kaže Mirsad abani. Planira se da dvorište džamijebude dosta veliko i u njemu će se nalaziti i šadrvan.Ukupni troškovi izgradnje će iznositi oko 300.000 eura.

Mještani sela Ljubižde nisu u obavezi da finansijski po-drže izgradnju džamije, mada već ima zainteresovanihko i će dobrovol nim prilogom pomoći. Osim Mirsada abani a, u odboru za iz radn u džami e su Melim a-

bani, Raim Alija, Fikret Fazli i aban Džaferi.

U Ljubiždi kod Prizrena počela izgradnja jedne odnajvećih i najljepših džamija

Kosovo

8/22/2019 Saff [broj 340, 17.5.2013]


urs a je prote e se mice izvrši a uplatu i posljednje tranše dugova-

nja prema Međunarodnom monetar-nom fondu MMF . Odnedavno, Tur-ka je postala zemlja koja ne traži, nego

daje pozajmice. Finalna rata 51-godiš-njeg dugovanja u iznosu od 421 mili-

jardu dolara, zaduženja u okviru stand-by aranžmana sa MMF-om, isplaćena

je prošle sedmice. Za cijelu Tursku jeto veoma popularna tema, naročito na-

kon što je zavladala ekonomska kriza uostatku svijeta. Prvi stand-by aranžmana Međunarodnim monetarnim fon-

dom Turska je zaključila 1961. godine.akon prvog, Turska je svakih par na-

re ni go ina potpisiva a nove stan -by aranžmane, a konačni, devetnaestipo redu, potpisan je 2005. godine.Turska je 47 godina, sve do 2008., pot-pisala 19 različitih stand-by aranžmana sa MMF-om u vrijednosti od oko 50milijardi dolara. Osim senzacional-ne vijesti da je Turska skinula sa pleća

jaram MMF-a, posebno je zanimljivonapomenuti da je Turska sa 19 ugovora sa MMF-om uzela od ove međunarod-

ne institucije oko 50 milijardi dolara.Konačan bilans ovog pogubnog kre-ditnog aranžmana kaže da je Turska dobila oko 50 milijardi a vratila 421milijardu.

48

Islamnet

U Rusiji postoji 45 “tajnih” gradova u kojima živi, radi,obrazuje se i podiže djecu više od 1.300.000 ljudi

Rusija

Rusiji postoji 45 tajnih zatvorenih

gradova u kojima živi, radi, obrazuje se i podiže djecu više od 1.300.000ljudi. Ovi gradovi nisu postojali na geografskim kartama u vrijeme Sovjet-skog Saveza. Izvana i iznutra strogo ihčuva vojska. Doći u neki od njih u gostemoguće je samo uz posebnu dozvolu.Stanovnici se bave znanstvenim ili pro-izvodnim radom vezanim za neku opa-snu ili sigurnosno osjetljivu tehnologiju.Predstavljamo šest takvih naselja.Grad Mirni nalazi se na mjestu gdje je uvrijeme carske Rusije prolazio takozvani“carev put” prema Bijelom moru.

Sarov je neobičan grad, u njemu se izra-đuju atomske bombe. U Nuklearnomcentru u Sarovu danas radi više od 18hiljada stručnjaka: fizičara i matematiča-ra, inženjera i programera, koji se baveodržavanjem nuklearnog arsenala Rusijei njegovom sigurnošću.Grad Ozersk, Poduzeće “Majak” odi-gralo je ključnu ulogu u prvim fazama sovjetskog nuklearnog programa 1940-ih. Stručnjaci iz prve garniture radnika “Kombinata br. 817” (tako se ranijezvao “Majak”) podvrgavani su najstro-

žoj selekciji. Po dolasku na tajni objekttijekom nekoliko godina nije im do-zvoljavano čak ni da se dopisuju s bli-žnjima. Neobični grb ovog grada sadržistilizirani prikaz nuklearnog reaktora izkojeg isijava energija, predstavljena gu-

terom (simbolom Urala) s ogn enim

repom. ivot u zatvorenom gradu sta-novnici Ozerska danas ne shvaćaju kaoograničenje, nego kao privilegiju.Znamensk - Nekadašnje ime: Kapu-tin Jar-1. Lokacija: Astrahanska oblast.

Funkcija: Balističke rakete.Razlog posebnog statusa: Grad je ad-ministrativni i stambeni centar vojnog poligona „Kapustin Jar“.Severomorsk - Murmanska oblast.Funkcija: Pomorska vojna baza. Razlog posebnog statusa: Pomorska baza Sje-verne flote.

Vlasiha - Nekadašnje ime Odincovo-10.Lokacija: Moskovska oblast. Funkcija:

uklearne jedinice. Razlog posebnog tatusa: U naselju je smješten stožerStrateških raketnih jedinica i središnjiapovjedni punkt kopnenih strateških

nuklearnih jedinica Oružanih snaga Ru-ke Federacije. (Ruski vjesnik)

Hoće li Nahda i selefijezapočeti građanski rat?

Tunis

Tunis je zemlja u kojoj je počela uspješ-na revolucija za oslobođenje arapskog

narod od diktatorskog režima. Nažalost,razvoj situacije u ovoj zemlji ide u veoma opasnom smjeru. Vladajuća tunižanska islamistička partija Nahda ne zna da se nosi

sa izazovima vlasti koje je stavila na svoja pleća. To se najbolje ogleda kroz pogrešanodnos prema pripadnicima selefizma uovoj zemlji. Naime, Nahdina vlada po-sljednjih mjeseci sprovodi rigorozne mjereprotiv selefija. Selefije se u Tunisu hapse,ubijaju i proganjaju. Takav rigorozan od-nos tunižanskih vlasti prema selefijama već je doveo ovu zemlju na rub građan-skog rata. Vođe selefizma u Tunisu prijetegrađanskim ratom ako Vlada nastavi sa represivnim mjerama. Abou Iyadh, vođa najbrojnije selefijske grupe “Ansaar al Sha-

ria“ (Abou Iyadh je bivši član Al Kaide, on je ratovao u Afganistanu sa Osamom binLadenom gdje je 2003. godine uhapšen iisporučen Tunisu. Režim Ben Alia osudioga je na 68 godina zatvora. Prošle godine uproljeće on je pušten na slobodu. Nakonpuštanja na slobodu Iyadh je ubrzo pobje-gao u planine odakle danas rukovodi gru-pom “Ansaar al Sharia”.), najavio je pokre-tanje ratnih operacija protiv vlasti Tunisa injihovih pomagača. U Tunisu ima veoma veliki broj selefija. Prema nekim procjena-ma grupa “Ansaar al Sharia“ ima oko 100hiljada pripadnika. Osim navedene grupe

u Tunisu djeluje još nekoliko manjih sele-fijskih grupa. Neke od tih grupa prihvati-le su savezništvo sa Al Kaidom. Ministarunutarnjih poslova Tunisa nedavno je izja-vio da njegovo minstarstvo prati sve selefije(Postoje ozbiljni izvještaji da je Nahdina vlada pod jakim pritiskom SAD i Izraela.

Amerikanci žele Tunis predstaviti kao bu-duću bezbjednu bazu Al Kaide, zato tjerajuNahdinu vladu da proganja selefije.). Ova-kav represivan odnos kod selefija proizveo

je neželjeni efekat. Selefije su posegnuli za radikalnim rješenjima. Prema sadašnjem

razvoju situacije svi su izgledi da će Tunisuskoro postati ratište na kojem će islamistiselefije i Nahdine ihvanije (muslimanska braća) jedni druge ubijati.

17. maj - 7. redže

Turci od MMF-a dobili oko

50 miljardi dolara a morali

im vratiti 421 milijardu

Turska

8/22/2019 Saff [broj 340, 17.5.2013]


Genocid sekularista nadmuslimanima u Daki

Bangladeš

Nekoliko miliona muslimana okupilo se 5.maja na glavnom trgu u glavnom gradu

Bangladeša Daki.Demonstranti su tražili uvođenje zakona oblasfemiji kojim bi se zabranilo vrijeđanje isla-ma. Također, okupljeni demostranti su iskazalinezadovoljstvo politikom sekularističke vlade.“Još su zahtijevali uspostavu Šerijata u zemlji iiskorjenjivanje korupcije, bezvlašća i terora kojese sprovodi od strane režima u Bangladešu.Režim je dozvolio demonstrantima da dođuna trg, ali ne i da ga napuste nakon okončanja

demonstracija u 18 sati istog dana. Dio de-monstranata svakako nije htio napustiti trg svedo ispunjenja zahtjeva za uspostavom Šerijata.Demonstracije koje su nazvane ‘Opsada Dake’,organizirala je islamska organizacija ‘Čuvariislama u Bangladešu’. Masakr okupljenih mu-slimana počeo je ujutru u tri sahata. Policijskesnage sekularističkog režima su prvo zabranilei otjerale sve medije, a potom isključile uličnoosvjetljenje, nakon čega su počeli svoj krvavipohod. Desetak hiljada pripadnika specijalnihsnaga počeli su pucati po okupljenim demon-strantima, dok su helikopteri ispaljivali projek-tile na dio trga u kome su se nalazali profesori istudenti koji su činili jezgro i pokretačku snagu

demonstracija. Rezultat krvoločnog napada režima je najmanje 3.500 ubijenih studenata,daija, profesora i običnih muslimana. Kifaya-tullah, muftija Hathazari medresa u Banglade-šu, potvrdio je da je u napadu režimskih snaga ubijeno 3.000 profesora i studenata medresa.Masakr je trajao sve do 5 sati ujutro, kada jedovezeno 5 kamiona koji su odvozili mrtva tijela koja su ukopavana u masovne grobnice.Tijela jednog dijela ubijenih demonstranata subacana u rijeku Padma. Preko 5.000 ljudi jenestalo. Trg je bio prekriven krvlju. Svjetski me-diji su o ovom pokolju muslimana izvještavalisporadično, onako usput, minimizirajući brojubijenih te bacajući krivicu na demonstrante”.

Ovakav zločinački pohod vlasti jedne zemljena demonstrante rijetko kad je viđen u historijisvijeta. Krv je pala, Bangladeš vjerovatno ide uneizvjesnu budućnost.

17. maj - 7. redže

a istans a izborna omisija potvr i a je u

utorak pobjedu Muslimanske lige nekadaš-njeg premijera Nawaza Sharifa na parlamen-tarnim izborima o ržanim prošog vi en a.Muslimanska liga je osigurala 123 mjesta uParlamentu, PPP je osvojio 31 mjesto, a PTI26. Da bi osigurao većinu u Parlamentu, Shari-fu je potrebno 137 zastupničkih mjesta. Pravoglasa u Pakistanu ima 86 miliona ljudi. Izborise smatraju historijskim, jer će omogućiti jed-noj civilnoj vladi da preda vlast drugoj nakonšto je dovršila kompletni petogodišnji mandat,što je prvi put u toj zemlji koju su neprekidnood osnivanja 1947. potresali vojni udari.

Izlaznost se procjenjuje na preko 60 posto,što je najviše od izbora 1977. godine. Izbornekampanje su u Pakistanu bile popraćene na-siljem, a ukupno je u nasilju vezanom uz oveizbore posljednjih mjeseci poginulo 150 ljudi.

Ova strašna statisti a upozorava a je počini ac

ovih ubistava nemilosrdan. Pakistanski talibaniu pozivali narod da ne glasaju na neislamskimizborima te su sve upozori i a će izbore sprije-čiti silom. Nakon njihovih upozorenja uslijediliu brojni bombaški napadi u kojima je, kao štomo navei, ubijeno 150 ju i. Upr os napa i-

ma izbori su održani. ta na sve imaju reći onikoji su pobili toliki narod a nisu uspjeli ništa učiniti, osim proliti toliku nedužnu krv.

Krvavi izboriPakistan

(Ne)provedba ŠerijataEgipat

a provedba erijata u bilo kojoj nje-govoj odredbi nije jednostavna, to

najbolje znaju upravo šerijatski stručnjaci.Političari u muslimanskim zemljama kojise u predizbornim aktivnostima trude da pridobiju glasove vjernika ne libe se obe-ćavati i ono što e neostvarivo. Svi mi ko iu nekom obimu poznajemo erijat hva-tamo se za glavu kada slušamo obećanja političara da će u zakonodavstvo uvestierijat. Tako na primjer nove libijske vla-

sti prije nego su bilo što uradili na kon-solidaciji države, upirali su se svim silama da uv ere lasače u nedavnim izborima da će njihovo zakonodavstvo biti erijat ilipočivat će na šerijatskim osnovama. Ne-

davno je u zemlji od trovanja alkoholomumrlo 78 osoba, a preko 300 njih postalisu bogalji bez vitalnih organa- bubrega.Zaštita ljudskih života najznačajnija je še-rijatska zakonska odredba, a u Libiji sva-kodnevno se gine i vlada haos neviđenihrazmjera. Vlada koja obećava erijat nije ustanju uspostaviti red i sigurnost u zemlji.U predizborno kampan i Muslimanska braća u Egiptu obećali su uvesti erijat.U zemlji od oko 85 miliona stanovnika ima 10-15% kršćana ko ima e alkohol povjeri dopušten, izuzeti su iz erijata. Jedan

egipatski sud je nedavno donio presudukojom se musliman koji je pio alkoholosuđuje na 80 bičeva, izazvao je u javno-sti neviđenu polemiku i reakciju. Mladićpo imenu Muhammed Redžep priznao

je da je popio čašu pive na jednoj svadbi,a potom taksijem otišao kući. Sutradan

je priznao po iciji a je pio, a i po icija za

njegovu tvrdnju nije imala dokaza, ali ga je ipak prijavila sudu, a tamo mu je presu-đeno bičevanje 80 udaraca. Nakon sudskepresude on se pozvao na Ustav Egipta kojiabranjuje sudske presude bez dokaza, a

policija osim njegova priznanja nema svje-doka niti policija ima bilo kakav materijal-

ni dokaz. Da bi se kazna provela jedini jenačin mijenjati Ustav, a Ustav je rađen povim propisima demokracije. Drugi pro-

blem u vezi alkohola jeste da je vlada prijenekoliko mjeseci drastično povećala porezna alkohol. Je li ta njena odluka zakonomutemeljena? U egipatskom društvu i okoovih pitanja razvila se živa polemika. Kaotreći problem u vezi alkohola i Egipta je-te činjenica da se na svadbenim i drugimvečanostima masovno pije alkohol i puši

hašiš, i te svečanosti traju do duboko unoć. Vlasti bi prema tomu trebale obve-

ati policiju da radi samo noću kako biankcionirala sve prekršitelje. I u ovomlučaju kao i u svim drugim muslimani

raspravljaju samo o onome što u Kur’anu ihadisu piše, a o svakodnevnoj praksi uop-će ne razmišl a u a ko a e vrlo daleko odnašeg glavnog kodeksa ponašanja. ( evkoOmer ašić - www.is ams a-zaje nica. r

8/22/2019 Saff [broj 340, 17.5.2013]


Amerika se sprema napostepenu invaziju Libije

Libija

Najmanje 17 osoba, od toga trojedjece, ubijeno je, a oko 30 ih je

ranjeno, nakon eksplozije auto-bombeispred bolnice u libijskom gradu Ben-gazi. Za sada nitko nije preuzeo od-govornost za najnoviji napad u Ben-gaziju. Posljednjih dana desio se i nizbombaških napada na policijske sta-nice u gradu. Situaciju je komentiraoanalitičar i urednik lista Pan-AfricanNews Wire , Abayomi Azikiwe: “Po-stoji veliko nezadovoljstvo, ne samou redovima tzv. militantnih skupina,već i kod ljudi koji su postali meta,koji su bili dio bivše vlade Muammara Gaddafija. Nedavno je u Tripoliju do-

nijet zakon kojim će se krenuti u lov na bivše dužnosnike iz prethodne vla-de. Ovi ljudi će izgubiti posao, status udruštvu. S druge strane ovo može do-laziti iz pravca onih koji su nezadovolj-ni ulogom Britanije, SAD-a i drugihNATO članica po pitanju događanja u Maliju i Nigeru”. Uz navedeni izvje-štaj o postavljanju auto-bombi sljedećiopis stanja najbolje govori o libijskomhaosu. Zgrade ministarstva pravosuđa i ministarstva vanjskih poslova u Libijidoslovno se nalaze pod opsadom većpreko dvije sedmice. Naoružani mili-tanti, s anti-zračnim oružjem na svo-

jim terenskim vozilima, već danima pokazuju kako oni vode glavnu riječu Tripoliju. Zbog ovakvog stanja izameričkog Pentagona ističu kako suameričke trupe “bliže” Libiji. “Spre-mni smo odgovoriti ukoliko budenužno, ukoliko se uvjeti nastave po-goršavati ili ako nas se pozove”, rekao

je glasnogovornik Pentagona, GeorgeLittle. Zbog sve lošijeg sigurnosnog stanja u Libiji, SAD je podigao pri-pravnost svojih trupa stacioniranih u

Europi. Libijski haos mogao bi bitiizgovor Amerikancima da uđu u ovuzemlju kao “mirotovorci” a da ostanukao stvarni vladari.

17. maj - 7. redže

t u Siriji traje nesmanjenom žestinom.akon dvije godine trajanja rata mnoge

stvari u Siriji postaju jasnije. Rat u Siriji postao

je važna prilika za mnoge. Karte su davno bače-ne na sto. Ovaj put pažnju posvećujemo ulozi iciljevima Al Kaide u sirijskom ratu. Al Kaidu usirijskom ratu predstavlja jedinica “Džebhatunnusra”. Ova jedinica je postala najjača uzdanica

Al Kaide u njenoj historiji. “Džebhatun nusra”ratuje u Siriji od samog početka građanskog rata. Oni su u Siriju došli sa jasnom vizijom.Dobro opremljeni, još bolje organizirani i izu-zetno efikasni u eliminiranju neprijateljskihciljeva pripadnici “Džebhatun nusre” vreme-nom su postali glavna udarna snaga protiv re-žima Bashara Asada. Ova Al Kaidina jedinica svakim danom dobiva sve više podrške kod

sirijskog naroda. Za razliku od “Džebhatunnusre”, druge sirijske jedinice iz sastava Slobod-ne sirijske vojske, koje se bore protiv vladajućeg režima, imaju brojne probleme. Nedisciplina isklonost ka anarhiji, stranačka i interesna po-dijeljenost i suprotstavljenost, nedostatak vojneopreme i slično utječu na ukupan učinak na-vedenih oružanih opozicionih skupina u borbiprotiv režima. Zbog toga sve veći broj vojnika,pripadnika Slobodne sirijske vojske prelazi uredove “Džebhatun nusre”. Zato “Džebhatunnusra” danas broji hiljade vojnika. Osim štouspješno ostvaruju sve veće povjerenje kod sirij-

skog naroda “Džebhatun nusra” ostvaruje jak uticaj među muslimanima u susjednim arap-skim zemljama i ostatku svijeta. Sirijski rat je za

Al Kaidu najbolja prilika. Tamo nema jake voj-

ne sile koja ih može kontrolirati kao što je bioslučaj sa Irakom, Afganistanim, Pakistanom idrugim zemljama. Sirija je veliko “slobodno”

područje u kojem Al Kaida nesmetano razvija svoju organizaciju. Uz uspješno organiziranjevelike vojne formacije, “Džebhatun nusra” jerazvila veoma dobru mrežu regrutovanja stra-nih dobrovoljaca. Tako danas u redove “Džeb-hatun nusre” dolaze hiljade stranih dobrovolja-ca iz cijelog svijeta. Internet je prepun izvještaja o velikim borbenim uspjesima “Džebhatunnusre”. Također, redovno se objavljuju izvještajii informacije o poginulim borcima ove Al Kai-dine jedinice. Gledajući iz sadašnje perspektive,ako se stvari bitnije ne promijene kada je u pi-tanju budućnost sirijskog rata, Al Kaida, odno-sno “Džebhatun nusra” će postati veoma jaka

organizacija. Ova mogućnost već “zabrinjava” Ameriku, Izrael i ostale zapadne sile. Također,strah od “Džebhatun nusre” već se osjeti uSaudijskoj Arabiji. Kraljevska porodica zna da

Al Kaida ili “Džebhatun nusra” jedva čeka da ojača i da udari na centar regionalne moći, tj.Saudijsku Arabiju. Zato Saudija sada pokušava preko sirijske opozicije spriječiti rast “Džebha-tun nusre”. Jasno je da “Džebhatun nusri” nijecilj osloboditi Siriju i zaustaviti se, oni Sirijuvide kao jedinstvenu priliku za sticanje jakemoći. “Džebhatun nusra” kao i Al Kaida bašti-ni tekfirsku ideologiju. Već se osjeti jači zamah

te ideologije. Jačanjem “Džebhatun nusre” si-rijski rat će dobiti novu neizvjesnost, stradanja će postati još veća, jer u ratnu igru uskoro će seuključiti novi sijači smrti.

“Džebhatun nusra” je glavna uzdanica Al KaideSirija

8/22/2019 Saff [broj 340, 17.5.2013]


tanje sunija muslimana u većinski šiitskomIranu je veoma teško. Iranska vlast ne štedina širenju diskriminacije prema sunijama. UTeheranu živi preko milion sunija. Pa ipak,šiitska vlast sunijama nikako ne dozvoljava iz-gradnju džamije. Osim toga, iranska policija ne dozvoljava sunijama da klanjaju džuma-namaze niti da klanjaju Bajrame u improvi-ziranim mesdžidima. Kada je Bajram iranska policija vrši racije po Teheranu sprječavajućisunije da organiziraju klanjanje bajram-na-maza. Osim vjerske diskriminacije iranskevlasti održavaju, da tako kažemo, ekonom-

ske sankcije nad sunijama. Najviše sunija živiu jugoistočnoj provinciji Sistan-Balučistan.Iranska policija često vrši egzekucije sunija.Nedavno je jedanaest sunija osuđeno na smrtvješanjem. Među osuđenim sunijama nalazise šejh Molavi Fathi Mohammad Naksh-bandi, jedan od uticajnih vjerskih lidera uprovinciji Sistan-Balučistan. Najviše na udarusu oni koji rade na podučavanju muslimana sunijskom tumačenju islama. Na dvije foto-grafije koje smo postavili uz ovaj tekst vidimodvojicu sunija prije javnog vješanja. Obojica su obješeni zbog širenja sunizma.

51

Papa proglasio svecima800 Italijana jer su odbili

primiti islam!

Vatikan

Prvi ozbiljan potez novog pape Kato-ličke crkve bio je proglašenje svecima

800 Italijana koji su navodno pogubljeniod strane Osmanskog carstva prije 533 go-dine, tačnije u 15. stoljeću, 1580. godine, jer su odbili napustiti kršćanstvo i prihvatitiislam. Ne ulazeći u interne stvari koga ćepapa Franjo proglasiti nekakvim svecom,ali je zaista zanimljivo što je za svoj prvi oz-biljan papinski potez izabrao ovu aktivnostkoja ima duboke veze sa islamom, odno-sno sa širenjem mržnje prema islamu. Ibivši papa Benedikt XVI je u svom prvomozbiljnom nastupu posegnuo nekolikostoljeća u prošlost da bi progovorio uvred-ljivo o poslaniku Muhamedu. Nadamo se

da katolička Europa neće krenuti stopama pape Franje pa, kao što su to radili kada je papa Benedikt XVI izrekao uvredu na poslanika Muhameda, početi masovnocrtati uvredljive karikature i time brani-ti svoju slobodu govora. O navedenom,sumnjivom historijskom događaju Kato-lička crkva propovijeda “da su Osmanlijeu 150 plovila i sa 18.000 vojnika 28. juna 1480. godine krenuli iz albanske luke Vloreu napad na Otranto, grad sa samo 6.000stanovnika. Mali broj vojnika i civila nijemogao braniti Otranto, odnosno opsada Turaka trajala je 15 dana i 11. kolovoza Gedik Ahmet-paša zapovjedio je posljednjinapad. Ubijeni su svi muškarci stariji od 15godina, a žene i djeca pretvoreni u robove.Prema nekim povijesnim podacima, ubijeno je oko 12.000 ljudi iz Otranta i šireokolice te je u roblje pretvoreno još 5.000.Preživjeli su se povukli u katedralu i molilis nadbiskupom Stefanom Pendinellijem.Gedik Ahmet-paša zapovjedio im je odri-canje od kršćanske vjere i, nakon što suoni to odbili, ušao je sa svojim vojnicima ukatedralu i sve zarobio, a crkvu pretvorio ukonjušnicu. Stari nadbiskup Stefano Pendi-

nelli pozivao je svoje sugrađane na molitvudok su ga Turci komadali sabljama. Odru-bili su mu zatim glavu i nabili je na kolac”.Ovu priču kao da je pisao Ivo Andrić.

Foto islamneta

17. maj - 7. redže

Šiitska vlada sunijama ne dozvoljava izgradnju džamija,klanjanje Bajrama, džumi, javno ih vješaju zbog širenja sunizma

Iran

Burma: Muslimanski jetimi

8/22/2019 Saff [broj 340, 17.5.2013]


Film “Pet godina života”, Stefana Schallera

Svijet medija

Murat Kurnaz iz Bremena je

godinama bio mučen i islje

đivanna Guantanamu. Ovih dana

izlazi film koji govori o njegovojsudbini. Kurnaz smatra da je filmisuviše “mehak”

Piše: Martin WolfIzvor: Der Spiegel 13.05.2013Prijevod s njemačkog: SejfuddinDizdarević

hđ.I h. Kh

c, -c đ .K b , M K h. A - . O b - , b h h b.Kh , b h -. P b žb. K

K b b, - h . M b

. K .“J h”, žK – - b. N ., h .b, M K, đ 98. B, ž , P - c. P -c. Z c .

Ac “ ”. K ž A K ,

b, , b , b h -. P . - Kb, b Bh ž ž c.K b 7 b N. T . , bh G, b b-. D b -ž b bđ, ž

h Ac h . Pb- F-W S (c-) . b c ž K

N. I B -

: K ž b- .

Do ri momci’

D h - “b B”. A, ž G

. Mž - ž .

N SAD- Ob “b c”?

. -ž b: “ ž” ( Jh Lb) - K b-. N B G, - . F K b“P ž”(ü Jh Lb).K

ž ž , b B. U b- CIA- -b “ -c”. F , žS Sch K . U , ,đ, .

K - - . I c

. “Z ”, ž K, “ .” K B, - . O .P -, c b, h c . K G. U . S- G .Mc ž b- ž b žc. N b c .

N h - c đ b b-ž c – b c b b. M

h b h-. A . Sc . A- , Ob

Wh . Ob b : .T Ob, , “ ž

b ž .” “Zb ?”,

.O .

“O - b đ”,ž K, “

ž. N, -b ,

-đ. Zb h đž b.”

Znaš šta su Nijemci radili Jevrejima,to ćemo mi uraditi vama

M K -. N h 4 - G, đ ž- . I ž

h đ. Z

cc h. “N c cc -

”, -. P c - ž. K h:“M b G.”

Murat Kurnaz,Murat Kurnaz, “t“taliban iz Bremenaliban iz Bremena’’a’’

7. - 7. ž

Mnogi ljudi

reaguju “sastrahom kadačuju ime Murat

Kurnaz”. Alion vidi svoj

zadatak da nepopušta. On

želi da priča oGuantanamu

i o svojimdoživljajima.Ima tribine nauniverzitetima,

nedavno jebio 3 hefteu Japanu

gdje je davaointervjue, držao

predavanja.

8/22/2019 Saff [broj 340, 17.5.2013]


I ž h . F c h h : “Z Nc J? T .”

F “P ž” c đ, - đ K ( Sch

Ax G) -đ H (B M). Hž K B L b.T b , b c, c (“O – Kb ”). Iđ b - , c b -. ž H b b - . A K , .

Rž c - . O K , - .

J -b . O – h . L b c . I h c. K

, h c hb,

b, b (“ bc b”) -. “B ”, ž , “

”.N G K

. J c -. T , . “V -”, . “S - .”U ž - , K .

V . K c. K - b .

“U h Ac b c”, žK. A - b c, c, b - . T Kb G.V b - – b. B -ž , . U

G .O K -b . B đ-đc h.Z G

, . N

Ac. D -

. “Sc, b -”. Kž

- . K ,“ h ”. N- – -. “B h b.” Z A . , K

hh c.Ož c.P ž B h . P . P b-. D “ đ ”. O -. “ b Kb”, ž Bh Dc, “ b ž .”

7. - 7. ž

M l “ h MK”. Al - pp. O žl p G

žl. I b , b h Jp , ž p.“U p bc l p”, ž K. USAD- ž b b l l.D G -, žl b p.N p G đ . M-

b, ž , l p A b b . l.

K b , -

. “O ,

ž”, ž M K, “ .”

Film počivana Kurnazovojautobiografiji“pet godina

moga života”(fünf Jahre

meines

Lebens). Knjiga je potresnidokument o

životu i smrti uprostoru gdjene važi zakon,ali i o mladićuu potrazi zasobom i za

Bogom.

8/22/2019 Saff [broj 340, 17.5.2013]


Autor: Yasin Baş*Izvor: Magazin (Migrationin Germany) 07.05.2013.Prijevod s njemačkog: Sena-da Mešanović

Ppl p

l N- l -

c. J bb p l.

J l -c ppl. Al.N l -

c (DIK), p h p-l Wl Schäbl (CDU),l cl c 4, l l N, “ -l, p ”. U p p c p- c, Schäbl 9. DIK “ cl

l đ l p- h c”, lđ “ l”, “ ž l đ ž, l - c l cl l”.O DIK- Schäbl- lplž “ plh l”, “ pp ”. P Schäbl l ž N - “”, ž pp 6. l p pp ž p l.

Njemački” muslimaniD Wl Schäbl p

l N p “ l-

”. I, , - p N p :“Vž pc, ph, p pl h, l, ,c, ž l- bđ.”

P - c Bl,đ pc -h, žh llh l,lc lh h -

c “h” p- c, ž pb6. p l pž b . D pc lh -c l l

ž c, l b, p pl p l p l N. U ., l -c p DIK-, -

lh c c c- , l c, Kc l (KRM). O bh l- c N; DIIB, ZMD,Il VIKZ. N p bpl, KRM l

pl “pp l-c .

Zb h b b, pl c DIK- ž p pl l h pl, p T

M, H P Fch-. N, M Fch p-l p Schäblp. J ! D lp l DIK- l cl

54

pl l p. Ob - c DIK-, Cl l (ZMD) Il (IR)pl DIK-, “pl- l” l l p c. O , l

b p -c l bl b pc “hl”. DIK -l (DIIB) Už- l l c (VIKZ), pl l p.

J l l pl c p pc. B p-c c p bl ,Bb Jh (CDU), l DIK “ h”. đ Kl

Ww, l Bl, Il c - “”. S “c l” bl l l c KRM.

Pb b -

h pl H-P F-ch (CSU), Ic p (ISP), p đ l

p . Fch “ l p-p N c h”,

l l , p l l l p-c. Up hpl, ž pl l c,

p

p. O , pl DIK- c, pl “p- ” . l Ic p-. ISP b pc đ lh h -

c pl. “P” l . S “p”,

AABF (Al c N) ll p l- pl l lc.

J p ž p: “N p l c pl pc l, b . J

l c

7. - 7. ž

Nakon 11.septembraizraženo jepovećano

nastojanje zaintegracijom,

kako namuslimanskojstrani tako i nastrani državnihinstitucija. Tako

se povećalasaradnja

između vlasti imuslimana.

Razgovor s muslimanima

Zašto je propala NjemačkaZašto je propala Njemačkaislamska konferencijaislamska konferencija

8/22/2019 Saff [broj 340, 17.5.2013]


b pž b hlh . O ž l .”

Ravnopravni građani

O “- DIK-” lž “b” l hh p l-, l hh -c-lh . đ ph đ - h “ c Zwc-” l. B p Ch

Wl l l N. Z Wl pđ N, đ l l. Pl b l l p pp. Al pb pl ž, Wl p l-h . Č -h “b”.

Ic c, b h pl Schäbl l Fch p

l H, Ch Pf-. J p: “B h - l b lh b l l l”.Ep l b bl p-pl pl Kl J. B, -ž c h. N - b bl pc.

Wl Schäbl lb đ . P B

b .U đ p-

l l. Sl N p h -l p l, . “l” l. Al, p ž l, l pl -, p NSU-b, pl

557. - 7. ž

p . Gl- KRM-, A A. M, “ p l b N

. ”. Il c b p p b- pc l -h b b , M.I l b -c p bl bl, clb bl l N, h , pbl bl p.

N . pb -ž p c, l- žh c. pl đ l l. N l- c p đ h pl, c p đM c -c, . “cl -

c pl” l l c l, p p- , l -pl- l c l . pb. I cl “l ” p “l ”, p p : -đ l l l p, đ lhlh l ž b l Np b ž, b c b . p-b, l p DIK-. I p ph

“ l”, b N p l . O l b ph -c, b bl b

Domaćin WolfgangSchäuble

je pozvaomuslimane

Njemačke da se

više integrirajuu društvo i

tako postanu“njemački

muslimani”.I, dodaje on,

islam zagovaraupravo ono

što mnogimau Njemačkoj

prijeti danestane:“Važnost

porodice,poštivanjestarijih, savjest

i ponos upogledu na

svoju historiju,kulturu, vjeru,

tradiciju.”

l N. B p -l . pb, bl p DIK-, bl -pl b. O -c l N cl l.

Pod generalnom sumnjom

N, p plc -l. “l” . pb

pl l . M-l lc h l pl p l . R “pl-pl”, “” “”, p p- “h” p “”.K l pbl l- . K bc “h” b “ ”.

U N Ep l p-

pcpc . P . p-b lc p, pp “”, “Mc”,“Iž” l “Albc”. D “l-” l “c”. l, bl - l l.

O , pb lpb c l . pb b p plhp l. S -ppl-h wb-c

lp , l b p l “ l”.Gl “” - “lb”, “l ”, p “ž l”.

Il l pcpc b . pb l p l . D l c pp . p- p, p. Rc-llh p - p p -l. P l b p-

l p pcpc.Už l l p pl Kc- l bl c h pl žll p p. Nžl, p- p pl

p p l, - l pl h. S l p-p . O l DIK p pb l l- l .

Z l . J Il c b pl l-h c b .

*A pll, h, .

8/22/2019 Saff [broj 340, 17.5.2013]


Piše: Georg BlumeNjemački sedmičnjak: Die Zeit16.5.2013Prijevod s njemačkog: Sejfud-

din DizdarevićD L c b b bc. “Ub -

-. A b ž ”, Tb- c - My. D ž

b . O . A h - b .

7. h h b I

ž b . UNc đ “h- ”. A đ. U M - . V cb c -

-. B ž , -h . h.U - h, h . P O b R, -

b h. O b c- . Pc: b b, đh, - ž, 7 h .

Pb đ -c Rh, h M 8. ž c B-. Zb h b b ž, M-

56

ž .Rh ’7- ’9- b ž -, .UN b “ - ž ”.

B c - c Rh-

. “Uc ,c c c h, h ”, c H Rh Wch.

Z . . O - b: M – b-

c xcc. D- hbh h, - c. Z ž b A SS Ky, - TIME -c b . O D L - b b. Nh , b- b. A . M, h ž , h h .

7. - 7. ž

Dva lica budizma

GnjevGnjev mmonahonahaaBudisti u Mijanmaru

ubijaju bespomoćne

muslimane – i Zapad

mora da koriguje svoju

sliku o miroljubivom

budizmu

8/22/2019 Saff [broj 340, 17.5.2013]


948. -, b -h -

. N h h b M- b h - b. UŠ L, b ž-

, -bž 9. .O - bđ bh S Š L.

T - M Š L b

Z. U M- c bDVD-

- -.

Z b b b A S SKy , - b ?

A .. ž

b - b. “Až ž -

G M, ”, ž A Zw.

“Hitler Mijanmara”

Nh đ 4- -h Ah Wh My My b h c ž 9 -. A - b.

I - – b – “99”. N B, b Sh, . N .

A Ah Wh -ž. P , . O-ž h M - “ ”. P b

h . Zb “H M”.D

ž, - ž h. A Wh . S- R ,b c “99” c.N c-h c: “M c

c , ž ”,

A Zw New York Timesu. A b -c. M b b -ž - đ “bž” b.U c b - “99”, c

B , O ( b - ).

Mž c đ đ -.

“B - , ž -c”, ž Bc

Mhw. Ic c b-

b M ŠL c. I

577. - 7. ž

Intolerancijanaspram

muslimana unacionalističko

obojenom

budizmuMijanmara i ŠriLanke ima dugutradiciju. I prije

nezavisnosti1948. godine,bilo je anti-

muslimanskihpogroma

muslimana.

8/22/2019 Saff [broj 340, 17.5.2013]


Iz povijesti muslimana

Zanimljivo

Bivši muftija Islamskezjednice u Hrvatskoj ŠevkoOmerbašić napisao jeodličnu knjigu “Povijestislama”. Iako je ova knjigaizdana davne 1996. godine,ona je jedinstvena jer je

jedina knjiga na jezicimanašeg govornog područ jakoja kroz poglavlje kronikai događaji donosi veomadragocjene podatke izislamske povijesti. Zbogvažnosti tih podatakaodlučili smo u nekolikonarednih brojeva prenijeti

najzanimljivije dijelovespomenute kronike idogađaja iz Omerbašićeveknjige “Povijest islama”

PRIPREMIO: Almir Duvnjak

9. go ina Hi žre: Oe go -e Se b Abd Me- š e os pot Se

o s Bzt č t .

Vos e odo Mese b AbdMe.Te go e ce pozt set z-

hto e zeotes. Potes spot ph šest esec, pč-e e ogo štet.

104. godina Hidžre: Te godess os eće o pot Hz, po og hfe Oe b Abd Azz. Vos e pedodoSbt e Nehe. S Hz s sedz Kozc o dočeše s-s os o epooo po-

ož do og h potoše. Kozc Hz s spe poezt ssoc to d e s te-bo dost ee d h zež,

e o tog bo so e se ep-

te pobo ss pozd pobo ogo boc.

108. godina Hidžre: oo-e poe pooo e pogod g ostć z sebe p pstoš.

111. godina Hidžre: Namjesnik Armenije Džerrah ibni Abdullahel Hakemi šalje svoga brata Muse-llemu ibni Abdul Melika na čeluvojske protiv Hazara, ulazi u Taf lis,osvaja hazarski grad El Beydu. Za-tim se povlači, a Hazari se okuplja-

ju i kreću u potjeru za njim. Zbog toga što mu je brat napustio položaj,Džerrah je poginuo u ovom poho-du.

115. godina Hidžre: Grad Va-sit zahvata epidemi a kuge. Takođersu i am, Bizant i Horosan zahva-ćeni kugom koja se do tada smatra najvećom epidemijom. Nakon kugeistočnim oblastima zavla-dala je glad. Nestašica jebila tako velika da se šaka pšenice prodavala po e-

dan dirhem.116. godina Hidžre:Muavija ibni Abdul Me-lik na čelu vojske ulazi uBizant i osvaja u pokrajiniSaifi dosta sela.

Te godine u amu iIra u ponovo se po avi-la zaraza kuge. Najviše jeumrlo naroda u Vasitu.

117. go ina Hi žre:Umrla je Fatima Bint Ha-san ibni Ali, praunuka Mu ammeda, a.s., ćer

Hasanova, r.a.Također ove godine jeumr a i Se ina ćer Ha-zreti Husejna, unuka Mu-hammeda, a.s. Povjesniča-ri kažu da joj je pravo ime

Amina, a bila je jedna od najljepšihžena svoga vremena.

130. godina Hidžre: U Basri sete godine pojavila zaraza kuge širo-kih razmjera.

131. godina Hidžre: U Basri, a potom i većim dijelovima islamske

države pojavila se kuga ogromnihrazmjera. Prema Ibni Dževziju ilo je dana kada bi umrlo i 70.000 ljudi.Ta kuga je prozvana “Taun Eslemibni Kutejba”. Najpogubnija je bila

u Basri, u kojoj je svakodnevno bilopo tisuću i više dženaza. Kroniča-ri su zabilježili da je to bila 15-a kuga od pojave islama. Većina za-raza se dogodila za vrijeme dinasti-e Umejjida. Dvije od njih skoro da

nisu niti prestajale pa su halife ovedinastije bježale u pustinju u grad

Resafu. Dolaskom Abba-sida kuga je popustila, štosu ovi koristili u politicikao propagandu.

134. godina Hidžre:Seffah, prvi Abbasidskihalifa nalaže izgradnjusvetionika na putu odKufe do Mekke, a kojitrebaju olakšati putova-nje hadžija. Ovaj se puto i ježava mi jama ta oda hadžije znaju koliko suprešli i koliko im preostajedo odredišta.

138. godina Hidžre:Dž’afer el Mensur, drugi

A asids i a i a naređu-

je proširenje Kabe i obno-vu postojećih objekata uMe i oji s uže adžu.

145. godina Hidžre:Džafer el Mensur dajenalog da počne izgradnja

Bagdada. On je osobno odabraomjesto budućeg glavnog grada,odredio je veličinu, izgled i sastav grada.

Nožo e poto d se sop o gde će bt zde, edo d se eg ze ft oć zpo d b

ogo dobo osott ote gd eete geše spt. N po-čet gde poožo e e tee-c zdo pe cge eg. Peego e počeo s zgdo, pst-

Kronika iKronika i ddogađ

ajogađ

aji IIi II

17. - 7. edže

194. godinaHidžre: Umro je

Sibevejh, jedanod najpriznatijihstručnjaka

arapskegramatike i

jezika. Pravomu je ime Amr

ibni Osmanibni KamberEbu Bešir. Na

dan smrti imao je samo 32

godine. Bio jenajtalentiraniji

učenjak svoga vremena.

8/22/2019 Saff [broj 340, 17.5.2013]


ma se obratio riječima: “U ime Boga i Njemu hvala, zemlja Bogu pripada i aje je omu oće o Svoji s ugu,ona je nagrada bogoštovnim. Počnites blagoslovom Božjim.” Te iste godineTurci i Hazari o Ba u E va a pro-

valjuju u Jermeniju i ubijaju velik brojpodanika islamske države.148. go ina Hi žre: Te go ine

na nebu se pojaviše zvijezde koje se dotada nisu viđale. Jedne noći pojaviše senjih šest i ostale su na nebu sve do predizlazak sunca. Narod se njihovom po-

javom jako uznemirio i uplašio.158. godina Hidžre: Te godine

povjesničari zabilježiše prvu pojavuzarazne spolne bolesti koja je popri-mila široke razmjere. U toj epidemijistradao je i Ibni Huzejl, fakih, sljedbe-

nik Imama Azama Ebu Hanife, znan-stvenik koji je odlično poznavao ha-dis. Neko vrijeme je živio u Damaskua onda se povukao u brda Libanona. Snjim je bila i nekolicina njegovih uče-

nika a medu njima i SufjanEnsari. Te godine na gra-di ištu Bagdada u iziniKasr Isa na Eufratu zbiose veliki požar na lađama oje su dovozi e drvo za

gradnju. U požaru je stra-dalo oko tisuću ljudi.160. go ina Hi žre:

ovi halifa El Mehdi kre-će u društvu velikog broja voji sura nika u Mekku

na hadž. Došavši na hadž,Mehdi skida stari pohabanikabenski pokrivač i stavlja novi od svile koji je dao izat-kati. Tom prigodom ga na-mjesnik Mekke upozorava na dotrajalost Kabe i moli

redstva za njenu obnovu.Meh i nalaže a se iz Iraka onese 0miliona dirhema, iz Egipta 300.000zlatnih dinara, a iz Jemena 200.000

inara, za obnovu Ka’be, naredio je

17. maj - 7. redže

da se odmah pristupi ob-novi. Na povratku s hadža uzima u svoju gar u 500stanovnika Medine i vodiih sa sobom u Irak. Mehdinare uje a iz Kur ista-

na ima dopremiti led za ho-dočasnike za vrijeme hadža.U Me ini Me i nare ujeda se i džamija Božijeg Po-slanika, a.s., ima obnoviti.

162. godina Hidžre: Tegodine veliki islamski voj-skovođa po narodnosti Sla-ven Ab urrahman ibni Ha-bib es-Saklebi odlazi u Špa-njolsku da bi prisilio tamoš-nje Umejjide da priznajucentralnu vlast u Bagdadu.

Kada je prešao u panjolskukontaktirao je s namjesnikom Barce-lone Sulejmanom ibni Jekzanom odkoga traži pokornost halifi Mehdiju.Ovaj to odbija, a A urrahman kre-

206. godinaHidžre: Te

godine rijekeTigris i Eufratsu se izlile izsvojih korita inačinile velikuštetu Bagdadu.

Poplava jebila tako jaka

da je uništilaoko rijekasvu ljetinu. UŠpanjolskoj

je te godinevladala strašnaglad, a potom

skupoćaprehrambenih

proizvoda.

8/22/2019 Saff [broj 340, 17.5.2013]


će protiv njega. Sulejman ga uspjeva pobijediti, a Saklebibježi u brda. Sulejman raspi-suje veliku nagradu za ono-ga tko mu donese njegovuglavu. Jedan od Saklebijevihvojnika ubija svog zapovjed-nika i dobiva nagradu odnamjesnika Barcelone.

Te godine Mehdi nalaže

da se sagrade udobnija pre-nočista za hadžije na putuizmeđu Kufe i Mekke. Na-laže također izgradnju nove džamije uBasri. Naređuje vim vjerskim vlasti-ma da se svi minberi moraju skratiti ine smiju biti veći od minbera džamijeMu amme a, a.s., u Me ini.

169. godina Hidžre: Mehdi, ha-lifa dinastije Abbasida određuje da se ima uspostaviti sta na poštans a linija između Mekke i Medine. Za prijevoz pošte koristit će se mazge ideve. Prije toga sta ne poštans e i-

ni e ni e bilo. Te godine u Bagdadu iBasri pojavila se zaraza spolnih bolesta i a je širo i razm era. Te go inehalifa Mehdi nalaže Jektinu ibni Musida ide u Medinu i počne radovima na obnovi i proširenju džamije Božije-ga Poslanika, a.s.. Radovi na džamijitrajali su sve do smrti Mehdija. Te go-dine u pustinji i u Bahrejnu došlo je dopobune beduina. Pobunjenici su odbiliklan ati namaze, omalovažavali islam-ske odredbe i njegovo učenje. uvšito halifa Mehdi šalje vojsku, koju po-

bunjenici potukoše do nogu.Kroničari su te godine zabilježili da je u Bagdadu padala jaka kiša s punopijeska, a zatim se pojavila spolna zara-

o ojoj smo već govori i.

170. godina Hidžre:Te godine AbdurrahmanEmevi daje nalog stručnja-cima i graditeljima da poč-nu s gradnjom džamije uKordobi. U svrhu izgradnje

Abdurrahman je iz budžeta izdvojio iznos od 100.000zlatnih dinara. Mihrabdžamije bio je u cjelosti iz-

građen od slonove kosti, a pozlaćen s 36.000 komada zlata i dragoga kamenja.

Čak su i čavli bili zlatni. Pred džamiju je s okolnih brda dovedena voda po-sebnim vodovodom. Vodoskok dža-mije je bio čudesno lijep.

180. go ina Hi žre: Te go ineEgipat je pogodio strahovit zemljo-tres. Bio je tako snažan i razoran da

je srušio g asoviti svetioni u A esan-driji.

183. godina Hidžre: Hazari pro-iru u is ams u ržavu iz pravca Ba-

bul Ebvab, ubijaju veliki broj kršćana i muslimana, pljačkaju oko 100.000gr a sto e i nanose ve i u štetu po jo-privredi. Navodni razlog ovoj provaliHazara bilo je ubojstvo jednog astro-loga koji je prorekao smrt hakanove(kraljeve) kćeri.

184. godina Hidžre: Te godinezbio se nesvakidašnji događaj. Grom

je udario u Ka’bu i ubio dva muškar-ca.

187. godina Hidžre: Gra Masispogodio je snažan potres koji je po-

rušio sve utvrde, a svi izvori vode supresušili.193. godina Hidžre: Ove godine

je umro Saklab ibni Zijad el Endelu-si, Slaven porijeklom, glasoviti fakih

60

(pravni stručnjak). Pored fikha ba-vio se tesavvufom. Živio je u Špa-njolskoj i bio meritoran stručnjak islamskog prava.

194. godina Hidžre: Umro jeSibevejh, jedan od najpriznatijihstručnjaka arapske gramatike i je-zika. Pravo mu je ime Amr ibniOsman ibni Kamber Ebu Bešir. Na dan smrti imao je samo 32 godine.

Bio je najtalentiraniji učenjak svoga vremena.201. godina Hidžre: U Horosa-

nu, Asfahanu i Reju vladala je straš-na glad u kojoj je umrlo masa svije-ta. Te iste godine zbio se svemirskifenomen. 14. rebiul-evvela na nebuse pojavila neobična i snažna crvenkoja je potrajala sve do zore. Potom

je nestalo crvenila a na nebu su sepojavila dva crvena svoda sve doizlaska sunca.

203. godina Hidžre: 2. zul-hidždzžeta te godine bila je potpuna

pomrčina sunca koja je trajala jednu trećinu dana.Te godine u mjesecu zul-

hidzždžetu Horosan, Ferjab, Tale-kanu i Džordžan pogodio je stra-hovit zemljotres. Zemlja se nakonnjega tresla s više-manje inteziteta punih 70 dana. U tom potresu bilo

je mnoštvo mrtvih i velikih materi- jalnih razaranja.

206. godina Hidžre: Te godinerijeke Tigris i Eufrat su se izlile iz svo-

jih korita i načinile veliku štetu Bag-

dadu. Poplava je bila tako jaka da jeuništila oko rijeka svu ljetinu. U Špa-n jolskoj je te godine vladala strašna glad, a potom skupoća prehrambe-nih proizvoda.

17. maj - 7. redže

138. godinaHidžre:Dž’afer el

Mensur, drugiAbbasidski

halifa naređujeproširenje

Kabe i obnovupostojećihobjekata uMekki koji

služe hadžu.

8/22/2019 Saff [broj 340, 17.5.2013]


Mustafa Pruščak (II dio)

Iz arhiva

Postavlja se pitanje: Kada

je došao prvi student izzemlje Bosne na čuveniEl-Azhar univezitet? Da liu fatimijskom dobu, kadabijaše veliki broj Sakaliba,tj. Slavena, na vojnim idvorskim položajima? Iliu vrijeme Memluka, kada je historija zabilježila

prisustvo određ

enihBošnjaka sa njihovimličnim imenima? Ilimožda pak u osmanskomrazdoblju kada bijašebosanski narod navrhuncu službovanjaislamu? Tada se u Kairozaputio veliki brojobrazovanih Bošnjaka,

uglavnom u potrazi zakorisnim znanjem ilipodučavanjem.

Izvor: Savt el-Busna ve el-Hersek (Glas BiH), br. 1, mart 2013. Autor: Jusuf DžafićPrijevod sa arapskog: Ju-suf Džafić

šir el-guzat -

). O KM 9. . P- - . P

A -š H(Hğ), š B , Bč c K VI, -

č š -h E. č : Hvala Allahukoji je odlikovao one koji se bore na Allahovom putu(mudžahide) velikom na-

gradom... Knjiga je po-dijeljena na proslov, 22 roglavlja i zaglavak, a ostoji i kazalo poglav-

lja. Uvod govori o dein-

iciji džihada i njegovim uvjetima.Prvo poglavlje: O vrlinama džihada.Drugo poglavlje: O vrije nostima bdi en a na ranicama. Treće o lav-lje: O šehidima. etvrto poglavlje:O on ima. Peto o av e: O onome kome je džihad obavezan. esto po-

glavl je: O plati . Sedmo poglavlje: O savjetovanju. Osmo poglavlje: O na-

kani. Deveto poglavlje: O vremenuratovanja. Deseto poglavlje: O načinuvojevanja. Jedanesto poglavlje: O

pod sticanju na rat . Dvanaesto po- glavl je: O strplj ivosti (saburu) i ustra- jnosti . Trinaesto o av e: O i e u.

etrnaesto poglavlje: O pouzdanju(tevekulu), zadovoljstu i pomoći. Pet-nae sto o av e: O mo itvama ova-ma) i virdovima. esnaesto poglavlje:O onome sa čim krivovjernik postaje musliman. Sedamnaesto poglavlje:O otpadniku od islama (murtedu).Osamnaesto poglavlje: O čuvanju od izdajstva. Devetnaesto poglavlje: O klonjenju od sakaćenja nakon zaro-bljavanja. Dvadeseto poglavlje: O

primirju i sigurnosti . Dvadesetprvo poglavlje: O vojnama Božijeg Poslan-ika, s.a.v.s. Dvadesetdrugo poglavlje:O junačkim (gazijskim) pripovjet-kama. Zaglavak: O pitanjima koja se odnose na prijašnja poglavlja. R

Blagovijesti gazijama MhH (Mh H):Ova knjiga je ostatak sretnog vre-mena, kada svaki musliman u tim

zemljama iščekivaše kada se kaže: U pohod uz nagradu.- Risale ez-zakir i zi-

jare ehl el-mekabir (Pos-lanica pobožnog o posjeti stanovnicima kabura ).4

- Risale i savm es-sitt min ševval (Poslanica o

postu šest dana ševala ).5 D MhO 987. .

Proučavanje njegovogivota i d ela

B č M Pšč.T š -, – 6 - . S h : S- Bš7, MhH8, Mh TO, D H,

K Dč 9

, HŠ, S B,N K, ONč, N Š,Mh O4, J-

Prvi BošnjakPrvi Bošnjak na El-Azharuna El-Azharu

7. - 7.

Izuzev JusufaRamića, nijedan

autor se nijestudiozno i

duboko baviodjelatnošću

MustafePruščakana polju

prepisivanja

arapskihrukopisa. On jeu svojoj knjizio znamenitimBošnjacima uEgiptu u doba

osmanske vlasti posvetio

zavrijeđenopoglavlje ovomeprepisivaču, tenam predstaviočetiri rukopisa

koja je prepisaoPruščak.

8/22/2019 Saff [broj 340, 17.5.2013]


R5

, E Z6

, Zh H, Š K, N A , D H ̧7, K- M8.

N, M Pšč hč . S, ,č - č : Mh H9 O R Kh.

Prepisivačka djelatnost

I J R, š M Pšč h -. O - Bšc E - đ č, č Pšč. S , ’

. U - J R.- Risala i el-amel bi el-usturlab

(Poslanica o rukovanju astrolabom). U . P-

c . Pč -: M- Mh (Mh-) Ah AD Pšč Bš (E-N’E-Ah E-B).D Pšč Sčš E-Ah79. .

- El-Lum’a el-Maridini- jje i šerh el-Jaseminijje (Maridinijev prikaz Jase-

minijevog komenatara).Pc J (?-).U č (č) .M (?-496) č č . Pšč - S-š 79. .

O , Pšč, h - đ Ah Š, š (šh)E-Ah Ah-š,

K V, E đ 748. 75. -. Pč c D , J R, :

7. - 7.

Kada je Ahmed-paša došao u Kairo, te se smjes-tio u tvrđavu, posjetili su

ga najčuveniji učenjaci tog vremena. Raspravljao je sa njima o matematici, pa su ustuknuli i rekli: “Ne znamo te znanosti”. On se začudio i ušutio.

Šejh Abdullah je ulaziokod paše i besjedio, pa mu

je rekao paša: “Kod nas uRumeliji (evropskom dijeluOsmanskog carstva) Egipat

je poznat kao vre lo vrlina i znanosti. Izgarah od želje da dođem u njega, pa kada

sam došao uvidio sam da je kao š to se govori: ‘Da slušaš o Muajdiju je bolje nego da ga vidiš’. Šejh mu je na tokazao: ‘Vladaru , on je kao što ste čuli – rudnik znanosti i prosvjetiteljstva...’ Potom ga je obavijestio o o šejhu Va-lidu koji mu je dao dvije Mardinijeve knjige.”

- En-Nuket ala el-kutub i ilmel-arebijje (Kritike na knjige iz arap-

ske znanosti). Pc Ah E B D -S- (445-55), č. K - . O -

Bosanski narod je proučavao i

istraživao lik idjelo MustafePruščaka.Tako da jedosadašnji

rezulat, koliko je namapoznato –osamnaest

autora koji supisali o njemuna bosanskom

jeziku.

8/22/2019 Saff [broj 340, 17.5.2013]


, , 7. , đ S-š . Z- š R-š,

Bš š -c E 79. 7. . N č -š :

Završio i upotpunio ukrašavanje ovih kritika, te uzeo slobodno vri e-me i odmor... etvrtak poslijepodne,

grad Kairo, Skender-pašina medresa,u vrijeme namjesništva Redžep-paše,devetog rebiu el-evvela, 1133. godine.Knjigu prepisao Mustaa sin Mehme-da sin Ahmeda...Bošnjak Pruščak Do-njevakuljanin.

- El-Mubejjin el-muin i ehm el-er ein (Pomoćni tumač za razumije-vanje četrdeset hadisa). Pc A-

-K’. T č Nh h. O č Pšč .P 7. M -M (5. h..)

hčš.

ogovor

S čh , č , U Ah, – š š č – , Bšc . N , š

č č č , M Pšč č .

63

7. - 7.

IZVORI:

1. E Z, Mustaa Pruš-čak. Teorija rata, etika milosrđa i tok-sikomanija , . E- Z 9, h://www.c.c/c/66/4/MUSTAFA-PRU%C5%A%C4%8CAK-T---%C4%9---

(.., :8), . 9-;K M, Radost gazija. Mustaa Prušak: život i djelo, M I, S,; S- Bš, Bošnjaci i Her-cegovci u islamskoj književnosti , S,S, 986, . 96-98; H Š-, Književnost Muslimana BiH na orijentalnim jezicima , S, S,97, . 47-474; J R, Boš-njaci u Egiptu u vrijeme tursko-osmanske uprave , K - CNS, S, ,. 94; Mh H, Književni rad bosansko-hercegovačkih Muslimana , D- š, S, 9, . 7;Ibid ., Dževher el-esna f teradžim el-ule-

ma’ ve eš-šuara’ el-busna , M A S -B ’ š-š-’, K, , . -4.

2. Bč , 77. , - h, š Bšc S c h h. Ič, c , ., č A-š H-, . .

3. Mh H, Dževher el-esna f teradžim el-ulema’ ve eš-šuara’ el-

busn, . 4.4. H Š, Književnost

Muslimana BiH na orijentalnim jezicima ,97, . 479.

5. K Dč, Katalog arap-skih, turskih i perzijskih rukopisa , S- š I c SR B Hc, . II, S-, 979, . 6; Mh O,Traktat o postu šest dana mjeseca ševala hadži Mustae Pruščaka , A G H-- , 5-6/987, .6-68.

6. N čc č M Pšč S -B -H (G BH), ASBIHEG ,š h -č . N, h 8 h , š š Pšč.R S H, Pš-č Tebšir el-guzat c Mu-hammed al-Busnawi al-Aqhisaris Traktat über den ğihad “Tabšir al-guzat f sabil Allah” (Mustaa b. Muhamed el-Busnavi el-Akhisarijev Traktat o džihadu “Blagovi- jest borcima na Allahovom putu”), Bč .. T c š ,

S M č- Mh T O Gračanič-kom glasniku (S M, Muhamed Tajib Okić i njegov doprinos hadiskoj zna-nosti , Gčč /, .6-6). (..)

7. S- Bš, Bošnjaci i Hercegovci u islamskoj književnosti , .96-98.

8. Mh H, Književni rad bosansko-hercegovačkih Muslimana ,. 7, .

9. K Dč, Katalog arap-skih, turskih i perzijskih rukopisa , . I,S, 96, . 5, . II, . 6.

10. H Š, Književnost Muslimana BiH na orijentalnim jezicima ,97, . 47-479.

11. N K, Mustaa ibn Muhammad Al-Aqhisari (Pruščanin): Ra-sprava o kaf, duvanu i pićima , P , -/974, .7-7.

12. O Nč, Muhaddis

Mustaa Pruščak , A G H-- , -/985, . -7.13. N Š, Etika milosrđa ili

Traktat o samilosti i sažaljenju spram živihstvorenja od h. Mustae sina Muhammeda Pruščaka (?-1169/1756), Z I š S-, 987, . , . 55-4.

14. Mh O, Traktat ovrlinama džemata hadži-Mustae Prušča-ka , A G H- ,-4/987, . 68-84; I., Traktat o postu šest dana mjeseca ševala hadži Mu-stae Pruščaka , A G H-, 5-6/987, . 6-68.

15. J R, Bošnjaci u Egiptuu vrijeme tursko-osmanske uprave , . 9-94; I., Bošnjaci na El-Azheru, S-, S, 997, -.

16. E Z, Mustaa Pruš-čak. Teorija rata, etika milosrđa i tok-sikomanija , . E- Z 9, h://www.c.c/c/66/4/MUSTAFA-PRU%C5%A%C4%8CAK-T---%C4%9--- (.., :8), . 9-.

17. D H, Živa bića uislamskoj religijskoj bioetičkoj perspektivi ,Sc , 7/8, . 65.

18. K M, Radost gazija. Mustaa Prušak: život i djelo.

19. Mh H, Dževher el-esna f teradžim el-ulema› ve eš-šuara› el-busna , . 4.

20. O Kh, Mu›džemu el-muellifn, D h› - -,B, . , . 75.

21. J R, Bošnjaci u Egip-tu u vrijeme tursko-osmanske uprave , .9-94; I., Bošnjaci na El-Azheru, .-.

22. D, Tarih adžaib el-asar f et-teradžim ve el-ahbar , D -D,

B, . , . 76-78.23. J R, Bošnjaci u Egip-tu u vrijeme tursko-osmanske uprave ,. 9.

8/22/2019 Saff [broj 340, 17.5.2013]


No comment

17. maj - 7. redže

Majski popust, ko umreu ovome mjesecu da jestar preko 95 godina imapopust od 50% za ukopNaš Džemat pravi majski popust koumre u ovome mjesecu da je star preko95 godina ima popust od 50% za ukop.Efendija koji umre u maju od našeg Džemata i o našeg pogre nog ruštva ima Dženazu i svu opremu gratis. Jer mi svake godine pravimo akcije ipopuste a vi imo o će iti taj sretniod efendija... Više informacije efendija Farko Džakulić 061-764-633 ili 061-

181-197 ... Ma suz Se am svim prijate-ljima ove naše stranice od administra-tora Đogić Ramiz – Džemat Šumatac.Face ook, 16. maj 2013.

Na aerodromima u 2012.izgubljeno 26 miliona koferaMeđunarodna firma zrakoplovnihtehnologija SITA saopćila je da je na

međunarodnim aerodromima širomsvijeta oštećeno ili izgubljeno 26 mi-liona i 40 hiljada kofera. Broj izgublje-nih i oštećenih kofera je ipak manji uodnosu na prethodne godine, navodiSITA. Ovaj broj u 2007. godini bio je46 miliona i 900 hiljada, u 2008. godi-ni 36 miliona, 2009. godine 28 milio-na, a u 2011. godini 25 miliona.Oslobođenje, 16. maj 2013.

SAD: Udarila policajcada bi otišla u zatvor iostavila pušenje Jedna žena iz Kalifornije ošamarila je po-licajca okruga Sakramento kako bi otišla u zatvor, a iza svega rio se p an a iza rešetaka ostavi pušenje. Žena po imenuEta Me Lopez će u zatvoru biti 63 dana,a u aznu su uračunata i tri ana oja je

provela u pritvoru. Zamjenik šerifa MetKempoj izjavio je za list “Sakramento”a ga je žena u ari a, a on a mu re a

da je to uradila kako bi privukla njegovupažnju i otišla u zatvor, jer tamo nije do-zvo jeno pušenje.Hafington post, 14.maj 2013.

Vještaku za gromobranegrom udario u kućuUdar groma potpuno je u četvrtak po-s ije po ne uništio rov uće i omira Ramljaka iz Županje. Ironija je da jeTihomir inžinjer elektrotehnike i struč-njak za zaštitu od udara gromova.Dnevni avaz, 5. maj 2013.

Potukli se ugledni doktorina KoševuU sarajevskom Kliničkom centru jučer je

došlo do incidenta između ljekara ove usta-nove, tačnije prof. dr. Kemala Dizdarevića,šefa Klinike za neurohirurgiju, te neuro-hirurga Ibrahima Omerhodžića. Kako senezvanično saznaje, došlo je do inciden-ta u jutarnjim satima, u vrijeme vizite.Dizdarević je, obraćajući se kolegi, na-vodno kazao da izađe iz vizite, odnosnosobe u kojoj su smješteni bolesnici, štoOmerhodžić nije htio da uradi, nakončega ga je Dizdarević navodno gurnuo, a Omerhodžić je udario o zid.Oslobođenje, 16. maj 2013.

Pijani inspektor u BanjojLuci prijetio da će bebepobacati u Vrbas jer su Turci Aleksandar Trninić, inspektor CJBBanja Luka, prijetio je gostima lokala “Dajak” u Banjoj Luci, među kojima je bila i porodica sa bebama, da će njihi djecu pobaciti u Vrbas jer su Turci.“Psovao nam je svima tursku majku,ovorio da smo Turci i kako je danas

Vaskrs. Nekako je sve bilo glupo u po-četku, jer su više od pola gostiju bili

Srbi. Međutim, u jednom trenutkuprišao mi je i rekao da će mi bebe, kojesu bile u kolicima, baciti u Vrbas, a za-tim me uhvatio za vrat. Tada je situacija postala i više nego ozbiljna”, ispričao je potreseni Banjalučanin.Nezavisne novine, 6. maj 2013.

Novi suvenir u Mostaru:Kupite granatu za 30euraNajatra tivnija ponu a turistima ovi

dana u mostarskom Starom gradu jeste neeksplodirana granata iz rata.U je noj pro avnici suvenira pro-daje se za 30 eura. Brojni turisti fo-tografiraju se s granatom, rado bi jeupi i, a i nisu sigurni a mogu

da je unesu u avion i prođu graničnukontrolu.Dnevni avaz, 5. maj 2013.

Svazilend zakonom zabraniovješticama da lete previsokoU Kraljevini Svazilend, na jugu Afrike,za onom je regu isano a vještice nesmiju letjeti na visini iznad 150 metara.Klix, 16. maj 2013.

Dječak na Facebooku

napisao ‘Game over’ iispalio metak u glavu!Game over - posljednja je poruka koju je prijateljima na Facebooku ostavio15-godišnjak, rođen 9. aprila 1998.godine, učenik osmog razreda, nakončega se upucao u glavu u štali pokrajobiteljske kuće rođaka u livanjskomselu Pothu.Livno-online.com, 14. maj 2013.

Banjaluka: Taksista uboputnika jer nije platio vožnjuTaksista Milenko Kević (46) uhapšen

je nakon što je jutros u banjalučkomnase ju Papri ovac nožem u stoma ubo Beograđanina Miloša Šegona (30), kojeg je prethodno dovezao predoste “Prag”.

Nezavisne novine, 1 . maj 2013.

Bosanac, Srbin, Albanaci Kosovar ob e li iz za-tvora u vicarskoj!Pobjegli su 47-godišnji Francuz, osu-đen za razbojništvo, kršenje zakona odrogi i oružju, 25-godišnji državljaninSrbije, pritvoren tokom istrage zbog teške pljačke, 34-godišnji Albanac,zatvoren zbog teške povrede zakona o drogi, 31-godišnji državljanin BiH,

zatvoren zbog krađe i 22-godišnji sta-novnik Kosova koji izdržava kaznuzbog pljačke, prenose švicarski mediji.Depo, 1 . maj 2013.

8/22/2019 Saff [broj 340, 17.5.2013]


sčk cjt u jć k jgzu jtbj t-

s , g g, z g g-kg ukus, zu gk zj, žut-c jčjk. O j u kju,tčh uj, u zh ughsustc. Njg st sž 16-18 st t C k t stgžđ, g š g sć.Msčk stč csgcj jt, čt k sb kj t htts, žutc -bh stj.

uj- s

už ž, jh z-j sj 65.g jujk b,

kzuju zu-tt stž-j. P tstžju, sh Euj-, Fcuzjuž ž.K j jč zju gđ- sj 65. g zk đuj zj su k, tk uškc u Lt s čž 68 g, đ 11,9 g už. Z u z g jš s gu ht đk Nžk, št b stj -gz ž k 80. g.

65

Nauka

Najmanji robot na svijetu

Europljani duže žive,ali ranije obolijevaju

Maslačak je riznicavitamina i minerala

Sljedeće godine u svijetu više mobitela nego ljudi

Norveška, Švedska i Finska najbolje zemlje za majke

Bolja izolacija doma, bolje zdravlje

A čk učc su -

t č uh kj j ss-b zst s kt tčk g skt. T b-uh, zgđ

kbskh k, tž jć g subz ktsk šć kjkć sj k. N su g uč-c s H kj t b s tkjtu bt g kstt u -cj sšj. Mg b s kstt kšk ktstf, z tkcjukkj u usk st.

čtk sjć g u s- jtu ć bt š tt -

b tfj g ju, bj j Mđu tkukcjsk uug (ITU). ITU đ ćbj tt št 7,1 j-u čtk sjć g. S h 6,8 j. Njć sjk u bju tt b tfjju u Zjc zsh ž,b szu kšjh ž SSSR-, 1,7 stku. Njj

j u Afc, 0,63 stku.

šk, sk Fsk jbj su zj z jk,

u s su sš fčkzj DR Kg, Sj Sj L. Dbbt jk cjjuj s

štj t št su j - zj, ttt, bz-j ž, h tčk sttus.S j j su zuz s 14. jst, Itj 17., Htsk 34.,Sbj 36., Mkj 40., C G 42., BH 47., M s 52.,

Abj 81. jst.

naprjeđenje “toplotnog komfora” kuće ili stana,

bolje izolacije i slično, i te kako seoslikava na fizičkom zdravlju uku-ćana, ukazuje britanska studija.Utvrdili su da programi kojima jepoboljšan “toplotni komfor” do-mova, daju najbolje rezultate kod

osoba slabog zdravlja i onih kojeimaju najgore stambene uvjete.Unaprjeđenjem toplotne izolacijeu takvim domovima smanjio se po-stotak djece i odraslih ukućana čije

je zdravlje ocijenjeno kao “loše” ili“osrednje” za oko 40 posto.

Pripremio: Saladin Kovaevi

17. j - 7. ž

8/22/2019 Saff [broj 340, 17.5.2013]


saff [broj 340, 17.5.2013]

Documents