seminarski_menadu017dersko.doc

Uspjenost poslovanja preduzea izaziva zanimanje ekomnomista i u teortskom i u praktikom smislu, pa se najee upotrebljava analiza pokazatelja po pojedinim podrujima za koje sesmatra da pokazuju uspjenost poslovanja, s tim da se pri tome koriste po

SVEUILITE/UNIVERZITETVITEZ U VITEZU

FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJESTUDIJ I CIKLUSA; GODINASTUDIJA: I CIKLUS; III GODINASMJER: MENADMENT RAUNOVODSTVA I REVIZIJE POKAZATELJI USPJENOSTI PREDUZEA ZASNOVANO NA BILANSIMA

SEMINARSKI RAD

Travnik, 05.01.2014. godine

SVEUILITE/UNIVERZITETVITEZ U VITEZU

FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJESTUDIJ I CIKLUSA; GODINASTUDIJA: I CIKLUS; III GODINASMJER: MENADMENT RAUNOVODSTVA I REVIZIJE POKAZATELJI USPJENOSTI PREDUZEA ZASNOVANO NA BILANSIMA

SEMINARSKI RAD

IZJAVA:

Ja Emina Herenda student Sveuilita/Univerziteta Vitez u Vitezu, Indeks broj: 0356-13/DERR odgovorno i uz moralnu i akademsku odgovornost izjavljujem da sam izradila potpuno samostalno uz koritenje citirane litrature i pomo profesora.

Potpis studenta:_______________STUDENT: Emina HerendaPREDMET: Menadersko raunovodstvoPROFESOR: Prof.dr Rifet ogiASISTENT: Mr.sc Semina kandroSADRAJ1. UVOD..........................................................................................................................4 1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKAT ISTRAIVANJA.............................4

1.2. RADNA HIPOTEZA I POMONE HIPOTEZE............................................4 1.3. SVRHA I CILJ ISTRAIVANJA.....................................................................5 1.4. STRUKTURA RADA.........................................................................................6 1.5. ZNANSTVENE METODE.................................................................................62. ANALIZA ODNOSA BILANNIH POZICIJA I POZICIJA U RAUNU DOBITKA I GUBITKA..................................................................7 2.1. ANALIZA PROFITABILNOSTI.....................................................................7 2.1.1. PROFITNA MARA ILI MARA DOBITKA...............................................7 2.1.2. POVRAT NA INVESTIRANO ILI POVRAT NA

KORITENI KAPITAL...........................................................................10 2.2. ANALIZA OBRTAJA AKTIVE (IMOVINE)...............................................12 2.3. ANALIZA LIKVIDNOSTI I SOLVENTNOSTI.......................................................12 2.4. POKAZATELJI EFIKASNOSTI INVESTIRANJA DIONIARA........................20 2.5. IZRAUNAVANJE UKUPNOG IZRAZA USPJENOSTI (ZETA SCORE)......21 2.6.DODANA VRIJEDNOST KAO POKAZATELJ PROIZVODNOSTI ...................223. HORIZONTALNA ANALZA FINANSIJSKIH IZVJETAJA...................................244. VERTIKALNA ANALZA FINANSIJSKIH IZVJETAJA.........................................245. ANALIZA SMJEROVA KRETANJA PERFORMANCE...........................................246. ZAKLJUAK......................................................................................................................267. LITERATURA....................................................................................................................27..1. UVODAnaliza uspjenosti esto je uslovljena subjektom za koga se vri, to znai da on i postavlja razliite ciljeve analize bilansa, meutim cilj svakog subjekta je ocjena finansijskog stanja i rentabilnosti, odnosno mjerenje uspjenosti, o emu e biti govora u nastavku ovog seminarskog rada.1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKAT ISTRAIVANJAPreduzee kao privredna organizacija ima odreene ciljeve u oblasti privreivanja.Veina autora istie da je osnovni zadatak preduzea ostvarivanje profita. Ostvarivanje proizvodnje pod povoljnim uvjetima, ostvarivanje povoljnih odnosa meu radnicima, ispitivanje uspjenosti i sl. svi ovi takozvani zadaci su samo metode pomou kojih se ostvaruje vea masa profita to bi u sutini trebao i biti problem ovog istraivanja kako da preduzee posluje uspjeno,a to nam mogu pomoi ekonomski pokazatelji na osnovu kojih bi trebalo pravovremeno djelovati.Preduzee koje ozbiljno prilazi svojim aktivnostima, nastoji da to bolje upozna svog poslovnog partnera ali i samog sebe. Samo na taj nain se moe smanjiti mogunost pojave neugodnih iznenaenja u poslovanju. Preduzuee koje ovlada pozitivnim i negativnim pojavama u njegovom poslovanju postaje gospodar situacije i svjesno djeluje na iskljuivanje negativnih, a razvoj pozitivnih momenata.

Predmet istraivanja u ovom seminarskom radu e biti pokazatelji uspjenost poslovanja preduzea.Uspjenost poslovanja preduzea izaziva zanimanje ekonomista i u teoretskom i u praktikom smislu, pa se najee upotrebljava analiza pokazatelja po pojedinim podrujima za koje se smatra da pokazuju uspjenost poslovanja, s tim da se pri tome koriste podaci iz finansijskih izvjetaja firme na kojima se provodi analiza, opi iskustveni podaci koji slue kao kontrolna mjera i eksterni podaci. Objekti istraivanja u ovom seminarskom radu e biti finansijski izvjetai uz analizu pojedinih stavki, kao osnova analize finansijskog rezultata i to kao jedinog realnog pokazatelja uspjenosti preduzea .1.2. RADNA HIPOTEZA I POMONE HIPOTEZE

U ovom seminarskom radu, a na osnovu predmeta i problema istraivanja se postavlja radna hipoteza mjerenje uspjenosti poslovanja preduzea na temelju pdataka zasnovanih na bilansama u teoriskom i praktinom smislu, a sve to u cilju da bi preduzee moglo da prati svoj razvoj ka uspjenosti,odnosno ocjene finansijskog stanja i rentabiliteta, potrebno je da kontinuiranio analizira i kontrolie svoje poslovanje na temelju finansijskih izvjetaja.

Na osnovu ovako pstavljene glavne hipoteze omoguava se postavljenje i slijedeih pet pomoni hipoteza i to:

P.H 1: Da bi preduzee uspjeno poslovalo , potrebno je efikasno upravljanje preduzeem, a to nije mogue ostvariti bez odgovarajue analize finansijskih izvjetaja.

P.H 2: Sumiranje kljunih rezultata iz analza omoguuje menaderima da donose odluke u ispunjenju postavljenih ciljeva. P.H 3: Da bi se dolo do informacija iz pojedinih finansijskih informacija uporeivanjem odgovarajuih podataka iz predhodnih godina vri se analiza promjena iznosa najvanih bilansnih pozicija. P.H 4: Posmatranje odreenih djelova bilansa stanja i uspjeha daju mogunost menaderu da posmatra promjene u strukturi i na osnovu seg doe do pozitivnog ili negativnog zakljuka.

P.H 5: analiziranje kretanja performanci iskazanim u procentima omoguuje se grafiki prikaz zbivanja na osnovu prolih i bazne godine to daje jednostavan prikaz menaderu.

1.3. SVRHA I CILJ ISTRAIVANJAKao to je poznato osnovni razlog osnivanja svakog privrednog subjekta je ostvarivanje profita to je rezultat dugog i stabilnog poslovanja.U savremenim uslovima poslovanja preduzee nailazi na veliki broj razliitih prepreka, na neke od tih prepreka moe djelovati, a nekim se mora prilagoditi, to stalno prilagoavanje preduzea je uslov opstanka i razvoja preduzea. Da bi se preduzee uspjeno nosilo sa problemima, potrebno je efikasno upravljanje preduzeem, a to nije mogue ostvariti bez odgovarajue informacione pdloge.Rukovodstvo esto dri situaciju u svojim rukama, zna cilj i ide najkraim putem do tog cilja.

Svrha istraivanja u ovm seminarskom radu je ukazati na znaaj analize finansijskih izvjetaja preduzea, jer finansijski izvjetaji predstavljaju odraz kvaliteta realizacije poslovne politike i stepen potovanja zakonske regulative u svim aspektima njenog rada, na osnovu ega se moe vidjeti koliko je preduzee bilo uspjeno ili ne kroz godine poslovanja, na kojim stvarima je imalo dobit, a na kojim gubitakte kako da se ti nedostatci otklone ili da se pozitivne stvari odre onakvima kakve jesu.Cilj ovog istraivanja je analiza pokazatelja uspjenosti to su mnogi istraivai pomou epiriskih istraivanja pokuali utvrditi kljune pokazatelje uspjenosti i njihov uticajna ukupnu uinkovitost drutva, meutim iako su pronaena neka rjeenja ne moe se rei da je postignut veliki napredak , pa se radi toga najee upotrebljava analiza pokazatelja po pojedinim podruima za koje se vjeruje da pokazuju uspjenost poslovanja pri emu se koriste podaci iz finansijskih izvjetaja,eksterni podaci opti iskustveni podaci koji slue kao mjera.1.4. STRUKTURA RADA

Problemi i predmet istraivanja, rada i pomone hipoteze ,svrha i cilj istraivanja koje su predhodno obrazloeni nametnuli su potrebu da se tematika ovog seminarskog rada sistematski predoi u 7 meusobno povezanih cjelina.U prvom djelu Uvodu, postavljen je problem istraivanja, predmet i objekat istraivanja definisana je radna hipoteza i pomone hipoteze,utvreni su svrha i ciljevi istraivanja prezentirane metode istraivanja i struktura rada .Drugi dio ima naslov Analiza odnosa bilannih pozicija i pozicija u raunu dobitka i gubitka. Ovo poglsvlje bavi se analizom bilannih pozicija i pozicija u raunu dobitka kroz analizu profitabilnosti, analizu obrtaja aktive, analizu likvidnosti i solventnosti,pokazatelj efikasnosti investiranja dioniara, istraivanja ukupnog izraza uspjenosti (Zeta Score) i dodane vrijednosti kao pokazatelja proizvodnosti.

U treem djelu sa naslovom Horizontalna analiza finansijskih izvjetaja. Naslov etvrtog djela je Vertikalna analiza finansijskih izvjetaja.

Peti dio ima naslov Smjerovima kretanja performanci.

esti dio se odnosi na Zakljuak uspjenosti poslovanja, i prihvatanje ili odbacivanje hipoteza.1.5. ZNANSTVENE METODE

Metode koritene u izradi ovog seminarskog rada su metoda analize i sinteze, metoda apstrakcije i konkretizacije, komparativna metoda i metoda promatranja.Razlog koritenja ovih metoda je da se na najbolji nain doe do odreenih saznanja.

2. ANALIZA ODNOSA BILANNIH POZICIJA I POZICIJA U RAUNU DOBITKA I GUBITKAOva analiza sumira kljune odnose i rezultate koji govore o finansijskim performancama firme, a time i radi njihovog unapreenja. Pomae menaderima u planiranju, kontroli i donoenju odluka. Takoer pomae u definiranju pokazatelja uspjenosti, time to daaje podatke o profitabilnosti, solventnosti, efikasnosti upravljanja aktivom, investicijskom potencijalu,

2.1.ANALIZA PROFITABILNOSTIAnaliza profitabilnosti daje uvid u djelotvornost utvrene poslovne politike i uprave koja je angairana da tu politiku i sprovede, te osigura stabilan rast i razvoj preduzea.

Najvanija analiza bilannih odnosa jeste analiza profitabilnosti. Kao dvije kljune mjere u toj analizi se smatraju:

1. Profitna mara ili mara dobitka

2. Povrat na investirano ili povrat na koriteni kapital

2.1.1. Profitna mara ili mara dobitkaProfitna mara ili mara dobitka se najee rauna kao kao odnos dobitka (profita) i prihoda od prodaje, prema formuli: Dobitak (profit)

Profitna mara = _______________ Prihod od prodaje

Profitna mara pokazuje postotak ostvarenog dobitka (profita) prema vrijednosti cjelokupnog uraenog posla izraenog kroz ostvareni prihod tijekom odreenog razdoblja ili za svaki pojedinani posao ovisno o tome koja se kategorija dobitka (profita) i prihoda primjenjuje u bbrascu.U zavisnosti od kategorije dobitka u nazivniku razlikujemo slijedee tipove profitne mare:1. Bruto profitna mara pokazuje koliko preduzeu ostaje prihoda, nakon podmirivanja proizvodnih trokova za za pokrie trokova uprave i prodaje i trokova finansiranja. Bruto dobitak Bruto profitna mara = _________________ Prihod od prodaje Ova mjera daje menaderima vane informacije o prihodu koji ostaje za pokrie poslovne nadogradnje nakon to se proizvod dovede do realizacije na tritu . Svrha analize se nalazi u traenju da se smanji relativno uee trokova proizvodnje u prihodima od prodaje ili snienjem trokova proizvodnje, to upuuje na dublja podruja analize.

Ostvareni bruto dobitak slui pokriu periodinih rashoda prodajne i upravne funkcije, pa kao to je reeno ,kontrola trokova tih funkcija nije nita manje vana od kontrole trokova proizvodnje.2. Operativna profitna mara se rauna na osnovu slijedee formule.

Operativni dobitak

Operativna profitna mara =____________________ Prihod od prodaje Ovaj pokazatelj govori koliko ostaje prihoda za pokrie trokova finansiranja i za dobitak, nakon podmirenja svih trokova, osim trokova finansiranja. Operativna mara pokazuje menaderima koliki bi dobitak prije oporezivanja ostvarili ukoliko bi se preduzee finansiralo iz vlastitih sredstava bez uzimanja kredita.

3. Profitna mara prije oporezivanja , ukazuje na uee dobitka prije poreza u prihodu od prodaje. Korisna je za poreenje profitabilnih mari razliitih preduzea uz iskljuenje politike oporezivanja dobitka. To je naruito vano ukoliko se porezna politika mijenja. Rauna se na osnovu formule: Dobitak prije poreza

Profitna mara prije oporezivanja = ___________________ Prihod od prodaje

4. Neto profitna mara se rauna na osnovu slijedee formule:

Dobitak poslije poreza Neto profitna mara = _____________________ Prihod od prodaje Ostvarena neto profitna mara pokazuje koliko preduzeu ostaje dobiti kojom moe raspolagati po slobodnoj volji. Taj dio prihoda preduzee moe zadrati u vidu nerasporeenog dobitka ili raspodjeliti dioniarima. Neto profitna mara je najprecizniji podatak konanog efekta uraenog posla. Ukoliko uporedno razmatramo bruto i neto profitnu maru, moemo stei dodatni uvid u poslovanju preduzea.

U procesu procjenjivanja neto profitne mare najvei je problem procjena trokova koji se ne priznaju u porezne rashode, jer takvi trokovi mogu unititi neto profitnu maru u cjelini pa ak dovesti i do gubitka i u sluajevima kada je profit prije oporezivanja pozitivna veliina.

5. Mara neto preostalog profita to je mjera koja je uvedena sa ciljem da se pokua dati odgovor na pitanje koliko se isplati dioniarima ulagati u preduzee u odnosu na zaradu koju bi mogli postii ulaganjem u neki alternativni posao. Za izraunavanje ove mare, osim podataka intrnog karaktera, koriste se i eksterni podaci o trinoj cijeni kapitala.Trina cijena kapitala je naknada koja se na tritu plaa za korienje kapitala. Neto preostali profit se dobije kada se od dobitka oduzme trina cijena vlastitog kapitala.

Zavisno koja se informacija trai razlikovat e se i posmatrana kategorija dobitka.

Ako se neto preostali profit koristi kao mjera profitabilnosti uloenog dionikog kapitala koristi se i dobitak nakon oporezivanja.

Neto preostali profit = Dobitak Trina cjena uloenog kapitala

Trina cijena kapitala = uloeni vlastiti kapital X trina stopa na posueni kapital

Udjel neto preostalog profita se rauana na osnovu slijedeeg obrasca.

Neto preostali profitUdjel neto preostalog profita = ___________________ Prihod od prodaje

Mara neto preostalog profita pokazuje postotni odnos dobitka koji je ostvaren u preduzeu prema iznosu koji bi se mogao dobiti da je kapital uloen na trite po fiksnoj cijeni. Kao problem se moe javiti izraunavanje trine cijene kapitala, posebno kod nas zbog nefunkcijonisanja trita kapitala, tada se umjesto te cijene koristi kamatna stopa na novac uloen u banku.Formula za izraun mare neto preostalog kapitala je:

Dobitak poslije poreza

Mara neto preostalog profita = ____________________ _ 1 Trina cijena kapitala

2.1.2. Povrat na investirano ili povrat na koriteni kapitalPovrat na investirano ili povrat na koriteni kapital je omjer profitabilnosti i govori o menaderskoj efikasnosti u koritenju raspoloivih resursa. S obzirom da je kapital oskudan resurs, bitno je kako ebiti koriten. Du Pontov obrazac predstavlja osnovu za izvoenje obrasca za izraunavanje povrata na investirano:

ROI = Povrat na investiranoROI = Obrtaj investicije X Profitna mara

PrihodObrtaj investicije = ______________ Investirano Dobitak

Profitna mara = ______________

Prihod

Prihod Dobitak

ROI = __________ X __________

Investirano Prihod Dobitak Dobitak

ROI = ___________ ili ROCE = ______________ Investirano Koriteni kapital

ROCE = Povrat na koriteni kapital

Razliite su definicije koritenog kapitala koje se koriste za izraun povrata na investirano. Tako da imamo:

Ukupni kapital obuhvata cijelu pasivi jer znai investiranje u ukupnu aktivu.

Dugoroni kapital je pasiva minus tekue obaveze

Ukupni dioniki kapital ili ukupni vlasziti kapital

Povrat na ukupni kapital rauna se uz pomo slijedee formule :

Operativni dobitak

ROA = ___________________

Ukupna aktiva

Radi preciznije procjene povrata na investirano u ukupnu aktivu esto se uzima i prosjeno koritena aktiva.

Povrat na uloeni dugoroni kapital se rauna na slijedei nain:

Operativni dobitak Kamate na kratkorone kraedite

Povrat na dugoroni kapital = _____________________________________________

Ukupna pasiva Tekue obaveze

Ovaj odnos nam pokazuje koliko se novanih jedinica dobitka ostvaruje na 100 novanih jedinica dugoronog kapitala. Izuzimanje kamate na kratkorone kredite je nuno zato to su one posljedica angaovanja kratkoronih izvora sredstava.

Povrat na ukupan dioniki kapital, to jest ukupno koriteni vlastiti kapital se rauna kao odnos dobitka poslije oporezivanja prema ukupno koritenom vlastito kapitalu.

Dobitak poslije oporezivanja

Povrat na ukupan vlastiti kapital = __________________________

Ukupni vlastiti kapital

Ovaj omjer nam govori koliko se novanih jedinica dobitka moe raspodjeliti dioniarima ili zadrati u preduzeu u obliku zadrane dobiti, na 100 novanih jedinica vlastitog kapitala.

Znai da bi preduzee egzistiralo due vrijeme mora ostvariti profit, a prikazani omjeri profitabilnosti pokazuju svoju pravu vrijednost tek uporeivanjem sa omjerima drugih slinih preduzea. Na osnovu svega toga moemo znati da li je profitabilnost odreenog preduzea dobra ili loa i koji su razlozi.

2.2.ANALIZA OBRTAJA AKTIVE (IMOVINE)Predstavlja odnos izmeu prihoda i aktive.Ova analiza se moe raditi i za svaki pojedinani dio aktive odvojeno.Zapravo se ne radi o stvarnom obrtaju imovine nego o koeficijentu koji govori koliko jedna novana jedinica aktive (ukupne imovine) stvara novanih jedinica prihoda.

Koeficijent obrtaja analize rauna se na osnovu slijedee formule:

PrihodPrihod

Koeficijent obrtaja aktive = _______________ ili _______________________

Ukupna aktivaProsjena ukupna aktiva

Prihod od prodaje

Koeficijent obrtaja tekue aktive (imovine) = ___________________ Tekua aktiva

Prihod od prodaje

Koeficijent obrtaja dugotrajne aktive (imovine) =____________________

Dugotrajna aktiva

Prihod od prodaje

Koeficijent obrtaja neto potraivanja = ______________________________________________ Potraivanja od kupaca Obaveze prema dobavljaima2.3. ANALIZA LIKVIDNOSTI I SOLVENTNOSTI Likvidnost (Liquidity) se moe definirati kao sposobnost tvrtke da u roku podmiri svoje obaveze. Ona se esto naziva i kratkorona solventnost.Solventnost (Solvency) se moe definirati kao sposobnost tvrtke da u roku udovolji svojim dugoronim obavezama.

Solventnost kod nas predstavlja sposobnost preduzea da izmiri sve svoje tekue obaveze u roku ,a likvidnost sposobnost preduzea da obre radno raspoloivi kapital i pretvara u u novani radni kapital u novac te podmiri svoje kratkorone i dugorone obaveze.Za analizu likvidnosti solventnosti koristiemo se slijedeim mjerama:

Mjere likvidnosti

Mjere solventnosti.Mjere likvidnosti

Redovito podmirenje tekuih obaveza je vano radi toga da da ne bi dolo do zastoja u redovnim isporukama kljunih proizvodnih i poslovnih resursa od dobavljaa te do neugodnih blokada novanog rauna u kljunim trenucima za poslovanje.

Mjere za izraunavanje likvidnosti mogu se svrstati u dvije skupine:1. Mjere utemeljene na odnosu izmeu tekue aktive i tekue pasive,

2. Mjere koje pokazuju mogunost pretvaranja tekue aktive koja nije novac u novac.

Glavne mjere zasnovane na odnosu tekue aktive i tekue pasive su:

1. Tekui odnos

2. Racio raspoloivi kapital

3. Brzi odnos ili brzi tekui odnos

Tekui odnosTekui odnos ukazuje na raspoloivost tekuih sredstava u odnosu na tekue obaveze. Tumai se i kao donja granica do koje se tekua aktiva moe smanjivati prije nego preduzee doe u nemogunost da podmiruje svoje tekue obaveze.

Rauna se na osnovu obrasca:

Tekua aktiva

Tekui odnos = ________________

Tekua pasivaPoeljnim se smatra odnos 2:1 (tekua sredstva : tekua obaveze). Ako bi tekua sredstva u sluaju likvidacije vrijedila samo 1/3 knjigovodstvene vrijednosti, tada bi preduzee bilo sposobno izmiriti svoje obaveze prema dobavljaima i kreditorima iz tih sredstava.

Komercijaknoj banci je ovo pokazatelj do koje granice preduzee moe ii sa svojim tekuim sredstvima, a da ne zapadne u potekoe kod izmirivanja svojih obaveza.

Ako je omjer 1:1 , ili ispod 1:1, to nam govori da je nivo ukupno angaovanih sredstava nizak i da preduzea moda nee biti u stanju da na vrijeme izmiri svoje obaveze, te da e doi u situaciju da posluje samo na osnovu kratkoronog kredita. U takvim situacijama preduzee moe biti na granici rentabilnosti ili nerentabilno.U primjeru Bosnalijek-a d.d. Sarajevo imamo:

Tekua aktiva 25.938 Tekui odnos = ________________ =__________ = 2,62557 (2,6: 1) za 2001. god.

Tekua pasiva 9.879

Tekua aktiva 30.626 Tekui odnos = ________________ =__________ = 2,72425 (2,7: 1) za 2002. god.

Tekua pasiva 11.242

Tekua aktiva 36.094Tekui odnos = ________________ =__________ = 1,85859 (1,9: 1) za 2003. god.

Tekua pasiva 19.420

Na osnovu rezultata ovog pokazatelja izvode se zakljuci o visini angaovanih tekuih sredstava u odnosu na tekue obaveze to direktno utie na rentabilnost poslovanja preduzea.

Po ovdje izraunatim pokazateljima moemo zakljuiti da preduzee Bosnalikek d.d. Sarajevo moe da pokrije sve svoje tekue obaveze i da pri tome nema opasnosti po njegovu likvdnost. Meutim ako posmatramo dinamiku ovog koeficijenta uvidiemo da je u 2002.godini zabiljeen blagi rast u odnosu na 20001.godinu da bi zatim koeficijenti u 2003.godini naglo pali i to sa 2,7 u 2002.godini na 1,9 u 2003. godini.Utvreno je da je dolo do blagog pada tekue aktive i do poveanja tekue pasive koje su direktno i uzrokovale pad ovog koeficijenta.Radno raspoloivi kapital

Za odravanje tekue likvidnosti, potrebna je i odreena koliina radnog kapitala, koji predstavlja razliku izmeu tekue aktive i tekue pasive, to jest,

Radno raspoloivi kapital = Tekue aktiva - Tekua pasiva

Radno raspoloivi kapital ukazuje na pozitivno ili negativno prekoraenje tekue aktive nad tekuom pasivom. On daje informaciju o kapitalu koji stoji na raspolaganju za udovaoljavanje tekuim obavezama i neoekivanim novanim izdacima.

Brzi odnos ili brzi tekui odnos

Na temelju informacije koja se dobije iz podazka o brzom odnosu moe se zakljuiti kolika je sposobnost tvrtke da u vrlo kratkom roku osigura odreenu koliinu novca .

Kod nas se esto za brzi odnos esto koristi izraz koeficijent ubrzane likvidnosti.

Rauna se prema slijedeem obrascu:

Brza aktivaBrzi odnos = ______________ , pa vrijedi i slijedei obrazac Tekue obaveze

Tekue aktiva - Zalihe Brzi odnos = ________________________ Tekue obaveze Novac Utuivi vrijednosni papiri Potraivanja od kupaca

Brzi odnos = _________________________________________________________

Tekue obaveze

Pokazat emo na primjeru iz prakse, u ovom sluaju firme Bosnalijek d.d. Sarajevo uticaj koeficijenta ubrzane likvidnosti.Koeficijent Brzo unovena aktiva 15.401

Ubrzane = ___________________ = _______ = 1,55896 = 1,6 :1 za 2001.god.

Likvdnosti Ukupne tekue obaveze 9.879

Koeficijent Brzo unovena aktiva 18.100

Ubrzane = ___________________ = _______ = 1,18138 = 1,18 :1 za 2002.god.


Koeficijent Brzo unovena aktiva 23.991

Ubrzane = ___________________ = _______ = 1,23537 = 1,23 :1 za 2003.god.


Na temelju ovog pokazatelja uporeujemo brzo unovenu aktivu i ukupne tekue obaveze,to jest kolika je sposobnost tvrtke da u kratkom roku osigura odreenu koliinu novca.Kako znamo da koeficijent ubrzane likvidnosti nesmije biti ispod 1, jer u tom sluaju to obino znai da preduzee ima visok nivo zaliha,to ovdje nije sluaj. Iz tog moemo zakljuiti da je preduzee da je preduzee ustanju da proda sve svoje zalihe gotovih proizvodaZnaajno je spomenuti da da ovaj koeficijent pokazuje tendenciju pada, veoma izraenu u 2002.godini u odnosu na 2001.godinu, da bi u 2003 godini opet porastao prije svega veim poveanjem brzo unovene aktive u odnosu na predhodnu godinu.

Kako vidimo ovdje je koeficijent ubrzane likvidnosti vei od 1 (uzima se da je prihvatljiv odnos izmeu 1:1 ili 0,8:1) u svim posmatranim godinama poslovanja, da bi u tekuoj godini on iznosio 1,23: 1.

Na osnovu ovdje izraunatih pokazatelja ubrzane likvidnosti moemo zakljuiti da Bosnalijek d.d. Sarajevo moe zadovoljit iznenadnu potrebu za gotovinom.Primjena principa likvidnosti prilikom sainjavanja bilansa stanja prua kvalitetniju osnovu (preglednije i na adekvatanije sistematizovan nain) za finansijsku analizu, odnosno analizu likvidnosti, pa stoga ima iroku primjenu u zemljama gdje likvidnost predstavlja jedan od osnovnih principa poslovanja privrednih subjekata.

Mjere koje pokazuju mogunost pretvaranja tekue aktive koja nije novac u novac.

Te aktivnosti ukljuuju pretvaranje zaliha u prodane proizvode, odnosno u potraivanje od kupca, te pretvaranje tih u potraivanja u novac.

Mogu se izdvojiti dvije glavne mjere:

Broj obrtaja zaliha u vremenu

Prosjeno vrijeme unovenja potraivanja

Broj obrtaja zaliha raunamo uz pomo obrasca:

Trokovi za prodano

Broj obrtaja zaliha = _____________________

Prosjeno stanje zaliha

Trokovi za prodate proizvode uzimaju se iz bilansa stanja. Njihovo prosjeno stanje moe se znati u svakom trenutku ako se zalihe vode kompjuterski. Ako to nije sluaj, onda se prosjeno stanje zaliha izraunava tako to saberemo stanje zaliha na poetku i na kraju perioda podjelimo brojem 2.Ukoliko broj dana u godini podjelimo sa koeficijentom obrtaja zaliha, dobijamo prosjeno vrijeme trajanja jednog obrta ili prosjenu starost zaliha na skladitu. To je vrijeme koje prosjeno protee od nabavke materijala za proces proizvodnje do konane prodaje gotovih proizvoda kupcima.

Prosjeno vrijeme naplate potraivanja od kupca raunamo:

Potraivanja od kupcaProsjeno vrijeme naplate potraivanja od kupca =_____________________________________ Ukupno naplaena potraivanja tokom perioda _____________________________________

365Obzirom da se podatak o naplaenim prihodima (potraivanjima) u toku godine ne vidi direktno u bilansu uspjeha raunamo ga na slijedei nain:

Naplaeni prihodi = Poetno stanje potraivanja od kupca + prihod od prodaje u toku godine konano stanje potraivanja od kupca.

Prosjeno vrijeme naplate pokazuje broj dana koji je potreban da se potraivanja naplate.

Mjere solventnosti

One su usmjerene na promatranje dugorone finansijske stabilnosti kroz odnose unutar kapitalne i financijske strukture preduzea te odnos pojedinih pozicija te strukture sa aktivom.

Pod finansijskom strukturom podrazumjevamo strukturu ukupne pasive. Kapitalna struktura je struktura ukupnog dugoronog kapitala tj. ukupnog vlastitog kapitala i dugoronih izvora posuenih od banaka i drugih kreditora i investitora koji nisu vlasnici ili dioniari, te obaveze po izdatim dugoronim vrijednosnim papirima. Poslovno stanje moe biti solventno i nesolventno, asredstva imaju vei ili manji stepen likvidnosti.

Ukoliko u dugom roku preduzee odrava planiranu likvidnost sredstava, ne bi trebalo imati veih veih problema sa solventnou . u kratkom roku likvidnost i solventnost ne moraju biti usklaeni, tj. nelikvidno preduzee u kratkom roku moe biti solventno i obrnuto.Solventnost oznaava sposobnost preduzea da plati sve obaveze (dugove) ne o roku njihovog dospjea za plaanje, ve kad tad, makar iz steajne, odnosno likvidacione mase.

Mjere solventnosti koje se najee upotrebljavaju su:

Odnos dugoronih obaveza i ukupnog dugoronog kapitala

Odnos ukupnih obaveza i aktive

Odnos obaveza prema dobitku uveanom za amortizaciju

Odnos ukupnih obaveza i glavnice

Odnos pokria kamata

Odnos dugotrajne aktive i vlasnike glavnice

Odnos dugoronih obaveza prema ukupnom dugoronom kapitalu predstavlja udio tueg u ukupno koriteno kapitalu. Pri tome se misli na dugorone obaveze na koje se plaa kamata neovisno o finansijskom rezultatu.

Dugorone obaveze sa fiksnom kamatom

Udjel tueg kapitala = _______________________________________

Ukupan dugoroni kapital

Na temelju iskustva, utvreni dio tueg kapitala ne bi trebao iznositi vie od 30-35% . Ovaj odnos se koristi kao mjera kreditne sposobnosti potencijalnog dunika, a najee ga koriste banke prilikom procjene kreditnih zahtjeva.

Odnos obaveza prema ukupnoj aktivi pokazuje koliki se dio imovine finansira iz tuih izvora (kratkoronih i dugoronih). Ukupne obaveze

Stepen zaduenosti = ________________ Ukupna aktivaKroz primjer Bosnalijeka d.d. Sarajevo vidimo:

Ukupne obaveze 16.334

Stepen = _______________ = _______ = 0,2117 = 20,17% za 2001.god.

Zaduenosti Ukupna aktiva 77.147


Stepen = _______________ = _______ = 0,2394 = 23,94% za 2002.god.



Stepen = _______________ = _______ = 0,27 = 27% za 2003.god.


Ovim koeficijento, odnosno stepenom dolazimo do informacije o tome koliko se sredstva finansira tuim izvorima finansiranja.Kao to vidimo u preduzeu Bosnalijeka d.d.sarajevo ovaj koeficijent js dosta nizak i kree se oko 20-27 % u tekuem i u predhodnom periodu. Ipak potrebno je istai da ovaj pokazatelj ima trend rasta iz godine u godinu za oko 3%.to je stupanj zaduenosti vei, to je vei rizik ulaganja u drutvo.

Umjesto stepena zaduenosti esto se koristi i pokazatelj odnosa izmeu vlasnike glavnice i aktive.

Na osnovu iskustva smatra se da stepen zaduenosti ne bi trebao biti vei od 50% . Ukoliko je stepen zaduenosti 1 ili vei od 1, tj. kad ukupne obaveze postanu vee od imovine, preduzee je prezadueno i trebao bi da slijedi steajni postupak .

Nalije stepena zaduenosti je odnos izmeu vlastitog kapitala i aktive koji se zove stepen samofinansiranja. Za ovaj stepen iskustvena norma iznosi 0,5 : 1 kao i kod stepena zaduenosti, a razlika je u tome to vlasnika glavnica treba biti jednaka ili vea od 50 % vrijednosti aktive.

Vlasnika glavnica

Stepen samofinansiranja = ______________________

Ukupna aktiva

Naprimjeru Bosnalik-a d.d. sarajevo moemo vidjeti:

Stepen Vlasnika glavnica 60.813

samofinansiranja = _________________ = ________ = 0,7606 =76,06% za 2001. god.

Ukupna aktiva 77.147


samofinansiranja = _________________ = ________ = 0,7883 =78,83% za 2002. god.



Samofinansiranja = _________________ = ________ = 0,7299 =72,99% za 2003. god.


U ovom preduzeu stepen samofinansiranja se kree u intervalu od 72.99 za tekuu i neto manje za za predhodne goedine poslovanja. Radi se o visokom stepenu pokrivenosti sredstava vlastitim kapitalom to preduzeu ostavlja mogunost da se opredjeli za koritenje tuih izvora finansiranja .Za svako preduzee se uzima da je povoljno da se ovaj koeficijent kree oko 50% i vie .Moemo zakljuiti da Bosnalijek d.d. Sarajevo ima visok i veoma povoljan koeficijent vlastitog finansiranja.Odnos ukupnih obaveza prema dobitku uveanom za amortizaciju je faktor zaduenosti, koji odraava broj godina potrebnih za pokrie postojeih obaveza ako se poslovanje nastavi pod istim uvjetima i istim rezultatima.

Odnos ukupnih obaveza i glavnice pokazuje zaduenost preduzeau odnosu na vrijednost vlastitog kapitala.Naziva se i odnos duga i glavnice, a ukazuje na osnovne odnose unutar finansijske stukture. Iskustvena norma za ovaj odnos je 1 : 1, to znai da se preduzee ne bi trebalo zaduivati iznad 50 % vrijednosti glavnice.

Ukupne obaveze

Odnos duga i glavnice = _____________________ Vlasnika glavnicaTreba napomenuti da iskustvene norme za ove omjere solventnosti treba uzimati sa rezervom jer ne postoji finansijska struktura koja bi odgovarala svim uslovima privreivanja. Sastav strukture je fleksibilan problem i svako preduzee samostalno odluuje o faktorima koji uslovljavaju.Odnos pokria kamata predstavlja odnos operativnog dobitka i fiksnih kamata,

Operativni dobitak

Odnos pokria kamata = ___________________ Trokovi kamata

Ovaj odnos nam pokazuje operativni dobitak koji se ostvaruje u poslovanju i dostatan je za podmirenje kamata.da bi kamate bile plaene , odnos pokria kamata mora biti vei od 1,0 , ako je odnos pokria kamata 1, to znai da e dobitak prije oporezivanja u raunu dobitka odnosno gubitka biti 0.To ne znai da osnovica za oporezivanje mora biti 0 , jer e dobitak prije oporezivanja biti uvean za trokove koji se ne priznaju u porezne rashode.To znai da ako umanjena osnovica za oporezivanje ne pokrije uveanja osnovice za oporezivanje u tom sluaju drutvo ima gubitak. Radi ovog odnos pokria kamata 1:1 znai upozorenje kreditorima da ulaze u veliki rizik nemogunosti naplate svojih kamata u duem periodu

Odnos dugotrajne imovine i vlastitog kapitala uz sve ostale odnose, definira strukturu aktive i pasive. Obzirom da nema teorijskih dokaza o tome ta podrazumjevamo pod optimalnom strukturom onda se ona zasniva na iskustvenim normama. Od profitabilnosti preduzea zavisi i mogunost dugoronog zaduivanja, te ona odreuje i strukturu aktive koja je prihvatljiva, a samim tim i odnos dugotrajne aktive i vrijednosti vlastitog kapitala. Iako se smatra da dugotrajna imovina ne bi trebala prelaziti vrijednost vlastitog kapitala, to se ne moe prihvatiti kao ope vaei odnos.2.4. POKAZATELJI EFIKASNOSTI INVESTIRANJA DIONIARA

Ovaj pokazatelj omoguava dioniarima i potencijalnim dioniarima informacije o efektima ulaganja u obine dionice dionikog drutva.

Pomou pokazatelja investiranja mjeri se uspjenost ulaganja u dionice preduzea

Opi cilj njihovog izraunavanja je procjena uspjenosti preduzea u terminima potencijala isplate dividendi i vrijednosti dionica na tritu. Ovi podaci se za svako preduzee, ije dionice kotiraju na berzi, redovno objavljuju i investitori na osnovu njih donose odluke o ulaganju svojih sredstava..Najee se koriste slijedei pokazatelji efikasnosti investiranja:

Zarada po dionici

Dividenda po dionici

Prinos od dividendi

Odnos trine cijene i dobiti po dionici

Zarada po dionici pokazuje relativnu profitabilnost dionikog drutva promatranu kroz ostvareni dobitak poslije oporezivanja po jednoj obinoj dionici.To znai da se tu ne rauna dio dobitka poslije oporezivanja koji otpada na povlatene dionice. Dobitak poslije oporezivanja Povlatene dividende

Zarada po dionici = ________________________________________________

Broj obinih dionica

Vei omjer ukazuje na veu relativnu profitabilnost dionikog drutva , odnosno efikasnije ulaganje dioniara.

Dividenda po dionici druga je mjera profitabilnosti , posmatrano sa pozicije neposrednog interesa obinih dioniara.

To znai da se izglasane dividende dijele sa brojem obinih dionica.

Dobitak poslije oporezivanja Povlatene dividende Zadrani dobitak

Dividenda po dionici = __________________________________________________________

Broj redovnih dionica

Prinos od dividendi pokazuje stopu povrata na dioniku glavnicu u odnosu na trinu cijenu dionice.

Dividenda po dionici

Prinos od dividendi = ____________________

Trina cijena dionice

Odnos trine cijene i dobiti po dionici je mjera vrijednosti dionica koja se najvie koristi na tritu dionica.Pokazuje vrijeme za koje bi se investicija mogla vratiti, koliko se taj odnos ne bi mjenjao. Naravno, dioniari su zainteresovani za to krae vrijeme povrata uloenih sredstava.

Trina cijena po dionici

Cijena / zarada po dionici = ________________________

Zarada po dionici

2.5.IZRAUNAVANJE UKUPNOG IZRAZA USPJENOSTI (ZETA SCORE)Veliki napori su ulagani da se pronae neki pokazatelj ukupne uspjenosti koji bi bio jednostavan za izraunavanje i kji bi omoguio uporeivanje izmeu preduzea. Taj problem nije teoretski rjeen ni do danas, pa su mnogi istraivai pokuali nai vezu neu njima.Ideju z faktora postavio je ameriki profesor Altman s grupom istraivaa razvio tehniku raunanja ukupnog izraza uspjenosti drutva na malom broju pokazatelja koje je doveo u meusobni odnos i odredio intenzitet uticaja svakog od njh na ukupnu uspjenost.

Izraz je poznat pod nazivom Z ili Zeta Score i sastoji se od pet pokazatelja .

Obrazac izgleda ovako:

Z = 0,012 X1 + 0,014 X2 +0,033 X3 +0,006 X4 +0,010 X5Odnosi koji su postavljeni sa X1 do X5 se izraunavaju na slijedei nain:

Tekua aktiva

X1 = ____________________ Ukupna aktiva

Zadrani dobitak

X2 = ________________________

Ukupna aktiva

Operativni dobitakX3= _____________________ Ukupna aktiva

Trina vrijednost glavnice

X4 = _________________________________________

Knjigovodstvena vrijednost ukupnih dugova Prihod od prodaje

X5= _________________________ Ukupna aktiva Ovih pet finansijskih odnosa (pokazatelja) je korieno za razlikovanje preduzea u steaju od zdravih preduzea.

Profesor Altman je utvrdio i kontrolne mjere koje pokazuju kako preduzee posluje i vjerovatnost nekih deavanja u budunosti Z Score se kreu u rasponu od -4 do + 8 , skala oznaava :

Ako je Z >3,0 preduzee posluje vrlo dobro i ima blistavu budunost

Ako je Z < 1,8 preduzee posluje slabo i oekuje je neuspjeh za najvie dvije godine

Ako jeZ manje od 3,0 i vee od 1,8 preduzee mora hitno preispitati svoje poslovanje

Uz ovu skalu vrijrdi napomenuti ,to je naprijed ve i spomenuto, da je Z faktor ekonomska ,a ne pravna mjera za steaj, te da prije eventualne odluke treba analizirati i uvaiti konjukturne trendove, investicijske cikluse proizvoda i preduzea.

2.6.DODANA VRIJEDNOST KAO POKAZATELJ PROIZVODNOSTI Dodana vrijednost je razlika izmeu prihoda i kupljenih dobara i usluga.Dodana vrijednost je vrijednost koju preduzee dodaje iz svojih vlastitih kapaciteta.Razlika izmeu dodane vrijednosti i novostvorene je u tome to novostvorena vrijednost ne ukljuuje troak dugotrajne imovine , dok dodana vrijednost ukljuuje troak dugotrajne imovine ,jer se smatra da je to vrijednost dodana iz vlastitih kapaciteta, odnosno da predstavlja unutarnji ,a ne vanjski troak.

Ako dodanu vrijednost stavimo u odnos sa dugotrajnom aktivom, tekuom aktivom, brojem zaposlenih izravnim platama ona tada postaje primarna mjera proizvodnosti.

Mjere utemeljene na konceptu dodane vrijednosti su:

1. Odnos dodane vrijednosti i dugotrajne aktive

2. Odnos dodane vrijednosti i tekue aktive

3. Odnos dodane vrijednosti i ukupne aktive

4. Odnos dodane vrijednosti po zaposlenom

5. Odnos dodane vrijednosti po novanoj jedinici izravne plate

Odnos dodane vrijednosti i dugotrajne aktive se rauna po slijedeem obrascu:

Dodana vrijednost

Proizvodnost dugotrajne aktive = ___________________

Dugotrajna imovina

Proizvodnost dugotrajne aktive osigurava menaderima podatak o tome koliko je drutvo sposobno odbaciti dodane vrijednosti vlastitim snagama po jedinici uloene dugotrajne imovine.

Odnos dodane vrijednosti i tekue aktive se rauna na slijedei nain:

Dodana vrijednostProizvodnost tekue aktive = ________________

Tekua aktivaProizvodnost tekue aktive osigurava menaderima podatak o tome koliko je drutvo sposobno odbaciti dodane vrijednosti vlastitim snagama po jedinici uloene tekue imovine.

Odnos dodane vrijednosti i ukupne aktive se rauna na osnovu slijedee formule:

Dodana vrijednost

Proizvodnost ukupne aktive = ___________________ Ukupna aktiva

Proizvodnost ukupne aktive osigurava menaderima sintetiki podatak o tome koliko je drutvo sposobno odbaciti dodane vrijednosti po jedinici ukupne aktive.

Odnos dodane vrijednosti po zaposlenom se rauna prema slijedeem obrascu:

Dodana vrijednost

Proizvodnost po zaposlenom = _______________________

Prosjean broj zaposlenih

Proizvodnost po zaposlenome osigurava menaderima podatak o tome koliko jedan zaposleni odbacuje dodane vrijednosti.

5.Odnos dodane vrijednosti po novanoj jedinici izravne plae pokazuje proizvodnost ulaganja u plae zaposlenih ili krae, proizvodnost plaanja zaposlenih.Odnos dodane vrijednosti po novanoj jedinici izravne plate pokazuje koliko je jedna novana jedinica angaovana za izravne plate zaposlenih odbacuje dodane vrijednosti. Rauna se prema slijedeem obrascu:

Dodana vrijednost

Proizvodnost plaanja zaposlenih = _______________________

Prosjean broj zaposlenihPokazatelji i informacije koje se temelje na konceptu dodane vrijednosti najee se koriste za praenje proizvodnosti i u svrhu motivacije.

3. HORIZONTALNA ANALIZA FINANSIJSKIH IZVJETAJAHorizontalna analiza je komparativni prikaz elemenata bilansa stanja, bilansa uspjeha i apsolutne i relativne promjene tih elemenata u vremenskom razdoblju u kojem se analizira.

Dakle, horizontalnom analizom vrimo uporeivanje iznosa i promjena iznosa najvanij pozicija bilansa tokom vremena kao i uporeivanje odnosa pozicija finansijskih izvjetaja .Na osnovu toga moemo zakljuiti da pojedinani finansijski podaci nisu dovoljno informativni dok se ne uporede sa odgovarajuim podacima iz predhodnih razdoblja.Obino se za njihovo uporeivanje odabere bazna godina, a zatim se ostale godine uporeuju sa njom na temelju izraunavanja baznih indeksa (indeksna metoda ).Postoji i druga tehnika uporeivanja, tzv. tehnika lananih indeksa, gdje se podaci svake godine porede sa podacima iz predhodne godine.U nekim izvjetajima se ove tehnike pojavljuju istovremeno. Pri kritenju ove analize, analitiar moe da se susree sa razliitim problemima,najei su: inflacija promjene obraunskog perioda i promjene u politici bilansiranja. Sve su to promjene koje izvjetaje ine neuporedivim, pa je u tom sluaju izvjetaje prije analize potrebno uskladiti, a ako to nije mogue onda se trebaju uskladiti samo bitne stavke i ili bitni pokazatelji , pa ih onda uporediti.4. VERTIKALNA ANALZA FINANSIJSKIH IZVJETAJAVertikalna analiza je analiza strukture iskazana kao procentualno uee svakog elementa bilansa stanja i uspjeha, u odnosu na zbir odgovarajuih navedenih finansijskih izvjetaja.sutina analize je u posmatranju odreenih dijelova (npr. pozicija aktive) u odnosu na ukupnu aktivu ili pjedini rashodi u odnosu na ukupan rashod i sl.Vertikalna analiza usmjerena je na razmatranje strukture finansijskih izvjetaja.

5.ANALIZA SMJEROVA KRETANJA PERFORMANCEAnaliza smjerova kretanja performance (koja se esto zove i analiza indeksa) pokazuje kretanje performanci izraeno u postocima u odnosu na neku baznu veliinu koja se oznaava sa 100%.Najee se upotrebljava za analizu smjerova kretanja performance usporedbom vie godina, naime podaci za vie godina djele se sa podatkom iz bazne godine te se na taj nain dobiva postotni odnos performance odreene godine s baznom godinom. Na temelju kretanja postotaka performanci u razdoblju prema baznoj godini mogu se nacrtati trendovi kretanja prihoda od prodaje, trokova za prodano i bruto dobitka.Tako prireden grafiki prikaz pomae menaderima da lake uoe trendove kretanja pokazatelja performance kao i odnose meu njima, a takoer i podlogu za predvianje budueg kretanja performance.Putem grafikona se moe jo uoljivije sagledati izvjesna pojava ili procesi i to kako u statici, tako i u dinamici.Izraajne mogunosti putem grafikona su vrlo velike

7. ZAKLJUAKMoemo zakljuiti da se u analizi uspjenosti koriste brojni pokazatelji koji govore o uspjenosti poslovanja pravnog lica pomou tih pokazatelja saznajemo koliko ja preduzee, odnosno pravno lice sposobno da ostvaruje uspjeno pozitivne rezultate u svom poslovanju , odnosno da ostvari dobitak.Te pokazatelje preduzee moe koristiti i da ispita poslovanje partnera sa kojim sklapa poslove, jer se saradnja sa loim poslovnim partnerima moe negativno odraziti i na njega, suprotno pslovanje sa dobrim, uglednim, stabilnim preduzeima trebalo bi se pozitivno odraziti i na preduzee.Moemo zakljuiti da je analiza uspjenosti preduzea neizbjena za svako preduzee koje ozbiljno pristupa svojim poslovnim odlukama i obavezama.

Takoer moemo zakljuiti da su sve hipoteze zadovoljene kroz ovaj rad.

8. LITERATURA1. Prof.dr Dragan J. Mikerevi Principi i praksa procjene vrijednosti preduzea ,maj 2009,

2. Prof. Dr Janko Klobuar Raunovodstvo FEB,d.d. Sarajevo 1998,

3. Dr Jovan Rodi, dr Gordana Vukeli, dr Mirko Andr , dr Milan Lakievi, Msc Bojana Vukovi Analiza finansijskih izvjetaja Podgorica,januar 2011,4. Doc.dr Katarina ager, Prof.dr Lajo ager Analiza financijskih izvjetaja Zagreb, 1999,

5. Prof. Dr Njuhovi Zijad, Poslovne finansije, Revicon Sarajevo, 19996. Dr Vinko Belek Menadersko raunovodstvo , Zagreb ,1998

7. Dr Vladan Pavlovi Teorija i analiza bilansa Beograd, 2008

8. http//www.bosnalijek.com Dr Vinko Belek Menadersko raunovodstvo , Zagreb ,1998. str.65

Dr Vinko Belek Menadersko raunovodstvo , Zagreb ,1998. str.66











Prof. Dr Janko Klobuar Raunovodstvo FEB,d.d. Sarajevo 1998,str.76



Dr Jovan Rodi, dr Gordana Vukeli, dr Mirko Andr , dr Milan Lakievi, Msc Bojana Vukovi Analiza finansijskih izvjetaja Podgorica,januar 2011,str.267



Doc.dr Katarina ager, Prof.dr Lajo ager Analiza financijskih izvjetaja Zagreb, 1999,str.180


Prof.dr Dragan J. Mikerevi Principi i praksa procjene vrijednosti preduzea ,maj 2009,str.120








Prof.Dr Njuhovi Zijad, Poslovne finansije, Revicon Sarajevo, 1999

Doc.dr Katarina ager, Prof.dr Lajo ager Analiza financijskih izvjetaja Zagreb, 1999,str.166


Dr Vladan Pavlovi Teorija i analiza bilansa Beograd, 2008, str. 105

PAGE 27

seminarski_menadu017dersko.doc

Documents