slobodna bosna [broj 741, 27.1.2011]

8/7/2019 Slobodna Bosna [broj 741, 27.1.2011]

http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-741-2712011 1/84

EZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

Neki novi klinci revolvera{i neka`njeno siju strah, ,

VIJE]E EVROPE: NAJVE]A INVENTURA DIVLJEG BALKAN“

www.slobodna-bosna.

KO PUCA PO SARAJEVU - DOBRO POZNATI PO^INITELJI

Na j va n i j i

p ra vo s ud n i

p roce s u

po s t ra t no j B i H

Z LO I N A K A

O RG A N I Z AC I J A

Z I J A D A T U R KO V I] A

Ispituje se ulogau likvidacijii

Turkovi}evaRamiza Delali}aTaiba Torlakovi}a



BERLINSKE PORUKE BH.LIDERIMADodik mora odustati od ucjena a

Lagumdìja od Alijanse

Njema~ka diplomatija priprema zavr{nurundu razgovora u Berlinu sredinom febru-

ara na kojima bi se trebali pojaviti lideri~etiri pobjedni~ke partije - SDP-a, SDA,SNSD-a i HDZ-a; “Slobodna Bosna“ otkrivao ~emu }e pregovarati bh. lideri i analizirautjecaj berlinskih razgovora na formiranjeparlamentarne ve}ine u BiH

„TURKOVI]EVAZLOÎNA^KA GRUPA“Optu`nica koja se dopunjava

Ovosedmi~nom identifikacijom posmrtnihostatka VERNERA AJDARIJA, jedne od~etiri svirepo likvidirane `rtve za ~ije seubistvo tereti zlo~ina~ka organizacija na~ijem je ~elu bio ZIJAD TURKOVI],zatvoreno je jedno (monstruozno) poglavljeu vi{egodi{njem djelovanju ovog brutalnog

kriminalnog bratstva; na{ novinar otkrivada bi sudsko procesuiranje Turkovi}a injegovih suradnika moglo rasvijetliti brojnenerazrije{ene zlo~ine, privatizacijske idruge plja~ke, veze sa lokalnim iregionalnim kriminalnim centrima mo}i

“DIVLJEZAPADNO” SARAJEVONeki novi klinci

Godinama ~itamo o pucnjavama, bacanji-ma bombi i premla}ivanjima u najuèm jez-gru Sarajeva, i gotovo uvijek se sve vijestipovezuju sa nekoliko istih imena, “odranijepoznatih policiji”. U ve}ini slu~ajeva nakonpucnjave policija zaista vrlo brzo prona|epo~initelje, preda ih tuìla{tvima, a misamo nekoliko mjeseci poslije ponovo

~itamo o pucnjavi u kojoj su u~estvovali istiljudi koji su predati nadle`nom tuìla{tvuna postupanje i tako ukrug. Rezultat jesvakodnevno pojavljivanje novih sve okrut-nijih i hladnokrvnijih “revolvera{a” koji,osokoljeni sporim i neefikasnim pravosud-nim sistemom, rijetko zavr{avaju na jednojpucnjavi. Donosimo kra}i pregled pucnjavaposljednjih nekoliko godina, jer za sve jed-nostavno ponestaje prostora…

“BOSANSKI GUANTANAMO“Imigracioni centar u Lukavici

Krajem decembra pro{le godine grupapritvorenika u Imigracionom centru uLukavici zapo~ela je {trajk gla|u, koji jo{uvijek traje; dok bh. vlasti nedopustivosporo rje{avaju status kako ilegalnih imi-granata, tako i osoba koje su progla{eneprijetnjom za nacionalnu sigurnost zemlje,situacija u Centru sve je alarmantnija: odnapada frustriranih pritvorenika na ~uvaredo {trajkova gla|u, te u~estalih navoda okr{enju ljudskih prava i verbalnom ifizi~kom nasilju nad osobama afroazijskog

porijekla

CRNA GORADvije crkve pod istim krovom

Mitropolit AMFILOHIJE RADOVI] zaprije-tio je krvoproli}em, nasiljem i ru{enjemdàmija po Crnoj Gori ukoliko se uklonilimena crkvica na vrhu Rumiji koju je prijepet godina nelegalno postavila Srpskapravoslavna crkva uz pomo} helikopteraVojske SiCG, a Tuìla{tvo Crne Gore jenakon ovih prijetnji podnijelo prekr{ajnuprijavu protiv Amfilohija zbog govoramr`nje; mitropolit Crnogorske pravoslavneCrkve MIHAJLO DEDEI] i reisu-l-ulema uCrnoj Gori RIFAT FEJZI] za na{ listgovore {ta je pozadina Amfilohijevogklerofa{isti~kog nastupa

@ENE PI[U I ÎTAJU GRADNova knjiga Dragane Toma{evi}

Publicistkinja DRAGANA TOMA[EVI]sakupila je tekstove koje su, inspirisaneSarajevom, proteklih stolje}a pisaleknjièvnice, histori~arke, etnologinje, nov-inarke, u~iteljice; rezultat je nesvakida{nja

knjiga ”Sve bih zemlje za Saraj’vo dala”,mozaik sa~injen od mno{tva ènskihglasova koji osvjetljavaju malo poznatu historiju Grada; ova knjiga otkriva za{to senekada u~iteljice nisu smjele udavati, zbog~ega se ènsko no{enje pantalona sma-tralo gre{nim, kako su se ène odricanjemod mode borile protiv ekonomske krize...

27.1.2011. I SLOBODNA BOSNA

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Danka SAVI],

Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Adisa BA[I], Maja RADEVI]Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213

FIMA BANKA d.d. SARAJEVO137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.b

2

6

0

62

24

32

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-741-2712011 4/84SLOBODNA BOSNA I 27.1.2014

[TA MI RADI[ DANO,DANO

Fond PIORS i direktorFonda ZoranMastilo tuìlipredsjednicu NODanicu Pejovi}Dugogodi{nji ~elnik Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja RS-a ZoranMastilo tuìo je predsjednicuNadzornog odbora Fonda DanicuPejovi} za klevetu i zatraìo od{tetu zadu{evni bol u iznosu od 20 hiljada KM!Protiv Pejovi}eve, tu`bu je podnio iFond koji tako|er traì od{tetu od 20hiljada KM, mada nije do kraja jasno jeli i Fond poput direktora Mastila u tu`binaveo da od{etu traì zbog “du{evneboli“. Mastilo i Fond PIO Pejovi}ovu sutuìli jer im navodno nanosi {tetu, noPejovi}ava se brani tvrdnjom da {titiFond od samovoljnog direktora Mastila“koji je svome ocu i dvojici stri~evaizdejstvovao protivzakonito izdavanjerje{enja kako bi im pove}ao penziju“.

U banjalu~kim kuloarima spekulira seda sukob izme|u Mastila i Pejovi}eveima drugu pozadinu. Mastilo je navodnoosumnji~io Pejovi}evu da je novinarimaotkrila najstroìje ~uvanu tajnu o nemi-novnom finansijskom kolapsu Fonda ~iji je minus narastao na oko 220 milionaKM! (A. M.)

îni se kako }e jo{ jedan na~elnik sarajevske Op}ine, nakon Damira Hadì}a,na~elnika Op}ine Novi Grad, upoznatimetode istrage federalnih policijskihistraìtelja. Naime, kako saznajemo, ovihdana se privodi kraju istraga o nelegalnojdodjeli privatnog zemlji{ta u sarajevskom

naselju Betanija na kojem je JasminSelmanagi}, vlasnik kompanije VF Komerc , izgradio klub i golf terene. PoredSelmanagi}a, klju~ni osumnji~eni u istrazifederalnih istraìtelja je Dèvad Be}irevi},na~elnik sarajevske Op}ine Centar, zakojeg se sumnja kako je na nelegalan na~in

pomogao Selmanagi}u da se domogneskoro deset dunuma privatnog zemlji{ta nakojem je kasnije izgradio svoj klub za elitu.Golf klub je godinama radio bezurbanisti~ke i gra|evinske dozvole, a VF komerc nikada nije predao zahtjev za izda-vanje gra|evinske dozvole, niti je naBetaniji postojao urbanisti~ki projekat zaklub. Tri porodice iz Sarajeva u oktobru2007. godine Kantonalnom sudu u Sarajevu

podnijele su tu`bu na rje{enje Op}inskogvije}a Centar o prodaji zemlji{ta u BetanijiVF komercu za izgradnju Golf kluba .Predstavnik ovih porodica tada je kazaokako su Op}ina i Zavod za izgradnjuKantona Sarajevo VF komercu nelegalno

prodali zemlji{te, te da su porodice stvarnivlasnici. “Porodice su do 1948. godine, {toje potvr|eno i u gruntovnici, bile vlasnicizemlji{ta. Zemlji{te je nacionalizovano idato na kori{tenje Zavodu za izgradnju KS.

Prvi put op}ini smo se obratili 2004godine. Odgovor nismo dobili. Kontaktirasmo i predstavnike Zavoda. Upozorili snas da ne ometamo izvoda~a, jer }e natuìti“, kazali su u septembru 2008. godinNezavisnim novinama obja{njavaju}i da s2006. godine op}inu obavijestili da po odlu

ci OHR-a iz 2000. godine dràvno zemlji{tne smije biti prodato. “Dva dana nakoupozorenja Op}ina je zatraìla saglasnood Zavoda za izuzimanje zemlji{ta, kako bono bilo prodato, a objekat i teren legalizovani. Dobili su saglasnost od Zavoda Op}insko vije}e je potvrdilo prodaju ok89.800 metara kvadratnih zemlji{ta V

komercu za oko 2,1 milion KM“, pojasnisu tada vlasnici. U oktobru 2007. porodicsu se àlile Upravi za geodetske poslovFBiH. Kaù da je Uprava poni{tila op}inskzaklju~ke, uz obrazloènje da zemlji{te dràvnoj svojini ne moè biti prodatoDèvad Be}irevi}, op}inski na~elnik, tad

je poja{njavao kako je op}ina bila sam posrednik izmedu VF komerca i Zavoda zizgradnju KS te naglasio: “Porodice su nsudu podnijele tu`bu na rje{enje. Sud }donijeti kona~nu odluku, po kojoj }emo postupiti.“ Predstavnik porodica tvrdio jkako je op}inski inspektor zaklju~ak uklanjanju bespravnih objekata na Betanidonio u novembru 2001. godine. Kazao jeda je Op}ina Centar ~ekala da pro|e rok o

pet godina, kako bi zaklju~ak zastario i timtolerirala bespravnu gradnju.

(N. Hasi}

NAKON REKETA PALICA

MINI MARKET

ZoranMastilo

Dževad Bećirević u središtuistrage o nelegalnoj dodjeli

zemljišta za golf tereneGOLF TERENI VF KOMERCA Istraga }e utvrditi kako je na privatnomzemlji{tu niklo zabavi{te za elitu



FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJ^EVI] RU@I^ASTA PREVARA

Vlasnik PINK-a@eljko Mitrovi}

na reemitiranjubeogradskogprograma u BiHgodi{nje zaradi10 miliona KMVlasnik PINK-a @eljko Mitrovi}, koji senalazi na lije~enju u Njema~koj, najavio je poduzimanje radikalnih mjera u svojoj

kompaniji. U narednih mjesec danaMitrovi} “za po~etak“ namjerava podijeliti stotinjak otkaza kako bi skresaoogromne tro{kove poslovanja. Mitrovi} je iz Njama~ke poru~io da za neradnikeu PINK-u vi{e ne}e biti mjesta, i da “svikoji stvarno rade nemaju razloga da sepla{e ovih reformi“.Prijetnje iz Njema~ke, kako doznajemo,ne odnose se na nekoliko preostalihuposlenika na PINK-u BiH, koji dodu{ene rade ni{ta, ali vlasniku donosemilionski profit. Sarajevski studio PINK-askoro da i nema vlastitog programa,

uglavnom preuzima program izBeograda, no Mitrovi} na reemitiranjubeogradskog programa u BiH odovda{njih marketin{kih agencijagodi{nje zgrne desetak miliona KM!

(M.A.)

MINI MARKET

Patrick Moon, drag gost uredakciji “Slobodne Bosne”


@eljkoMitrovi}

NA ISTOM PUTUSenad Avdi} iPatrick Moon

POSLOVI^NIOPTIMIZAMAmbasador Moon jeurednicima SB kazaokako je uvjeren da }eBiH, u godinamanjegovog mandata,postati bolja zemlja

NAGRADA ZA UPORNOSTAmbasador Moon ~estitao je

uposlenicima Slobodne Bosne navi{egodi{njoj istrajnoj borbi za istinu

NAGRADA ZA UPORNOSTAmbasador Moon ~estitao je

uposlenicima Slobodne Bosne navi{egodi{njoj istrajnoj borbi za istinu



N

ije su{tinski bosanskohercegova~ki problem taj {tosporo, ili nikako, rje{avamo probleme; nama je pri-

oritet da barem pribli`no definiramo {ta su nam,zapravo, problemi. Je li u vrhu svih ovda{njih problema

budu}a konstitucija vlasti? Jeste, naravno. Ni{ta pre~enema niti smije biti od uspostave, izbornom voljomgra|ana, odabrane vlasti. Tako se identificira adresa nakoju se gra|ani, kad im god ne{to zapne, mogu obratiti,traìti pomo}, na kraju je, ne bude li valjala, ru{iti.Govorimo o vlasti kao servisu gra|ana, a ne o amorfnoj,neidentificiranoj, otu|enoj strukturi kojoj se treba moliti ikoju treba korumpirati za svaku, pa i najmanju sitnicukoja gra|aninu po prirodi pripada.

Inercijom i logikom rezultata posljednjih izbora, vlast je, za sada, konstituirana jedino u Sarajevskom kantonu.Formirale su je dvije pobjedni~ke stranke, jedna, navodno

gra|anska - Socijademokratska partija Bosne i Hercego-vine, i druga, ni{ta manje navodno, nacionalna - Stranka

demokratske akcije. Takav aran`man, i dalje navodno,nije matemati~ki, nego je ko biva, “programski“. Odli~no.Za {ta su glasali bira~i, odnosno koga su birali u KantonuSarajevo, kakve su vrijednosti traìli, kakav sistem

prièljkivali? Pretpostaviti je kako se pri vrhu prioritetakoji su opredjeljivali gra|ane nalazila osobna sigurnost,

borba za goli ìvot, minimum socijalnih potreba... i jo{ popratni spektar gra|anskih i ljudskih prava. Dakle,glasali su za efikasnu, vjerodostojnu, odgovornu, kompe-tentnu vlast. Ko je gra|anima Kantona Sarajevo sve toskupa uskra}ivao u godinama prije posljednjih izbora?Recentna, dugogodi{nja, ozlogla{ena kleptokratska vlastkoja je u posljednjih dvadeset godina u svakoj sara-

jevskoj vlasti u~estvovala, odlu~ivala, o svakom ozbiljni- jem pitanju, ìvotu i smrti, deloàcijama, useljenjima,cijenama struje, vode, hljeba, zraka. To zna~i Strankademokratske akcije, SDP-ov koalicioni partner koja sa{est ministara u najnovijem demokratskom izvr{nom

poretku u Sarajevskom kantonu drì bezmalo polovinuvlasti na kantonalnom nivou.

Za koga su gra|ani Sarajevskog kantona glasali

glasaju}i za promjene? Za nekakvog uvehlog premijera

Fikreta Mu{i}a, rashodovanog lokalnog SDP-ovsko~inovnika (umalo ne rekoh potr~ka, ali to je ve} geron

tolo{ki neprimjereno re}i za osobu u poznoj ìvotnodobi) koji je po zanimanju “politolog“, dakle ni u {ta sne razumije, ali se, po prirodi vokacije, u sve mo`nekompetentno petljati. Glasaju}i za elementarnu sigurnost svoje obitelji, djece na ulici i u {koli, tramvaju, nulici, kome su sarajevski bira~i dali mandat u rukeMinistru policije, profesoru doktoru MuhamedBudimli}u, koji je, pi{e u oficijelnoj SDP-ovskoj pre

poruci, doktorirao “na aktuelnoj temi - maloljetni~kodelikvenciji“. [to je, odmah se osjetilo, znatno olak{al

bezbjedno putovanje tramvajem gra|anima koje pro{le nedjelje, ni krive ni du`ne, izre{etali maloljetnicona “ciljna grupa“ na kojoj je ministar Budimli} doktorirao. Potpuno je neva`no, {to ne mora zna~iti da je irele

vantno, to {to je Budimli} imenovan ministrom na pre poruku svog bliskog rodbinskog kadrovika, potpredsjed

nika SDP-a Damira Hadì}a (ho}e li vi{e ta tuìla~kstruktura ikada napisati ili otpisati optu`nicu protiv tomalog, ali ne i bezazlenog op}inskog |ilko{a?Socijaldemokratska partija BiH je Hadì}evog srodnikBudimli}a metnula za ministra policije Sarajevskog kantona, na posao koji je sasvim solidno prethodnih godinobna{ao kao kadar SDA @eljko Mijatovi}; ne znam je Mijatovi} ikada i na kojoj “osjetljivoj“ temi doktoriraoali znam da je policajac od glave do pete i da ima vi{

policijskog profesionalnog iskustva u peti nego dokto“maloljetni~ke delikvencije“ Budimli} u glavi. Treba likoga ~uditi taj negativni kadrovski dijapazon? Mo`dtreba, ali samo za te{ko poreme}ene SDP-ovskfanatike.

Prije deset godina, bit }e da je toliko od tada pro{loKantonalna skup{tina Sarajevo imala je jedinstvenunikada ponovljenu mogu}nost - da izaberu policij

skog komesara izme|u dva najbolja policajca u dràvi, moè biti i u regiji: Munira Alibabi}a Munje i ZlatkMileti}a. I {ta mislite koga su odabrali? Ohrndalogubu|alog komunisti~kog drota Tomu Juri}a, koji ~im

SLOBODNA BOSNA I 27.1.2016

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

Izvjesna Dijana Tabori nikakve ni teorijske ni praktične veze sapravosuđem nema; tako male Ðokice iz pobjedničke stranke(SDP-a) zamišljaju uspostavu vlasti - na strateškim mjestima našiljudi, muž od moje mi rodice, žena od mog najboljeg havera,savjetnik od moga dobrog jarana...

BiH, IZGUBLJEN SLUÂJ,DR@AVA BEZ DRU[TVAPi{e: SENAD AVDI]

Ako je model budu}e ”stabilne“ vlasti ovo {to SDP



do|e na posao u propisno elegantnoj uniformi zaspi i ne probudi se

dok mu ne do|e smjena. Naravno da funkcioniranje pravne dràve, reformi i harmo-nizaciji, s jedne strane represivnog, a sa druge pravosudnog susta-

va, podrazumijeva ozbiljne intervencije, temeljit i koordiniran rad:e pa tu }e ministru policije “doktoru za maloljetnike“ Budimli}u

pomo}i ministrica pravosu|a, izvjesna Dijana Tabori, lansirana u pravosudni sistem izravno iz kabineta @eljka Kom{i}a, kojanikakve ni teorijske ni prakti~ne veze sa pravosu|em nema; takomale \okice iz pobjedni~ke stranke (SDP-a) zami{ljaju uspostavuvlasti - na strate{kim mjestima na{i ljudi, mu` od moje mi rodice,

èna od mog najboljeg havera, savjetnik od moga dobrog jarana...

Ako su model i tehnike formiranja vlasti u Sarajevskom kan-tonu pionirski “urnek“ koji Socijademokratska partija BiHnudi na “bazi Platorme“ za sve ostale razine vlasti, dabogda

nikada ne bilo ni vlasti ni Platforme! Smisao vlasti, koji je na sarajevskom mikroprimjeru manifestirao SDP BiH, samo je jedan; vlast po svaku cijenu! Dragan ôvi}, lider HDZ-a BiH, ne uklapa se uLagumdìjin “new deal“ jerbo je, kaù, kriminalac. [to, uop}e nijesporno: najve}i kriminal ovi} je po~inio dok je bio federalni mini-star finansija omogu}iv{i vi{emilionske carinske prevare tvrtkiLijanovi} , a Lijanovi}i su, svi odreda, potpisali Platformu SDP-akojom se najavljuje, uz ostalo, beskompromisan obra~un sa korup-cijom, dràvnim kriminalom, privatizacijskim podvalama.

îtavu ovu nedjelju Parlamentarna skup{tina Vije}a Evrop

bavi se isklju~ivo Balkanom, odnosno biv{im jugoslovenskirepublikama, usvaja rezolucije, donosi preporuke, formira povjerenstva. Evropski komesar za Hrvatsku Hans Swoboda ovih j

dana kazao kako je nerealno o~ekivati da Hrvatska u|e u Evropskuniju prije 2013. godine - do tada }e, nada se on, uskladiti svo

pravni sistem sa op}eprihva}enim evropskim standardima. Jasna ji evropska dijagnoza za Srbiju: ne}e mrdnuti nigdje dok ne pohvata zlo~ina~ki dvojac R atko Mladi}-Goran Hadì}, te dok [e{eljev

pravni savjetnici ne prestanu zlostavljati svjedoke i slati hordradikalskih pravdoljubaca da svjedocima “na sebi svojstven na~in

promijene iskaze. I oko Kosova se moderna Evropa ve}insdogovorila - ne moè na “Starom kontinentu“ egzistirati dr ava n~ijem su ~elu banditi, zlo~inci, desperadosi... Dio toga se odnosina Crnu Goru.

[ta je evropska dijagnoza za Bosnu i Hercegovinu? Sve pomalo od pobrojanog, ali u osnovi ni{ta konkretno. Mi sm“izgubljen slu~aj“, nedostojan ozbiljnih rasprava i dijagnost

ciranja, isklju~eni smo iz bilo kakve seriozne, kriti~ke recepcijmodernog evrpskog poretka... Problem Bosne i Hercegovine nij

jednozna~an, jednosmjeran: vlast-opozicije, nacionalno-gra|anskolijevo-desno: na{ je problem strukturalni, dakle neuhvatljiv za bilkakvo konzistentno, pragmati~no “promatranje“. Problem Bosne Hercegovine je doslovno sve!


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

A demonstriraju u Sarajevu, ne mora se vlast ni konstituirati!

EVROPSKA DIJAGNOZA ZA BiHMi smo “izgubljen slu~aj“, nedostojan ozbiljnih rasprava i

dijagnosticiranja, isklju~eni smo iz bilo kakve seriozne,kriti~ke recepcije modernog evrpskog poretka..

EVROPSKA DIJAGNOZA ZA BiHMi smo “izgubljen slu~aj“, nedostojan ozbiljnih rasprava i

dijagnosticiranja, isklju~eni smo iz bilo kakve seriozne,kriti~ke recepcije modernog evrpskog poretka..



ÊTVRTAK, 20. JANUARSve {to sam u posljednja dva dana pro-

pustio od socijalnog ìvota u ~etiri-pet min-uta mi je danas prenio taksista: gdje je ko

bio, ko je u koga pucao, ko je kome i kolikoostao duàn... Dovr{io sam jutros ~itanje

preduhovite knjige “Pri~e izgu bljenih preljubnika“ {panjolskog pisca Juana JoseaMillasa: u jednoj od pri~a glavni junak, dok

taksijem odlazi na posao, u taksiju saznajeda }e u narednoj vo`nji taksista najboljeg mu prijatelja odvesti njegovoj ku}i... [to vamtaksisti ispri~aju ili je bilo, ili vas ne}e biti!

PETAK, 21. JANUARDanas nam je u redakciju “naletio“

ambasador Sjedinjenih Ameri~kih Dràva uBiH PATRICK MOON. Nikakvog zajed-ni~kog saop}enja “dvije strane“ nakon togarazgovora nisu objavile. A {ta da se napi{e?“Razgovaralo se o svemu pomalo, vi{e se

pri~alo nego {to se razgovaralo... sloìle suse da je u obostranom interesu nastavak

dijaloga... kojom su prilikom nagla{avaju}iistakli da kompromis i dijalog nemaju alter-nativu...“

Jadni oni ljudi koji ìve od toga dasvakodnevno moraju rabiti ove kli{eje!

SUBOTA, 22. JANUARPa`ljivo na svim kanalima pratim prvi

ovogodi{nji teniski Grand Slam turnir,Australian Open, i i{~itavam {ta se u vezi sanjim de{ava. Pa, ovako zaklju~ujem: umu{koj konkurenciji najve}a senzacija jeBernard Tomi} “Australijanac hrvatskih

korijena“ (ako isklju~imo |eti}a ro|enog uPodgorici sa kanadskim paso{em Milo{aRanovi}a), a u kategoriji tenisa~ica bljesnu-la je Andrea Petkovi}, obja{njavajuupu}eni novinari i hroni~ari, “Nemica srp-skog porekla“. I mladi Australijanac Tomi}i ~udesna djevoj~ica Petkovi} su ro|eni

po~etkom devedesetih godina pro{log vije-ka u Tuzli.

Tuzla ima ogromnu tenisku kulturu, povi- jest i, o~ito, budu}nost; nakon MirzeDeliba{i}a, ovaj bosanski grad nije daodarovitije i perspektivnije sportiste odBernarda i Andreje. Cijela Amerika da se

mobilizira (sestre Williams, Rodick, Blake...)golem bi problem imala protiv selekcijero|enih Tuzlaka u sastavu “Australijanac“Tomi} i “Njemica“ Petkovi}...

NEDJELJA, 23. JANUARPro~itao sam ima tome dvadeset dana

(ako nema ~ak i petnaest!) ~udesni,omamljuju}i roman El-Hidrova knjiga

NED@ADA IBRI[IMOVI]A i zaposveodlu~io nijedne rije~i o knjizi ne napisati, teako je mogu}e ni prozboriti, zucnuti,“izlanuti se“. Bosanski jezik, za bosanskezube, autocenzura je glasila!

Opekao sam se sa prethodnim Nedàdovim romanom Vje~nik ; tada samimpulsom i naivno{}u bruco{a u logologiji(nauka o ~itanju) napisao da je neoprostivkulturno-knjièvni skandal da “Vje~nik“nije te godine dobio u osnovi marginalnuregionalnu nagradicu “Me{a Selimovi}“:“Vje~nik“ nije, a nekakva srbijanskaknjièvnica Sanja Domazet jeste u Tuzliuprtila i u Beograd donijela “Me{u“.

Nedavno sam negdje pro~itao intervjusa damom - u svoje litararne uspjehe nijed-

nom rje~ju ne uvr{tava to tuzlansko priz-nanje; o~ito za nju najve}a regionalnaknjièvna nagrada jeste veliko priznanje,ali ne i obaveza.

Ha sam napisao i stra{nim, nedopus-tivim kvalificirao to {to je neki ìri na~inionekakvu Sanju Domazet ozbiljnijim piscemod Ibri{imovi}a, sva se knjièvno-kriti~kamisao na mene obru{ila, nema {ta mi senisu nagovorili knjièvni sladokusci,regionalni, a i lokalni. Zato o “El-Hidrovojknjizi“ ni{ta ne}u re}i, napisati. Kapak,taraba.

Al’, pi{e danas Danko Plevnik (doktor

informati~nih nauka i stru~njak za milionva`nih “stvari“, uz ostale i za knjièvnost)u sedmi~noj inventuri u “SlobodnojDalmaciji“, rubrika sli~na ovoj, samoozbiljnija, pametnija, slojevitija, o Nedà-dovom novom romanu: “Taj savr{enozapo~et roman izvorna je duhovna fantasti-ka ovog sarajevskog Borgesa, nastavak‘Vje~nika’, storije o eterniziranoj imagi-naciji besmrtnog ~ovjeka... Da stvarajezikom ve}e nacije, Ibri{imovi} bi ve}dobio Nobelovu nagradu, iako ga samojezik bo{nja~ke nacije moè istinitije nagra-diti - tako za~udnim djelom.“

Ako sam ja, hudnik “sirak tu`ni bezikoga svoga“ onako stru~no, sinhroniziranoiskasapljen zbog “lobiranja da je Nedàdzasluìo “Me{inu“ nagradu u Tuzli, kakavli }e knjièvno-kriti~arski tsunami izSarajeva pomesti Plevnika koji Ibri{imovi}avidi kao “nobelovca“. Sve }e to Plevniku,kadli-tadli, ovda{nji autoriteti, K azaz,Bazdulj, Ivankovi}... lijepo odbrusiti/objas-niti svojim kriti~kim meta(r)jezikom...

PONEDJELJAK, 24. JANUARIzvrstan ~asopis Bo{nja~ka pismohrana

(koji izdaje Bo{nja~ka nacionalna zajednica

Grada Zagreba i Zagreba~ke ùpanije“objavljuje tematski (dvo)broj “CazinskKrajina u XX stolje}u“. Desetine ozbiljnihutemeljenih nau~nih radova o povijesttragediji ovoga dijela BiH. Laskao sam sebda manje-vi{e sve o tome znam, ali tek kadsam pro~itao glavninu ~asopisa postalo m

je jasno da se u zadnjem ratu u Krajini ni{tnije, vojni~ki, socijalno, gospodarskobiteljski... desilo {to se prethodnih deceni

ja nije de{avalo. Fikret Abdi} ne bi bimogu} bez Huske Miljkovi}a, Dàfer-begKulenovi}a, “cazinske bune“, familijPozderac. Dva su ozbiljna momka skraji{kim genima danas na sceni - HamdijLipova~a i Vuk Jeremi}. Za~eprkajte maloiz obojice vri{te hiroviti geni Pozderaca!

UTORAK, 25. JANUARPo~eo sam sino} oko osam uve~er gleda

intervju @ELJKA KOM[I]A na Federalnoteleviziji, gledao sat-dva, pa ~im je na HBO-

po~eo nastavak fenomenalne ser

“Boardwalk Empire“ (“Carstvo poroka“neuni{tivog Martina Scorsesea, u kojoj jSteve Buscemi ozbiljno zaprijetio MarlonBrandu, Pacinu, De Niru... u gluma~komumije}u “do~aravanja“ elegantnih ameri~kigangstera, zbri{em u zlo~ina~ko neodoljivsvijet Amerike dvadesetih-tridesetih godin

pro{log stolje}a.Danas, iza podne, nakon {to je Nova

\okovi} smlatio u Australiji êha Berdychanehoti~no sa “Eurosporta“ prebacim na FTV- i dalje Kom{i}, pri~a li pri~a, o svemu pomalo, nio~emu ni{ta. Koliko je ovaj intervju tra

jao, ako je po~eo sino} u osam? [esnaest sati Neka je, i to je nedovoljno za dràvniktakvog volumena i elokvencije!

Poslije mi neko re~e da je to reprizonoga intervjua od sino} koji je trajasvega sat-dva... Ba{ se razo~arah!

SRIJEDA, 26. JANUARDao sam izjavu za Hrvatsku televizij

povodom predstoje}eg gostovanja ZLATKA LAGUMD@IJE, predsjednika SDP-BiH. Neki dan mi se jada novinar TV1 dod osnivanja te televizije Lagumdìja nèli govoriti za tu televiziju. [to jo{ nij

dovoljno ozbiljan problem. Problem je, i tveliki, kada socijaldemokratski lider {ereignorira/poniàva novinare dràvne televzije, BHT-a; ima on svoju entitetsku dalekovidnicu, Federalnu televiziju, na kojomoè neograni~eno “nastupati“. Po ~emse to razlikuje od “medijske strategijeMilorada Dodika?! Dodik ima iza sebentitetsku televiziju i dva-tri dnevna listaLagumdìja dva-tri lista i entitetsku televiziju. I Dodik kada ima ne{to va`no po reg

ju re}i ode na Radio Televiziju SrbijLagumdìja na Hrvatsku televiziju.

Isto, samo krajnje razli~ito.


SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI



PARTIJSKI K(AP)LAN

Glasnogovornik SDA Salmir

Kaplan izgubionaklonost[epi}a apridobioAhmetovi}aMinistar civilnih poslova BiH SredojeNovi} za svog mandata, izme|u osta-lih, uhljebio je i ro|aka Sini{u Macana,

koji je do{ao na ~elo Agencije za identi-fikacione dokumente, evidenciju i razmj-enu podataka (IDDEEA), a koja djelujepri Ministarstvu civilnih poslova BiH. Uistom ministarstvu doskora je biozaposlen i portaparol Strankedemokratske akcije, mladi i perspektivniHercegovac Salmir Kaplan. Kaplana jepo preporuci stranke na mjesto savjetni-ka imenovao Novi}ev zamjenik Senad[epi}, ali zbog za sada nepoznatihrazloga [epi} se zahvalio nadosada{njoj saradnji Kaplanu koji nijedugo ~ekao novo radno mjesto. Sa

jednog na drugo savjetni~ko mjesto uMinistarstvu sigurnosti Kaplana je, opetpo preporuci stranke, uhljebio Sadik Ahmetovi}. (M.F.)

MINI MARKET

Viso~ki poduzetnik AdnanSmai begovi}, direktor divizije za

proizvodnju autodijelova kom-

panije Prevent , svoj poduzetni~kidar oku{at }e i u privrednom sek-toru koji nema puno veze saautoindustrijom. Naime, Smailbe-govi} je od Jonuza Iki}a kupioIlidànski dijamant , punionicu

prirodne mineralne vode i beza-lkoholnih osvjeàvaju}ih napita-ka. Preuzev{i firmu, Smailbegovi}

je finalnom proizvodu dao novoime - Kap voda, za ~ije je reklami-ranje iskoristio lik i djelo (ne)umrlelegende Brucea Leea. (M. F.)

KAP PO KAP

PoduzetnikSmailbegović ušao u biznis

s flaširanom vodom

Sude}i prema najavama koje stiù izUdruènje medijske industrije (UMI), akoje okuplja javne RTV servise, komerci-

jalne televizije i marketin{ke agencije, odrevizije poslovanja kontroverzne kompanijeMareco Index Bosnia (MiB), koja se baviistraìvanjem javnog mijenja, trì{ta imedija, ne}e biti ni{ta. Naime, nakonvi{emjese~nih medijskih optu`bi i napadana predstavnike tv. ku}a koji su posumnjaleu transparentnost i profesionalnost Mareca,

sve ~lanice UMI-ja pristale su da se rad tekompanije podvrgne neovisnoj revizorskojkontroli. Krajem decembra pro{le godine~lanovi UMI-ja trebali su potpisati ugovor sa nezavisnom revizorskom ku}om The Centre d’Etudes des Supports de Publicite (CESP) iz Pariza koja je trebala izvr{itireviziju Mareca prvi put nakon pet godina.Me|utim, ugovor za reviziju potpisalo jesvega sedam od dvadesetak ~lanica UMI-ja,me|u kojima su tri javna emitera, OBN,RTVBN i dvije marketin{ke agencijeAquarius i Direct Medija . PINK, Hayat,

Mreà plus (televizije sa visokomgledano{}u prema Marecovim mjerilimakao ni marketin{ke agencije: CommuniAquarius, Fabrika (Senad Zaimovi}McCan-Ericson, S.V.-RS-a (NeveKulenovi}), MITA GROUP — ne èle da sizvr{i bilo kakva revizija poslovanjMareca. Pored toga, Upravni odbor JRT sitema koji okuplja ~lanove upravnih odborsva tri javna emitera tek je krajem pro{lgodine obavije{ten da je Upravni odbo

RTVFBiH u junu 2010. godine zaklju~io sMarecom ugovor o mjerenju i analizi TVgledanosti u trajanju od godinu dana.

Tako se ispostavilo da je upravRTVFBiH najvi{e uradila na “uru{avanjsistema“ za {ta je ina~e optuìvale sve onkoji su posusmnjali u profesionalnoMareca, jer je bez obavje{tavanja UMI-jaostalih TV ku}a i marketin{kih agencij

potajno zaklju~ila jednogodi{nji ugovor Marecom - pola godine prije nego {to jistekao prethodni ugovor!

(M. F

KO UMI-JE NJEMU DVIJE

UMI odustao odrevizije rada marketinške

agencije Mareco

BruceLee

SredojeNovi}



PRO ET CONTRA


NAVALENTIN INZKO

SDP zamjerioInzku dono{enje

odluke oprivremenomfinansiranjuFBiHêlni{tvo SDP-a ne krije razo~arenjezbog nametnute odluke OHR-a o privre-menom finansiranju Federacije BiH uprvom kvartalu teku}e godine. Tu jeodluku, tvrde u SDP-u, trebao donijeti

Dom naroda federalnog Parlamenta ane OHR “koji je time priznao da jeuspostava vlasti blokirana“. SDPzamjera visokom predstavniku {to je“bespotrebno preuzeo funkcijuinstitucija vlasti“ i {to nije o istom tro{ku“izrekao kazne onima koji blokirajuproces uspostave vlasti“.Da rezimiramo: SDP dakle tvrdi dapostoje institucije vlasti, ali da bi OHRtrebao kazniti one koji blokirajuuspostavu vlasti koja je ina~ekonstituirana! (M.A.)

MINI MARKET

ADNAN RONDI]Urednik TVHayat

DA/NESmatram da je pokretanjeodgovornosti za uni{tavanjedokumenata i li~nih stvari rtavasrebreni~kog genocida neophod-no iz vi{e razloga.Rije~ je o sudskim dokazima,koji, koliko god da jesu

iskori{teni, nisu smjeli bitiuni{teni upravo iz pravnih, ali ihistorijskih razloga te zbogmoralnih principa i odnos premane~emu {to svjedo~i o genocidu.Nisam siguran da li je Carla delPonte prava osoba na koju sepomenuta tu`ba treba adresirati.Ne mogu da ne postavim pitanjeodgovornosti i dràve BiH iosoba zaduènih za suradnju saHa{kim tribunalom.

ADIS ARAPOVI]Menadèr

CCI-ja

DAPodràvam svaku sli~nu incija-tivu koja ima upori{te u dokazi-vanju ~injenica. Podràvam

samo pod uslovom da se nedesi politiziranje kao {to sede{avalo politiziranje nizadrugih tema.

EMIR KADRI]DirektorStudentskogcentra

DAAko su zaista uni{tene li~ne

stvari srebreni~kih `rtava, i akosu uni{tene svjesno, ali totreba da se dokaè. Treba dase utvrdi da li je to odgovornostDel Ponteove. Ako jeste, to jeonda za svaku osudu.

ALEKSANDARHR[UM

Urednik emisijeZabranjeni

forum

DAMi{ljenja sam da je potrebnoiskoristiti sva pravna sredstvakako bismo saznali ko je pot-pisnik dokumenta zauni{tavanje bilo kojih dokaza,ko zapravo ima pravo da pot-

pisuje tako ne{to. Pitam se {tase krije iza toga, da li ba{Carla del Ponte?!

MIRKOPEJANOVI]

DekanFPN-a

DAPodràvam zato {to su @enaSrebrenice ozloje|ene zbognepravde, zbog zlo~ina kojegsu preìvjele i, u izvjesnimaspektima, nepravde koja idedo me|unarodnih razmjera.

DARKO BRKANPredsjednik Udruènjagra|ana

“Za{to ne”

DANe postoji na~in da se opravdauni{tavanje dokaza me|ukojima su se nalazile li~nestvari koje, osim {topredstavljaju dokaznimaterijal, predstavljaju idragocjene uspomene.

b y M A R I O B R A N C A G L I O N I

S E D M I c N I P O G L E D U K R I V O

O G L E D A L O

V

Podržavate li odluku “Žena

Srebrenice” da tuže Carlu del Ponte?

ValentinInzko



Prili~no su neutemeljena o~ekiva-nja bh. javnosti da bi se postizbor-na drama mogla razrije{iti uBerlinu sredinom februara, gdje

bi prvi put nakon izbora za ististol trebali sjesti lideri pobjedni~kih partija- SDP-a, SDA, SNSD-a i HDZ-a. Premainformacijama Slobodne Bosne , na berlin-skom samitu zava|enih bh. lidera, ako donjega uop}e i do|e, ne}e se otvarati prob-lem uspostave parlamentarne ve}ine u BiH

nego isklju~ivo problem ustavne reforme.Veliko je pitanje, me|utim, ho}e li se uBerlinu na zavr{nim razgovorima susresti“velika ~etvorka“ - Zlatko Lagumdìja,Sulejman Tihi}, Dragan ôvi} i MiloradDodik - budu}i da je ovaj posljednji

prili~no uvrije|en odlukom njema~kediplomatije da ga eliminira iz dosada{njih

bilateralnih pregovora koji se u najstroìjojtajnosti organiziraju u kabinetu njema~kekancelarke Angele Merkel. Umjesto ne-

prikosnovenog politi~kog gazde RS-aMilorada Dodika, u Berlin je do sada puto-vao njegov savjetnik za vanjsku politiku

Slavko Mitrovi}! Ostaje otvoreno pitanjeho}e li Dodik progutati poniènje i sredi-nom februara oti}i u Berlin na planiranuzavr{nu rundu pregovora, ili }e SNSD

ponovo zastupati anonimni savjetnik Mitro-

vi}, ~iji je pregovara~ki kapacitet krajnjesku~en a politi~ki legitimitet vi{e nego spo-ran.

No, na posredan na~in, njema~ka diplo-matija je poslao jasnu sliku poèljne vlastiu BiH. înjenica da na razgovore u Berlinispred Hrvata nije pozvan lider HSP-aZvonko Juri{i}, nego lider HDZ-a Draganôvi}, sasvim je jasan dokaz da diplomati-

ja vode}e evropske dràve sumnja u hrvat-ski izborni legitimitet HSP-a i Radom za

boljitak. Odnosno, da njema~ka diplomatijanimalo nije odu{evljena idejom ZlatkaLagumdìje da formira neku novu vlast

Alijanse koja, o~igledno, ne bi imala parla-mentarni kapacitet za usvajanje neophodnihustavnih reformi i ~ije bi formiranje

proizvelo dadatne frustracije kod golemeve}ine hrvatskih gra|ana u BiH.

SDP-ov PRITISAK NA ÔVI]A I LJUBI]A Na drugoj strani, ~injenica da na raz-

govore u Berlin nije pozvan neprikosnovenigazda RS-a Milorad Dodik tako|er je znak da njema~ka diplomatija ne odobravaDodikov ucjenjiva~ki stav oko formiranjavlasti. Zloupotrebom famoznog entitetskogglasanja, Dodik pretendira da ne odlu~uje

samo o kadrovima iz RS-a u dràvniminstitucijama BiH, nego da kroji ikadrovsku politiku u Federaciji BiH.

Napokon, lideru HDZ-a, Draganuôvi}u iz Berlina je stigao jasan signal da


BERLINSKE PORUKE BH. LIDERIMA

Pi{e: ASIM METILJEVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Njemačka diplomatija priprema završnu rundurazgovora u Berlinu sredinom februara na kojima bise trebali pojaviti lideri četiri pobjedničke partije -SDP-a, SDA, SNSD-a i HDZ-a; “Slobodna Bosna“

otkriva o čemu će pregovarati bh. lideri i analizira

utjecaj berlinskih razgovora na formiranjeparlamentarne većine u BiH

NJEMA^KI[AMAR DODIKU

Interese SNSD-a u Berlinu zastupaDodikov savjetnik za vanjsku

politiku Slavko Mitrovi}


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-741-2712011 13/8427.1.2011. I SLOBODNA BOSNA 1

DODIK MORA ODUSTATI OD UCJENA A LAGUMD@IJA OD ALIJANSE

BERLINSKI SUSRET“VELIKEÊTVORKE”Sredinom februara uBerlin putuje ZlatkoLagumdìja, SulejmanTihi}, Milorad Dodik iDragan ôvi}



se okani neprincipijelne koalicije s Do

dikom i da se okrene razgovorima s federalnim partnerima u Sarajevu.

SDP-ov propali poku{aj da zakaè sjednicu Doma naroda federalnog Parlamenta “krnjem“ sazivu, bez delegata iz ~etiri kantona s hrvatskom ve}inom, otkrio je dSDP-ova Alijansa nema puno izgleda nuspjeh. Najprije se isprije~ila Centralnizborna komisija koja je odbila “certificirati“ poslanike u nepotpunom sazivu Domnaroda, a pokazalo se da ni SDP-ov koalicioni partner iz reda bo{nja~kog narodaSDA, nije sklon takvoj vrsti avantureDapa~e, lider SDA Sulejman Tihi} otvoren


BERLINSKE PORUKE BH. LIDERIMA

[ef SNSD-a Milorad Dodik boravio je uNjema~koj sredinom aprila proteklegodine, ali nije nai{ao na topao prijemtamo{njih zvani~nika, niti je imao o~eki-vane susrete na visokom nivou zbog~injenice da njegovu posjetu nije koordini-rala niti je o njoj bila obavije{tenaAmbasada BiH u Berlinu.

Gore od Dodika pro{ao je IgorRadoji~i}, koji je u maju protekle godinemorao odustati od planiranog puta uNjema~ku, jer je dobio hladno upozorenjeNijemaca da sve sastanke sa zvani~nicima

mora dogovoriti s dràvnim diplomatskimpredstavni{tvom.Radoji~i} je trebao u~estvovati na kon-

ferenciji u Tutzingu kod Münchena, kojuorganizira socijaldemokratska fondacija, aplanirao je i “svratiti” do Berlina i susrestise s nekoliko SPD-ovih zastupnika uBundestagu.

Njema~ki zvani~nici, me|utim, odbili supotvrditi susrete s Dodikom i Radoji~i}emzbog ~injenice da posjetu nije organiziralabh. ambasada u Berlinu. Dodik je, naime,za svoju posjetu angaìrao privatnulobisti~ku ku}u Hill and Knowlton , dok je

Radoji~i} isprva traìo da mu sastankedogovori Fondacija Friedrich Ebert .

DODIKOV DIPLOMATSKI FIJASKO U NJEMA^KOJ

Loš posao Dodikovih lobista

PODRŠKA HDZ-u:Činjenica da na razgovoreu Berlin ispred Hrvatanije pozvan lider HSP-aZvonko Jurišić, sasvim je

jasan dokaz da diplomatija vodeće evropske državesumnja u hrvatski izbornilegitimitet HSP-a i Radomza boljitak

OTKAZANA POSJETA Igor Radoj~i} bio je primoran otkazatiposjetu Njema~koj u aprilu 2010. godine

JASNA PORUKA SDP-u

Njema~ka diplomatijakrajnje je rezerviranaprema namjeri SDP-a

da formira novuAlijansu



je poru~io da se parlamerntarna ve}ina nmoè konstituirati bez dva HDZ-a. Da

pred odràvanje sjednice Doma naroda “krnjem“ sazivu, Tihi} se sastao s lideromHDZ-a Draganom ôvi}em, {to je dodatn

potvrdilo rasprostranjenu tezu o postojanjozbiljne pukotine izme|u SDA i SDP-a.

Upu}eni, me|utim, tvrde da ni SDP nijimao ozbiljnu namjeru da sjednicu federalnog Doma naroda u nepotpunom sazivozna~i kao po~etak konstituiranja parlamentarne ve}ine i izvr{ne vlasti AlijanseSjednica je trebala potvrditi neprikosnovenu lidersku poziciju SDP-a u novoj parlamentarnoj ve}ini, kao dokaz da SDmoè, ako èli, formirati vlast u FederacijBiH bez sudjelovanja dva HDZ-a. Nakoodràne sjednice Doma naroda, SDP jnamjeravao jo{ jednom pozvati dva HDZ-da “pristupe pregovorima“, {to bi naravnuveliko oslabilo pregovara~ku pozicijDragana ôvi}a i Boè Ljubi}a kod raspodjele izbornog plijena. Sasvim konkretno

vodstvo SDP-a o~ekuje od ôvi}a i Ljubi} priznanje da je SDP i hrvatska a ne sam bo{nja~ka stranka, i naravno, da se ov priznanje uzme kao polazna osnova koraspodjele resora u federelnoj Vladi u kojoSDP èli preuzeti lidersku poziciju, a tzna~i da bi se ustavom propisana hrvatskkvota od pet ministara u federalnoj Vladmorala podijeliti izme|u SDP-a i dva HDZ-a

Na taj na~in SDP bi obezbijedio ve}inu koodlu~ivanja jer bi imao i prostu ve}inu federalnoj Vladi i, {to je jednako va`noimao bi vlastite ministre iz reda sva tri konstitutivna naroda.

DODIKOVA UCJENAPored toga, SDP o~ekuje od dva HDZ-

i punu kooperativnost kod konstituiranj parlamentarne ve}ine i izvr{ne vlasti ndràvnoj razini. Tu je problem manje kom

pliciran i moè se rije{iti usugla{enim nastupom federalnih koalicionih partnera ko

pregovora s Dodikom. Problem je izb budu}eg ~elnika Vije}a ministara BiH izbor budu}eg ministra vanjskih poslovBiH. Lidr SDP-a Zlatko Lagumdìja zagri

jan je i za jednu i za drugu funkciju, nDodik je podr{ku Vije}u ministara BiH

uvjetovao izborom HDZ-ovog premijera SNSD-ovog ministra vanjskih poslovaJavno je obe}ao da bi za Lagumdìju eventualno mogao glasati ako bi se kandidiraza ministra izbjeglica ili neki sli~an resor!

No, ako bi protiv sebe imao jedinstvefederalni blok, Dodik bi bio prisiljen na uzmicanje, jer bi ina~e bio ozna~en kao glavni krivac za postizborno bezvla{}e u BiH.

U narednim danima treba o~ekivati oto pljavanje odnosa izme|u SDP-a i dvHDZ-a, na ~emu predano radi lider SDASulejman Tihi}, uz svekoliku podr{kme|unarodnih diplomatskih krugova.

27.1.2011. I SLOBODNA BOSNA 1

DODIK MORA ODUSTATI OD UCJENA A LAGUMD@IJA OD ALIJANSE

Visoki predstavnik u BiH ValentinInzko donio je odluku o privremenomfinansiranju Federacije BiH za prva trimjeseca ove godine.

Odluku koju je predloìla VladaFederacije BiH, 18. januara usvojio jeZastupni~ki dom federalnog Parlamenta,ali ne i Dom naroda. Upravo je tu ~injenicuSDP poku{ao iskoristiti kao dodatni argu-ment za hitno sazivanje Doma naroda fe-deralnog Parlamenta, i pored ~injenice da jo{ nisu izabrani poslanici iz ~etiri kantona.

“Djelovao sam umjesto Doma naro-da federalnog Parlamenta i bez ikakvih

izmjena i dopuna donio sam odlukukoju je predloìla vlada, a usvojioPredstavni~ki dom federalnog Parla-menta”, rekao je Inzko uz va`nu na-

pomenu da je za ovu odluku imao podr{kuambasadora Upravnog odbora Vije}a zaimplementaciju mira, izuzev Rusije, kojasmatra da bonska ovla{tenja treba koristitisamo u slu~aju destabilizacije Dejtonskogsporazuma.

Na ovaj na~in, SDP je ostao beznajva`nijeg razloga zbog kojeg je insistiraona hitnom sazivanju sjednice federalnogDoma naroda, makar i u “krnjem“ sazivu.

OTPAO RAZLOG ZA HITNU SJEDNICU DOMA NARODA

Inzko preduhitrio SDP

PLATFORMOM NA PLATFORMULideri dva HDZ-a Dragan ôvi} i BoòLjubi} ponudi su vlastitu platformu zauspostavu vlasti

SPAS FEDERALNIHFINANSIJA

[ef OHR-a Valentin Inzkonametnuo je odluku oprivremenom finansiranjuFederacije BiH



“TURKOVI]EVA ZLO^INA^KA GRUPA”

Ovosedmičnom identifikacijom posmrtnih ostatka VERNERA AJDARIJA, jedne od četiri svirepo likvidirane žrtve za čije se ubistvo tereti zločinačka

organizacija na čijem je čelu bio ZIJAD TURKOVIĆ, zatvoreno je jedno(monstruozno) poglavlje u višegodišnjem djelovanju ovog brutalnog kriminalnog

bratstva; naš novinar otkriva da bi sudsko procesuiranje Turkovića i njegovih

suradnika moglo rasvijetliti brojne nerazriješene zločine, privatizacijske i drugepljačke, veze sa lokalnim i regionalnim kriminalnim centrima moći

Kako je Turkovi}eva firma “Bauinvest” dobila posaonadzi|ivanja stanova u Hrasnom u vrijeme kada je

na~elnik Op}ine Novo Sarajevo bio @ELJKO KOM[I]?!

TURKOVI]A SE ISTRA@UJEZA UBISTVO TORLAKOVI]A

I ]ELE DELALI]A

NEVINO LICE

UBOJICEVo|a najokrutnijekriminalneorganizacije naBalkanu Zijad ZikaTurkovi}

NEVINO LICE

UBOJICEVo|a najokrutnijekriminalneorganizacije naBalkanu Zijad ZikaTurkovi}



Tuìla{tvo BiH na ~elu sa tuìocemOlegom âvkom, nakon pro-nalaska i identifikacije tijelaVernera Ajdarija i Marija Toli}a,

prikupilo je dovoljno dokaza za podizanje optu`nice protiv prvoosum-

nji~enog Zijada Zike Turkovi}a kao organi-zatora me|unarodne kriminalne grupe koja je izvr{ila plja~ku u Cargo centru sarajevskog aerodroma vrijednu 2,5 milionaKM, te u~estvovala u monstruoznimubistvima Ajdarija, Toli}a, Mithata Meki}azvanog Miki i Marije Cortes Salas izBolivije, ~ija su raskomadana tijela bilaskrivena na vi{e lokacija. Pored optu`niceza ubistva i plja~ku Cargo centra, Dràvnotuìla{tvo Turkovi}a }e teretiti i za rastu-ranje droge u okviru organizovanog krimi-nala, pranje para, iznudu dionica preduze}aKlju~ , te za tri poku{aja ubistva, Mensura

Alji~evi}a, Dragana Peri{i}a i AnesaKurbegovi}a.

DOKAZANA I (ZLO)DJELAKOJA SE DOKAZUJU

Dragan Peri{i} zvani Bejbi, ~ovjek od povjerenja Darka Eleza, izre{etan je umartu 2009. godine na Trgu nezavisnosti

broj 23 u sarajevskom naselju Alipa{ino polje. Bejbi se dovodio u vezu sa poku{ajem ubistva \or|a @drale 2006.godine i ubistvom Vladimira VlatkaMa~ara, Milana Vla{ki}a i R ade Magazina.S Dràvnim tuìla{tvom je sklopio spo-

razum o priznanju krivice pa mu je zbogme|unarodne trgovine drogom izre~enakazna zatvora u trajanju od godine i podana. Jo{ jedan “juri{nik” iz Elezovogokruènja Anes Kurbegovi} iz Brdareva,Srbija, sa podebelim policijskim dosjeomna{ao se na meti Turkovi}evih pla}enihubica. Posljednje u nizu poku{aja ubistavakoje se pripisuju Turkovi}u desilo se udecembru 2009. godine kada je “nepoznati”napada~ ispalio {est metaka u MensuraAlji~evi}a, koji je zadobio povrede u pred-

jelu nadlaktice lijeve ruke i le|a.Me|utim, kako nezvani~no saznajemo,

pored nabrojanih, dobro dokumentovanih ilako dokazivih djela koje se stavljaju nateret Turkovi}u, nadle`no Dràvnotuìla{tvo, u saradnji sa Kantonalnimtuìla{tvom iz Sarajeva, pod lupu je stavilosve nerije{ene slu~ajeve koji se dovode uvezu sa Zijadom Turkovi}em. To se prijesvega odnosi na ubistvo Taiba Torlakovi}a(2004.), smaknu}e R amiza Delali}a ]ele(2007.), te likvidaciju Emira Hadì}a(2008). Naime, u procesu koji je predKantonalnim sudom Sarajevo vo|en protivMuhameda Alija Ga{ija, tuìtelj Olegâvka bezuspje{no je poku{ao dokazati i


OPTU@NICA KOJA SE DOPUNJAVA

Pi{e: MIRSAD FAZLI]

PALI, A DA NISU NI ZNALIRamiz Delali} ]elo i Taib Torlakovi}, `rtve poslovno-kriminalne Turkovi}eve politike



njegovu umije{anost u ubistvo Ramiza

Delali}a ]ele. Navodno, Delali}a je 27. juna 2007. godine po naredbi Ga{ija lik-vidirao Lirim Biti}i zvani Svrka iz Prizrenau ~ijoj pratnji je bio Burim Ku~ij Taja.Osumnji~ene ubice nikada nisu uhap{ene iza njima se i dalje traga, ali u javnosti je toop}eprihva}ena teorija, ~emu u prilog svje-do~e i brojni obra~uni Delali}eve ekipe sasuparni~kim, organizovanim kriminalnimklanom na ~elu sa Naserom Kelmendijem,koji su prethodili likvidaciji Delali}a. Utakvom ambijentu i odnosu snaga, Turkovi}

je bio na strani Delali}a, a zajedno sa

Denisom Stojni}em, Turkovi} je dvije

godine prije ubistva Delali}a, 24. aprila2005. godine, “razoruào” pla}enealbanske ubice Nedima Mustafu i ErolaBersoja, koji su navodno po Kelme-ndijevom nalogu trebali likvidirati RamizaDelali}a i Turkovi}a. Me|utim, tri i pogodine nakon ubistva Delali}a, nezvani~nosaznajemo da je jedan od saslu{anih svjedo-ka policijsko-tuìteljskim krugovimakazao da je Ramiza Delali}a ]elu ubioMithat Meki}, a po nalogu svog naredbo-davca Zijada Turkovi}a. Na{ izvor izTuìla{tva demantuje te informacije koje

dolaze iz kriminalnih krugova, te tvrdi d

ne postoje nikakvi svjedoci niti konkretndokazi na osnovu kojih bi se Turkovi} ovom trenutku mogao optuìti i za ubistvRamiza Delali}a ]ele. Istragom }e, premrije~ima na{eg izvora, svakako biti obuhva}ena ubistva Taiba Torlakovi}a i EmirHodì}a, ali male su {anse da }e se istra`ni procesi mo}i okon~ati do podizanjoptu`nice protiv Zijada Turkovi}a i njegovmorbidne zlo~ina~ke organizacije.

ZIKIN RECEPTZA USPJEH

Ipak, indikativna je matrica po kojoj sv

“poslovni” saradnici i ljudi od povjerenjZijada Turkovi}a, prije ili kasnije, karijer


“TURKOVI]EVA ZLOÎNA^KA GRUPA”

.Nakon ubistva Taiba Torlakovi}adoma}a policija je od njema~kih kolegazatraìla dokumentaciju i dokazni materijal o kriminalnoj pro{losti Zijada Tu-rkovi}a. Ispostavilo se da je Zika biozvjerka sa najdebljim i najzna~ajnijim poli-

cijskim dosjeom njema~kih istra`nihorgana. On je naj~e{}e “u dijaspori” radiosa Nenadom Klisarom, Edinom i DinomOsmanovi}em, Fernandom Galonijem,Geatanom Adrimom i GiovannijemMataressom. Turkovi} se sumnji~i zaplja~ku zlatare Esmeyer u Erkrathu, odak-le je ukradeno nakita i satova u vrijednos-ti od 479 hiljada maraka, kao i za poku{ajplja~ke poslovnice Okru`ne {tedionice uBocholtu. Pored toga, njema~ka ga policija sumnji~i za poku{aj plja~ke u kojoj jeu~estvovao jo{ jedan pripadnik tzv. {tut-gartske grupe - Turkovi}ev bliski prijatelj i

kum Bakir Ibrahimovi}. Turkovi},Ibrahimovi}, Klisar, Mataresse, Galoni,Osmanovi}i i izvjesni Maurino poku{ali suoplja~kati poslovnicu Volksbanke , ali jeplja~ka propala jer je prilikom provaleaktiviran alarm. Nakon toga Turkovi} je sa

svojom grupom, uz u~e{}e SenadaVranca, oplja~kao Diamond Corporation pokrav{i dijamante i nakit u vrijednosti od1,6 miliona maraka, a sa MilanomSekuli}em i Edinom Osmanovi}emprovalio je u austrijski konzulat odakle jeodnio 18 hiljada maraka, 125 zelenihbjanko paso{a i 270 crvenih paso{a EU-ate jedan pe~at. Sve ovo njema~koj policijiispri~ao je nakon hap{enja Nenad Klisar,a potvrdio je i Almedin Kara~i}, koji je pored Turkovi}a, Ibrahimovi}a iostalih u~estvovao u neuspjeloj plja~kiVolksbanke.

[TUTGARTSKA (G)RUPA

Ratni poslovi Zijada Turkovića udijaspori

VELIKI DVOJACMALOG TURKOVI]A Emir Hadì} i Midhat Meki}Miki poslove sa Turkovi}emplatili su svojim ìvotima

KRAJNJE VRIJEME ZA OBRAÛN SMAFIJOMDràvni tuìoc Olegâvka spremaoptu`nice protivTurkovi}a i njegovihpomaga~a



okon~aju sa metkom u potiljku i rasko-madanim tijelima zakopanim u bosanskimvrletima. Kao primjer moè posluìti slu~ajubistva Taiba Torlakovi}a, koji je prijesedam godina poginuo u eksploziji bombe

podmetnutoj u njegovom automobilu. Kao prvoosumnji~eni tada je uhap{en ZijadTurkovi}. Iako su svi tragovi vodili premanjemu, Turkovi}, zbog nedostatka dokaza,nikada nije procesuiran. Mjesec dana nakonubistva Torlakovi}a, u konobi “Gajeta” uZagrebu likvidiran je Toni Kasalo, hrvatski

branitelj i Turkovi}ev poznanik i partner iz Njema~ke. Prema izjavi tada{njeg direktoraUprave policije MUP-a FBiH ZlatkaMileti}a, u trenutku eksplozije izaTorlakovi}evog terenca, koji je bio u vlas-ni{tvu porodice Ga{i, nalazio se audi vuko-varskih registracija, vlasni{tvo TonijaKasala. Kasala je zajedno sa MladenomVasiljom zvanim Vaso, iz Splita, nakonTorlakovi}eva ubojstva uhapsila sarajevska

policija, ali su nakon ispitivanja obojica

pu{tena na slobodu, {to se pokazalo kobnimi po ìvot Kasala, ali i za prikupljanjedokaza protiv Turkovi}a.

Beìvotno tijelo Emira Hadì}a prona|eno je prije tri godine u njegovomautomobilu na sporednom putu od Mostara

prema naselju Buna. Podsje}anja radi,Hadì} je zajedno sa Sanjom Vuletom iOliverom Jake{evi}em, 2004. godine biooptuèn za ubojstvo Bla{ka Knezovi}a,{urjaka vlasnika lanca kladionica DinkaSlezaka. U tre}em procesu predKantonalnim sudom u Mostaru Vuleta jeosu|ena na deset godina zatvora, dok su

Hadì} i Jake{evi} oslobo|eni. Ovakvom presudom nisu bili zadovoljni samoJake{evi} i Hadì} nego i njihovi prijatelji

Zijad Turkovi} i Senad Kobili} koji su prisustvovali izricanju presude. Kriminalndvojac Turkovi}-Kobili} ne samo da j

prisustvovao ~itanju osloba|aju}e presudJake{evi}u i Hadì}u nego je preduzeo svmjere i potegao li~ne veze da se, u prvomredu Hadì}, a po mogu}nosti i Jake{evi}na|u izvan zatvorskih zidina. Hadì} joslobo|en, ali dugogodi{nje poznanstvo

prijateljstvo nije zna~ilo ama ba{ ni{

Turkovi}u pa je, izgleda, zarad privatno poslovnih razloga “za glavu skratio“ svodruga po zanatu Emira Hadì}a. Kona~nosli~nu sudbinu doìvio je i NovopazaraMidhat Meki} Miki, koji je zajedno sTurkovi}em isplanirao i organizova

plja~ku nov~ane po{iljke ABS banke Cargo centra Aerodroma Sarajevo, kada jukradeno 2,5 miliona KM. Kriminalni dvo

jac posva|ao se oko raspodjele plijena, Turkovi} je naru~io likvidaciju Meki}kako mu ne bi isplatio 250.000 eura, kolikmu je dugovao nakon plja~ke na sara

jevskom aerodromu.

27.1.2011. I SLOBODNA BOSNA1

OPTU@NICA KOJA SE DOPUNJAVA

Pored Zijada Zike Turkovi}a, Dràvnotuìla{tvo podnijet }e optu`nice i protivnjegovih monstruoznih kriminalnih ortaka.Podsjetimo, prvi se iza zatvorskihre{etaka na{ao Hajrudin Memovi} izPrijepolja, kojeg su pro{log ljeta uhapsilifederalni policajci dok je od ~lanovaobitelji Marija Toli}a poku{ao iznuditinovac, nude}i im povjerljive informacije onestalom ro|aku. Pritisnut ~vrstim dokazi-ma, Memovi} je vrlo brzo pristao nasuradnju i zatraìo status svjedoka-pokaj-nika, otkrivaju}i kako je, zajedno sFadilom Aljevi}em iz Prijepolja, od Zijada

Turkovi}a i Seada Dumanji}a dobiozada}u da ukloni tragove stravi~ne likvi-dacije Mithata Meki}a i njegove djevojkeMarie Cortez Salas. Nakon hap{enjaTurkovi}a iza re{etaka su se na{li: Sa{aStjepanovi} i Suad Glavini}, koji se sum-nji~e za milijunsku plja~ku u Cargo centru,pla}eni ubojica Milenko Laki}, MuamerZahitovi} zvani [evrtko, Fikret Sekovi},Haris Ali}, Samir Alagi}, Nijaz Zuban,Mirza Drni}, Ermin Deli}, IsljamKalender, Edin i Dino Osmanovi}, dok jeza Rajkom Milovanovi}em raspisaname|unarodna policijska tjeralica.

OPTU@NICE ZA ZLOÎNA^KU ORGANIZACIJU

Državno tužilaštvo piše optužnice iprotiv Turkovićevih kriminalnihortaka

Mjesec dana prije ubistva TaibaTorlakovi}a, 30. decembra 2003. godine,u sarajevskom naselju Hrasno eksplodi-rala je smrtonosna paklena napravaraniv{i tom prilikom Bakira Ibrahimovi}aiz Sarajeva i Antuna Grladinovi}a izNove Gradi{ke, Republika Hrvatska.Vlasnik neuseljenog stana bila je sarajevska firma Bauinvest, ~iji su vlasniciZijad Turkovi} i Murat Skalonji}.Bauinvest je svojevremeno dobio posaonadzi|ivanja ~etrdesetak stanova na dvijezgrade u sarajevskim naseljima Hrasno iGrbavica. U to vrijeme, posao nadzi-|ivanja nije se mogao realizovati bez

op}inskog na~elnika, u konkretnomslu~aju tada{njeg na~elnika Op}ine NovoSarajevo i aktuelnog ~lana Predsje-dni{tva BiH @eljka Kom{i}a. Saglasnostza nadzi|ivanje zgrada u vlasni{tvubiv{eg federalnog Ministarstva odbraneTurkovi}u i Skalonji}u potpisao je neka-da{nji zamjenik ministra odbrane FeridBuljuba{i}. Nakon hap{enja Turkovi}apod sumnjom da je sudjelovao u ubistvuTaiba Torlakovi}a, poslovanje Bauinvestaistraìvala je Finansijska policija za ~ije jenalaze, nakon skoro {est godina, tekposljednjih nedjelja interes pokazaloDràvno tuìla{tvo BiH.

SLUÂJ BAUINVEST

Ko je Turkoviću dao posao: Komšićili Buljubašić?!

DR@AVA ZA ÔVJEKA Pod istragom tuìla{tva je iposlovanje firme Bauinvest sa kojom je poslovesklapao i biv{i na~elnik @eljko Kom{i}

F o t o:Mi l u ti n S t o j ~ evi }



Skoro da nema vijesti o pucnjavi ilinasilni{tvu u Sarajevu u kojoj sene spomene da je “po~initeljdobro poznat policiji i da se radi o

povratniku u vr{enje krivi~nihdjela”. Godinama nakon pro~itane vijestida je do{lo do pucnjave i da policija tragaza po~iniocem, svi koji su pro~itali vi{e oddva teksta u crnoj hronici bilo kojih novina

sa sigurno{}u detektiva iz “zajebanih detek-

tivskih serija” konstatovali bi: “garantFa}o, }uo sam da ne{to kuhaju”, “opet seneko zamjerio Ga{iju”, “opet onajBomba”… Hap{enjem i procesuiranjemgrupe Muhameda Alija Ga{ija ~iji su~lanovi i njihovi neprijatelji godinama bilisumnji~eni za veliki broj pucnjava i baca-nja bombi u samom centru Sarajeva, ~inilose da }e se sve napokon smiriti. Ali, samoonima koji ne prate rad traljavog bh. pravo-sudnog sistema koje vi{egodi{njim razvla-~enjem procesa i blagim kaznama

po~iniocima pogoduje ~injenici da su mladi delinkventi, koji su se proteklih godina divili “starijim kolegama”, s vremenomrazvili u “vrsne kamatare”, “efikasn

puca~e” i ljude koji ne prezaju ni od ~ega pa ni od pucnjave u tramvaju punom ljudOhrabrena blagim kaznama i ~injenicom dsu ljude koji su pucali, bacali bombe pgradu i sijali strah, umjesto iza zatvorski

“DIVLJEZAPADNO” SARAJEVO

Pi{e: ALMIR PANJETA

Godinama čitamo o pucnjavama, bacanjima bombi i premlaćivanjima u najužem jezgru Sarajeva, i gotovo uvijek se sve vijesti povezuju sa nekoliko istih imena,“odranije poznatih policiji”. U većini slučajeva nakon pucnjave policija zaista vrlo

brzo pronađe počinitelje, preda ih tužilaštvima, a mi samo nekoliko mjeseciposlije ponovo čitamo o pucnjavi u kojoj su učestvovali isti ljudi koji su predati

nadležnom tužilaštvu na postupanje i tako ukrug. Rezultat je svakodnevnopojavljivanje novih sve okrutnijih i hladnokrvnijih “revolveraša” koji, osokoljenisporim i neefikasnim pravosudnim sistemom, rijetko završavaju na jednoj

pucnjavi. Donosimo kraći pregled pucnjava posljednjih nekoliko godina, jer zasve jednostavno ponestaje prostora…

KO TO TAMO PUCA

U Sarajevu stasavanova generacija mladih

revolvera{a i nasilnika koji su na“dobrom putu” da nadma{e svoje

“slavne” prethodnike




re{etaka, mnogo ~e{}e mogli vidjeti pofancy kafi}ima u koje su dolazili skupimautima, u Sarajevu stasava nova generacijamladih revolvera{a i nasilnika koja bimogla biti mnogo o{trija od ove koju su(privremeno) naslijedili, bar dok neki odnjih ne iza|u iz zatvora.

BENJAMIN DELALI]: TEK MU JE18, A VE] JE ÊTVERO RANIO

Tako je pravu sre}u u nesre}i nedavnoimao Ferid Bulja koji je, voze}i se tramvajem, ni kriv ni duàn “popio metak” u lije-vu natkoljenicu voze}i se “tricom” oko 22 i30. Do pucnjave je do{lo nakon {to su grupirazuzdanih mladi}a koji su galamili i guralise u tramvaju pri{la dva nepoznata

mu{karca govore}i im “{ta to radite”.Prema do sada raspoloìvim podacima,{esnaestogodi{nji Benjamin K. je pi{toljem^Z 7,65 mm odlu~io “prekratiti” prepirku itu~u, te je pucao na mladi}e koji su ih

poku{avali umiriti i pri tom ni krivog nidu`nog prostrijelio putnika Ferida Buljukoji je sjedio u stra`njem dijelu tramvaja.Sre}a u nesre}i je da je ~ovjek pro{ao“samo” s povredama, i da je u 22:30 ipak

manje putnike u tramvaju nego bi ih bilo dase sve ovo desilo u {pici. S obzirom na pravosudni, ali u ovom slu~aju i odgojnisistem, moèmo se samo nadati da u skori-

joj budu}nosti ne}emo u crnim hronikama ponovo ~itati o “policiji dobro poznatom”Benjaminu K., ali i njegovim kolegama

Renatu M. (16), Antoniju J. (16), Alemu L(17) i Jasminu B. (15). Uz njih uhap{eni si osamnaestogodi{njaci Elmir Hajdarevi}Alen Kurtovi}.

Sa svojih netom napunjenih 18 godinaBenjamin Delali}, sin R amiza Delali}]ele, ve} spada u “policiji dobro poznat

po~initelje”. U crnu hroniku upisao se avgustu pro{le godine kada je u Bezistanuusred grada, pucao na tako|er dobrog poznavatelja policije Almera Inajetovi}a i njegovog kompanjona Harisa Drlju. Umjestnjih, pogodio je tri slu~ajna prolaznikaMladena Njegovani}a i Alena [umana, tholandskog turistu Fredericka Tamihatkoji }e dugo pamtiti Sarajevo. Delali} snakon ovoga dao u bjekstvo, policiji srugao sa svoga Facebook profila, da bi s

predao po~etkom septembra. Kako obi~no biva, Tuìla{tvo je protiv njega podnijelo zahtjev za pokretanje pripremno

postupka za poku{aj ubistva, izazivanop{te opasnosti i nano{enje lak{ih povreda

a na{ “negativac” vrlo brzo se ponovna{ao na slobodi. Sudija za maloljetnikMilorad Krkelja{ nije kako treba ni zapo~e

pripremni postupak, a mladi Delali} ponovno na{ao na slobodi gdje ga je polici ja ve} u decembru ponovno uhvatiu “nesta{lucima”. Sa svojim drugomKenanom Fazli}em krenuo je 5. decembrasat i pol iza pono}i, da sa Molotovljevimkoktelom posjeti automobil “starog znanca” Inajetovi}a. Policija ih je zatekla sstaklenom fla{om benzina koju su nezapaljenu, vidjev{i “organe reda”, bacili ponajbliì automobil kako bi je sakrili. Kak

je u blizini bio automobil AlmInajetovi}a, sumnja se da je to bila njihovkrajnja meta. Nakon saslu{anja su pu{tenna slobodu uz standardnu najavu da }e protiv njih “biti preduzete zakonom predv|ene mjere”. Kakve su mjere poduzete nsvojim je ple}ima bukvalno osjetio EldiBiti}i zvani Tica koji se 24. januara ovgodine u sarajevskom naselju Dobrinjsukobio s pomenutim dvojcem Delali}Fazli}, nakon ~ega je navodno Delali

pucao na njega raniv{i ga u rame. Premnekim napisima, taj sukob je nastavaobra~una zapo~etog nekoliko dana ranij

kada je na istom mjestu Edin Fazli} pucana Arnela Kurtaja. Na prvu se posumnjalda je napad na Ticu, koji je jedan od vo|navija~a @eljezni~ara , do{ao iz krugovnavija~a rivalskog Sarajeva kojima se vi{e navrata zamjerio, ali kako se kasnijotkrilo da svi akteri spadaju u istnavija~ku skupinu, ipak je rije~ o me|usobnoj sva|i i njima poznatim razra~unavanjima. Tica, tako|er odranije poznat policijosim prijateljima koji su ga na kraju upucali, ranije se zamjerio i nekim navija~im“Sarajeva” koje je navodno u vi{e navratmaltretirao, kao i vlasnicima nekoliko kine


NEKI NOVI KLINC

BENJAMIN DELALI] I ELDIN BITI]IMe|usobna sva|a i razra~unavanja eskalirali pucnjavom u kojoj je Tica “izvukao deblji kraj”

MUHAMED ALI GA[ITraljav pravosudni sistemosigurao mu da ne morabrinuti za nasljednike



skih prodavnica koje je ranije navodnoreketirao.

INAJETOVI], DRLJO, HATI]I...:NE ZNA SE VI[E KO NA KOGA PUCADvojac na kojeg je tada maloljetni

Delali} pucao u avgustu pro{le godine,~ime se upisao u “crnu hroniku”, tako|er

je “dobro poznat organima gonjenja”.Inajetovi}a hronike biljeè jo{ 2006. godinekada je na Bentba{i pucao na vozilo BMWTarika Handì}a, a on i Drljo, skupa saArlisom Ni{i}em i Sulejmanom Jasikom, umartu 2009. godine pretukli su ]amilaBibera, svjedoka na su|enju bra}i Ga{i iostalima. Inajetovi} i Jasika bili su optuènida su Amiru Pa{i}u Fa}i, “revolvera{u sta-rije generacije”, pomagali u razbojni{tvunad Alenom Grbom (tako|er dobro poz-natom organima gonjenja) u februaru 2009.godine. Fa}o je za to razbojni{tvo osu|en u

julu 2010. godine na 38 mjeseci zatvora,dok su njih dvojica oslobo|eni optu`be za

sau~esni{tvo jer nije dokazano da su tokomrazbojni{tva dràli uperene repetirane pi{tolje usmjerene prema Grbi.

“Pa{i} je kriv jer je 22. februara 2009.godine u blizini zgrade TV Hajat u Staromgradu oko 17 sati presreo Grbu. Uperio muje pi{tolj u stomak, a lijevom rukom ga pre-tresao i uzeo mu oko 900 eura. Kada mu jeGrbo kazao da mu vrati novac, Pa{i} jerekao: ‘Ja samo pucam, ja se ne bijem.’Grbo je tada po~eo bjeàti. Pa{i} je ispaliodva metka, od kojih je jedan pogodio Grbuu nogu”, kazala je sutkinja Dalida Burzi}

prilikom izricanja presude, dodav{i da

Tuìla{tvo nije dalo ni jedan dokaz ou~e{}u Jasike i Inajetovi}a.Iako su bili zajedno su|eni, veze sa

Fa}om oni su u martu 2009. odlu~nodemantovali u Avazu kazav{i kako suBibera pretukli jer je uvrijedio IsmetaBajramovi}a ]elu u emisiji 60 minuta .

“To je jedini razlog {to je dobio batine,jer je uvrijedio ~ovjeka koji ni~im nije tozasluìo. Biber ìvi kao parazit, a ispodsvakog nivoa govorio je o mom mentoruIsmetu Bajramovi}u ]eli, kojeg sam volio idan-danas volim kao oca. Tako je bezikakvih argumenata oblatio i moje prijate-

lje Tarika Zejnilovi}a, zvanog Zeka, iArmina Efendi}a, zvanog [u}ur, da subacili bombe na Hayat, {to je notorna la`”,kazao je u svom demantu.

Sa prijateljem Zekom, Jasikom, Niha-dom Bostandìjom i Ni{i}em koji je osum-nji~en samo za pomaganje, Inajetovi} je uoktobru 2009. godine osumnji~en zarazbojni{tvo u Konzumu u naselju Breka.Dva maskirana mu{karca upali su u pro-davnicu naoruàni, ispalili hice u pod i sef i iz radnje odnijeli novac. Tereti ih se i za

pucnjavu do koje je nakon razbojni{tvado{lo u ulici Telali u Starom Gradu kada


“DIVLJEZAPADNO” SARAJEVO

“Revolvera{ka scena” Sarajeva moèse podijeliti na period do 2008. godine, i raz-doblje nakon toga. Kako u periodu poslijeuz ve}inu pucnjava moèmo vezati imenapomenuta u tekstu, te “mlade revolvera{e”

starosti od 16 do 19 godina koji tek stupajuna scenu, do 2008. se najvi{e pucnjavavezalo za grupu Muhameda Alija Ga{ija ilinjoj suprostavljene grupe. Sve je zavr{iloubistvima Taiba Torlakovi}a, koje se sadapovezuje s grupom Zijada Zike Turkovi}akoja je, izgleda, svoja ubistva obavljalamnogo diskretnije i okrutnije, RamizaDelali}a ]ele, te hap{enjem Ga{ija i ve}egdijela njegove grupe. PrvookrivljeniMuhamed Ga{i osu|en je na 17 godinazatvora, Mirso Krasni} na ~etiri i polgodine, a Edin Hot na dvije godine zatvora,dok je bratu Muhameda Alija Ga{ija, Azizu

Ga{iju izre~ena zatvorska kazna u trajanjuod godinu i deset mjeseci. Engin Proho iSinan Ljuca osu|eni su na po godinu i pol,a Amir Kasumi} i Muharem âu{evi} napo jednu godinu i dva mjeseca zatvora.Amir Pa{i} Fa}o, koji je na koncu usu|enna 38 mjeseci zbog razbojni{tva nadAlenom Grbom koji je i sam u~esnik neko-liko pucnjava, vjerovatno ni sam ne znakoliko je puta u~estvovao u pucnjavama ikoliko puta je na njega pucano, kao niJasmin ]ati} Bomba.

“Kada je Ramiz imao problema saKeljmendijem i Ga{ijem, ja sam u

Ramizovu odbranu sva{ta radio. Bacaosam bombe Keljmendiju na CasaGrande, poslije sam bacio bombu nanjegov rent-a-car. Pucao sam naKeljmendija, zajedno sa Fa}om, u

hotelu Casa Grande. Ovo je uvijek bilovra}anje za ono {to su oni radiliRamizu, Fa}i i meni. Na mene su onipucali u Boniti, mom kafi}u na Dobrinji.Kad smo Fa}o i ja pucali na CasaGrande, pobjegli smo s lica mjesta, a jasam podmetnuo dva mala sitna dilerasa Dobrinje koje sam angaìrao da toprime na sebe ako ja budem uhva}en”,kazao je u pokajni~kom svjedo~enjuJasmin ]ati} Bomba.

PRIJE I POSLIJE GA[IJA

Bacanje bombi, postavljanjeeksplozija, rešetanja kafića…

JASMIN]ATI]

BOMBA “Pucali suna mene, i jasam pucaona njih”

SENAD KOBILI]U svoje redove ve} “regrutovao” mladog Hati}a

AMIR PA[I] FA]OZamijenili ga mladi revolvera{i



su ih dva policajca poku{ala privesti.Policija se nakon toga dala u potragu zarazbojnicima, i kada su ih zatekli u uliciTelali, ovi su odmah po~eli pucati ponjima, nakon ~ega su policajci uzvratili, arazbojnici se razbjeàli. U razmjeni vatreranjen je policijski inspektor Irhadâmpara, za {ta je osumnji~en Inaje-tovi}ev prijatelj Haris Drljo. Zeka je posli-

je tvrdio kako on uop{te nije u~estvovao u

doga|ajima od te ve~eri, s obzirom da on“samo krade autokasetofone”.

KO TEBE PI[TOLJEM,TI NJEGA BOMBOM

Jo{ od juna 2008. tinjao je sukob koji je kulminirao sredinom i krajem 2010. go-dine, gdje se uklju~uje jo{ Inajetovi}evih

prijatelja, a me|u njima i ve} nekoliko puta spomenuti Haris Drljo, na kojeg je

tako|er ljetos pucao Benjamin Delali}Sve je po~elo, ili iza{lo na vidjelo pucn

javom krajem juna u kojoj je AdiBajraktarevi}, ve} tada “odranije pozna

policiji”, na tramvajskom stajali{tu nObali Kulina bana izre{etao tada 21godi{njeg Mirzu Hati}a raniv{i ga u stopalo, i sa dvije prostrijelne rane u lijev

butinu. Pucnjava se dogodila u 21:50, ve} u 23:20 ba~ena je bomba na ku}Bajraktarevi}a, za {ta se sumnji~io Mirzi

brat Jasmin. Mirza je nekoliko mjesecranije ranio Bajraktarevi}a, a u ljeto 2010

ba~ena je bomba i na ku}u Hati}a. MirzHati} je u julu 2010. godine pred kafanom“Uranak” kod Vije}nice iz pi{tolja pucana Inajetovi}a raniv{i ga u prst desnnoge, a njegovog brata Jasmina u decem

bru 2010. ranio je Inajetovi}ev prijateHaris Drljo pucaju}i na njega nBa{~ar{iji. Brat Mirza u me|uvremenu j

bio zauzet drugim poslovima, pa su guhapsili u vezi sa reketirenjem i pro

tivpravnim li{enjem slobode R ajkBogdanovi}a, direktora firme Art zonekao dio grupe policiji mnogo poznatijeSenada Kobili}a, Nermina ehaje i K lausMeki}a koji se tako|er sumnji~e z

poku{aj iznude u ovom slu~aju. Negdjizme|u svega, svoje mjesto o~ito traì Delali} mla|i, koji proganjanjem Inajetovi}a o~ito nastavlja ne~ije od ranijnerazja{njene ra~une do kojih je do{lizme|u njegovog oca te nekada saradnikaa nekada protivnika Amira Pa{i}a Fa}e.

Zanimljivo je da je ve}ina pucnjavkoje su se odvijale u uèm jezgru Sarajev

proteklih nekoliko godina, posebno nakohap{enja Ga{ijeve grupe, povezana otprilike sa istim krugom ljudi. Oni su, opetzahvaljuju}i isklju~ivo sporosti sistemkoji ili sporo reaguje, ili u kojem nako

presude u zatvorima nema mjesta, sve tvrijeme mogli biti na slobodi i ugroàvatìvote jedni drugih, ali i slu~ajnih prolaznika. Ni Hariju Neradinu sigurno ne b

palo na pamet da sa kala{njikovom hodSkenderijom usred dana i puca po policajcima da su oni koji su to radili prije njegadekvatno ka`njeni. Da je sistem na vri

jeme reagovao, Anel Herak nakon puca

nja iz obijesti na trudnicu N.V. u jun2009., ne bi bio na slobodi i tri mjeseckasnije ubio Amara Mistri}a. Isti taj sistem Delali}u, mladi}u koji u punomBezistanu puca naokolo i ranjava trslu~ajna prolaznika, omogu}ava da nekoliko mjeseci poslije {eta gradom sMolotovljevim koktelom, a poslije naselju Dobrinja puca na svog prijatelja

Najvjerovatnije }e, ako ne do|e ozbiljnijih rezova, dopustiti i maloljetnomBenjaminu K. da opet puca u tramvaju inekom drugom mjestu punom nedu`ni

prolaznika. Samo ako to ovaj bude htio.

27.1.2011. I SLOBODNA BOSNA2

NEKI NOVI KLINC

Me|u “vi{estrukim povratnicima uvr{enje djela” do 2008. je bio ~est i Amar

Zuli}, sve dok stvar nije kulminirala u feb-ruaru 2008., kada je u prepunom SAClubu u Kranj~evi}evoj iz neposredneblizine pucao u glavu Arminu Alikadi}ukojem su ljekari za dlaku spasili ìvot.Osu|en je u aprilu pro{le godine na petgodina i ~etiri mjeseca zatvora. Uzpoku{aj ubistva za koji je osu|en na ~etirigodine i dva mjeseca, zbog pucanja naza{titare “Sa Cluba” dobio je jo{ godinudana, po tri mjeseca za nedozvoljenodrànje pi{tolja i prijetnje radnicima postaje, pa mu je izre~ena jedinstvena kaznaod pet godina i ~etiri mjeseca zatvora. U

crnim hronikama se tako|er pojavio ve}sa inicijalima, kao maloljetan.

Sistem nije reagirao ni u slu~ajuRoberta Mu~i{te koji je s RobertomHrusti}em iz Italije (16) i JetonomOsmanijem iz Pe}i (15) u januaru 2008.godine u stubi{tu presreo, polio benzinomi zapalio staricu Ljubicu \oki}-Spasojevi} koja je od povreda preminula.Njegovo ime na{lo se na stranicama hroni-ka godinu dana poslije, kada je presreo,oborio na zemlju i poku{ao oplja~kati iudaviti 70-godi{nju staricu, a samo ~etirimjeseca nakon tog doga|aja napao jeSabinu H., gurnuo je na zemlju i oteo jojtorbu.

“POVRATNICI” IZ POZADINE

Spaljena starica, mladićupucan u glavu…

MISTRI] NIJE MORAO BITI UBIJENHerak je tri mjeseca prije ubistva pucao na trudnicu

MLADI&BRZI: “Sa svojih netom napunjenih 18 godina,

Benjamin Delalić, sin Ramiza Delalića Ćele, već spadau “policiji dobro poznate počinitelje”



“BOSANSKI GUANTANAMO”

Krajem decembra prošle godine grupa pritvorenika u Imigracionom centru uLukavici započela je štrajk glađu, koji još uvijek traje; dok bh. vlasti nedopustivosporo rješavaju status kako ilegalnih imigranata, tako i osoba koje su proglašeneprijetnjom za nacionalnu sigurnost zemlje, situacija u Centru sve je alarmantnija

od napada frustriranih pritvorenika na čuvare do štrajkova glađu, te učestalih

navoda o kršenju ljudskih prava i verbalnom i fizičkom nasilju nadosobama afroazijskog porijekla

PRIVREMENI PRITVOR ILIKAZNA TRAJNOG ZATVORA

PO EVROPSKIM STANDARDIMA ILI AMERI^KIM METODAMA U Imigracionom centru u Lukavici trenutno se nalaze 24 osobe, od ~ega je {estuhap{eno pod sumnjom da predstavljaju prijetnju za nacionalnu sigurnost BiH

PO EVROPSKIM STANDARDIMA ILI AMERI^KIM METODAMA U Imigracionom centru u Lukavici trenutno se nalaze 24 osobe, od ~ega je {estuhap{eno pod sumnjom da predstavljaju prijetnju za nacionalnu sigurnost BiH



UImigracionom centru u Lukavicitrenutno se nalazi {est osoba kojesu uhap{ene pod sumnjom da

predstavljaju prijetnju za naci-onalnu sigurnost Bosne i Herce-

govine. Svi oni u Centru borave mnogo

duè od {est mjeseci, koliko je, po zakonu,maksimalno dopu{ten boravak u imigracij-skom pritvoru.

Osim kvalifikacije da su “prijetnja zanacionalnu sigurnost“, nadle`ne bh. institu-cije do sada nisu predo~ile nikakvekonkretne dokaze kojima bi opravdali tuoptu`bu, odnosno navodne veze pritvoreni-ka sa stranim teroristi~kim organizacijama.Upravo ta ~injenica, uz brojne àlbe koje

pritvorenici ulaù kako bi zaustavili procesoduzimanja bh. dràvljanstva i izbjeglideportaciju u njihove mati~ne zemlje,razlog je zbog kojeg je Imigracioni centar u

Lukavici za mnoge, umjesto privremenog pritvora, postao mjesto trajnog zatvora.

[TRAJK PO SVAKU CIJENUKrajem decembra pro{le godine grupa ile-

galnih imigranata koji su smje{teni u Centruzapo~eli su {trajk gla|u, koji jo{ uvijek traje.Informacija o tome tek je nedavno “procurila“u javnost, uz {okantne tvrdnje pojedinih

pritvorenika i ~lanova njihovih porodica kakose u Centru nad njima svakodnevno provodi

prava tortura, sli~na onoj u zloglasnomameri~kom zatvoru Guantanamo.

“Za {est mjeseci u kampu nijednomnismo izvedeni pred istra`nog sudiju, nikonam se nije obratio povodom na{e situacije,nije nam re~eno za{to smo ovdje, nitikoliko }emo jo{ dugo boraviti u Lukavici. Svremena na vrijeme, donose nam nekedokumente na potpis, iako ne znamo njihovsadràj, niti smo ikada dobili prevodioca,

osim kada smo privo|eni. Za {est mjeseci Centru nismo nijednom vidjeli nekog vaprihvatili{ta. Trpimo stra{no nasilje. Ono jnaj~e{}e verbalno i ti~e se na{e vjeroispovijesti, ali je ponekad i fizi~ko. Tuku narukama, nogama, pendrecima, a i odlazakod ljekara je nemogu}, jer je i on pripadnik direkcije kampa“, tvrdi jedan neimenovani pritvorenik.

“O nama niko ne brine iako smo poslij~etiri sedmice {trajka gla|u veoma slabi umorni. Na postavljena pitanja odgovarajnam {amarima, a oni koji su te{kpovrije|eni batinama prvu medicinskpomo} su dobili mjesec dana poslije prebijanja. Ipak, nastavi}emo sa {trajkom psvaku cijenu, jer ni{ta drugo ne moèmo dpreduzmemo“, ispri~ao je pritvorenik Y.S

U tekstu koji je objavio internet portaE-novine navodi se da su ova svjedo~enj

pritvorenika, kojima je ina~e zabranjkontakt sa novinarima, dobijena posredstvom francuske organizacije Migreurokoja se zalaè za ukidanje imigracioni

pritvora u Evropi i svijetu, uz akcenat n~esta kr{enja ljudskih prava pritvorenika njihovo dugotrajno zadràvanje bez formalnih optu`nica i su|enja. Sve to, kako isti~~lanovi Migreuropa , dovodi do te{ki

poreme}aja psihi~kog zdravlja pritvorenka, {trajkova gla|u, a nisu rijetki nslu~ajevi samoubistava i napada na ~uvare

Ovakve pojave nisu zaobi{le nImigracioni centar u Lukavici. Ono {to jzabrinjavaju}e jeste ~injenica da su ti incidenti u posljednje vrijeme sve u~estaliji. USlu`bi za poslove sa strancima BiH prizna


IMIGRACIONI CENTAR U LUKAVIC

Pi{e: MAJA RADEVI]Foto: MARIO ILIÎ]

[okantna svjedo~enja pritvorenika:“Tuku nas rukama, nogama, pendrecima”

Dragan Mekti}, direktor Slu`be zaposlove sa strancima BiH: “Pore|enjesa Guantanamom je nebulozno!”



ju da je razlog tome sve ve}a frustracija pritvorenika zbog toga {to nadle`ni sudovimjesecima ne rje{avaju njihov status. Uavgustu pro{le godine, grupa pritvorenikaizazvala je nered i fizi~ki napala slu`benikeosiguranja, pri~iniv{i odre|enu materijalnu{tetu u Centru. Incident je navodno izazvao

palestinski dràvljanin Ahmed Maji, koji je poku{ao na silu iza}i iz mu{kog odjela pro-tivno pravilima ku}nog reda. Kada su gatrojica ~uvara poku{ali sprije~iti u tome,umije{alo se jo{ nekoliko pritvorenika koji

su fizi~ki nasrnuli na slu`benike Centra.Sli~an incident dogodio se u junu 2009.,kada je Sirijac Imad Al Husin, poznatiji kaoAbu Hamza, navodno bacio stolicu na

jednog od ~uvara zbog toga {to je ovaj pu{io cigaretu ispod prozora njegove sobe,a Abu Hamzi je smetao dim.

OPTU@ENI BEZ DOKAZA[trajkovi gla|u nisu neuobi~ajena poja-

va u Centru, priznaje direktor Slu`be za poslove sa strancima BiH Dragan Mekti}.Me|utim, Mekti} isti~e da je pore|enjeImigracionog centra u Lukavici sa Guanta-

namom nebulozno.

“Jedino {to je u toj pri~i koju su obja-vile E-novine ta~no jeste ~injenica da uLukavici postoji Imigracioni centar, a svedrugo je la`“, tvrdi Dragan Mekti}.

Prema njegovim rije~ima, aktuelni{trajk gla|u zapo~ela je grupa ilegalnih imi-granata koji borave u centru kao “lica bezutvr|enog identiteta“. Ta~nije, oni tvrde dasu dràvljani Palestine, ali je Slu`ba za

poslove sa strancima uz pomo} palestinskeambasade u BiH utvrdila da to nije istina, teda se najvjerovatnije radi o Afganistan-

cima.“[trajkuju jer traè brè rje{avanje nji-hovog statusa. A kamo sre}e da mi moèmorije{iti njihov status brè! Kada bi oniotkrili svoj pravi identitet i dràvljanstvo iizrazili èlju da idu ku}ama, mi bi ih sve ijednog ve} sutra poslali prvim avionom!Pla}amo i avionske karte i sve ostaletro{kove“, kaè Mekti}. “Najve}i problemje u tome {to oni kriju svoj identitet i svedok je tako, nemamo ih kamo poslati.“

Navodi o tome da bh. vlasti kr{e ljudska prava denaturaliziranih dràvljana afroazij-skog porijekla ve} dugo su prisutni u

javnosti. Ipak, Mekti} tvrdi da svi pritvo-

renici imaju apsolutno pravo na pravn pomo} i za{titu i dobijaju je, kao i sve drugoblike pomo}i: “Potpuno je neta~no dnemaju prevodioce kada se obavljaju razgovori sa njima, kao i da nemaju ljekarskpomo}. U slu~aju {trajka gla|u, oni imajsvakodnevni ljekarski nadzor, svako imsvoj zdravstveni karton, imamo i ambulantu u Centru i ugovor sa zdravstvenim institucijama koje po potrebi pruàju specijalisti~ke usluge.“

Za tvrdnju jednog od pritvorenika kak

Imigracioni centar u Lukavici finansirEvropska unija, koja pla}a “30 eura p~ovjeku za svaki dan proveden u prihvatili{tu“, Mekti} kaè da “nema blagveze“ s istinom, te dodaje da se smje{taj

boravak svih osoba u Centru finansiisklju~ivo iz budèta institucija BiH.

Sarajevski advokat K adrija Koli}, kojzastupa Tuniànina Ammara Al-Hanchija

biv{eg pripadnika odreda El-Mudàhedikoji je uhap{en u aprilu 2009. kao “potenci

jalno opasno lice za bezbjednosne interesBiH“ i od tada boravi u Imigracionom centru, za na{ magazin kaè kako u samom

Zakonu o kretanju i boravku stranaca i azilSLOBODNA BOSNA I 27.1.20126

“BOSANSKI GUANTANAMO”

Imad Al Husin - Abu Hamza u Imigracionom centru u Lukavici

nalazi se jo{ od oktobra 2008. godine. Uprkos tome {to je Evropskisud za ljudska prava u Strazburu donio odluku o zabrani njegovedeportacije iz BiH, kao i u slu~aju Tuniànina Ammara Al-Hanchija,uz obrazloènje kako postoji realna mogu}nost da bi povratkom uSiriju, odnosno Tunis njih dvojica bili izloèni torturama i nehu-manom pona{anju tamo{njih vlasti, kona~na presuda unadle`nosti je Suda Bosne i Hercegovine. Upravo taj “za~aranikrug“ i prebacivanje loptice sa Suda BiH na Ustavni sud, potom uStrazbur i onda ponovo na Sud BiH, razlog je dugotrajnog “pritvo-ra“ ovih osoba u Lukavici.

“Ubije|en sam da }e nadle`ne institucije u BiH morati vrlobrzo sistemski rije{iti taj problem, i to pod pritiskom jedne ododluka koju o~ekujemo iz Strazbura u maju. Zakon koji tretirapitanje boravka stranaca u BiH mora se prilagoditi standardi-

ma Evropske unije i ljudima se mora dati mogu}nost da seo~ituju o optu`bama za koje ih terete“, zaklju~uje advokatKadrija Koli}.

Pored Imada Al Husina i Ammara Al-Hanchija, me|u osobamaafroazijskog porijekla koje su uhap{ene kao opasni po nacionalnusigurnost su i Omar Frendi (u Centru od 10. februara 2009.),Zeyad Algertani (u Centru od 4. maja 2009.), Aissa Benkhira (uCentru od 5. maja 2009.) i Fadhil Saaied Awad Al-Hamdani (uCentru od 23. juna 2009.).

U pismu koje su u oktobru 2009. uputili na adrese vi{e doma}ihi me|unarodnih institucija i sudova, naveli su kako Ministarstvosigurnosti BiH svjesno izbjegava da odgovori na njihova pisma irije{i njihove àlbe: “Naime, od dvanaest napisanih àlbi oni suodgovorili na jednu i to sa zaka{njenjem. Ina~e, moramo ih

tuìti u Sudu BiH i ~ekati kad }e na{ predmet do}i na red. Kad

se to desi i Sud uvaì na{e tu`be, oni ne}e da odlu~e o njima,ve} ih vra}aju u Ministarstvo sigurnosti. Tako se vrtimo ukrug,gdje se svi pitaju da li je koko{ nastala od jajeta ili jaje odkoko{i. Tako je osnovni princip pravednosti u su|enju izgubiosmisao, jer nema koristi od iskori{tenog prava na pravni lijek i prava da se predmeti rije{e u razumnom roku. Razlog svemutome je {to smo mi pritvoreni na osnovu politi~ke, a ne pravneodluke, jer je nekom bilo stalo da mi budemo deportovani bezobzira na to da li je to po zakonu.“

“ZAÂRANI KRUG“ SUDSKIH ODLUKA I @ALBI

Zakon koji tretira pitanje boravka stranaca u BiHmora se prilagoditi standardima EU

SVJESNOODUGOVLAÊNJEPritvorenici se àleda Ministarstvo

sigurnosti i Sud BiHnamjerno odga|ajurje{enje njihovogstatusa

SVJESNOODUGOVLAÊNJEPritvorenici se àleda Ministarstvo

sigurnosti i Sud BiHnamjerno odga|ajurje{enje njihovogstatusa



u BiH postoje odre|eni elementi koji su usuprotnosti sa evropskim konvencijama i

standardima.“Na rje{enje kojim se neko stavlja pod

nadzor àlbom se ne moè odloìtiizvr{enje tog rje{enja, to jest lice se odmahstavlja pod nadzor. Mi{ljenja sam da setakvim i sli~nim postupcima duboko kr{eprava tih ljudi. Prije svega, njima se nedozvoljava da se o~ituju o argumentima naosnovu kojih su progla{eni prijetnjom ponacionalnu sigurnost, pa ~ak se ni SuduBiH ne dostavljaju takvi podaci i eventual-ni dokazi“, kaè Koli}. “PredstavniciMinistarstva sigurnosti kaù da su onipritvoreni zato {to su u vezi sa me|unarod-nim terorizmom ili teroristi~kim organi-zacijama. Krivi~ni zakon BiH defini{e da jesamo postojanje takve veze krivi~no djelo.Prema tome, da je ta~no ono {to im se stav-lja na teret, do sada bi te ljude zvani~nooptuìli i izveli pred sud. A njima se ~ak nine daje mogu}nost da se o~ituju na teveoma ozbiljne optu`be“, nagla{ava Koli}.

“SVAKO MO@E OTI]I KAD HO]E“?!Po njegovom mi{ljenju, ljudi poput Al-

Hanchija i Abu Hamze progla{eni su prijet-njom po nacionalnu sigurnost BiH samozbog toga {to su bili pripadnici Armije BiH,

odnosno {to su afroazijskog porijekla:“Boravak u tom Centru je gori nego udrugim pritvorskim jedinicama. Advokatimogu razgovarati sa klijentima samo uprisustvu ~uvara, osim toga pritvorenicinemaju pravo na intimne posjete, posjete~lanova porodice tako|er se odvijaju u pris-ustvu straàra... Svako od tih ljudi ima po

dvoje, troje ili ~etvoro djece i ta djeca sdràvljani Bosne i Hercegovine. Ovakvim

odlukama dràva svjesno toj djeci uni{tavìvote i tjera ih u kriminal.“

Na optu`be pojedinih pritvorenika i njihovih ro|aka o navodnom verbalnom fizi~kom nasilju koje nad njima vr{slu`benici osiguranja u Centru, DragaMekti} odgovara: “Imigracioni centaredovno posje}uju predstavnici Me|unarodnog crvenog krsta koji vr{e monitoringkao i predstavnici Komiteta Ujedinjeninacija za borbu protiv torture u pritvorimakazneno-popravnim ustanovama. Od njismo do sada dobijali samo pozitivnizvje{taje i to se lako moè provjeritOdgovorno tvrdim da je Imigracioni centau Isto~nom Sarajevu jedan od boljih Evropi.“

Mekti} kaè da svi koji se nalaze Centru, a trenutno ih ima 24, “svakomomenta mogu da odlu~e da odu i to imniko ne osporava“: “Me|utim, upravkoriste}i pravne lijekove, odnosno stalnimulaganjem àlbi, oni sami produàvajsvoj boravak ovdje. Sve do okon~anja tisudskih postupaka, odnosno dono{enjrje{enja po njihovim àlbama, mi ih nmoèmo ni osloboditi, ni deportovati drugu dràvu.“


IMIGRACIONI CENTAR U LUKAVIC

SLUŽBENA TAJNA:Osim kvalifikacije da su“prijetnja za nacionalnusigurnost“, nadležne bh.institucije do sada nisupredočile nikakvekonkretne dokaze kojimabi opravdali tu optužbu,odnosno navodne veze

pritvorenika sa stranimterorističkimorganizacijama

PRITVORENIK SA TROGODI[NJIMSTA@OMSirijac Imad AlHusin, poznatiji

kao Abu Hamza, uImigracionom centruu Lukavici nalazi seod oktobra 2008.



“Moja ostavka je iskrena i neopoziva.Sve sam rekao {to sam imao re}i u svomotvorenom pismu, pogotovo onima kojiznaju ~itati. Zahvalio bih se svima onimakoji su me podràvali i jo{ uvijek me

podràvaju i to je sve {to vam mogu re}i“,rekao je Milan Bogdani}, ~lan KolegijumaInstituta za nestala lica BiH u kratkom raz-govoru za Slobodnu Bosnu nakon {to je

prije desetak dana podnio ostavku na dosa-da{nju funkciju. Ipak, ono {to je Bogdani}

pre{utio obrazlaù}i razloge svoje ostavke jeste ~injenica da su on, ali i ~lanovi nje-gove porodice mjesecima prije ostavke biliizloèni nevi|enom pritisku, ~ak i prijetnja-ma, {to je u kona~nici rezultiralo njegovomostavkom.

REAKTIVIRANJE ENTITETSKE SLU@BE

“Apsolutno se radi o pritisku i to nijenikakva tajna, a i taj pritisak je bio javan.O~itavalo se to u izjavama visokopozicioni-ranih kadrova vladaju}eg SNSD-a, a i uizjavama pojedinaca iz jednog dijelanevladinog sektora”, kaè Amor Ma{ovi},kolega Milana Bogdani}a u Kolegijumudirektora Instituta za nestala lica BiH.

Spomenuv{i pojedince iz jednog dijelanevladinog sektora Ma{ovi} je mislio naNedeljka Mitrovi}a, predsjednika Organi-zacije porodica poginulih i nestalih civila i

boraca RS-a, koji je marioneta u slu`biSNSD-a i koji ima “svoj” stav o svim pita-

njima, od podno{enja krivi~ne prijave pro-tiv Milorada Dodika, preko reforme UstavaBiH, do rada Suda i Tuìla{tva BiH, {to s

procesom traènja nestalih nema ama ba{nikakve veze. “Kad govorim o dijelunevladinog sektora koji se bavi pitanjem

nestalih u manjem bh. entitetu, on je jasnopodijeljen na dvije grupacije. Na jednojstrani je Udruènje nestalih sarajevsko-romanijske regije, na ~ijem je ~elu Milan

Mandi}; oni podràvaju Institut i u~estvuju procesu traènja nestalih. Drugi dio vodMitrovi}, instrument politike manjeg bhentiteta, koji je za svoje usluge vi{e neg


INSTITUT ZA NESTALE BiH

Pi{e: MIRSAD FAZLI]Foto: MARIO ILIÎ]

MILAN BOGDANIĆ, član Kolegijuma direktora Instituta za nestala lica, početkomgodine podnio je neopozivu ostavku Upravnom odboru ove institucije. Ono što

Bogdanić nije naveo u svom otvorenom pismu jeste činjenica da je na taj čin bioprisiljen zbog permanentnog pritiska i šikaniranja vlasti u RS-u (Milorada Dodikai vladino-nevladinog kruga oko njega) te da su on i članovi njegove obitelji bili

izloženi neviđenom pritisku, prijetnjama i diskriminaciji

Opsjednuta ru{enjem dràvnih institucija, Dodikovavlast morbidno pokazuje da ih u Federaciji ne zanima

ni{ta, pa ~ak ni nestali srpski sunarodnici!

“Centralna evidencija nestalih jenapravljena i po~etkom februara bit}e prezentovana ~lanovima Upravnogodbora Instituta za nestale BiH”, kaèAmor Ma{ovi}. Najavljuje da Centralna evi-dencija nestalih sadrì podatke o 32 hiljadenestalih osoba na podru~ju BiH. Centralnaevidencija nestalih nastala je objedinjavanj-em ~etiri primarne baze podataka: bazepodataka Komisije za traènje nestalihFBiH sa 28 hiljada imena, Me|unarodne

komisije za traènje nestalih (ICMP) sa 24hiljade imena, Me|unarodnog crvenogkrsta (ICRC) sa 23 hiljade imena iKancelarije za traènje nestalih i zaro-bljenih lica RS-a sa pet hiljada imena.Prilikom izrade Centralne evidencije nestaliheliminisana su imena koja se ponavljaju urazli~itim bazama podataka, a predstoji jo{da verifikaciona komisija provjeri podatke iverifikuje svako ime sa liste nestalih osobau Centralnoj evidenciji nestalih.

CENTRALNA EVIDENCIJA NESTALIH

U BiH se još traži 32 hiljade nestalih

NESTALI U ENTITETSKOM PREVODU

AMOR MA[OVI]Zbog politi~kog

anga`mana, traì senjegova ostavka

j



KAKO TATA KA@E

KOLATERALNA [TETA Milan Bogdani} podnioostavku pod politi~kim

pritiskom iz Banje Luke

KOLATERALNA [TETA Milan Bogdani} podnioostavku pod politi~kim

pritiskom iz Banje Luke



dobro honoriran od Vlade RS-a”, kaèMa{ovi}. On dodaje da u tom dijelunevladinog sektora ima pojedinaca kojidolaze iz kriminalnog miljea, ljudi sumnj-ive ne samo ratne pro{losti. “Tvrdim daNedeljko Mitrovi} ne predstavlja ~ak nisamog sebe. On bi, da predstavlja samogsebe, uradio daleko vi{e da se ubrza procespronalaènja njegovih srodnika, rodbine,~lanova njegovog udruènja i ostalih. Ne biradio na zaustavljanju procesa i minimali-ziranju postignutih rezultata”, kaèMa{ovi} navode}i da ostavku MilanaBogdani}a treba posmatrati kroz prizmu

poku{aja Vlade RS-a da destruira dràvuBiH tako {to }e ili potpuno ugasiti nekenjene institucije, ili opstruirati njihov rad,ili vratiti nadle`nosti na entitetski nivo.

“Drugi razlog, kad je Institut u pitanju, jestubijanje istine. Institut je jedna od va`niinstitucija u sagledavanju pro{losti i jednod rijetkih institucija u BiH koja se jo{ uvijek bavi pro{lo{}u. Zato je trn u oku onim

koji slijede ideje Milo{evi}a, Karadì}aMladi}a i ostalih u nastojanju da se sakrijistina”, kaè Ma{ovi}.

POLITIZIRANJETRAGEDIJE

Oni koji ve} godinama orkestrirannapadaju Institut za nestale BiH zaboravljaju ~injenicu da je to jedna od rijetkih institucija na nivou BiH ~ije su osnivanj

podràli svi. Dakle, Institut nije “nametnuto rje{enje“, a biv{i predsjednik Vlade RS-i aktuelni predsjednik manjeg bh. entitet

prvi je stavio potpis na dokument o formi

ranju Instituta za nestale BiH. Zakonom jSLOBODNA BOSNA I 27.1.201

INSTITUT ZA NESTALE BiH

“Pored Milana Bogdani}a, mi sma-

tramo da i druga dva ~lana KolegijumaAmor Ma{ovi} i Marko Juri{i} trebajupodnijeti ostavke jer nisu ispunili svojeobaveze”, kaè Nedeljko Mitrovi}, pred-sjednik Organizacije porodica poginulih inestalih civila i boraca RS-a, navode}ikako je neshvatljivo da se 15 godina poslije okon~anja rata ne zna ni ta~an brojnestalih lica za kojima se traga. Prema nje-govim rije~ima, formiranje Centralne evi-dencije nestalih lica trebalo je bitiokon~ano do kraja 2008. godine, a tajposao jo{ nije i ne zna se kada }e bitiokon~an. “Sa spiska nestalih iz RS-a

neprihvatljivo mali broj je ekshumiranihi identifikovanih. S tog stanovi{tapodràvamo i traìli smo ostavke svihpredstavnika iz RS-a, jer na to imamomoralno pravo. Traìmo da se otvoripitanje rada Instituta jer potro{ili suvelike pare, a rezultati su nezadovolj-avaju}i”, kaè Mitrovi}. On kaè i da jeEvropska komisija u svom izvje{taju izrazi-la zabrinutost malim brojem ekshumiranih iidentifikovanih lica srpske nacionalnosti.Prema njegovim rije~ima, postoji punorazloga za nezadovoljstvo radom Instituta,a jedan od njih je i ~injenica da jedan broj

ljudi koji radi u Institutu pouzdano zna zaneke od lokacija masovnih grobnica, ali

nisu ih otkrili...” Za nas je Institut klju~na

institucija. Nama se zlonamjerno impu -tira da ga elimo sru{iti. Mi samo elimoda ljudi odgovorno rade svoj posao.Treba da se normativno uredi i popravizakon o nestalim licima, da se da ve}auloga Savjetodavnom odboru i da sekona~no izvr{i depolitizacija ovogprocesa”, kaè Mitrovi}. On navodi kako je upravo njegova Organizacija poslije polagodine rada Instituta zbog slabih rezultataizlobirala da Vlada RS-a formira Operativnitim RS-a za traènje nestalih. “Operativnitim nije paralelni organ jer nema ni sta-tus ni nadle`nosti kakve ima Institut.

Operativni tim je u funkciji prikupljanjapodataka i moè biti logisti~ka podr{kaInstitutu”, tvrdi Mitrovi}.

(NE)DVOSMISLENI NEDELJKO MITROVI]

“Ne rušimo Institut, on je za nasključna institucija“

30

DODIKOV EKSPERT ZA RU[ENJEZbog svoje sramne uloge, Sta{a Ko{arac

politi~ki nagra|en

DODIKOV EKSPERT ZA RU[ENJEZbog svoje sramne uloge, Sta{a Ko{arac

politi~ki nagra|en

(NE)VLADINSEKTORNedeljko Mitrovi} na bu|etu RS-a

(NE)VLADINSEKTORNedeljko Mitrovi} na bu|etu RS-a

OKRNJENI KOLEGIJUMDIREKTORA INSTITUTA ZA NESTALE BiHAmor Ma{ovi}, Milan Bogdani} iMarko Juri{i}

OKRNJENI KOLEGIJUMDIREKTORA INSTITUTA ZA NESTALE BiHAmor Ma{ovi}, Milan Bogdani} iMarko Juri{i}

MITROVIĆ: Predsjednik Organizacije porodica poginulih i nestalih civila i boracaRS-a, je marioneta u službi SNSD-a i ima “svoj” stav o svim pitanjima, odpodnošenja krivične prijave protiv Milorada Dodika, do rada Suda i Tužilaštva BiH



bilo regulisano da se entitetske komisije zatraènje nestalih ugase, zaposleni pre|u uInstitut koji bi naslijedio i arhivu, svu opre-mu i kancelarije biv{ih, entitetskih komisi-

ja. Me|utim, arhiva i imovina biv{eKancelarije za traènje nestalih izarobljenih lica RS-a, izuzev dva polovnavozila, nikada nije stavljena na raspolaganjeInstitutu. “Nakon pola godine kadar koji jedo{ao iz Kancelarije RS-a napustio jeInstitut, navodno zbog slabih pla}a, i pono-vo je formirana Kancelarija RS-a, samo

pod drugim imenom, Operativni timRepublike Srpske za traènje nestalih lica”,tvrdi Ma{ovi} navode}i da je to bio jasansignal vlasti RS-a da ne}e po{tovati zakono nestalim licima na nivou dràve BiH.Pored toga, vlasti u RS-u ve} duè vrijemenajavljuju dono{enje entitetskog zakona onestalim osobama kako bi se olak{ao iubrzao posao pronalaènja nestalih licasrpske nacionalnosti. Me|utim, zagovara-

ju}i ovu jednostranu odluku, pobornicidono{enja takvog zakona zaboravljaju dase on moè primjenjivati samo na prostoruRS-a, ali ne i u FBiH, gdje se vjerovatno

nalazi ve}ina posmrtnih ostataka nestalihlica za kojima “traga” Operativni tim RS-a,kojim rukovodi Tim za koordinacijuaktivnosti istraìvanja ratnih zlo~ina itraènja nestalih lica RS-a. Na ~elu togtima je Sta{a Ko{arac, aktivista SNSD-a i

predsjednika Kluba Srba u Vije}u narodaRS-a.

BEZ PODR[KE “ODOZGOR““Milan Bogdani} je profesionalno i

odgovorno obavljao svoju du`nost. Imaogromno znanje i zbog toga je {teta ukolikonapusti Institut”, kaè Ma{ovi} i dodaje

kako rukovodstvo Instituta nije iznena|enoostavkom Bogdani}a koji ve} duè vrijemetrpi strahovite pritiske i da je u vi{e navratasignalizirao da }e podnijeti ostavku.

“êsto smo razgovarali o toj temi i onje nagovje{tavao jedan ovakav potez”, kaèMa{ovi} navode}i da Bogdani}u nije bilolako raditi svoj posao dobro i po{teno iistovremeno biti doveden u situaciju da mu

prijatelji prelaze na drugu stranu ulice da sene bi pozdravljali s njim.

Uprkos ~injenici da je Bogdani} pre-

poznat kao osoba odana procesu traènjanestalih, izostala je javna podr{ka.“Podr{ku kolegi Bogdani}u u prvom redutrebalo je pruìti Vije}e ministara BiH, kojeje sa ICMP-om osniva~ Instituta. Ali kakoo~ekivati od Nikole [piri}a, ~ovjeka koji jeprivatizovao Vije}e ministara i kojiotvoreno prijeti da }e uskratiti budètInstitutu za teku}u godinu, da podrì iza{titi Bogdani}a”, pita se Ma{ovi}. On idalje vjeruje da bi Bogdani} mogao promi-

jeniti svoju odluku prije nego {to Upravniodbor Instituta po~etkom februara nadnevni red ne stavi njegovu ostavku.

U podno{enju ostavke Milana Bogda-ni}a, prema Ma{ovi}evom mi{ljenju,klju~nu ulogu odigrali su pojedini medij izRS-a koji su iz dana u dan orkestrirano ineosnovano napadali i kritikovali sve {toima bilo kakve veze sa Institutom, u ~emu

je prednja~io Glas Srpske. “Mediji iz RS-aodigrali su i igraju krajnje ne~asnu ulogu.Mi ne traìmo njihovu podr{ku, ili promo-ciju, ali zahtijevamo objektivno izvje{ta-vanje i da javnosti prenesu ono {to mikaèmo, a ne da sve izvr}u i (zlo)upotreblj-avaju protiv pojedinaca i Instituta”, kaèMa{ovi}.


KAKO TATA KA@E

“Milan Bogdani} je sa porodicamanestalih od samog po~etka i uvjek smoimali dobru i konstruktivnu saradnju.Ja sam uputio pismo traè}i da povu~esvoju ostavku jer je ona rezultat poli-ti~kih pritisaka kojima je Bogdani}izloèn ve} duè vrijeme”, kaè MilanMandi}, predsjednik Udruènja nestalihsarajevsko-romanijske regije i predsjednikSaveza udruènja nestalih lica RS-a.Kaè i da mu je u telefonskom razgovoruBogdani} potvrdio da je njegova ostavkaneopoziva. “Mi smo protiv odlaskaBogdani}a jer nam treba u ovom proce-su. Njega }e naslijediti Du{an Pavlovi},a kad Bogdani} ode, mi }emo traìti da

Institut za nestale napuste svi upo-slenici koji su strana~ki angaòvani”,kaè Mandi} koji podràva apsolutnudepolitizaciju procesa traènja nestalih uBiH, a zbog ~ijih stavova udruènja kojapredstavlja nisu na budètu RS-a.“Operativni tim za traènje nestalih iUdruènje na ~elu sa NedjeljkomMitrovi}em su na budètu RS-a, poli-ti~ki su obojeni i rade po instrukcijama.Sli~no je i u FBiH gdje se politi~kimanipuli{e udruènjem Majke Sre-brenice i @epe”, kaè Mandi} koji vjerujeda se oni koji ho}e i èle ovaj posao radi-ti po{teno i nepristrasno ne mogu finansir-ati iz budèta entiteta.

MILAN MANDI], PREDSJEDNIK SAVEZA UDRU@ENJA NESTALIH LICA RS-a

Bogdanić je odlično radio svojposao i žrtva je političkih pritisaka



“Ko sru{io crkvu na Rumiji Bog gasru{io, i njega i njegovo potomstvo, i âsnikrst mu sudio!”, ovim rije~ima je mitropo-lit Srpske pravoslavne crkve (SPC) u CrnojGori Amfilohije Radovi} za Boì} prokleosve one koji se zalaù za uklanjanje nele-galno postavljene limene crkve na Rumiji iiste okvalifikovao pasijom vjerom. Tu seAmfilohijev jezik mr`nje nije zaustavio.On je nakon razgovora sa premijeromIgorom Luk{i}em dodao jo{ dvije sporneizjave, najaviv{i ~ak mogu}nost vjerskograta zbog podr{ke Crnogorskoj pravo-slavnoj crkvi. “Tom podr{kom na neki

na~in uvodi tihi vjerski rat u Crnoj Gorikoji moè da ima i katastrofalne

posljedice”. Zatim je vladika Amfilohijeindirektno pozvao na ru{enje dàmije poCrnoj Gori ukoliko se ukloni improvizo-vana limena crkva na Rumiji. “ Tamo gdje}e neko sru{iti crkvu neko }e oti}i da ru{idàmiju”, kazao je.

VOJSKA U MANTIJAMAZbog govora mr`nje, koji mu je bio svojstven

i u vrijeme ratova na prostoru biv{eJugoslavije, Vi{e tuìla{tvo Crne Gore pod-nijelo je zahtjev za pokretanje prekr{ajnog

postupka protiv mitropolita Amfilohija.Podsjetimo, vrh Rumije vjekovima je

predstavljao kultno mjesto za pravoslavce,katolike i muslimane. Srpska crkva je u

junu 2005. postavila tamo metalni objekat,a ubrzo potom je dràva utvrdila da se radio bespravnoj gradnji i donijela odluku ouklanjanju crkve, koju jo{ nije provela.

Mihajlo Dedei}, mitropolit Crnogorsk pravoslavne crkve, za na{ list kaè da se posljednjih dvadeset godina gledalo kro

prste na brojna nedjela koja je ~inAmfilohije, ali da se na njegov posljednjincident oko ru{enja “osmatra~nice“ i“karaule“, kako naziva crkvu na Rumiji, nmoè pro}i nesankcionisan.

“Meni se ~ini da Amfilohija prije svegtreba lije~iti, pa tek onda ga pustiti da govori. Taj ~ovjek je psihi~ki poreme}en, jeovako kako on zbori normalni ljudi ne govore. Na vrhu Rumije nalazi se sveto kamenje. Tamo su ljudi po tradiciji godinama

bez obzira na vjeru, izlazili i molili se svakna svoj na~in. Pri tom niko nikog nije pitakom se Bogu moli. Na Rumiji nikada ran

je nije postojala crkva kako to Amfilohijtvrdi i ja smatram da }e crnogorska vlasraditi na tome da se to {to prije ukloni i dljudi slobodno izlaze na vrh Rumije, kao {tsu to radili i ranije”, kaè Dedei}.

On isti~e da Amfilohije Radovi} imoko 1.300 svojih angaòvanih “vojnika“ mantijama koji mu pomaù u {irenju vjerske mr`nje i nacionalne ksenofobije pCrnoj Gori.

“Ja sam ih nazvao drugi Sedmi bataljou Crnoj Cori koji broji 1.300 sve{tenika. T

je za oko 600 hiljada gra|ana u Crnoj Go preveliki broj. Makedonija, koja ima okdva miliona vjernika, ima svega 20sve{tenika. ûo sam da su na{tampali desetak hiljada letaka koje }e podijeliti pPodgorici u znak podr{ke Risti Radovi}uSvi oni koji podràvaju njegov govomr`nje, ne èle ni{ta dobro Crnoj Gori i issu kao i ovaj koji je sve to pokrenuo. Srpskmitropolija u Crnoj Gori, koja kao takv


CRNA GORA

Pi{e: MIRHA DEDI]

Mitropolit AMFILOHIJE RADOVIĆ zaprijetio je krvoprolićem, nasiljem i rušenjemdžamija po Crnoj Gori ukoliko se ukloni limena crkvica na vrhu Rumiji koju je

prije pet godina nelegalno postavila Srpska pravoslavna crkva uz pomoćhelikoptera Vojske SiCG, a Tužilaštvo Crne Gore je nakon ovih prijetnji podnijeloprekršajnu prijavu protiv Amfilohija zbog govora mržnje; mitropolit Crnogorske

pravoslavne Crkve MIHAJLO DEDEIĆ i reisu-l-ulema u Crnoj Gori RIFAT FEJZIĆza naš list govore šta je pozadina Amfilohijevog klerofašističkog nastupa

ISTRAGA POTURICAPRAVOSLAVNOG “BIN LADENA”

Zbog govora mr nje, {irenja vjerske i nacionalnenetrpeljivosti vladika Amfilohije }e biti su|en u Crnoj Gori

NA VRH BRDA CRKVA Postavljanje limene crkve na Rumiji vojnimhelikopterima organizovao je vladika SPC-aAmfilohije



DVIJE CRKVE POD ISTIM KROVOM

SRPSKI OSAMABIN LADEN

Crnogorskdr`avno rukovodstv

optu`ilo je mitropolitAmfilohija da njegov

crkva na Rumipredstavlja bombu n

temeljima multietni~kCrne Gore zbog ~egmora biti uklonjena

on sankcionisa



postoji jo{ od 1920. godine, ona nije ninacionalna, ni srpska ni svetosavska, ona jeokupatorska crkva”, navodi Dedei}.

Mitropolit Dedei} kaè da nije rizi~noukloniti limenu crkvu iako Amfilohije

prijeti odmazdom, nasiljem, uni{tenjemdàmija i krvoproli}em.

“Ovo da sada nikom nisam kazao, ali,evo, otkri}u za va{ list. Crnogorska vlast jesa~ekala da se Amfilohije ispuca i kaè iuradi sve {to misli, a potom da preduzme

prema njemu adekvatne zakonske mjerekako bi se njegovo djelovanje na ovim

prostorima neutralisalo. To se mora desiti.Amfilohija }e sigurno biti sudski proce-suiran. Za to ima vi{e osnova. On je bio podha{kom istragom, on je srpskim vojnicimaguslao na Dubrovniku, predvodio jecrnogorske ratnike i vodio ih R adovanuKaradì}u na Pale. Propagirao i podsreki-vao na rat. Pretvarao crkvene objekte u

vojne i kasarne, konkretno mislim na

cetinjski manastir, dovodio i sara|ivao sa paravojnim jedinicama, poznat je njegovvi{egodi{nji govor mr`nje prema musli-manima, katolicima, Crnogorcima iAlbancima. [irio je vjersku i nacionalnumr`nju i na Kosovu. Bunio je Srbe naKosovu. Zbog toga su ga Srbi iz sela

Gora`devac koje se nalazi na Kosovu, pro-tjerali. To je ~ovjek koji nikome dobro nemisli, on je potpuno izgubljena li~nost”,kaè Dedei}.

Pojedini analiti~ari smatraju da po-sljednje Anfilohijevo istupanje predstavljasvojevrsni pritisak pred popis stanovni{tva,koji u Crnoj Gori treba da bude obavljen uaprilu ove godine. Izja{njavanje o nacional-noj pripadnosti na predstoje}em popisu jeve} aktiviralo dio politi~kih i dru{tvenihstruktura koje imaju za cilj da uti~u narezultate izja{njavanja o nacionalnoj struk-turi stanovni{tva u Crnoj Gori. Amfilohije

svrsrdno agituje da se {to vi{e gra|ana Crne

Gore izjasne kao Srbi. U tom kontekstuAmfilohije kritikuje sve {to je crnogorsko

Nedavno je o{tro napao crnogorski jezkao i kori{tenje latinice u Crnoj GorPoigrao se i sa prezimenom jednog od autora gramatike crnogorskog jezika Adnanîrgi}a i osudio one koji koriste jezik koj

Crnogorcima “kroje Turci”.“On ne zna {ta radi. Prvo je bio uSlobodana Milo{evi}a, pa se okrenuo protiv njega, pa mu opet pri{ao. On stalno tr~zdesna ulijevo, zato mogu slobodno re}i d

je to ~ovjek pomu}enog uma. Njegova idej propada, on je zavr{io sa svojim velikosrpskim projektom. Ja sam razgovarao prijnekoliko dana sa na{im novim predsjednikom Vlade Igorom Luk{i}em. Pitao samda li }e se po~eti da se vra}a crkvena imovna Crnogorske crkve koja je sada dràvnaRekao sam da, ukoliko bi Srpska crkva bilu ve}ini crnogorskih manastira i crkv

imali bismo ovdje drugu srpsku dràvuSLOBODNA BOSNA I 27.1.20134

CRNA GORA

CRNA GORA PO MJERI AMFILOHIJA: “On bi na vrlo jednostavan način riješioproblem sa muslimanima, jednim udarcem bi ih sve makao, njemu su ovde problemCrnogorci. Toliko nas mrzi da govori su Crnogorci izmišljena nacija, da su kopiladMilovana Ðilasa”

BOLESNOG AMFILOHIJA LIJEÎTI I ZATVORITICrnogorski mitropolit Mira{Dedei}, najo{triji kriti~arAmfilohija, tvrdi da se krvoproli}ekoje zagovara Amfilohije moèsprije~iti jedino njegovimzatvaranjem

BOLESNOG AMFILOHIJA LIJEÎTI I ZATVORITICrnogorski mitropolit Mira{Dedei}, najo{triji kriti~arAmfilohija, tvrdi da se krvoproli}ekoje zagovara Amfilohije moèsprije~iti jedino njegovimzatvaranjem



podignute limene crkve na Rumiji i time po{alje jasnu poruku da niko nije iznadzakona. Po njemu, crkva na Rumiji pred-stavlja bombu u temeljima multietni~keCrne Gore, zbog ~ega se ne moè tretiratikao jedan od bespravno izgra|enih objeka-ta Srpske pravoslavne crkve.

“Ako je Crna Gora odlu~ila da jegra|anska i multietni~ka dràva, onda mora

hitno da odbrani svoj integritet i ukloni tajobjekat, jer se radi o aktu i agresiji naustavni sistem”, kazao je Krivokapi}.

Amfilohije je usred Beograda uzèstoke uvrede na ra~un Krivokapi}a ovunjegovu osudu prokomentarisao na sljede}ina~in:

“Zar je tako slaba{an taj Ustav CrneGore, zar je tako bespomo}na ta Crna Gorada moè crkvica koja je zlatni krst na kruniCrne Gore da je ugrozi. ûdna pri~a odcrnog predsjednika Skup{tine Crne Gorekoga ja, mo`da se zato ljuti, nazivamKrivomozgi}em. Ali, to je potvrda da je on

zaista krivomozgi}. Neka mu Bog da razu-ma da mu se vrati pamet na svoje mesto”,rekao je Amfilohije.

Amfilohije je u {ovinisti~kom tonu nas-tavio da je o~igledno da ta crkva smeta “na

prvom mjestu (predsjedniku Demokratskogsaveza Albanaca u Crnoj Gori) MehmetuBardiju” jer bi Rumija trebalo da pripadne

velikoj Albaniji kao u vrijeme fa{izma.“Ni manje crkve, nit ve}e pri~e. Ako jeto u pitanju, razumljivo mi je interesova-nje... Oni u koje spada i Krivomozgi} pona-vljaju istu pri~u kao papagaji... Da jemudrosti, oni bi traìli da se ta crkva upi{eu Ginisovu knjigu na na~in na koji je

postavljena i materijal od koga je sastavlje-na. Istovremeno, napravili bi neku i~aru dase narod penje gore na to ~udo i vidi Italiju,Skadar i ~itavu Crnu Goru do Lov}ena”,naveo je mitropolit.

Politi~ke partije u Crnoj Gori koriste problem sa crkvom na Rumiji za me|u-

strana~ka potkusurivanja, a isti objeka predstavlja poligon Radovi}u za {irenj besjeda sa klerofa{isti~kom retorikomPoznat je njegov govor nad odrom ubi

jenog srbijanskog premijera Zoran\in|i}a, koga je optuìo da je sam kriv zsvoju smrt. Pred odràvanje beogradskParade ponosa 2010., Radovi} je otvoren

pozvao na nasilje protiv pripadnika seksualnih manjina rije~ima: “Drvo koje plodne ra|a, sije~e se i u oganj baca.Amfilohije Radovi} ne isklju~ujmogu}nost da ne}e biti procesuiran osu|en za {irenje mr`nje. Nedavno je stilu Slobodana Milo{evi}a pred odlazasa politi~ke scene kazao da bi mu prijalda se malo odmori. “Niti sam prvi niti sam

posljednji koga sude u Crnoj Gori n pravdi boga pa, uostalom treba malo da si odmorim. Pa, i ako me u Spu` po{aljutaman lijepo da se malo i odmorim”kazao je Amfilohije.


CRNA GORA

“Stra{no je i neukusno da takva izjavedolaze od vjerskog velikodostojnika kojipredstavlja veliki broj vjernika u Crnoj Gori.Tim prije {to pitanje dàmija nema nikakveveze sa tom crkvom u Crnoj Gori koja jepostavljena iznad Bara gdje su dugi nizgodina tri vjere ìvjele u harmoni~nomodnosu. Istina, postavljanje te crkve izaz-valo je negodovanje muslimana i katolika uBaru. Poznato je da je to u~injeno u zajed-nici Srbije i Crne Gore i da je postavljenahelikopterima Vojske SiCG mimo znanjazvani~nih institucija Crne Gore. Amfilohije je indirektno rekao da bi moglo da do|e doru{enja dàmija ukoliko se crkva ukloni,{to je nerazumljivo, jer Amfilohije i Srpskapravoslavna Crkva nemaju nikakav prob-lem sa Islamskom zajednicom u CrnojGori, ve} sa zakonima Crne Gore.Islamska zajednica je tu potpuno po stranii ne mije{a se u taj problem, a njegoveizjave podsje}aju na neka ru`na vremena,kada se sve{tenici blagosiljali pripadnikeparavojnih formacija koji su iz crkve odlazilida ubijaju nedu`ne ljude u Srebrenici.Mislili smo da je to vrijeme iza nas iubije|en sam da je dràva Crna Goraspremna sve takve poku{aje da zaustavi.Tuìla{tvo Crne Gore je u me|uvremeno

podnijelo krivi~nu prijavu protiv Amfilohija isada je stvar na crnogorskom pravosu|u.Istina, Bo{njaci su razo~arani oslo -ba|aju}om presudom za ljude koji supo~inili zlo~in u Bukovici nad Bo{njacima,a koja je donijeta prije dvadesetak dana.Za nas je ta presuda nerazumna, jer ispa-da da su se Bo{njaci sami poubijali i da suljudi samovoljno napustili svoja ognji{ta.Zbog toga imamo i malu rezervu kada jecrnogorsko pravosu|e u pitanju“, kaè zana{ list Rifat Fejzi}, reisu-l-ulema u CrnojGori.

REISU-L-ULEMA CRNE GORE RIFAT FEJZI] ZA “SB“

Amfilohije nema problema samuslimanima, nego sa crnogorskimzakonom u koji, uprkos svemu,vjerujemo

NEPRESU[AN IZVOR NOVCA Manastir Ostrog, najve}e pravoslavnosveti{te na Balkanu, koje kontroli{e vladikaAmfilohije, godi{nje donosi zaradu od neko-liko desetina miliona eura

Rifat Fejzi},crnogorski

reisu-l-ulema

F o t o : M a r i o I l i ~ i }




N

akon {to smo po~etkom januara preni-

jeli izjave Behudina Trbojevi}a, pred-sjednika Fudbalskog saveza Sred-njobosanskog kantona, koje je on dao tele-viziji K1 i portalu sportsport.ba , Sulejmanôlakovi}, predsjednik NS BiH , odlu~io jedisciplinski goniti Trbojevi}a, sve samozato jer se Travni~anin drznuo otvoreno

progovoriti o mutnim radnjama koje su ve}godinama za{titni znak bh. ku}e nogometa.Trbojevi} je ~lanove Predsjedni{tva NS BiH , Sulejmana ôlakovi}a i IljuDominkovi}a, otvoreno optuìo za krimi-nal, kazav{i kako NS BiH vodi “udruènakriminalna organizacija na ~elu sa

Predsjedni{tvom”. Trbojevi} je otvorenogovorio o onome o ~emu su do sada pisalisamo rijetki mediji, poput slu~aja sa agen-cijom Kentaro , koja je tuìla NS BiH zbogugovora o prodaji televizijskih prava.

Naime, NS BiH je, kako sada stvari stoje, potpisao dva ugovora o prodaji prava na prijenose utakmice nogometne reprezen-tacije BiH, jedan sa agencijom Kentaro adrugi sa agencijom SportFive . “Sporneugovore potpisali su Iljo Dominkovi} iMunib U{anovi} a to mi je potvrdio Suljoôlakovi}, predsjednik NS BiH. Sada sesvi ogra|uju od toga, od onih koji su pot-

pisali ugovore, a svi su imali }ara od tihugovora“, kazao je Trbojevi} i dodao:“Kentaro zahtijeva od{tetu od {est milionaeura jer su Dominkovi} i U{anovi} odlu~ili

potpisati jo{ jedan ugovor o prodaji televi-zijskih prava sa drugom agencijom, saSportFive. Sve je to jedna grupa ljudi kojave} petnaest-{esnaest godina sjedi uSavezu, jedna skupina ljudi koje ne intere-suje fudbal jer nisu iz fudbala.“ Trbojevi} je

potvrdio i ono {to je do sada bila javnatajna, a rije~ je o rastro{nosti kadrova NS BiH koji su iz blagajne Saveza grabilinovac kako su htjeli. “U Savez je do{la itu`ba za tro{kove taksija kojeg su koristilagospoda iz Saveza. Potro{ili su na taksi zagodinu dana 51 hiljadu maraka“, kazao jeTrbojevi} i dodao: “Uzimali su i rent a car

a kada je Munib U{anovi} osu|en za krimi-nal, onda je sklonjen. Zna se za sve afere,za nestanak para iz Saveza, za nestanakkase iz zgrade Saveza. To svi u Savezuznaju, ali niko ne}e da progovori jer su sviu ‘talu’.“ ôlakovi} je promptno reagiraonakon ovih izjava i naredio GoranuKosori}u, predsjedniku Diciplinske komisi-

je NS BiH, da podnese prijavu u kojoj senavodi kako su Trbojevi}eve izjave da je“N/FSBiH udruèna kriminalna organizaci-ja, na ~elu sa Predsjedni{tvom uvredljive,klevetni~ke i omalovaàvaju}e”, te pozivada ga se suspendira zbog nepo{tivanja

Kodeksa o pona{anju ~lanova fudbalskorganizacije. Zanimljivo je da se ovom postupku usprotivio Bogdan êko, ~laPredsjedni{tva NS BiH , koji je kazao kak

se ve} jednom treba stati ukraj svimnavodima o kriminalu te da je ovo dobr prilika za po~etak. Komentiraju}i disciplinski postupak, Trbojevi} nam je kazao kak

jedva ~eka suo~enje s ôlakovi}em. “Ainsistira}u da na tom sastanku budu prisutni i mediji. Imam ugovore koje su potpisvali ôlakovi} i U{anovi}, imam jo{ dostdokaza o kriminalnim radnjama i traì}u dnovinari prisustvuju sastanku kako bi svidjelo {ta se sve radi u Savezu“, kazanam je Trbojevi}, zaklju~uju}i: “Javnoszna za kriminal u NS BiH. Svi su mediobjavljivali, a nikad ni protiv koga nij

pokrenut nikakav postupak, samo protimene, jer poku{avam raskrinkati nezakonite radnje unutar Saveza. Svi znamo dse vode sudski procesi protiv uposlenikSaveza a onda Dominkovi} i ôlakovipokre}u disciplinski postupak protiv meneBogdan êko je bio protiv pokretanja topostupka i time je dokazao da je po{tenSav materijal koji imam }u proslijediTuìla{tvu BiH te }u tako|er traìti da spokrene disciplinski postupak protiDominkovi}a i ôlakovi}a, koji samostalno donose odluke, ne informi{u}i o njima npojedine ~lanove Izvr{nog odbora.“


S K A N D A L N E D J E L J E

Pi{e: NEDIM HASI]Foto: MARIO ILIÎ]

Obračun čelnika Nogometnog saveza BiH s neistomišljenicima

Sulejman Čolaković naredio disciplinski progonBehudina Trbojevića nakon što je on nazvao

NS BiH kriminalnom organizacijomMUNIB U[ANOVI] I SULEJMAN ÔLAKOVI]

Te{ke optu`be Behudina Trbojevi}a rezultirat }ezanimljivom sjednicom Disciplinske komisije NS BiH



B

iv{a tuìteljica ha{kog Tribunalaza ratne zlo~ine Carla del Ponte usvojoj je devet godina dugoj kari-

jeri na toj du`nosti doìvljavala

da je nazivaju novim gestapoom,kurvom, nevo|enim projektilom, karleu - {om del ponte , personifikacijom tvr- doglavosti ... No, sada je doìvjela da juse etiketira i neprijateljem Bosne iHercegovine, ènom koja je napravila tajne

paktove sa “zlo~ina~kim“ Beogradom kojisu doveli do toga da je BiH pred Me|unaro-dnim sudom pravde u Haagu izgubila pro-ces za agresiju i genocid protiv Srbije. Uovosedmi~nom specijalnom izdanju maga-zina 60 minuta na Federalnoj televiziji ,naslovljenom Izdaja Del Ponte , biv{a jetuìteljica nazvana neuspje{nom, a na du{usu joj stavljene “medijske akrobacije ibespotrebni senzacionalizam“, kao i“neprincipijelni i izdajni~ki paktovi sareìmom u Beogradu“, te “ignorisanje inetakti~nost prema `rtvama Srebrenice“ te“neuspje{ne kampanje u traènju i locira-nju najtraènijih ratnih zlocinaca“. Ipak,najve}i zlo~in Carle del Ponte je, kako setvrdi u “specijalnom“ dokumentarnomfilmu, nagodba koju je sklopila sa vlastimau Beogradu o “zatamnjivanju“ zapisnikasjednica Vrhovnog savjeta odbrane Srbijete uni{tavanje predmeta pohranjenih u

arhivu ha{kog Tribunala koji su pripadali

pobijenim Srebreni~anima nakon pada oveUN-ove enklave u ljeto 1995. godine.

SUDE MI, TU@E ME....Dan nakon {to je emitirano specijalno

izdanje 60 minuta , u Avazu je objavljentekst o nakani nekoliko udruènja

preìvjelih majki iz Srebrenice da pokrenutu`bu protiv biv{e glavne ha{ke tuìteljiceCarle del Ponte. U ~lanku se najavljujekako Del Ponteova treba sudski odgovaratizbog uni{tavanja predmeta prona|enih umasovnim grobnicama koji su u Tribunalukori{teni kao dokazi. Tu`ba preìvjelihSrebreni~anki protiv Del Ponte, u kojoj ihzastupa tuzlanski advokat Damir Ali}, bi}e

podignuta, kako se tvrdi, zbog uni{tavanjavi{e od hiljadu uglavnom li~nih predmeta iodje}e koji su pripadali rtvama genocida, aiskopani su iz masovnih grobnica.Udruènja Srebreni~anki prikupila su vi{eod 4.000 potpisa osoba koje se èle

pridruìti tu`bi, jer su im uni{teni predmeti bili jedine uspomene na ubijene srodnike.Govore}i o pokretanju tu`be, HatidàMehmedovi} je u dokumentarnom filmukazala: “U Bosni su nam ubili djecu, ubilisu nam na{e najmilije a Carla del Ponte injezini saradnici, njezini pomaga~i su ubiliuspomene na na{e najmilije, na na{udjecu.“ “Ova epozoda“, komentira autor filma, “opisuje njezin odnos (Del Ponteove,op. a.) prema porodicama `rtava, a njennasljednik ne ~ini ni{ta kako bi poku{ao

ublaìti nepopravljivo {tetne posljedice

koje su nastale za mandata Del Ponteove. Nesumnjivo je da svaki predmet koji im bilo kakve veze sa ubijenim Srebren~anima za njihove porodice ima nemjerljivu vrijednost, no slu~ajno ili ne u filmse pre{u}uje va`na ~injenica. Naime, predmete koji su uni{teni nikada niko iz BiH oHaaga nije traìo natrag. Ovo je u pismministru vanjskih poslova BiH SvenAlkalaju u septembru 2009. godine napisaglavni ha{ki tuìtelj Serge BrammertzBrammertz je ministra vanjskih poslovBiH detaljno obavijestio o predmetima koj

je Haag odlu~io uni{titi. Brammernagla{avaju}i kako nastavlja blisksura|ivati sa bh. vlastima u postupcimotkrivanja sudbine nestalih osoba, ka`“Sasvim je ta~no da je odre|eni broj predmeta koje je ha{ko Tuìteljstvo pohraniluni{ten po~etkom 2006. godine. Ve}inom

su to bili predmeti iskopani iz masovniSLOBODNA BOSNA I 27.1.20138

HISTERI^NA HISTORIJA

Pi{e: NEDIM HASI]

Medijski napadi na bivšu glavnu tužiteljicu Tribunalau Haagu CARLU DEL PONTE koji se u posljednje

vrijeme radikaliziraju, kao i najava tužbe srebreničkihžena protiv tužiteljice izašli su izvan svake realne,razumne “problematike“; naš novinar je istražio za

šta je odgovorna, a za šta nikako nije NITI TREBABITI bivša haška tužiteljica

TU@ITELJGEOFFREY NICE

SVJEDOK PROTIVDEL PONTEOVE

DEL PONTE U SREBRENICINeka od udruènja preìvjelihSrebreni~anki najavili su tu`busmatraju}i je odgovornom za uni{tavanjepredmeta koji su pripadali njihovimsinovima, muèvima, o~evima...



grobnica a ~ije je daljnje uskladi{tenjepo~elo bivati opasno po zdravlje. Mnogipredmeti su se pokvarili do te mjere da sevi{e nisu ni mogli sa~uvati.“ Poja{njavaju}ikako su vlastima BiH poznati predmeti koje

je Haag odlu~io uni{titi, Brammertz nas-tavlja: “Mi smo proveli detaljan slu`benipregled datih predmeta s posebnompa`njom usmjerenom na identifikacionedokumente. Jasno je da je samo dio origi-nalnih identifikacionih dokumenata, koji suiskopani iz masovnih grobnica, uop}e idonesen na Me|unarodni sud. Ve}inaiskopanih identifikacionih dokumenata jepredata Va{im vlastima. Nadalje, premana{im saznanjima, u onim slu~ajevima ukojima su originalni dokumenti doneseni uDen Haag, podaci koji su oni sadràvali suse podijelili sa Va{im vlastima na sis-temati~an na~in u vrijeme iskopavanja.“

U nastavku pisma Alkalaju, tuìtelj

Brammertz poja{njava kakve je predmeteHaag odlu~io uni{titi: “Me|u uni{tenimpredmetima se nalazio i odre|eni brojbiolo{kih uzoraka iz BiH. Radilo se o ma-njim komadima kosti i forenzi~kim stru-gotinama sumnjive krvi i tkiva prona|enihna sumnjivim mjestima zlo~ina. U takvimokolnostima pitanje povrata forenzi~kogmaterijala radi zakopavanja se nije postavi-lo. Stru~ni pregled koji smo obavili jeobjasnio na koji na~in su predmeti uni{tenikao i razloge za{to je to u~injeno. On jeujedno otkrio i izvjestan broj podru~ja kojabi se mogla unaprijediti u na{im unutarnjimpostupcima. Organiziranje skladi{tenjazaga|enih predmeta se otada pobolj{alo, stim da }emo ga i dalje razmatrati. Jasnonam je da bi moglo biti korisno ubudu}eposavjetovati se o ovim osjetljivim iva`nim stvarima.“ Dakle, Brammertz je

jasno kazao kako niko nikada u BiH, prije

nego {to su predmeti uni{teni, nije postavi pitanje njihovog povratka, pa ~ak nije ntraìo da se dijelovi tijela koji su vje{ta~enu Haagu vrate u BiH radi ukopa. Stoga jza~u|uju}e, ukoliko se znaju ove ~injeniceda niti jedno od srebreni~kih udruènjnikada nije postavilo pitanje ko je i kada vrijeme ekshumacija, dakle neposredno nterenu, predao artefakte ha{kim istraìteljima te za{to nije traìo njihovo vra}anjeIstovremeno, u medijima se prezentirsamo dio Brammertzovog pisma u kojem skaè kako su predmeti uni{tavani izdravstvenih razloga.

NA[ PRIJATELJ GORAN SVILANOVI]Pet godina nakon Milo{evi}eve smrt

britanski tuìtelj Geoffrey Nice odlu~io jotvoreno kritizirati rad Carle del Pontesugeriraju}i kako je njen, kako se naziva

pakt sa Goranom Svilanovi}em, tada{njim27.1.2011. I SLOBODNA BOSNA 3

OMÂ ZA CARLU DEL PONTE

Vi{egodi{nji britanski{pijun raspore|en u

ha{kom Tu iteljstvu Niceprotivio se odluci Carle

del Ponte da se

Milo{evi}a optuì zagenocid!!!



ministrom vanjskih poslova SR Jugo-slavije, doveo u kona~nici do kraha tu`bekoju je BiH podnijela protiv Srbije za agre-siju i genocid. Svilanovi} je u vrijeme okojem se sada govori slovio za prijateljaBiH i nerijetko se znao na}i u Sarajevu, kaoi njegovi {efovi, pokojni premijer Zoran\in|i}, prije svih, u dru{tvu svog tada{njegkolege Zlatka Lagumdìje, s kojim je ~ak iuìvao grickaju}i ko{pice na tribinamasarajevskog stadiona Grbavica , tokom pri-

jateljske utakmice izme|u @eljezni~ara iPartizana . Iako je potpuno jasno da je BiHtu`bu izgubila zahvaljuju}i nesposobnostisvog pravnog tima predvo|enog SakibomSofti}em, a ne zbog pakta Svilanovi}-DelPonte, to ne smeta Niceu da nastavi svojdugogodi{nji sukob sa nekada{njom tuì-teljicom. Premda ovda{nji ljudi poslovi~nouìvaju u teorijama zavjere u kojima oni,nekako, uvijek izvuku deblji kraj, jasno jeda Softi}ev tim nikada ni{ta nije prije~iloda “zatamnjene“ dokumente koji su

kori{teni u procesu protiv Milo{evi}azatraè od jednog drugog suda, Me|unaro-dnog suda pravde, i iskoristi ih u procesu.Taj je Me|unarodni sud pravde mogao sub-

poenom traìti sve “zatamnjene“ doku-mente, ali je to odbio vjeruju}i da ve} pos-toji dovoljno “~vrstih“ dokaza za agresijuSrbije i genocid po~injen u BiH. Jo{ 2007.godine Ured tuìtelja demantirao je bilokakvo u~estvovanje u skrivanju dokumena-ta koji su mogli dokazati umije{anost srbi-

janskog vrha u agresiju na BiH. Ta izjavaTuìla{tva iz aprila 2007. godine moè sena}i na internet stranici Tribunala i u njoj je

jasno re~eno da su svi navodi o bilo kakvojinvolviranosti u skrivanje i dogovore Uredatuìtelja sa Srbijom neta~ni te da su

proizvod spekulacije. Gefrey Nice, biv{ituìtelj u slu~aju Milo{evi}, tuìtelj kojinije uspio Goranu Jelisi}u dokazati geno-cid, me|utim, nastavlja i dalje napadati DelPonte. Nakon prvih Niceovih navoda o

paktu Del Ponte, Brammertz u februaru pro{le godine Muratu Tahirovi}u, predsjed-niku Saveza logora{a BiH, {alje pismo ukojem mu kaè kako njegov ured ~vrstostoji iza Del Ponte te odlu~no potcrtavakako je svaka pri~a o nagodbama ili

dogovorima la`na. Dva mjeseca kasnije,Brammertz se sastaje sa ~lanovimaPredsjedni{tva BiH. Haris Silajdì} je odBrammertza traìo direktan odgovor o

Niceovim navodima. Silajdì} nije pitao dali su navodi o dogovoru ta~ni, nego jenaglasio da ga zanima, “pri~a GeoffreyjaNicea“, kako je kazao. Brammertz jeodgovorio da je zbog medijskih navoda

proveo i dodatnu istragu i da su navodi oinvolviranosti Carle del Ponte neta~ni ila`ni. Dalje, Nice je jedna od posljednjihosoba koja bi trebala pri~ati o BiH i geno-cidu kada se zna da je upravo on insistirao

da se iz optu`be protiv Milo{evi}a izbacigenocid. Optu`nice za BiH, koju je pot-

pisala Carla del Ponte, a ne Louise Arbour,kako se ovih dana falsificira. Kako se Nice

protivio nakani Del Ponteove daMilo{evi}a optuì za genocid biv{atuìteljica je detaljno opisala u svojoj

knjizi, ~ije se objavljivanje sada naziva pranjem savjesti, “neuspjelim blijedimpoku{ajem da se opravdaju gre{ke,vi{egodi{nja {utnja i zavjereni~ki dogo-vori“. Del Ponteova je napisala kako je u

jesen 2002. godine Nice tvrdio da se naosnovu dokaza koji su bili dostupniTribunalu ne moè Milo{evi}a osuditi.“Nice i zamjenik tuìoca Graham Blewittsu dovodili u pitanje moju etiku. Blewitt jeto u~inio ~ak i javno. Joris, Hartmann idrugi smo, me|utim, insistirali na tome dase iz optu`nice Slobodana Mio{evi}a neizostavi Srebrenica, opsada Sarajeva i

genocid“, pi{e Del Ponte i dodaje: “Sazvaje sastanak na kojem je htio diskutovati slu~ajevima Sarajevo i Srebrenica sa anali

ti~arima iz Kancelarije tuìoca istori~arima, lingvistima, specijalistima zregion i drugim osobama koje su imale vi{iskustava i znanja o Jugoslaviji nego bilko drugi u Sudu, iako neki od njih nisudirektno radili na slu~ajevima vezanim zBiH ili na slu~aju Milo{evi}. Nice je traìod analiti~ara da se pripreme za sastanak, kada su ovi to u~inili, naredio je {efIstraìva~kog odjeljenja Patriku LopezTerresu da napusti salu. Analiti~ari sume|utim, gotovo jednoglasno tvrdili dSarajevo mora ostati u optu`nici, ukolikSud èli da sa~uva svoj kredibilitet, iak

odgovaraju}a dokumentacija tada jo{ uvijek nije bila proiza{la iz istraìvanjaProblem je bio u samom istraìvanju. Jsam bila sigurna da dokaza ima dovoljno.Cijenila sam zabrinutost koju su iskazaNice i Groome, ali se nisam slagala da se ioptu`nice Slobodanu Milo{evi}u izostavopsada Sarajeva, Srebrenica ili genocid donijela sam odluku bez obzira na sve {tmi se eventualno moglo prigovoritObjasnila sam mojim zamjenicima da ne}dozvoliti da jedan tuìlac odlu~uje o tomda li je Milo{evi} kriv za genocid ili zsau~esni{tvo u opsadi Sarajeva ili z

Srebrenicu... Po~etak procesa SlobodanMilo{evi}u u februaru 2002. godine je pmnogo ~emu bio po~etak kraja Ha{kosuda. Kancelarija tuìoca je u tom trenutkimala najmanje 16 zavr{enih istraga. Cinam je bio da do kraja 2004. godinprivedemo pravdi oko 50 najva`nijioptuènika. Procese je trebalo zavr{iti d2008. godine.“

GRIJESI FLORENCE HARTMANNBiv{a glasnogovornica Tribunal

Florence Hartmann, najblià suradnicCarle del Ponte, tako|er je za ovo optuìl



BRAMMERTZOVOPISMO: Nasljednik Del

Ponte izričit je u tvrdnjida predmete koji suuništeni nikada niko izBiH od Haaga nije tražionatrag

DEL PONTE I NICEIdeolo{ki sukob sa biv{omtuìteljicom Nice upornoprebacuje na teren BiH




Nicea, navode}i kako je prikrivao dokaze omasakru u Srebrenici u korist Milo{evi}a,

ali i velikih sila. “Tuìtelj Geoffrey Niceborio se za to da Milo{evi} bude osu|en pomnogim to~kama optu`nice, ali ne i zagenocid u Srebrenici”, ustvrdila jeHartmann u pismu zagreba~kom Jutarnjemlistu . U pismu otkriva i da joj je biv{ikosovski lider Azem Vllasi potvrdio da je,

prema sopstvenom priznanju, Nice u pro{losti bio agent britanske tajne slu`beMI6 , koja ga je 1966. poslala da prati bri-

junski plenum jugoslovenskih komunista.“Nikad nisam napisala da je slu~aj pro-

tiv Milo{evi}a bio opstruiran i politiziran,kao {to neki ljudi nastoje pogre{no interpre-

tirati moju knjigu, nego da su nekispecifi~ni elementi slu~aja bili suo~eni s

ozbiljnim preprekama i opstrukcijama. Tiotpori dolazili su iznutra, iz samogTuìteljstva, kao i izvana, iz Beogradanaravno, ali tako|er i od velikih sila; SAD-a, Velike Britanije i Francuske. I uvijek suse odnosili na Milo{evi}evu upletenost uopsadu Sarajeva te genocid u Srebrenici.Ono {to èlim re}i jest da je te otporetako|er zastupao Geoffrey Nice“, pi{eFlorence Hartmann. Ona podsje}a da jeAmerika odbila dati prislu{kivane razgovo-re Milo{evi}a i srpskih ratnih vo|a uo~i i zavrijeme masakra u Srebrenici, {to jeTribunalu trebalo posluìti kao vrlo vri-

jedan dokaz. Neimenovana “tre}a zemljadala je “neke dijelove“ tih dokaza, a biv{

glasnogovornica nagla{ava da su ti dokaznekoliko godina “spavali“ u kutijama Tuìteljstvu jer osoba koja ih je gledala nij

prijavila da su potrebni za slu~aj Milo{evi}Amerika, prema Hartmann, nije èljela datuvid u prislu{kivane razgovore jer bi t

pokazalo “da su Washington, London Pariz mogli unaprijed znati i stoga su mogpoku{ati sprije~iti {to se dogodilSrebrenici. A u isto vrijeme - i to je ~injenica koju Geoffrey Nice ne moè pore}i - oje unutar Tuìteljstva osobno inzistirao n


OMÂ ZA CARLU DEL PONTE

Amir Ahmi}, bo{nja~ki oficir za vezupri ha{kom Tribunalu, kazao nam je, kakozbog posla kojim se bavi, ne moè komen-tirati navode specijalnog izdanja 60 minutao navodnom paktu Del Ponte - Svilanovi} .Ipak, pristao je pojasniti navode nekih odmajki pobijenih Srebreni~ana koje tvrde da“ne obavlja du`nost koju bi trebao, onuza koju je pla}en. Zaista je sramno odnjega i on treba sam da podneseostavku, da kaè da ni{ta nije uradio za`rtve i da pod hitno traìmo njegovusmjenu“, kako je kazala Nura Begovi},potpredsjednica udruènja @ene Srebre - nice . “Moj odnos sa `rtvama i sa organi-

zacijama `rtava je od po~etka do sadabio i ostao odli~an. Bio sam {okiran~injenicom da neke `rtve traè mojusmjenu. @rtva je uvijek u pravu i ào mije ako je neko shvatio, a nedajboèpomislio, da sam ga zapostavio“, kaèAhmi}, dodaju}i: “Svi znaju da je ovajured uvijek bio otvoren za pomo} isaradnju. Ne ljutim se zbog tog zahtjevaza moju smjenu i medijskih napada namene, ali sam duboko povrije|en kao~ovjek i to nosim u sebi. Smatram danisam ni{ta uradio {to bi bilo komena{tetilo od `rtava. Svi mi imamo svoju

familiju, prijatelje, poznanike, te{ko topada ~ovjeku. Rekoh, ne zamjerim inisam ljut na `rtve jer su one po meniuvijek u pravu, ali zamjerim i ljut sam naone koji nisu `rtve, a doprinijeli su nera-zumijevanju i ovoj situaciji.“ U doku-mentarcu FTV-a je kazano i kako je Ahmi}“sve vrijeme mandata Del Ponte svjesnodezavuirao doma}u javnost i nadre|enemu {efove stvaranjem la`ne slike o

njenoj privrènosti i naklonosti premaBiH“, da je “okretao glavu od uni{tavanjaartefakata pobijenih Srebreni~ana...imao slijepu poslu{nost i servilnostprema svakog postupku nekada{njeglavne tuìteljice“, te da su “frizirani

Ahmi}evi izvje{taji i la`na slika o DelPonte plasirani putem podobnih medijau BiH kao i dijela srebreni~kih udruènjakoje Ahmi} kontrolira zloupotrebljava-ju}i finansijska sredstva iz budèta BiHkoja su mu na raspolaganju“. Zaklju~ujese kako je budèt ureda oficira za vezu oko700 hiljada maraka, da su revizije pokazaleda nije bilo nezakonitosti “ali zabrinjavada se novac tro{i na najnovije marke

svjetskih automobila (?!), telefonskera~une, skupe poklone“...

“U ovom poslu saradnje sa ICTY-ijem postoji kontinuitet, institucional-no pam}enje i sistem, te bilo kakvoimproviziranje ili ’friziranje’ bilo koga

ili bilo ~ega je nemogu}a misija“, kaèAhmi} i zaklju~uje: “Tuìla{tvo dva putagodi{nje daje ocjenu o saradnji oficiraza vezu a sva pitanja saradnje sedefiniraju i obrazlaù na zajedni~kimsastancima Predsjedni{tva i glavnogtuìtelja. Sve se odvija u skadu sautvr|enom procedurom ve} vi{e od 16godina. Naàlost, o Tribunalu i poseb-no `rtvama govore oni koji imaju naj-manje veze sa tim, odnosno, imajusamo èlju da se bave sa tim. Osnovniprincip koji sam nau~io u ovom posluje pitanje: [ta si pomogao ne samo

Tribunalu nego nekoj istrazi protivizvr{itelja zlo~ina, sudu, policiji, a dane govorimo o nekoj saradnji i valid-nosti te saradnje? To je kriterij naosnovu kojeg procjenjujem institucije iosobe koje se bave po~injenim geno-cidom u BiH, pa kad se bave iTribunalom. Vi vrlo dobro znate da jepisanje Slobodne Bosne o pripremamaza agresiju na BiH tuìtelj Tribunala uskoro svim va`nijim slu~ajevima koris-tio, ali i druge tekstove koji su tretiralipo~injene zlo~ine u BiH. Danas imatetakozvane eksperte za rad Tribunala

koji su spremni sru{iti Tribunal, a nika-da nisu pruìli promil pomo}i tomistom Tribunalu, odnosno, oni ne znajuni{ta o Tribunalu. Sve {to sam radiobilo je dostupno medijima u BiH i ko jeikada, barem na jedan dan bio uHaagu, jasno mu je koliko je konstruk-cija o antibosanskoj zavjeri na relacijiAmir Ahmi} - Carla del Ponte besmisle-na, glupa, zlonamjerna...“

AMIR AHMI], BO[NJA^KI OFICIR ZA VEZU U HAAGU

Iz suradnje sa Del Ponteovom uvjeriosam se da je žrtva uvijek u pravu

AMIR AHMI]Ko je pomagao Tribunalu

Nastavak na 46. stranici



SISTEMZDRAVSTVENEZA[TITE U EUGlasanjem u Evropskom parlamentu

pro{le sedmice stvoreni su preduvjetiza sistem u kojem }e svi stanovniciEU-a mo}i da traè zdravstvenu za{titubilo gdje u EU, a direktiva o preko-grani~nom sistemu zdravstvene za{titetrebala bi stupiti na snagu 2013.godine. Mogu}i korisnici }e biti pacijen-ti koji traè napredno lije~enje koje imnije dostupno u vlastitoj zemlji, oni kojiìve du` granica gdje najblià bolnicanije unutar granica njihove zemlje, ili onikoji rade u jednoj zemlji, ali èle dadobiju lije~enje u blizini ~lanova svojeporodice koji se nalaze u drugoj zemlji.

Trenutno, samo jedan posto pacijenatatraì lije~enje u drugim zemljama, {toko{ta nacionalne zdravstvene sistemeukupno 10 milijardi eura. Prema procje-nama komisije, porast tro{kova uskladu sa novim pravilima }e biti samo30 miliona eura godi{nje. U namjeri dase obeshrabri zdravstveni turizam, paci- jentima }e biti ispla}ivane nadoknadeprema cijenama njihovog nacionalnogzdravstvenog sistema.

BUGARSKA I

RUMUNIJA I DALJEIZVAN SCHENGENAPrema najavama zvani~nika, Njema~kai Francuska se i dalje protivi ulasku

EVROPA, ODMAH

Pobunite se! (Indignez-vous!) naslov jetanke knjiìce od samo 25 stranica, mani-festa, proglasa devedesettrogodi{njegStephana Hessela, jednog od autoraUniverzalne povelje o ljudskim pravima iheroja francuskog Pokreta otpora, koja jeza vrlo kratko vrijeme iznenadila sve zbogodli~ne prodaje u Francuskoj. Urednik ku}e koja ju je objavila Indig~ne Editions

Jean-Pierre Barou smatra da je ovo knjigkakvu su Francuzi ~ekali u ovim mra~nimvremenima te predvi|a da }e njen tira

prema{iti milion primjeraka. U ovoj knjizkoja ko{ta samo tri eura, njen autor koji j~itav svoj ìvot posvetio borbi za ljudsk

prava, poziva mlade generacije odràvaju i prenose naslije|e Otpora i njegovih ideala demokracije. Hessel insistir

Knjiga koja poziva na buđenje

Dužnost građana je znati da se trebaju boriti za onošto žele, poručuje Stephane Hessel, jedan od autora

Univerzalne povelje o ljudskim pravima, čija jenedavno objavljena knjiga ”Pobunite se!”

(“Indignez-vous!”), stekla ogromnupopularnost u Francuskoj

Thomasde Maiziere



Rumunije i Bugarske u {engenski pros-tor slobodnog kretanja ljudi uEU. Njema~ki ministar unutarnjih poslo-va Thomas de Maiziere je nedavnopohvalio dvije vlade u njihovim nam- jerama da ispune tehni~ke uvjete zaulazak u Schengen, ali je istovremenoupozorio na nedostatke u pravosudnimsistemima i na korupciju u tim zemlja-ma, zbog kojih njegova zemlja nepodràva ulazak Bugarske i Rumunijeu {engenski prostor. Francuski ministarevropskih poslova Laurent Wauquiezupozorio je da bi njihov ulazak ugroziosigurnost ostatka Evrope. Za ulazak uschengenski prostor zemlja mora dobitizeleno svjetlo svih drugih ~lanica.Protivljenje Njema~ke i Francuske imasnagu veta.

DVOSEDMI^NI ROKMA\ARSKOJ ZAZAKON O MEDIJIMAEvropska komisija je Ma|arskoj daladvosedmi~ni rok da pokaè kako jenjezin novi zakon o medijima u skladu spravilima EU-a ili }e se suo~iti s prav-nim mjerama, najavio je u pro{li petakglasnogovornik Evropske komisijeJonathan Todd. On je kazao da jeevropska povjerenica za informati~ke ikomunikacijske tehnologije Neelie

Kroes uputila pismo vlastima uBudimpe{ti u kojem se od nje traì da uroku od dvije sedmice razjasni svapitanja koja zabrinjavaju EU u vezi sovim zakonom.

RASPAD VLADEU IRSKOJU posljednjih sedam dana osam mini-stara je dalo ostavku u Irskoj, a njenpremijer Brian Cowen nalazi se podpritiskom da se odrè izbori prije onih

redovnih zakazanih za 11. marta, nakon{to su se njegovi koalicijski partneri,Zelena stranka, povukli iz vlade nakontri i po godine. Irski bira~i, pogo|eni kri-zom zbog koje je zemlja zatraìla 85milijardi eura pomo}i od EU-a i MMF-apred sam kraj pro{le godine, èle daCowen i njegova stranka Fianna Failnapuste vladu. Irska sedmi~no u pros- jeku izgubi hiljadu ljudi koji odlaze izzemlje zbog krize, pokazali su nedavnoobjavljeni rezultati istraìvanja Institutaza ekonomska i dru{tvena istraìvanja(ESRI) u Dublinu.

na tome da je ravnodu{nost najgoramogu}a opcija, koja ~ini da ~ovjek ostaje

bez sposobnosti da se pobuni i angaìra.Put ka napretku vodi kroz bunt ineposlu{nost, a dru{tveni anga`man je

potreban ne samo za odbranu osnovnihljudskih prava, kao {to je pravo na rad isocijalnu za{titu, ve} i u borbi protiv sveve}ih socijalnih razlika, ugroènih ljudskih

prava, neravnopravnog statusa manjina.Glavni razlog Hesselove osobne indignaci-

je, kako je naveo, u ovom trenutku jestenerije{eno pitanje Palestine. On skre}e

pa`nju na izvje{taj nekada{njeg glavnogha{kog tuìtelja R icharda Goldstona iz sep-tembra 2009. u kojem se optuùje izraelskavojska za zlo~ine tokom tromjese~ne vojneoperacije. U posljednjem dijelu knjige go-vori o nenasilju kao putu koji se mora

odabrati za opstanak. Hessela je, kako je

sam govorio, u ìvotu do sada odràlodobro pam}enje - zna napamet stotine pje-sama i kad se po~ne dosa|ivati, po~injerecitovati pjesme i sebi jednostavno kaè da

treba nastaviti dalje.Ovaj agilni devedesettrogodi{njak, kojise jo{ uvijek sa velikim àrom bori zaza{titu ljudskih prava, ro|en je 1917.

godine u Berlinu kao drugo dijete jevrej-skih umjetnika Franza Hessela i HeleneGrund. Sredinom dvadesetih godina,Hesselovi emigriraju u Francusku. Nakon

pada Francuske 1940. Stephane bjeì iznjema~kog logora i pridruùje se generaluDe Gaulleu i njegovom Pokretu otpora uLondonu. Zarobljen je tokom misije uFrancuskoj i deportovan u Buchenwald.Dva puta bjeì iz njema~kih logora i uspije-va se pridruìti ameri~koj vojsci uFrancuskoj 1945. godine. Nakon rata

primljen je u Ministarstvo vanjskih poslovaFrancuske i 1948. u~estvuje u izradiUniverzalne deklaracije o ljudskim pravi-ma. Podsjetimo da je, pro{log mjesecaStephan Hessel gostovao i u Sarajevu naotvaranju Evropskih kulturnih susreta kojeorganizira Centar Andre Malraux.

(D. Savi})

ađanske svijesti

BORBENOST, PRIJESVEGA: Put ka napretkuvodi kroz bunt ineposlušnost, a društveniangažman je potreban ne

samo za odbranuosnovnih ljudskih prava,već i u borbi protiv svevećih socijalnih razlika,poručuje Hessel

@IVOT POSVE]ENBORBI ZA PRAVDUKnjigu “Pobunite se!”

(“Indignez-vous!”) napisao jedevedesettrogodi{nji Stephane

Hessel, jedan od autoraUniverzalne povelje o

ljudskim pravima

@IVOT POSVE]ENBORBI ZA PRAVDU

Knjigu “Pobunite se!”(“Indignez-vous!”) napisao je

devedesettrogodi{nji StephaneHessel, jedan od autora

Univerzalne povelje oljudskim pravima



BUSINESS Korigiran rast BDP-a u 2011. godini Izgradnja autoceste 5C Partnerski ugovor EPBiH i BH gasa Pozitivan trend u vanjskoj trgovini BiH

Postizborna kriza s uspostavom drà-vne vlasti, koja traje ve} nekoliko mjeseci,imat }e negativne posljedice po ekonomijudràve, poru~io je prije neki dan MarcoMantovanelli, {ef ureda Svjetske banke uSarajevu.

“Ova zemlja mora hitno donositi nekeva`ne odluke. Na{i projekti idu dalje, ali }ebiti usporeni. Do}i }emo, sigurno, do ta~kekada }e sve stati, ako ne budemo uskoroimali efektivnu vlast“, rekao je Manto-vanelli.

[ef Ureda Svjetske banke u BiH nijeiza{ao s konkretnijim prognozama eko-nomske {tete koju }e zemlja pretrpjetizbog sporog formiranja vlasti, ali su tou~inili analiti~ari Raiffeisen banke BiH koji su korigirali prognozu ekonomnskograsta za 2011. godinu. U ranijim prognoza-ma Svjetske banke i MMF-a predvi|ao serast BDP-a od 3 posto, no u novijim anali-zama MMF-a predvi|a se skroman rast od2,2 posto, dok su analiti~ari Raiffeisen

banke jo{ pesimisti~niji. Prema njihovim prognozama, rast BDP-a u 2011. godinine}e prema{iti 2 posto.

U najnovijoj prognozi ekonomskihtrendova u BiH s kojom su upravo iza{lianaliti~ari Raiffeisen banke BiH (done-davno su ove analize bile dostupne samoklijentima banke a odnedavno i {iroj

javnosti), uspostava dràvne vlasti navodise kao glavni preduvjet za provo|enjestrukturalnih reformi bez kojih je nemogu}zna~ajniji rast BDP-a.

“Odugovla~enje s formiranjem vlasti inastavkom reformskih procesa, jedan je odrizika za o~ekivanu prognozu rasta za 2011.

godinu, a i vrlo lo{ signal za potencijalnestrane investitore“, navodi se u zavr{nomdijelu najnovije analize Raiffeisen banke BiH.

Skromni rast od samo 2 posto ne}e bitidovoljan za pobolj{anje ìvotnog standar-da, budu}i da se o~ekuje dalji rast cijenaosnovnih ìvotnih namirnica a vjerovatno inafte, elektri~ne energije i plina.

Bez novih investicija, rasta zaposlenos-ti i rasta pla}a, ìvotni standard gra|anaBiH u 2011. godini bit }e ne{to lo{iji negou minuloj 2010. godini, {to zna~i da }ecijenu traljavog formiranja vlasti u ko-na~nici platiti gra|ani BiH.

IPSAprojektuje

dionicuTarčin -Konjic

Izrada glavnog projekta za iznimnozahtjevnu dionicu autoceste 5C Tar~in -Konjic povjerena je konzorciju koji pred-vodi sarajevska IPSA. Dionica je podijelje-na u dva dijela, a izrada projektne doku-mentacije za cijelu dionicu dugu 20 kilo-

metara ko{tat }e vi{e od 13 miliona KM.Direktor IPSA-e dr. E{ref Ga~anin za

Slobodnu Bosnu kaè da dionica Tar~in -Konjic, zbog kompliciranog terena, spada ured najkompliciranijih dionica na cijelojtrasi.

“Vi{e od 80 posto ove dionice otpadana objekte - tunele, mostove i vijadukte.Izgradnja ove dionice bit }e jako skupa jerizgradnja jednog kilometra tunela ko{ta urasponu od 20 do 30 miliona KM, {to zavi-si od ~itavog niza okolnosti“, rekao nam jedr. E{ref Ga~anin.

Prema njegovim rije~ima, glavni projekat za dionicu od Blaùja do Tar~inazavr{en je prije desetak mjeseci, i ta bi sedionica mogla graditi ve} na prolje}e ovegodine. Dionica od Blaùja do Tar~ina“napu{ta“ postoje}u cestu M-17, idesmjerom prema Lepenici do budu}e petljeza Kre{evo, odakle zapo~inje kompliciranadionica Tar~in - Konjic. Na ovaj na~in, putod Sarajeva do Konjica bit }e kra}i za oko20 kilometara.

S obzirom da je izrada dokumentacijeza ovu dionicu tek u po~etnoj fazi, radovina izgradnji, u najboljem slu~aju, mogli bikrenuti tek u 2014. godini. Naravno, uz

preduvjet da se obezbijede pozama{nasredstva u iznosu od nekih 300 do 350 mil-iona KM, na koliko se okvirno procjenjujeukupna vrijednost gra|evinskih radova.

Visoka cijena traljavog

formiranja vlasti

Priredio: ASIM METILJEVI]

VISOKA CIJENA BEZVLA[]A Marco Mantovanelli,{ef ureda Svjetskebanke u Sarajevu

VISOKA CIJENA BEZVLA[]A Marco Mantovanelli,{ef ureda Svjetskebanke u Sarajevu



Direktori Elektroprivrede BiH i BH gasa Amer Jerlagi} i Almir Be~arevi}

potpisali su predinvesticioni ugovor oisporuci plina za potrebe novog ter-mobloka u Kaknju ~ija bi izgradnja tre-

bala po~eti naredne godine. Rije~ je onovom termobloku u Kaknju snage 100megavata, koji bi proizvodio elektri~nu,ali i toplotnu energiju u koli~inidovoljnoj za toplifikaciju grada veli~ineZenice.

Dvije kompanije imaju vi{estrukiinteres za izgradnju plinske elektrane uKaknju. Elektroprivredi BiH takav jeobjekat potreban zbog pokrivanja ener-getskih pikova, odnosno za interventnu

proizvodnju elektri~ne energije za potrebe zeni~kog Arcelor Mittala, ali itr`i{ta u okru`enju u razdoblju kada jecijena elektri~ne energije na najvi{ojdnevnoj razini.

Na drugoj strani, BH gasu je takavobjekat potreban zbog pobolj{anjakomercijalnih uvjeta za uvoz plina.Plinovod od Rusije do BiH pla}a se posistemu puno za prazno, a kako BiHnajve}u koli~inu plina uvozi u tri zim-ska mjeseca, prosje~na cijena plinatokom cijele godine prili~no je nepo-voljna. Drugim rije~ima, kontinuiraniuvoz plina tokom cijele godine osjetno

bi oborio prosje~nu cijenu plina u BiH.I napokon, plinska termocentrala uKaknju stvara pretpostavku da se aktivi-ra pomalo zaboravljeni projekat izgrad-nje parovoda Kakanj - Sarajevo.

Pro{logodi{nji vanjskotrgovinski deficitBiH bio je najmanji u posljednjih nekoliko

godina. Iznosio je 5,7 milijardi KM, {to jeza pribli`no 1,2 milijarde KM manje negogodinu ranije. Pro{logodi{nji izvoz BiHdostigao je rekordnu razinu od 7,96 KM i

bio je ve}i za 2,5 milijardi KM nego godinuranije, dok se uvoz zaustavio na 13,61 mi-lijardu KM i bio je ve}i od uvoza u 2009.godine za 1,3 milijarde KM. Pro{logodi{nja

pokrivenost uvoza izvozom tako|er je bilarekordna - 52,1 posto, skoro 5 procenatavi{e nego 2009. godine.

U protekloj godini BiH je najvi{e izvozi-la u Njema~ku - 2,157 milijardi KM, a uvozi-la iz Hrvatske i Srbije - 3,4 milijarde KM.

Višestruka namjena plinske centrale

Rekordan rast izvoza BiH

STRATE[KI PROJEKATDirektor BH. gasa Almir Be~arevi} i direktor EPBiH Amer Jerlagi}

F o t o : M i l u t i n S t

o j ~ e v i }



tome da masakr u Srebernici nije bio pred-vidiv“, zaklju~uje Hartmann u pismu.

Ostaje, dakle, nejasno za{to je, ta~nogodinu dana nakon prvog vala napada, usli-

jedio novi napad koji neselektivno i nima-lo uljudno blati Carla Del Ponte a njen radu Tribunalu minimizira do te mjere da takvinapadi postaju uvreda za sve u BiH. Vidjeti

neprijatelja BiH u Carli Del Ponte,nazivati njezin rad u ha{kom Tribunalu“{teto~inskom politikom protiv BiH“ jeistovremeno smije{no i bespredmetno, a usvrhu dokazivanja takve teze instrumental-izirati i igrati se sa emocijama majki koje suu Srebrenici izgubile svoju djecu je,najblaè re~eno, amoralno. Da nije biloCarle Del Ponte i njezinih napora da segeneral R adislav Krsti}, biv{i zapovjednik Drinskog korpusa Vojske RepublikeSrpske, za zlo~ine po~injene u Srebrenici u

julu 1995. godine, osudi na 35 godinazatvora, nikada Sud pravde u Haagu,donose}i odluku o tu`bi BiH protiv Srbijene bi presudio ni to da je Srbija ipak

prekr{ila Konvenciju o genocidu time {tonije u~inila sve {to je bilo u njenoj mo}i dasprije~i genocid, a potom nije kaznila niti

predala po~initelje ha{kom Tribunalu. DelPonte je, kao svaki pravnik svijeta, prag-mati~no poku{avala na sve mogu}e na~ineuspje{no okon~ati su|enje Milo{evi}u istoga je pristala da Srbija dadne dokumente~iji }e dijelovi biti “zatamnjeni“ za javnost,no dostupni sudijama, odbrani i tuìteljima,ali i Sudu pravde. To {to bh. tim nije u~inioni{ta da ih na vrijeme dobije, nego se osla-njao na vjeru kako “cijeli svijet zna {ta sedesilo u Bosni“, za Sud nije zna~ilo ni{ta.Da je ìvio do kraja procesa, a to je stvar nakoju ipak Del Ponte nije mogla uticati, jer to odre|uje neko mo}niji od svih nas,Milo{evi} bi sasvim sigurno bio osu|en i ne

bi se danas Del Ponteovoj moglo imputirati“odsustvo strategije u najva`nijem procesukoji je po tuìteljstvo i Del Ponteovuzavr{io neslavno, smr}u Balkanskog kasa-pina“. Sve optu`nice za Srbiju i takozvanuRepubliku Srpsku Krajinu, optu`nice protivMilo{evi}a, Jovice Stani{i}a, Mom~ila

Peri{i}a, [e{elja, Marti}a, Babi}a... sveosim protiv @eljka Ra`natovi}a Arkana, podigla je upravo Carla del Ponte. Donjenog dolaska u Haag Srbija gotovo danije ni bila predmet zanimanja Tribunala. Aveliki doprinos u razumijevanju ulogeSrbije Tuìla{tvu je pruìla svojimdolaskom upravo Florance Hartmann. DelPonteova je Jovici Stani{i}u i FrankuSimatovi}u u optu`nici dodala zlo~ine kojesu nad srebreni~kim Bo{njacima u ljeto1995. godine po~inili pripadnici [korpiona .Ona je potpisala i optu`nicu protiv ~elnikahrvatskih Srba Gorana Hadì}a. Potpisala

je optu`nicu protiv R adovana Karadì}a,

kojeg se tereti za genocid, zlo~ine protiv~ovje~nosti, kr{enje zakona i obi~aja rato-vanja i te{ke povrede @enevskih konvenci-

ja iz 1949. godine, {irom BiH. Drugomoptu`nicom je pro{irena njegova odgovo-rnost za masakr u Srebrenici... Kona~no, uvrijeme dok je bila glavna tuìteljica,okon~ano je skoro pedeset procesa protivoptuènih za ratne zlo~ine, {to je sasvimdovoljno da ju se nazove uspje{nom.

BU\ENJE BRITANSKIH “SPAVAÂ“Jedan od razloga aktuelnih napada

na nju moglo bi biti to {to Del Ponteovojisti~e mandat {vicarske ambasadorice uArgentini, tako da je procijenjeno kako jeovaj trenutak savr{en za pokretanje medij-ske kampanje i priprema za podno{enjetu`be protiv nje. Zanimljivo je da }e tajslu~aj voditi, kako se tvrdi ovih dana,advokatski ured u Velikoj Britaniji, daklezemlji iz koje dolazi Nice. Imaju}i u viduda je Nice ve} ranije traìo anga`man naSudu BiH, mogu}e je da on ovaj na~in

poku{ava prona}i anga`man u na{oj zemlji jer se ba{ ne moè pohvaliti uspje{no{}u ugodinama nakon Tribunala. Sasvim jemogu}e, kako tvrde dobri poznavatelji pri-lika u i oko Haaga, da cijeli koncept medij-skih napada i spekulacija osmi{ljava

Geoffrey Nice sa svojom biv{om i

sada{njom suradnicom i istraìva~emNenom Tromp, uposlenicom Ureda tuìtelja, Edinom Be}irevi}, docenticom na sara

jevskom Fakultetu kriminalisti~kih naukaautoricom knjige Na Drini genocid (genocid na Drini je profesorica uìvo pratilna obalama Temze dok se godinamusavr{avala u Londonu), Fadilom Memi{evi}, predsjednicom Dru{tva za ugroène narode za BiH. Zbog toga shisteri~ni, neselektivni medijski napadi ntri organizacije koje se, kako tvrdMemi{evi}, ne zalaù za istragu uni{tenim predmetima ubijenih Srebreni~ana i koji {tite Carlu del PonteKona~no, iz cijele pri~e ne treba smetnuti n~injenicu da je mogu}e da se, nakon formiranja nove vlasti u BiH, pokrene pitanjsmjene Amira Ahmi}a, bo{nja~kog oficirza vezu u Haagu, za ~iji je rad nadleà~lan Predsjedni{tva BiH iz reda bo{nja~konaroda. Ahmi}, ina~e, od po~etka svomandata zastupa zvani~ne stavovTribunala koji tvrdi kako nije bilo nikakvnagodbe sa Srbijom. Kada je Carla DePonte u pitanju, o njoj najbolje svjedo~rezultati rada, optu`nice na kojima je radili presude koje su na osnovu njih dono{ene

Nije ni Del Ponte bezgre{na, ali s njom Haagu niti jedan ratni zlo~inac nije bi

spokojan. Od nje su zaista svi strahovali.



Knjigu Carle Del Ponte Lov: Ja i ratni zlo~inci napisao je Chuck Sudetic,Amerikanac hrvatskog porijekla, koji je zaNew York Times od 1990. do 1995.godine izvje{tavao o raspadu Jugoslavije ikrvavoj agresiji na BiH. Njegova prva knji-ga, Blood and Vengeance (1998.), svo- jevrsna kronika doìvljaja dviju bosanskihporodica u stolje}u nemira i previranja

koja zavr{avaju masakrom u Srebrenici,po~a{}ena je naslovom Notable Book New York Timesa, a The Economist , The Washington Post i Publishers Weekley nazvali su je Knjigom godine . Objavljivao je ~lanke u The Economist , Atlantic Monthly , Rolling Stone , Mother Jones ,Das Magazin i drugim ~asopisima. Od2001. do 2005. radio je kao analiti~ar

Tribunala za biv{uJugoslaviju. Po objavlji-vanju knjige Sudetic jekazao kako je sa DelPonte dugo razgovaraoi kod ku}e i za vrijemepauze za ru~ak ukancelariji. „Na to smododali izvode izdnevnika, prepisku idokumenta…Koriste}i taj materijalnapisao sam nacrtknjige, koji jegospo|a Del Ponteredigovala.”

ZA [TO JE KRIV CHUCK SUDETIC

Veliki američki novinar rat jeproveo o opkoljenom Sarajevu

MEMORIJALNI CENTAR POTOÂRISudbina Srebrenice bila je tema knjige Chucka Sudetica


Nastavak s 41. stranice



EKSKLUZIVNO IZ STAZBOURGA

POSLJEDNJE

UPOZORENJE ZABALKAN-EXPRESSIzvje{taj Dicka Martyja o trgovini organima digaoje Evropu na noge: na Balkanu vlada pravnihaos i dr`avni kriminal !!!

Parlamentarna skupština Vijeća Evropetokom zimskoga zasjedanja, koje je trajalocijele ove nedjelje, gotovo u potpunosti bila

je okupirana temama vezanim za postju-goslovenske države; Rezolucija koja jedonesena na temelju izvještaja o trgoviniorganima izvjestioca DICKA MARTYJAnajvažnija je, ali ne i jedina problematična,bolna tema koja opterećuje međusobneodnose i otežava integrisanje balkanskihzemalja u demokratski evropski prostor



sam autor rezolucije Dick Marty, dok su 19zajedno predloìli poslanici iz Albanije,Turske, Gruzije i Makedonije, i svi osim

jednog su odba~eni. Prihva}eno je jedino daubudu}e naslov izvje{taja bude: “Izvje{taj onavodima o nehumanom postupanju itrgovini ljudskim organima na Kosovu”.

BORBA ZA SADR@AJ REZOLUCIJEMarty je ina~e zahtijevao da se u Nacrt

rezolucije ubaci paragraf u kojem se traìrazja{njenje kompetencija Eulexa ili nekogdrugog me|unarodnog sudskog tijela kojem

je dat mandat da prati istrage, tako da njiho-va teritorijalna i vremenska jurisdikicja bude

priznata za sve zlo~ine povezane sa sukobomna Kosovu, dok se drugi njegov amandmanodnosio na promjenu paragrafa u kojem je

bilo navedeno {ta treba da urade “albanske

vlasti i administracija”. Marty je pozvaoalbanske vlasti da sara|uju sa Eulexom i

pruè podr{ku istragama oko logora nasjeveru Albanije, a administraciju Kosova dasura|uje sa Eulexom ili nekim drugimme|unarodnim tijelom koje ima mandat da

provodi istragu o zlo~inima. Zajedni~ki

amandmani koje su podnijeli zastupnici iAlbanije, Turske, Gruzije i jedna poslanica iMakedonije odnose se uglavnom na izbacvanje iz Nacrta rezolucije specifi~nih odrednica, kao {to su pominjanje klinike na albanskoj teritoriji, kao i rije~i “dokaz“ ili tvrdnjda postoje dokazi o zlo~inima.


EVROPSKA DIJAGNOZA ZA BALKAN

U Bosni i Hercegovini mnogi svjedoci upredmetima ratnih zlo~ina àle se da senjima ili ~lanovima njihovih familija prijetilo,ponu|en mito ili da su bili podvrgnuti zas-tra{ivanju, navodi se u izvje{taju izvjestiocaGardetta. Svjedoci koji su dobili pseudon-ime da bi prikrili svoj identitet, naprimjer,àlili su se na primanje poziva putem po{te.To ~ini mjere za{tite neu~inkovitim jer jelokalna zajednica u mogu}nosti saznati da je od te osobe zatraèno da svjedo~i, te dasu u mnogim slu~ajevima prekr{eni nalozio zabrani objavljivanje imena svjedokazbog ~ega niko do sada nije procesuiran.Izvjestilac tako|er navodi da je od sudije naSudu BiH saznao kako su klju~ni svjedoci

u dva slu~aja odbili svjedo~iti jer su sebojali odmazde. Tehni~ki, Dràvni sudBosne i Hercegovine savr{eno je opremlj-en za za{titu svjedoka tokom su|enja. Ali,naàlost, razina za{tite koja se pruà svje-docima ~esto je nedosljedna. BiH je potpis-nica brojnih me|unarodnih i evropskih kon-vencija o za{titi `rtava i svjedoka, a postojivi{e zakona, na dràvnoj i entitetskoj razini,koji se bavi njihovom za{titom, ali neke od

tih odredbi nikada nisu ni primijenjene.Op}enito govore}i, odredbe sadràne u timkodeksima i zakonima, ako se koristeispravno, mogu voditi ka dugom putuprema za{titi ìvota, sigurnosti i privatnostisvjedoka. “Me|utim, postoje mnogiproblemi njihove provedbe kako nadràvnom sudu tako i na entitetskojrazini”, navodi se u izvje{taju koji detaljnoopisuje sloènost pravosudnog sistema uBiH.

U rezoluciji o za{titi svjedoka od BiH setraì, bez odlaganja, provo|enje odredbinacionalne strategije za ratne zlo~ine,dono{enje zakona na temelju kojeg biSIPA mogla pruàti pomo} `rtvama u

sudovima {irom zemlje, te osigurati da ovaAgencija ima finansijsku i ljudsku podr{kuza podr{ku svjedocima tokom istra`nefaze, su|enja i nakon njega, i, najzad,osigurati uskla|ivanje sudske prakse. Ovapreporuka ukazuje na potrebu uspostaveVrhovnog suda ili davanja takvih ovlastipostoje}em sudu kako bi se osiguralapravna sigurnost za uskla|ivanjetuma~enja zakona.

BiH U IZVJE[TAJU IZVJESTIOCA GARDETTA

Sud BiH mora efikasnije štititisvjedoke i žrtve

DICK MARTY: “ Opoštivanju ljudskih pravase ne može pregovarati

jer ukoliko se bude

tolerisala suradnja organi-zovanog kriminala i poli-tičkih struktura, ugroženaće biti demokratskabudućnost čitave Evrope “

ZA[TITITI SVJEDOKE NA BALKANUJean-Charles Gardetto



Tako|e se traìlo brisanje onih dijelovarezolucije gdje je navedeno da ne postojidovoljna suradnja albanskih i kosovskihvlasti u istragama o ratnim zlo~inima. Jedanod podnositelja amandmana, evropski

poslanik iz Albanije Ilir Rusmani, poru~io je da se njegova zemlja zalaè za pokretanje ozbiljne istrage o svim optu`bama, ali on je tokom rasprave kazao kako smatra dakona~ni dokument rasprave mora izgledatidruga~ije: “Vrijedi poku{ati i pobolj{atirezoluciju, stvoriti dobru osnovu i dobruravnoteù, da bude manje kontroverzna, avi{e nepristrasna.“

UZNEMIRAVAJU]I PODACI O SUDBINISVJEDOKA NA KOSOVU

U su{tini, optu`be na ra~un Dicka Martyja,koje su se proteklih dana ovdje mogle ~utiod albanskih zastupnika, svode se na to da

je njegov izvje{taj propagandisti~ki, da mu je namjera nanijeti politi~ku {tetu pred-

stavnicima vlasti ~ije ga mi{ljenje nijeinteresiralo kad je posje}ivao Kosovo

rade}i na izvje{taju. Predstavnici Albanije ikosovskih Albanaca imali su namjeru broj-nim amandmanima na rezoluciju reala-tivizirati njen sadràj. Novinarima koji suizvje{tavali iz VE je data i knjiìca sa infor-macijama o nedavno odrànoj konferencijiu Pri{tini o neistinama i {teti koja jeAlbancima nanesena Martyjevim izvje-{tajem. Osim toga, delegacija organizacijaratnih veterana biv{e Oslobodila~ke vojskeKosova predala je generalnom tajnikuVije}a Evrope Torbjornu Jaglandu peticijusa oko dvjesto pedeset hiljada potpisnika

protiv navoda iz izvje{taja. Tako|er treba

52

EKSKLUZIVNO IZ STAZBOURGA

Istog dana kada je u Vije}u Evropeusvojena rezolucija i prihva}en izvje{tajDicka Martyja, britanski Guardian jeobjavio vrlo kompromitiraju}e navode za~elne ljude Kosova, iz tajnih dokumenata

NATO-ove misije na Kosovu (KFOR) iz2004. godine. U njima se premijer KosovaHashim Tachi pominje kao “krupna riba” uorganiziranom kriminalu, (koji je nakonrata na nasilan na~in preuzeo kontrolu nadilegalnom trgovinom heroinom), a kao nje-govu “sivu eminenciju”, “{efa iz sjene” bri-tanski list navodi ime Xhavita Halitija,biv{eg {efa logistike OVK, jednog odvode}ih ljudi u Demokratskoj stranciKosova i ~lana Predsjedni{tva Skup{tineKosova. Svoje “poslove” (prostituciju,{verc oru`ja, droge…), prema Guardianu ,obavlja iz hotela Grand u Pri{tini, a svije-

tom putuje s la`nim paso{om jer se nalazina listi traènih osoba u nekoliko zemalja,uklju~uju}i i SAD. Haliti je prozvan i uizvje{taju Dicka Martyja, a on je demanti-rao sve optu`be koje mu se stavljaju nateret. Nakon usvajanja rezolucije, grupinovinara je kazao da je razo~aran zbogtoga {ta se danas desilo u Vije}u Evrope,ali da je to za njega, ipak, bilo predvidivo.Haliti kaè kako ~lanovi nekih delegacijanisu ~ak ni ~itali rezoluciju za koju suglasali. Kazao je }e kosovske vlasti i njeneinstitucije sura|ivati u istrazi Eulexa otrgovini organima na Kosovu. Haliti je

rekao da Pri{tina traì da Marty i drugipredaju konkretne dokumente Eulexsukako bi ta misija EU-a pokrenula istragu zaoptu`be koje i njega terete.

KOSOVSKE NELOGI^NOSTI

Xhavit Haliti teške optužbe lista“Guardian” bezbrižno demantirao uStrasbourgu


SVJEDOCI U NEVOLJI:Pomenimo još nekolikoprimjera sa čime sesuočavaju svjedoci -iskustvo žene iz BiH kojase vraćajući sasvjedočenja protivoptuženog Dragoljuba

Kunarca, u avionu zatičepored njegovog branitelja,ili slučajeve kadazaštićeni svjedoci u BiHdobijaju poštom na svojeime i prezime poziv nasuđenje

TURSKO PRISUSTVONA NAJVI[EM NIVOUPredsjednik Turske Abduhal Gull iministar vanjskih poslova Ahmet Davutoglu

INDIREKTNOPROZVAN ZA ZLOÎNEHashim Tachi biv{i i vjerovatnobudu}i premijer Kosova



pomenuti da je izvje{taj izazvao velikiinteres kod brojnih evropskih poslanikauznemirenih navodima koje on donosi.

Tokom svog izlaganja u Parlamentarnojskup{tini VE Marty je izme|u ostalogkazao da njegovi svjedoci “nemaju ni{ta saSrbijom”, ali se pla{e i ne veruju pravosu|una Kosovu, gdje je, ina~e, situacija saza{titom svjedoka “skandalozna”. O tomeupravo govori izvje{taj koji smo ranije

pomenuli: “Za{tita svjedoka kao temelj za pravdu i pomirenje na Balkanu”, koji je sas-tavio izvjestitelj Jean-Charles Gardettoiz Monaka. Svjedoci iz svih zemalja neka-da{nje Jugoslavije su nedovoljno za{ti}eni,ali najvi{e su ugroèni na Kosovu, gdje ~ak i ne postoji zakon o za{titi svjedoka, nitiima advokata, tuìtelja, sudija koji bi se pri-hvatili u~e{}e u procesima za ratne zlo~inei organizirani kriminal, upozorava se u

ovom izvje{taju. “Postoje}i sistemi ne dajuvijek dovoljnu za{titu licima koja su pozvana da pred sudovima dràva (Balkanasvjedo~e u vezi sa ratnim zlo~inima i organiziranim kriminalom. Posljedice svi{estruke - otkrivanje identiteta za{ti}enisvjedoka u Hrvatskoj, prijetnje zastra{ivanja svjedoka u Bosni Hercegovini, ubistva svjedoka na Kosovuo~i samog svjedo~enja”, navodi izvjestilaGardetto. U Srbiji, recimo, jedinica zza{titu svjedoka radi pod okriljemMinistarstva unutarnjih poslova, a postojzahtjevi da bude premje{tena u ministarsvo pravosu|a kako bi radila nezavisno o

policije. De{ava se da u njene redove budregrutovani i biv{i pripadnici zloglasniCrvenih beretki, kao i ljudi koji odajdijelove svedo~enja za{ti}enih svjedokaIako je situacija najgora na Kosovu, gdje n

postoji zakon o za{titi svjedoka, u drugidràvama gdje on postoji ~esto se ne prim

jenjuje. Izvjestilac je tokom rada

izvje{taju u zemljama nekada{nje Jugoslavijrazgovarao sa ljudima, me|u kojima snajbrojniji biv{i pripadnici vojnih i policijskih snaga, koji su mu kazali da szastra{eni, jer ih, kao svjedoke, smatrajizdajnicima. Pomenimo jo{ nekoliko prim

jera sa ~ime se suo~avaju svjedoci - iskustvène iz BiH koja se vra}aju}i sa svjedo~enj

protiv optuènog Dragoljuba Kunarca, avionu zati~e pored njegovog branitelja, islu~ajeve kada za{ti}eni svjedoci u BiH dob

jaju po{tom na svoje ime i prezime poziv nsu|enje. U Crnoj Gori je ilustrativan slu~aSlobodana Pejovi}a, klju~nog svjedoka

procesu za kidnapovanje Bo{njaka 199godine kojeg danas trebaju {tititi oni protikojih svjedo~i. Na Kosovu, Jedinicu zza{titu svjedoka osnovao je 2003. godinUNMIK, ali ona zapravo nikada nijfunkcionirala, a isti je slu~aj sa jedinicomkoja sada postoji pod Eulexom “koja pati omanjka kadrova”. “Vlasti (na Kosovuotvoreno priznaju da je nemogu}e organizirati su|enja kada je rije~ o osjetljivimslu~ajevima koji se odnose na ratne zlo~injer je nemogu}e na}i sudije, tuìtelje advokate na Kosovu koji bi prihvatili da trade...”, navodi se izme|u ostalog u ovom

izvje{taju.Gardetto navodi primer su|enja R amushu Haradinaju, nekada{njem liderOVK, optuènom za ratne zlo~ine kojeg jHa{ki tribunal oslobodio 2008. godinnagla{avaju}i u presudi da je imao te{ko}a d

prikupi svedo~enja stotinu svedoka od kojisu 34 bili za{ti}eni. On je, na temelju sviinformacija koje je skupio rade}i na ovomizvje{taju, pozvao zemlje ~lanice Vije}Evrope da pomognu uspostavljanje za{titsvjedoka na Kosovu tako {to }e pomo}i u njihovom preseljenju sa Kosova. Po njemu, zsvjedoke ostanak na Kosovu nije mogu}.


EVROPSKA DIJAGNOZA ZA BALKAN

Na plenarnom zasjedanju Parlamen-tarne skup{tine VE govorili su predsjedni-ci Turske Abdullah Gul, te Srbije BorisTadi}, a nakon izlaska ovog broja SB,Skup{tini }e se obratiti i predsjednikRumunije Traian Basescu kao i albanskipremijer Sali Berisha. Na programu zim-skog zasjedanja je i rasprava o pravu novi-nara na za{titu svojih izvora, a po hitnompostupku uvr{tene su rasprave o poloàjukr{}ana u Iraku i drugim regijama gdje im je sigurnost ugroèna te o Bjelorusijinakon predsjedni~kih izbora. U Parla-mentarnoj skup{tini Vije}a Evrope dele-gaciju BiH su ~inili Azra Hadìahmetovi},Mladen Ivani} i Milica Markovi};Markovi}ka i Ivani} su se uklju~ili u debatuoko Martyjevog izvje{taja. Treba podsjetitida je Ivani} ranije u vi{e navrata upozo-ravao da bi BiH mogla ostati bez svojihpredstavnika na budu}im zasjedanjimazbog toga {to jo{ uvijek nije provela pre-sudu Evropskog suda za ljudska prava.

BH. DELEGACIJA

Posljednji letbosanskohercegovačkihparlamentaraca

BALKANPOD LUPOMParlamentarna

skup{tina Vije}a Evrope

BALKANPOD LUPOMParlamentarna

skup{tina Vije}a Evrope

ÊKAJU]I SMJENUU DELEGACIJI BiH

Mladen Ivani}



Liban je ponovo na ivici gra|anskograta. Demonstracije traju ve} dani-ma i te{ko da bilo ko moè pred-vidjeti kako }e zavr{iti najnovijakriza koja je po~ela nakon {to je

tuìla{tvo UN-ovog Specijalnog tribunalasa sjedi{tem u Haagu objavilo da su na

potvr|ivanje predali prvi optu`nicu nakonskoro {est godina raznih istraga.

Iako se jo{ uvijek ne znaju imenaoptuènog ili optuènih, pretpostavke su da

bi to mogao biti neko iz Hezbolaha, mili-

tantne partije koja ima svoje predstavnikena svim nivoima vlasti u ovoj zemlji, i kojaotvoreno napada Tribunal i poziva na

bojkot i prekid saradnje s njim.Strani dopisnici u Libanu tvrde da bi

postoje}a kriza mogla eskalirati nasiljemkakvo je posljednji put zabiljeèno 2008.godine, kada je ubijeno oko 100 ljudi azemlja bila na ivici gra|anskog rata. Istog

se pla{e Libanci. Hanin Ghaddar, uredniconline publikacije NOW Lebanon, kaè d

je strah jedina stvar u kojoj su svi gra|an

ove duboko podijeljene zemlje ujedinjeni ovom trenutku.

GODINE NEPRAVDEBiv{i libanski premijer R afik al Hariri

22 osobe u njegovoj pratnji ubijeni su 14februara 2005. godine u eksploziji auto

bombe. Eksplozija je bila tako razorna da smogla ~uti u svakom dijelu Bejruta


LIBAN, ISKU[ENJA, STRAHOVI, NADE

Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]

Rad Specijalnog tribunala za Liban uzrokuje već godinama tenzije u toj zemlji.Najava da je na potvrđivanje predata prva optužnica nakon skoro šest godina

istrage dovela je zemlju na ivicu novog građanskog rata; dok se posljednjih danatalas građanskih pobuna širi arapskim svijetom, naša novinarka istražila je

socijalne i pravne posljedice “internacionalizacije” libanske tragedije

HEZBOLAH NAOPTU@ENI^KOJ KLUPI

Gra|ane Libana ujedinjuje i povezuje jedino strah od novoga rata

UN-ov SPECIJALNITRIBUNAL ZA LIBAN U HAAGU

Prva optu`nica podignuta je nakonskoro {est godina istraga



Identifikovali su ga po zlatnom vjen~anom prstenu na ugljenisanoj ruci. Nakon atenta-ta uslijedili su protesti i nove podjele unutar ionako duboko podijeljene zemlje. Ovog

puta gra|ani su se podijelili na pristalice pokreta “8. mart” i pokreta “14. mart”. U prvu grupu spadaju oni koji su prosirijskiorijentisani, {to zna~i da su i za Hezbolah.Pristalice pokreta 14. mart podràvajunezavisnost Libana, a predvodi ih SaadHariri, donedavno premijer, i imaju sna`nu

podr{ku Zapada, naro~ito SAD-a.

Hanin Ghaddar je pristalica pokreta 14.mart i podràva premijera Haririja. U ne{tovi{e od trideset godina koliko ima, Hanin je

preìvjela tri rata, od ~ega je jedan trajao 15godina. Ro|ena je kao {iit, ali ne èli da seidentifikuje kao pripadnica nijedne grupe uovoj zemlji, {to predstavlja veliki problem.U braku je sa kr{}aninom, te je potamo{njim zakonima njeno dijete iste vjerekao i otac. Zakoni nalaù da njena djeca nemogu naslijediti ni{ta od nje zato jer je onadruge vjere. Zbog toga, ako bude èljela daim ostavi u naslije|e neku imovinu, prvo }emorati da je proda, vjerovatno svom

suprugu ili nekome u njegovoj porodici, itek oni to mogu prenijeti na njeno dijete.“Ako ne èlite da pripadate nijednoj grupi,jednostavno kao da vas ni nema u Libanu”,kaè Hanin.

U ovoj zemlji je sve podijeljeno po sek-tama, a unutar sekti na politi~ke frakcije, i

jedini na~in da ìvite jeste da se uklopite u jednu od grupa. Iako komuniciraju me|u-sobno, gra|ani koji pripadaju razli~itimsektama ìve u strogo odvojenim ~etvrtima.Mije{ani brakovi, kakav je onaj u kojem je

Hanin, nisu tako ~esti. Rafik Hariri je svimljudima koje èle iza}i iz tih ~vrstih okviradavao nadu. Zato je njegovo ubistvodoga|aj za koji mnogi kaù da ih je vi{e

pogodio nego ijedan rat.Tuìla{tvo UN-ovog Specijalnog tri-

bunala je 17. januara ove godine napokon predalo na potvr|ivanje optu`nicu koja seveè za atentat. Vi{e podataka o tome ko ikoliko osoba je optuèno, moglo bi se znatitek za {est do deset sedmica kada, i ako,

bude potvr|ena i ako Tribunal ne doneseodluku da optu`nica ostane tajna dohap{enja ili po~etka procesa. Registrat

Specijalnog tribunala je najavio da, ukolikoptu`nica bude potvr|ena, prvo su|enjmoè po~eti ve} u jesen ove godine, ~ak ako optuèni ne budu uhap{eni, s obziromda, za razliku od drugih me|unarodnih tr

bunala, ovaj ima mogu}nost su|enja odsustvu.

Me|unarodni, ali i dio medija Libanu, spekuliraju da bi optuèni mog

biti pripadnici Hezbolaha, koji ve} godnama rade na opstruiranju istrage i samoTribunala. Sami lideri Hezbolaha s

svjesni ovoga i pro{le godine su objavisli~ne informacije, pozivaju}i vlasti (kojfinansiraju 49 posto budèta Tribunala) d

prekinu saradnju. Sam tribunal su nazvaizraelsko-ameri~kom urotom protiv Siriji Hezbolaha. No tada{nji premijer SaaHariri, sin ubijenog Rafika, nije pristao novu ucjenu. Po~etkom godine, neposredno prije nego {to je tribunal objavio informaciju o optu`nici, vladu je napustilo 1ministara bliskih Hezbolahu. Saad Harir

je objavio da }e se ponovo kandidirati nmjesto premijera, me|utim {anse su mu startu male jer je Hezbolah rekao da g


KORAK DO DNA

MASOVNE DEMONSTRACIJE: Nakon što je objavljeno da je predata optužnica napotvrđivanje, na stotine ljudi izašlo je na ulice gradova širom Libana, neke škole su

zatvorene, te je pojačano prisustvo policije, ali i vojske



ne}e podràti ako on nastavi podràvatiTribunal.

U ponedjeljak, 24. januara, potpunoneo~ekivano, Hezbolah je odlu~io dati svogkandidata za premijera, biznismena NajibaMiqata, kojeg podràva Sirija i koji jedobio podr{ku predsjednika. Njegovoimenovanje vjerovatno zna~i kraj podr{keistragama i Tribunalu.

ISTRAGE I OPSTRUKCIJE Na~in rada Tribunala, i prije njega UN-

ove misije pa Komisije za istragu (na ~ijem~elu je do dolaska u MKSJ bio SergeBrammertz), nisu dali puno razloga za pov-

jerenje gra|anima Libana, koji i pored toga polaù puno nada u pravdu. Komisija jeosnovana 2005. godine, neposredno nakonsamog atentata. Godine dana kasnije,Vije}e sigurnosti UN-a je pro{irilo mandatovog tijela daju}i mu nalog da istraè nesamo Haririjevo ubistvo nego i jo{ 14 aten-tata na politi~are, novinare i ~lanove obav-

je{tajnih slu`bi, koji su po~injeni u perioduod 2004. do 2006. godine. Tribunal je osno-van na inicijativu samih Libanaca i SaadaHaririja, 2007. godine, ali je zvani~no

po~eo sa radom u martu 2009. Do sada je potro{eno oko 200 miliona dolara. Tribunalima 11 sudija (~etiri iz Libana) oko 300uposlenika, press slu`bu, outreach, pritvor -sku jedinicu…, ali ne i optuène. Na nje-govom ~elu je sudija Antonio Casese, koji

je nekada bio na ~elu Tribunala za biv{uJugoslaviju, u kojem je radio i veliki dioosoblja. Tuìla{tvo vodi Kana|anin DanielBellemare.

Od samog po~etka desilo se niz gre{aka,curenja informacija, a proces traje tolikodugo da mnogi postavljaju pitanje smisla

postojanja institucije. Spekulacijama imanipulacijama radom Tribunala uveliko

pomaè zatvorenost institucije koja jedvada daje neke informacije, sli~no kao {to jeradio MKSJ prvih godina. Pro{le godine uoktobru ameri~ka TV mreà CBS objavila

je veliko istraìvanje o cijeloj istrazi i onom{to je prati od po~etka. Iako su imali nadesetine sagovornika, tek rijetki su pristali

stati pred kamere u strahu od odmazde.CBS otkriva da je istraga mogla bitiokon~ana mnogo prije. Do{li su i do

podataka da je ve} u godini nakon atentatamladi policajac Wissam Eid u Libanu uspiosam razviti sistem kojim je identifikovaosve telefonske brojeve koji su bili kori{tenina dan ubistva u neposrednoj blizini vozila

u kojem je bio premijer Hariri. Eid je

rezultatima istrage obavijesti UN-ovkomisiju koja je radila uporedo s njim. U po~etku mu nisu vjerovali, kasnije su ipavidjeli da se mogu pouzdati u njegovistragu i da je vi{e otkrio nego oni, no Hezbolah je shvatio da je Eid na dobrom

putu. Prvo su ga upozorili da ne istraùjtelefone, da bi u februaru 2008. godine Ei

bio ubijen na isti na~in kao Hariri. Papikoje je predao Komisiji misteriozno su szagubili, da bi godinama poslije bil“slu~ajno” prona|eni.

Slu~aj mladog policajca Eida nije bi jedini u kojem su rezultati istrage procuril

U nekoliko navrata su u medijima emitovani audio snimci sa saslu{anja, izme|ostalog i saslu{anja Saada Haririja u kojemon optuùje Siriju za atentat na svog oca.

Nakon {to je objavljeno da je predatoptu`nica na potvr|ivanje, na stotine ljudiza{lo je na ulice gradova {irom Libananeke {kole su zatvorene, te je poja~ano prisustvo policije, ali i vojske. Demonstracijsu postale jo{ è{}e nakon {to je Hezbolaobjavio ime svog kandidata za premijerskfunkciju.

“Mi nemamo ni{ta drugo osim taj tribunal sada. Ja moram da mu vjerujem. Mo`d

razumijem za{to im treba tako puno vremena da ne{to urade. Uni{teno je puno dokazapro{lo je dosta vremena... Ali, nama trebaju optu`nice. Ako je ne bude uskoro, bit }to veliki problem. Nama treba bilo {ta da sodmaknemo od ubistava i ratova i da krenemo naprijed”, kaè Hanin za SlobodnBosnu .

Sude}i prema trenutnim doga|ajima sv{to ostaje Hanin i ostalim gra|animLibana jeste da ~ekaju kada }e drugdonijeti odluku koja ce odrediti njiho

budu}i ivot, {to zna~i Amerika, FrancuskaIzrael, Sirija, UN... Svi samo ne Libanci.


LIBAN, ISKU[ENJA, STRAHOVI, NADE

Hezbolah, u doslovnom prijevoduBoìja partija, {iitska je militantna politi~kagrupa sa sjedi{tem u Libanu. Finansijski ihpomaù Sirija i Iran. U arapskim zemljama~esto je predstavljen kao pokret otpora.Neke zemlje, me|u kojima su SaudijskaArabija, Egipat i Jordan, osu|ujuHezbolahove akcije, dok ih SAD-a, VelikaBritanija, Egipat, Izrael i Australija svrsta-

vaju u teroristi~ke organizacije.Hezbolah se pojavio prvi put 1982.

godine, nakon izraelske invazije na Liban.Lideri su bili inspirisani djelovanjem ajato-laha Homeinija, a njihovo vojno krilo suobu~avali iranski gardisti. U po~etku malanaoruàna grupa, prerasla je u ogromnuvojnu organizaciju koja ima zna~ajnu poli-ti~ku mo} na Bliskom istoku.

UCJENE I ULTIMATUMI “BO@IJE PARTIJE”

Militantni čuvari “privremenog mira”

STRAH OD IZBIJANJANEREDA: Strani dopisniciu Libanu tvrde da bipostojeća kriza moglaeskalirati nasiljem kakvo

je posljednji putzabilježeno 2008. godine,kada je ubijeno oko 100ljudi a zemlja bila na ivicigrađanskog rata

GRA\ANI LIBANA UJEDINJENI U STRAHUHanin Ghaddar,urednica onlinepublikacije NOW Lebanon



Kada se uzanim putem pro|esjeverno od Vare{a, lijevom sestranom ceste po|e za kraljevskigrad Bobovac. Desno kroz~uvenu pe}inu Stijene, prije

~etrdesetak godina pro{irenu kako bi kroznju mogli prolaziti i automobili. Prije godi-nu-dvije dana u njoj su otkriveni fascinan-tni artefakti o ìvotu pe}inskog ~ovjeka naovim prostorima, njegov pribor za rad, lov i

kuhanje, ali i lobanje i ostaci kostiju pe}inskog medvjeda. Iza{av{i iz pe}ine,

penjemo se na planinu Zvijezda, dvadese-tak kilometara kroz gustu borovu {umu,otpola i izlokanim makadamskim putem.Cilj su nam majdani u O}evijama, selu~uvenih vare{kih kova~a. Na ulazu uO}evije stoji obnovljena {kola. I u njojsamo jedna u~enica. Zbog male MihaeleJozelji} svaki dan u~iteljica potegne izVare{a kako bi Mihaela nau~ila sve ono {tose u prvim razredima osnovne {kole u~i.Kamo }e dalje na {kolovanje ne zna ni ona.

Njen brat Draèn zna {ta }e raditi do krajìvota. Draèn je najmla|i i, kako sad

stvari stoje, posljednji kova~ u O}evijamaSa Draènom }e se, ukoliko se njegovimstopama ne odlu~e krenuti i njegovi potomci, ugasiti tradicija duà od pet stolje}atradicija vare{kih kova~ija i njihovih majdana.

BAT PORODICE JOZELJI]Kova~ije, kako ih zovu u O}evijama

stolje}ima su stara tradicija a podaci ka`kako se u Vare{u èljezo obra|uje ve} hilja


IZME\U ÊKI]A I NAKOVNJA

Vare{ke kova~ije i majdani, tradicija stara 600 godina

KOVAÎ

SVOJESRE]E

Na planini Zvijezda, u bliziniVareša, nalazi se jedinakovačnica u Evropi u kojoj se

još uvijek željezo obrađujena isti način na koji se

kovalo u srednjem vijeku;naši reporteri posjetili sukovačnicu porodiceJOZELJIĆ u selu OĆEVIJE,dvadesetak kilometaraudaljenu od Vareša, kojuUNESCO želi proglasitikulturno-historijskim

spomenikom

Pi{e: NEDIM HASI]Foto: MARIO ILIÎ]



dama godina. Vare{aci su ga izra|ivali zarimske legionare a o njihovim je alatkama

austrougarski geolog Fridrich Katzer pisaokao o “biseru gvozdenog obrta u Evropi“.Svojim su proizvodima vare{ki kova~isnabdijevali Mleta~ku Republiku, ali ivojnike Otomanskog carstva. Stoga jeVare{, kako se tvrdi u nekim zapisima, zbogmajstorluka svojih kova~a bio oslobo|endanka u krvi. Kako prije nekoliko stolje}atako i danas, potomci porodice Jozelji} usvojoj kova~iji i dalje obra|uju èljezo naisti na~in na koji su to radili njihovi preci.Stara kova~ija naslonjena je na slap, ~ijavoda pokre}e vodenicu i nekoliko stotinakilograma teàk ~eki} u kova~nici kojim se

ravnaju vreli komadi èljeza. Naj~uvenijinjihovi proizvodi su sa~ i peka. “Ovo {to

sada gledate u na{oj radionici isto je kao iprije nekoliko stotina godina“, pri~a MijoJozelji}. “Tradicija kova~ije se u na{ojporodici prenosi s koljena na koljeno.Koliko znam i kako su meni pri~ali stari,Jozelji}i ovdje rade ve} 500 godina. I uvi-jek smo svi bili kova~i, niko se nije baviodrugim poslom.“ Pored Mije i njegovogsina Draèna, u kova~iji radi i njihov stricAnte. Njih su trojica posljednji od Jozelji}akoji su ostali baviti se ovim te{kim poslom.I novca je sve manje, Draèn i Mijo u prolje-}e i ljeto moraju i}i sve dalje od Vare{a,nekada ~ak i do Dalmacije kako bi prodali

svoje peke i alatke. “Na{a peka ili sako{taju oko sto maraka i sve ih je teè pro

dati, iako su u kompletu i iako su takizra|eni da }e nadìvjeti svakoga ko ikupi. Danas je na trì{tu puno nekvalitetniproizvoda, ali ljudi uzimaju jer nemajpara. Na{a je motika deset maraka, a nekada je bila jedna motika jedna dnevnica“

pri~aju nam Jozelji}i. Iz njihove radionicizlaze potkovice, lopate, motike, raonica{ovi, trnokopi. Motike imaju svoja imenanadjenuta po mjestima u kojima su snajvi{e prodavala. I to ne samo u Bosnnego i u zemljama biv{e Jugoslavije, ali i uAlbaniji, Turskoj, Egiptu... pa sve do IndijeIpak, peke i sa~evi su i ina~e glavn


POSLJEDNJI VARE[KI KOVA^

MIJO, DRA@EN I ANTE JOZELJI]Posljednji kova~i na

planini Zvijezda

TRADICIJA VARE[KIH KOVAÂ

Kova~ija porodice Jozelji} uselu O}evija jedinstvena je u

Evropi jer se u njoj i danasèljezo kuje na isti na~in kao

prije {est stolje}a

DRVENI BATMijo Jozelji} i danas kuje

drvenim ~eki}emnapravljenim prije

nekoliko stotina godina



proizvodi trojice Jozelji}a. Njihove majsto-rske ruke vrelo èljezo kuju prvo podvelikim, drvenim ~eki}em kojeg pokre}evoda sa slapa, ispod njihove vodenice. I svisu u dlaku istih dimenzija i kvaliteta, kao dadolaze sa kakve pokretne trake. “Samo za

jednu motiku mora{ dvanaest puta grijatièljezo“, poja{njavaju nam. “Prvo se uzmekomad èljeza, pa se ono iskuje u oblik kojinam treba. Starom ru~nom ma{inomizbu{imo rupe i onda na kraju slijedi finaobrada“, kaù Jozelji}i koji u proljetnimdanima, kada najvi{e pripremaju svoje

proizvode, u kova~iji provode i po 12 sati.A proces proizvodnje isti je ve} stolje}ima.

POSLJEDNJIVARE[KI MAJDANI

Kova~nica je naslonjena na slap ~ijavoda pokre}e te{ki bat, nasa|en na drvenu

polugu, kojim se ravna komad èljeza. Batima nekoliko brzina, voda te~e brè ilisporije pa tako Mijo i Draèn usmjeravajuritam svojih kova~kih ~eki}a prema brzinivodom pogonjenog bata. Kraj njihovekova~nice je izgra|ena i mala elektri~nacentrala koju tako|er pokre}e slap.“Postavili su je po~etkom ‘50-ih godinapro{log stolje}a. Tada je cijeli ovaj krajimao struju. Ali tada je bilo i ljudi, {kola jebila puna djece. Danas ovdje nema vi{e od70 ljudi. Razi{li se, ima nas svuda, ~ak i poAustraliji“, pri~a Mijo, koji se ve} ratne1994. godine vratio u svoju O}eviju.

Prema dostupnim historijskim podaci-ma, O}evija se prvi put spominje 1485.godine, o ~emu svjedo~i i tabla postavljenana ulazu u ovo selo. O tome je li u kraju

bilo iskopavanja èljezne rude, mi{ljenja su podijeljena, mada su u okolini, na lokalite-

tu Bukvice, prona|eni tragovi starihrudarskih jama. Nakon {to je Austro-Ugar-ska monarhija uspostavila svoju vlast una{oj zemlji, majdani se zatvaraju a uVare{u se 1891. godine pravi prvaèljezara. Jedini majdani koji su nastaviliraditi bili su oni u O}eviji. Izme|u 1862. i1867. godine u cijeloj Bosni je bilo 127majdana, a od toga u Vare{u 15 s 90 radni-ka a u O}eviji sedam majdana s 28 radnika.“Danas je ovaj zanat gotovo izumro, imanas jo{ samo nekoliko koji smo nastaviliraditi na stari, srednjovjekovni na~in“,

pri~aju Jozelji}i. Dràva nikada nije

poduzela korake da se kova~ija za{titi, daim se na neki na~in obezbijedi zdravstvenoili penziono osiguranje. “Sada je malobolje, donedavno smo pla}ali isti porez kaovlasnici supermarketa, sada su nam topromijenili, pa moèmo nekako izdràti“,kaù. Pro{log ljeta posjetili su ih pred-stavnici UNESCO-a, koji su im kazali kako}e u~initi sve {to je u njihovoj mo}i da senjihova kova~ija i zanat stave pod za{tituove institucije kao kulturno-historijskispomenik. Njihovu kova~iju su i lokalnituristi~ki radnici uvrstili u svoju ponudu,iako stranci ve} godinama dolaze u

O}eviju, dive}i se njihovom zanatu. “Slasmo peke i sa~eve ~ak i u Australiju, tamsu ih ljudi kupovali, ali moramo na}i nekdrugi na~in da ih prodajemo. Na kraju namje skuplja po{tarina od sa~a“, pri~a Mijo“Evo, spremili smo dvadesetak tava, ru~n

ra|enih sa kovanom dr{kom. Ljetos je selo sa prijateljima dolazio neki Nijemacgledao {ta radimo i svidjelo mu se. Kupio jdosta stvari, a naru~io je da mu izradimtave. Sad samo da smislimo kako }emo mih poslati u Njema~ku“, poja{njava

pokazuju}i nam na tave te{ke nekolikkilograma. Iz Op}ine su obe}ali kako }e pukoji od Vare{a vodi prema selu ovoga ljet

biti upotpunosti asfaltiran, tako da bi turistkoji idu u posjetu Bobovcu mogli svratiti u O}eviju. A put zna~i i nadu da se ovazanat i kova~ija, stari pet stotina godinane}e ugasiti sa Draènom, najmla|im o

Jozelji}a. “Dolaze ljudi, gledaju {ta radimopitaju kako se radi, ~ude se kova~iji. Alniko ne èli vi{e da se bavi ovim poslomLjudi idu dalje po svijetu, traè kruha sebisvojim porodicama. Ali mi se ne damoradi}emo ovo jer ni{ta drugo ne znamo, nièlimo raditi“, kaù nam Jozelji}ispra}aju}i nas iz O}evija. “Ali se i nadamda }e mo`da dràva u~initi ne{to da skova~ije za{tite, makar i za turiste jeznamo da ljudi koji do|u ovdje uìvati prirodi i ~istom zraku, odu ku}i odu{evljeni ispunjeni nakon posjeta kva~iji. A to seprizna}ete, te{ko moè i~im platiti.“


IZME\U ÊKI]A I NAKOVNJA

O]EVIJA, ZVIJEZDA PLANINA 1. Anto Jozelji}, najstarijikova~; 2. Slap i drveni bat ukova~iji; 3. Ru~no ra|enetave za kupce iz Njema~ke;4. Stara vodenica je diomanufakture porodiceJozelji}; 5. Selo O}evija jeve} stolje}ima centarkova~kog zanata

1.

4..

5.

2..

3.



Luda ti si, moja mila majko!/ Da si mi ga i triput rodila/ Ja ga ne bih ovliko àlila/ Ko {to àlim tu|ina junaka./ Ja ga ne}u ste}i dovijeka! Kao {to iz ove pjesme pone{tosaznajemo o ènskoj strani rata, tako i izdrugih tekstova saznajemo o dru{tvenomìvotu èna, njihovim preokupacijama, o

kulinarstvu, odràvanju cvjetnih ba{ti,o higijenskim navikama, kori{tenjukozmeti~kih preparata, odijevanju, ali i onjihovim razmi{ljanjima, ~e`njama, ambi-cijama. Pored ènskog ìvota, saznajemomanje poznate stvari o gradu op}enito:zanimljiv je naprimjer podatak iz teksta his-tori~arke Behije Zlatar da je na lokalitetu AtMejdan u {esnaestom vijeku postojao trg nakojem su se prodavali robovi (uglavnomnemuslimanko stanovni{tvo dovo|eno sa

pohoda iz susjednih zemalja) ~ija je cijena bila od 1.200 do 6.600 ak~i. Ropstva je bivala oslobo|ena èna koja bi sa svojim

gospodarem dobila dijete.Interesantan je i podatak iz

teksta etnologinje Zoriceêrnjavski-Janji} da jenekada{nje Sarajevo ima-lo vinograde i njive bo-stana, o ~emu svjedo~eneki toponimi koji suse zadràli vijekovimaiako ni vinograda ni

bostana vi{e nema.“Uprkos lijepom nazivunekada{nja Karanfil-maha-la na Gorici bila je na lo{em

glasu zbog bludnica koje su tuìvjele”, kaè se u ovom tekstu iz

kojeg tako saznajemo jo{ jedankoristan detalj iz pro{lostigrada.

Dolazak Austro-Ugarskemonarhije u Bosnu i Herce-govinu prati otvaranje ve}eg

broja {kola, uvo|enje novihnavika i obi~aja. Staka Sken-

derova, Miss Irby, Laura PapoBohoreta samo su neke od obra-

zovanih èna i prosvetiteljki ~iji su

tekstovi tako|er zastupljeni u knjizi Sve bizemlje za Saraj’vo dala . Prva èna ljekakoja je do{la u na{u zemlju Poljakinja jTheodora Krajewska (o toj marljivoj neustra{ivoj èni koja se godinama brinulza zdravlje èna i djece u bosanskimgradovima i selima SB je ranije op{irn

pisala). Dragana Toma{evi} u svojoj knjizdonosi odlomke iz dnevnika doktoricKrajewske, ali i tekst knjièvnice i novinarke Betty Brod, koja je poljsku doktoric

posjetila u sarajevskoj ordinaciji i o tomnapisala tekst. U tekstu iz 1901. Betty pi{e“Bila sam najugodnije dirnuta li~no{}gospo|e Krajewske. Ona je vitka plavu{agipka i draèsna u svojim kretnjama i ni{tnije izgubila od svoje ènstvenosti za kojneka posve pametna gospoda strahuju takjako, uprkos tome {to ona devet godina radte{ki posao lije~nice. Njema~ki govori naglaskom Ruskinja, ali Poljakinja je p

ro|enju a bosanski govori te~no kao svomaternji jezik.” Krajewska je pje{kefijakerom i na konju obilazila sarajevsknaselja, ali i zabita sela u raznim krajevimBiH. Pored pregleda i vakcinacija, ona jtako|er davala razne savjete o zdravljènama, predavala u {kolama i svojim

predanim radom vi{estruko zadu`stanovnike BiH.

RAT PROTIV MODE I LUKSUZA Neobi~an uvid u ìvot austrougarsko

~inovni~kog sloja daje tekst Marthe Tauskoja je u Sarajevu i Mostaru ìvjela s


NOVA KNJIGA DRAGANE TOMA[EVI]

HRVATSKO DRU[TVO SOKOLNa razme|u 19. i 20. vijeka ène su se uSarajevu bavile i fizi~kim aktivnostima,brinule se o svom izgledu i zdravlju,njegovale se, koristile kozmeti~ke preparate...

HRVATSKO DRU[TVO SOKOLNa razme|u 19. i 20. vijeka ène su se uSarajevu bavile i fizi~kim aktivnostima,brinule se o svom izgledu i zdravlju,njegovale se, koristile kozmeti~ke preparate...

MOZAIK @ENSKIH PRIÂ Iz knjige Dragane Toma{evi} saznajemo

kako su nekada ìvjele bosanske ène



je angaòvana Vida, ali njen dìhad protivmode i luksuza, ~ini se, nije imao velikogodjeka u predratnom Sarajevu.

Period nakon Drugog svjetskog rata uknjizi je predstavljen poglavljem Druga - rice, posadimo cvije}e a u njemu sunaprimjer odlomak iz romana JasmineMusabegovi} Skretnice , zatim tekst poz-nate bh. slikarke Mice Todorovi} u kojemopisuje kako je deportovana u usta{ki logor,zatim poezija Dare Sekuli} i kra}i prozni

tekst Bisere Alikadi}. Tu je i sje}anjknjièvnice Eve Grli} na predratn

druènja sa Ismetom Mujezinovi}emRatom Dugonji}em i Miljenkom Cvitkovi}em, kao i sje}anje na gimnazijske dankada se ~itanje socijalisti~ke literaturka`njavalo izbacivanjem iz {kole. Slo

bodoumna Eva je odlazila na gradskupali{ta, skijala, vozila se na motociklu druìla se sa mladim komunistima, uprko

protivljenju svojih roditelja. IsMujezinovi} je naslikao njen portret, a on

je poznanstvo s njim krila jer je bineprili~no za jednu gimnazijalku. Svoj

politi~ka uvjerenja i prijateljsko-ljubavnveze sa mladim komunistima Eva je n

kraju platila isklju~enjem iz gimnazije.Posljednje poglavlje knjige Sve bi

zemlje za Saraj’vo dala naslovljeno jSvi}e novo doba i u njemu su tekstovMarine Trumi}, Bele [ubi}, VojkSmiljani}-\iki}, Isidore Sekuli}, GordanKui}, Valerije Skrinjar-Tvrz. Iako tekstovu ovoj knjizi nisu poredani strogo hronolo{ki, oni ipak idu od starijih vremena pa dna{ih savremenica. Novije doba donijelo ji veliki broj autorica koji o gradu pi{u, alDragana Toma{evi} svoj izbor zavr{av

prije ‘92. godine. [teta je ipak {to se ovakvoj knjizi nisu na{li tekstovi Ferid

Durakovi}, pri~e Alme Lazarevske ili neknovije pjesme Bisere Alikadi}, ali ovaksa~injen izbor tako|er je autorsko djelkoje ilustruje ukus, sklonosti i senzibilitesastavlja~ice.

Nedvojbeno je da je Dragana Tma{evi} u svom poznatom maniru na~inil

jo{ jednu izuzetnu knjigu u koju je uloènmnogo truda, istraìvanja, marljivo

prevo|enja, traganja. I naravno, mnogljubavi, i prema Gradu i prema ìvotu brojnih èna koje su obiljeìle njegov

pro{lost, bilo javno, bilo u privatnosti svo jih domova.

6

NOVA KNJIGA DRAGANE TOMA[EVI]

Knjiga Sve bih zemlje za Saraj’vo daladonosi i veoma zanimljiv tekst izKatoli~kog tjednika koji je Jugoslovenski list prenio u januaru 1940. godine. U tekstuse vrlo kriti~ki govori o novotariji da securice sve ~e{}e obla~e u hla~e, {to jeprema mi{ljenju autora teksta, nedopusti-vo. “Mi stoga ovom prilikom apeliramona katoli~ke roditelje, osobito oce - jermajke su, naàlost i one katoli~ke, u

velikoj ve}ini, u pitanjima mode posveeksoti~ne i lakoumne - da tu svojurazornu modnu glupost ne pu{taju usvoje ku}e i da je bojkotiraju”, poru~ivao je Katoli~ki tjednik poku{avaju}i ovim isli~nim tekstovima da sa~uva “priro|eniènski osje}aj i ~ednost”. Sre}om, ovajpoku{aj zabrane no{enja hla~a za ène itakve borbe za njihovo }udore|e neslavno je propao.

CURICE U HLAÂMA

Modna egzotičnost i lakoumlje


NEKADAŠNJI OTPOR

ŠOPINGOHOLIJI: “Molimodomaću štampu da ubuduće ne donosi opisepojedinih toaleta sa balova,zabava, sela, čajanki, jerpisanje o toaletama izazivakod pojedinih žena želju zaluksuzom”

KULTURNI @IVOTRa{irena je ali pogre{na predrasudada su ène u na{oj zemlji odvakadabile povu~ene i nazadne

KULTURNI @IVOTRa{irena je ali pogre{na predrasudada su ène u na{oj zemlji odvakadabile povu~ene i nazadne

LIJEPE INJEGOVANEUkra{avanje iuljep{avanjebilo je va`noza djevojkesvih vjera

MLADA IZ

SREBRENICEI prije vi{e od jednogvijeka ène u BiHuìvale su u modnimekstravagancijama

MLADA IZSREBRENICEI prije vi{e od jednogvijeka ène u BiHuìvale su u modnimekstravagancijama



KAO NA SJEVEROZAPAD

^EKAJU]I PA[OVI]EVUPREMIJERU U MARIBORUMikiju Manojlovi}u }e na scenimariborskog Slovenskog narodnoggledali{~a dru{tvo praviti~lanovi grupe Laibach



Probe za predstavu Evropa danas ,koja }e biti realizovana u kopro-dukciji East West Centra izSarajeva, mariborskog Slovenskognarodnog gledali{~a i Evropske

kulturne prestonice - Maribor 2012., po~elesu jo{ u septembru, ali kvalitetnije isadràjnije informacije o novom, golemomi vi{estruko zna~ajnom projektu bosansko-hercegova~kog reditelja Harisa Pa{ovi}adostupne su javnosti tek od kraja pro{lesedmice. Ipak, nismo zakasnili, premijera

je zakazana za 16. februar. Da, za samodvadeset dana, ali... “Mi u East West

Centru mislimo da je va`nije da se radinego da se pri~a o radu. Tako|er, u projek-tu Evropa danas imamo nekoliko partnerakoje ste nabrojali i sa kojima je potrebno dase sinhroniziramo”, obja{njava HarisPa{ovi}, osniva~ EW Centra i profesor naAkademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu.

“EVROPA SE JO[ BAVIMSVOJIM DEMONIMA”

“Probe smo po~eli u septembru narelaciji Sarajevo - Ljubljana - Maribor -Beograd. Dosta putujemo. U Ljubljaniradimo sa Laibachom , u Mariboru sa

Edwardom Clugom, u Beogradu saMikijem Manojlovi}em. Izvr{ni producentIsmar Hadìabdi}, asistent reditelja BrunoLovri} i ja smo se upravo vratili sa jednogtakvog puta. Ne{to se su{tinski promijenilou na~inu na koji umjetnici danas stvaraju iu tom smislu priprema ove predstave/kon-certa/video-projekcije je potpuno moderna.Evo, da se na{alim, te{ko je ~ak odreditikoja je to ta~no vrsta projekta. Moramousvojiti novu terminologiju”, kaè Pa{ovi}.E, nije vam se u~inilo, ta~no ste pro~itali:u predstavi, koncertu i video-projekcijiEvropa danas sudjeluje i Laibach, jedan od

najva`nijih slovena~kih b(r)endova, zatimveliki beogradski glumac Miki Manojlovii, kako ga je East West Centar najavio, novevropska koreografska zvijezda Edwar

Clug. No, svrati}emo mi jo{ do Manojlovi}aCluga, jer poèljno je u ovom trenutku vid

jeti {ta je, zapravo, predmet Pa{ovi}evoteatarskog uprizorenja. “Miroslav Krleà jsvoj, sada ve} klasi~ni, esej Evropa dana

napisao 1935. godine. Hitler je ve} bido{ao na vlast u Njema~koj. Evropa je bilpred novom propa{}u. U adaptaciji za na{predstavu, pored ovog eseja koristio sam dijelove Krleìnog eseja Amsterdamsk

varijacije, a tako|er i dijelove iz njegoviDnevnika i jo{ nekih Krleìnih djelaZastra{uju}e je saznanje da se analiz

Evrope iz 1935. moè upotpunosti primijeniti na 2011. godinu! Poloàj nas isto~ni

naroda jednako je poniàvaju}i u dana{njoEvropi, kao {to je bio i pred Drugi svjetsk

rat. I dok se drugi dijelovi svijeta mijenjajfreneti~no - Brazil, Kina, Indija, Rusija Evropa se jo{ bavi svojim demonima kojne trebaju nikoga ko je druga~iji, nikoga ksmatra da se civilizacija ne stvara ognjem ma~em”, nagla{ava Haris Pa{ovi}.

Dramaturg predstave je ravnateljicZagreba~kog kazali{ta mladih DubravkVrgo~, a adaptaciju potpisuje rediteEvrope danas : “Dubravka Vrgo~ je istovre

meno i najbolja hrvatska kazali{na ravnateljica i jedna od najboljih dramaturginju regionu. U predstavama koje reìram dramaturg ima posebno mjesto. Ona ili on jadvocatus diabolus - ‘|avolji zastupnik

To je osoba koja tokom procesa udara nsve one na{e ideje koje najvi{e volimo, nna{u ta{tinu, na na{e ambicije. Takav dramaturg je nu`na opozicija, tako obezbje|ujemo dijalektiku u procesu. U na{emslu~aju, ja ne znam bolju osobu oDubravke za takav zadatak.”

Haris Pa{ovi} i Miki Manojlovisara|ivali su jo{ 1989., kada je na{ umjet


“EVROPA DANAS” - I DANAS AKTUELNA

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

U Mariboru će 16. februara premijerno biti izvedena predstava/koncert/video-projekcija EVROPA DANAS, scenski spektakl u režiji HARISA PAŠOVIĆA; u

razgovoru za “Slobodnu Bosnu” Pašović otkriva detalje vezane za realizaciju ovogvelikog projekta, u kojem će, između ostalog, igrati MIKI MANOJLOVIĆ, a

muziku uživo izvoditi LAIBACH

PA[OVI]EVA INSCENACIJA KRLE@INOGESEJA, MANOJLOVI]EVE GLUMA^KE

MAGIJE I MUZIKE LAIBACHAHaris Pašović:“Zastrašujuće jesaznanje da seKrležina analizaEvrope iz 1935.može upotpunostiprimijeniti na2011. godinu!”

MiroslavKrleà



nik u Jugoslovenskom dramskom pozori{tuu Beogradu reìrao predstavu Dozivanje

ptica , a onda i 1991., u Beogradskom dram-skom pozori{tu, gdje je u junu te godineodràna “posljednja jugoslovenska premi-

jera” - êkaju}i Godoa .

ZANOSNA MINA“Miki Manojlovi} i ja smo zajedno

stvarali predstave koje su zna~ajnoobiljeìle i njegov i moj umjetni~ki ìvot.Miki je u umjetnosti glume oti{ao najdalje,s njim otkrivamo nove dimenzije umjetnos-ti, smisla, igre. Zaista je privilegija raditi snjim. Malo je teè s njim hodati gradom -bilo u Sarajevu, Beogradu, Ljubljani,Zagrebu. Ljudi izlaze iz prodavnica ikafana da se s njim pozdrave, da ga zagrle.On sa svakim ~ovjekom porazgovara, istin-

ski zainteresirano i skromno. Tako da kadas Mikijem hodam ulicom, npr. u Sarajevu,{etnja od Ba{~ar{ije do Markala traje oko

dva sata, zbog toga {to ga ljudi stalno zaustavljaju”, govori Pa{ovi}.

Pjeva~ica slovena~kog benda Melo dromMina [piler tako|e sudjeluje u ovoj predstav“Mina [piler u na{oj predstavi pjeva sLaibachom . Ona je izvanredna mladglazbenica, koja pjeva u svom bendMelodrom , a i ~esto gostuje na Laibachovim

albumima i koncertima. Njen bend je popularan u Sloveniji, a Mina je izuzetno cijenjenu muzi~kom svijetu. Sve informacije o Evrop

danas objavljuju se paralelno u Sloveniji BiH, tako da Slovenci vrlo dobro poznaju svove umjetnike. Sarajevo je donekle izolirankad su u pitanju umjetnici iz Evrope, tako dje ovo prilika da i bosanskohercegova~kpublika bolje upozna neke od njih. EdwarClug ima svoje po{tovaoce i u Sarajevu, nadam se da }e uskoro njih imati i zanosnMina [piler”, veli Haris Pa{ovi}.

Svi oni koji èle upoznati, ~uti i vidjeaktere Evrope danas , ako to nisu ranijemo}i }e si priu{titi u junu ove godine, kad}e ova predstava/koncert/video-projekcij

biti izvedena u programu sarajevskog EasWest Festa .


KAO NA SJEVEROZAPAD

Mo`da i najva`nija grupa koja je djelo-vala u okviru SFRJ, Laibach , uìvo }e svi-rati u predstavi Evropa danas . “Laibach i

ja se pratimo godinama. Laibach jetakav klasik da je istinski uìtak raditisa tako velikim umjetnicima. Oni supromijenili muzi~ku scenu u ovomdijelu svijeta, uticali na bendove poputRammsteina . Laibach je uvijek bio ibitan politi~ki faktor, toliko da su bilivi{e puta zabranjivani u biv{ojJugoslaviji. Nema evropskog bendakoji na tako dubok, pametan, muzikalani atraktivan na~in govori upravo oEvropi danas kao Laibach ”, tvrdi HarisPa{ovi}. Laibach je 1. juna 2010. proslaviotrideset godina postojanja. I jo{ uvijek izni-

mno po{tuju svoje uzore: Tita, Toto , Tatijai Tutua.

“LAIBACHOVIH” 4T

Pametni, muzikalni, atraktivni

Od glavnih aktera koji sudjeluju ustvaranju predstave Evropa danas jedinanepoznanica nam je Edward Clug, novaevropska koreografska zvijezda i umjet-ni~ki direktor Baleta Slovenskog narodnoggledali{~a u Mariboru. “U proteklih desetakgodina Clug je zahvaljuju}i svom osobe-nom koreografskom stilu, skrenuo na sebepa`nju me|unarodne umjetni~ke javnosti i jednako tako uspio uvrstiti mariborskiBalet na me|unarodnu plesnu mapu”, kaù uEast West Centru. Dobitnik je najve}ihslovena~kih nagrada za djelovanje napodru~ju kulture, Nagrade Pre{ernove fon-

dacije 2005. i Glazerove povelje 2008.godine.

A Pa{ovi} nam je o Clugu rekaosljede}e: “Svi koji prate savremeni plesznaju da Edward Clug nevjerovatnobrzo postaje bitan evropski koregrafsavremenog plesa. Nakon njegovogsvjetskog uspjeha sa koreografijomRadio and Juliet na muziku Radioheada (festivali, gostavanja u Evropi, Aziji iAmerici ) , uslijedio je veliki uspjeh sapredstavom Four Reasons u Nacio-nalnom baletu Portugala. Njegovaposljednja koreografija Separations , u

legendarnom teatru Marinski u St.

Petersburgu, nominirana je ovih danaza najve}u rusku baletnu nagradu. Toje, nekako, kao da u Brazilu, kaostranac, budete nominirani za nogo-meta{a godine.”

OSOBENI KOREOGRAFSKI STIL

Zahvaljujući Clugu Maribor jeuvršten na međunarodnu plesnumapu

ESEJ KAO TEATARSKI MOTIV Haris Pa{ovi} potpisuje i adaptacijudramskog komada koji reìra

MLADA SLOVENA^KA ZVIJEZDA Edward Clug

MLADA SLOVENA^KA ZVIJEZDA Edward Clug

Laibach

F o t o : M i l u t i n S t o j ~ e v i }



Kina gradi najve}i grad na svijetu ukojem }e, kako je planirano, svoj dom

prona}i ~ak 42 miliona stanovnika. Planerikineskog urbanisti~kog zavoda iznijeli su

veoma ambiciozan plan: cilj im je spojitidevet gradova smje{tenih oko u{}a Bisernerijeke na jugoistoku zemlje i tako na~initimetropolu koja }e se prostirati na blizu42.000 kvadratnih kilometara, sa popu-lacijom od 42 miliona stanovnika, {to jeotprilike kao London uve}an 26 puta.

Ovaj kineski megapolis pokrivat }enajve}i dio industrijskog dijela Kine, koji se

proteè od Guangzhoua do Shenzhena,uklju~uju}i i gradove Foshan, Dongguan,Zhongshan, Zhuhai, Jiangmen, Huizhou iZhaoqing. Pomenuti gradovi zajedno ~inegotovo desetinu kineske ekonomije.Planirano je da se u narednih {est godinazavr{i kompletna infrastruktura i poveùgradovi, a cijela investicija je vrijedna vi{eod 222 milijarde eura.

“Ideja je da, kada se gradovi integri{u,stanovnici mogu slobodno putovati i koris-titi, naprimjer, zdravstvene usluge urazli~itim podru~jima“, rekao je MaXiangming, glavni planer Urbanisti~kogzavoda u Kini i vi{i savjetnik na projektu,

prenosi Daily Telegraph.“To ne}e biti ne{to nalik {irem Londonu

ili {irem Tokiju, jer se nijedan od gradova

ne doìvljava kao jezgro budu}eg me-

gapolisa. Grad }e podsticati uravno eènije{irenje industrije i zapo{ljavanje u regiji, ajavne slu`be }e biti ravnomjernije ras-pore|ene“, dodao je Ma Xiangming.

Novi megapolis bit }e povezan sa HongKongom brzom èljeznicom. Projektima je

predvi|ena izgradnja 29 novih èljezni~kihlinija, koje bi trebalo da putovanje izme|urazli~itih gradskih jezgri svedu na najduèsat. Urbanisti~ki stru~njaci tako|er vjeruju ida }e tro{kovi telefonskih usluga, zahvalju-

ju}i ovom projektu, biti manji za 85 posto,a {kolstvo i zdravstvo }e biti mnogokvalitetnije nego do sada.

Do kraja ove decenije, Kina planira dastvori jo{ nekoliko urbanih konglomeratakoji bi imali izme|u 50 miliona i 100 mili-ona stanovnika, ali i nekoliko “manjih“, sa10 do 25 miliona stanovnika. Na sjeveru,oblast oko Pekinga i Tjanjina, koji spadaju unajve}e kineske gradove, intenzivno se

prekriva mreòm brzih pruga koja }e stvoritimegapolis poznat kao “Ekonomski prstenBohaj“, ~ije bi stanovni{tvo dostizalo 260miliona. Proces spajanja je ve} po~eoizgradnjom linije brze pruge izme|u ovadva grada, udaljena 120 kilometara, ~ime je

putovanje skra}eno na manje od pola sata.Ukupne investicije u urbanu infrastruk-

turu ovog podru~ja u toku narednih petgodina trebalo bi da prema{e sumu od tril-

ion dolara. (M. Radevi})

Kineski megapolisi

LIFESTYLE

Kina u narednih šest godina planira izgraditi gradu kojem će živjeti 42 miliona ljudi


KULT MARKETNJEMA^KA

San i pam}enjeNajbolji na~in dase zapamti tek

nau~ena pjesma,rje{enjematemati~kogzadatka ili novi triksa kartama, jesteda se nakon u~enjakratko odspava,

tvrde njema~ki nau~nici. Oni su uspjelidokazati da se mozak tokom sna punobolje odupire “kvarenju“ svjeìh informaci-

ja. Ova studija baca novo svjetlo naiznimno sloèn proces kojim ljudipohranjuju i koriste ste~ene informacije, aranija istraìvanja pokazala su da sesvjeè informacije, privremeno pohranjene

u dio mozga nazvan hipokampus, ne“primaju“ odmah.

RUSIJA

HoteliRusijaimanajsku-pljehotelskeusluge u

Evropi,doknajpovoljnije prolaze gosti u Ma|arskoj,pokazuje anketa online servisa Hotel.info .Cijene hotelskih usluga porasle su u pros-

jeku ne{to malo iznad dva odsto u odnosuna isti kvartal pro{le godine. U Rusiji jeprosjek 147 eura po no}enju, u Norve{koj146 eura, a u [vedskoj oko 133 eura.

DUBAI

AtmosferaU najvi{oj zgradina svijetu, kuliBurj Khalifa uDubaiju, na visiniod 422 metraotvoren jerestoran At.mos-

phere . U gastronomskim specijalitetima“garniranim“ spektakularnim pogledom sa122. sprata mo}i }e uìvati samo oni sadubljim dèpom – {oljica kafe, naprimjer,ko{ta osam dolara. At.mosphere moè daprimi 210 gostiju, a na meniju se nalaziuglavnom evropska kuhinja.

MILIONSKI GRADOVINova kineska investicija vrijedna je preko 220 milijardi eura



KULT MARKETKLIME

Nuri BilgeCeylan

Glavni glumciovoga filma susam redatelj injegova pravasupruga iroditelji. Ontuma~i Isu, pro-fesora na

sveu~ili{tu, koji je emocionalno udaljen odsupruge Bahar. Razvoj njihova naru{enogodnosa prate promjene klime tijekomzajedni~kog putovanja kroz tri godi{njadoba: film zapo~inje u vru}em ljetu, trajekroz ki{nu jesen i zavr{ava u snje`nojzimi. Ocjena: 5

KATYN

Andrzej WaydaPosljednji(nadamose ne izadnji)Wajdinfilm

otvoreno progovara o masakru u Katynu,gdje je ~etrdesetih godina pro{loga stolj-

e}a sovjetska tajna policije ubila vi{e od~etrnaest tisu}a poljskih ratnih zarobljeni-ka. U sredi{tu pri~e ~etiri su poljskeobitelji, na ~ije je ìvote taj doga|aj brutal-no utjecao. Ocjena: 5

KONTROLA

Nimrod AntalFilm mra~neatmosfere, koji

je u potpunosti

snimljen nalokacijamabudimpe{tanskepodzemneèljeznice.

Njome, kao i njenim putnicima, vladajudvije rivalske skupine kontrolora karatakoji nastoje prona}i anonimnog ubojicu.Pijani voza~ èljeznice, èna odjevena umedvje|i kostim, ubojica s kapulja~om kojibaca ljude pod vlak, veseli turisti i raznepropalice samo su neki od ljudi koji ~ine{aroliku ”populaciju” metroa.

Ocjena: 5

Predstavljamo autorski film Stoic . Rije~ je o ostvarenju jednog od najplodnijih inajomraènijih reìsera dana{njice, UweaBolla, reìsera, scenariste i producentaovog filma. Poznat je po tome {to inspiraci-

ju nalazi u video-igricama. Ovaj put je todruga~ije, inspiraciju je prona{ao ustvarnosti, te napravio film inspiriranistinitim doga|ajem.

A, istinit doga|aj glasi ovako: U nekom

njema~kom zatvoru ekipa zatvorenika senakon partije pokera dogovorila da }e segubitnik morati ispovra}ati i nakon toga

pojesti vlastitu bljuvotinu. No, igra eskalirai zatvorenici punih deset sati siluju drugogzatvorenika prije nego {to ga natjeraju nasamoubojstvo. U filmu je radnja dra-matur{ki prera|ena da bi se dobro uklopilau filmsku dramatur{ku formu, gdje situaci-

je i likovi imaju svoju gradaciju, gdje pos-toje pauze.

Stoic se, zapravo, skoro u cijelostide{ava u jednoj prostoriji tj. u }eliji s ~etirikreveta, umivaonikom, WC {koljkom tedugmetom za pomo} i uzbunu. Osim togambijenta, film donosi i dijelove intervjua,razgovora s trojicom zatvorenika, nakon {tose zavr{ila tragedija. Neki se kaju, neki sulicemjeri, neki su ravnodu{ni. êtirizatvorenika igraju poker. Jedan predloì daonaj tko izgubi mora pojesti cijelu pastu zazube, a nakon {to to odbije tu po~inje mal-tretiranje. Tri heroja su toliko hrabri da

po~nu maltretirati ovog ~etvrtog.Film me intimno podsje}a na moju

rodnu zemlju Bosnu i Hercegovinu, gdje trinacionalna tora, tri grupacije i oni uklju~eniu njih maltretiraju onu ~etvrtu, dakle

gra|ansku opciju. Rije~ je o pravomautorskom, tzv. art filmu koji koristi filmski medij da upozori na ono {to okolnosstvaraju kod ~ovjeka. Nenormalne okolnosti poti~u nenormalne ljude da ~ine nenormalne stvari.

Ovdje nasilje nije eksploatirano u smilu da zabavlja bizarne potrebe gledatelja znasiljem, ve} da njime da osje}aj muke gnusnosti. U filmu glume Edward Furlon

kao Harry Katish, Shaun Sipos kao MitcPalmer, Sam Levinson kao Peter Thompson, Steffen Mennekes kao Jack UlrichOvaj jednostavan i izuzetno kvalitetan filmupozorava i uznemirava.

(D. Jane~ek

Tri ”hrabra” na jednog

KINO KRITIKA

Film ”Stoic” (Kanada, 2009.), reditelja Uwea Bolla

AMERI^KI BOX OFFICE

1. The Green Hornet (Michel Gondry)2. The Dilemma (Ron Howard)3. True Grit (Ethan Coen, Joel Coen)4. The King’s Speech (Tom Hooper)5. Black Swan (Darren Aronofsky)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Odlasci (Yojiro Takita, Discovery Film)2. Alien: Antologija (Ridley Scott - Alien ,

James Cameron - Aliens , DavidFincher - Alien 3 , Jean-Pierre Jeunet -Alien: Uskrsnu}e , Continental Film)

3. Salt (Phillip Noyce, ColumbiaPictures/Blitz)

4. Pri~a o igra~kama 3 (Lee Unkrich,Continental Film)

5. Po~etak (Christopher Nolan,Continental Film)

ISTINIT DOGA\AJStoic je film koji uznemirava i upozorava



“Neka se slome ruke onih koji bacajublato na sliku Osmanskog carstva!“, takvi isli~ni prosvjedni povici mogu se ovih dana~uti na ulicama samog sredi{ta Istanbula.Odnosi se to na reditelja, glumce, cjelokupnufilmsku ekipu kao i na odgovorne uMinistarstvu kulture koji su dozvolili emiti-ranje nove serije Rasko{no stolje}e (Mu -

htesem Yüzyl ). Naslov je izveden iz imenanajpoznatijeg sultana turske pro{losti — Sulejmana Prvog, odnosno, SulejmanaRasko{nog koji je Osmanskim carstvomvladao u 16. stolje}u i to gotovo 50 godina.

Njegova mo} i utjecaj stoje u sredi{tu noveserije, bogate scenama u kojima glavniglumac Halit Ergenc vrlo ~esto poseè zasvojim ma~em i strastveno uzvikuje parole

poput: “Mi nismo vi{e samo vladari Balkana!Osvojit }emo i cijeli evropski kontinent!Budimpe{tu, Be~, Rim…! Na{ ma~ }emozarit u samo srce svih nevjernika Evrope!“

Me|utim, osim prikaza politi~kih ambici-

ja slavnog sultana, redatelj u seriji vrlodetaljno prikazuje i (navodni, odnosnomogu}i) privatni ìvot Sulejmana Prvog.Scene goli{avih trbu{nih plesa~ica i harem-skih dama koje sa spomenutim sultanomgrupno odlaze u krevet ne zaostaju za onimau kojima Sulejman Rasko{ni pije teku}inukoja svojom crvenom bojom vi{e podsje}a nacrno vino nego na neki vo}ni napitak. I upra-vo zahvaljuju}i ovakvim prikazima su se uTurskoj ve} u prvim danima prikazivanja oveserije uzburkali duhovi. Sulejmana Rasko-{nog naime {kolski ud`benici i histori~ariuvijek prikazuju kao osobu koja je bila veliki

vjernik, musliman koji se strogo pridràvaosvih propisa.

“A ovdje ga prikazuju kao pijanogvladara, alkoholi~ara i pohotnika koji nijeprezao ~ak ni pred grupnim seksom!“,izjavio je ovih dana jedan od najpoznatijihhodà Turske i vo|a jedne islamske sekte,Ahmet. S Ahmet-hodòm se slaè i veliki

dio turske konzervativne javnosti koji kri-tike ne upu}uju samo odgovornimadoti~nog televizijskog programa ve} i poli-ti~kom vrhu zemlje.

S obzirom na napade reagirati je morao iturski ministar kulture Ertugrul Günay. Iako

je i sam ~lan konzervativno-religioznestranke AKP, njegova reakcija na seriju je zasada relativno opu{tena. “Moramo biti str-pljivi. Ne moè se cijela serija osuditi natemelju nekoliko prvih epizoda. U Turskojvlada demokracija i sloboda izraàvanja igovora. Moramo se polako naviknuti na to danam se ne}e uvijek sve svi|ati {to netko drugi

kaè bilo o Sulejmanu Prvom ili osniva~una{e zemlje Atatürku“, rekao je Günay.S ministrom se glede toga slaè oporba

kao i sociolog Abdurrahman Arslan koji ovu“dramu“ oko serije, kako kaè, uop}e nerazumije. Njegov je prijedlog da se povijesnilikovi i ubudu}e prikazuju ovako “ljudskiprirodno i ìvo“. “Historiju nisu stvaralesamo savr{ene osobe li{ene i najmanjih sla-bosti. Naprotiv. No, kada bismo ih sve takoidealizirali, postojala bi opasnost da ihpostavimo u poloàj svetaca {to zasigurno nebi bilo dobro”, zaklju~io je Arslan.

(Priredio: N. Hasi})

Pohotni sultan uzbudio Turke

CRVENI FENJER

Prašina zbog nove turske sapunice


KULT MARKETKANADA

Kim Cloutier

Kana|anka je snimila seksi katalog zadonje rublje. Kim, ~iju je fotogeni~nostprvi uo~io njen otac, modni fotografMichel Cloutier, pozirala je u Wacoal donjem rublju.

BUGARSKA

Nina Dobrev

Ova 22-godi{nja, najpoznatija po ulozi utinejdèrskoj hit seriji Vampirski dnevnici,snimila je seksi editorijal za novi broj~asopisa Flare pred objektivom ChrisaNichollsa.

ITALIJA

Kate MossKate Moss doìvjela je, dosad vjerojatnonajve}u, transformaciju u karijeri. Naime,za potrebe snimanja talijanskog izdanjamagazina Vogue , Kate je postala prosti-tutka.

HISTORIJSKEDVOJBETelevizijska serijakoja je podijelilaTursku



KULT MARKETTHE YOUNG KNIVES

Ornaments fromthe Silver

Arcade Nakon trigodine,britanski rockeriThe Young Knives izdali susvoj novi albumpod nazivomOrnaments from the Silver

Arcade . To je njihov tre}i po redu studijskiuradak, prvi nakon albuma Superbudance iz 2008. godine. “Ornamenti” su snimljeniu Los Angelesu, a produkciju potpisuje

Nick Launay.

PEGAZUS

In Metal WeTrust

In Metal We Trust je nazivalbuma austral-skog heavymetal bendaPegazus. Nakon

stanke od ~akdevet godina,najpopularnijiaustralski metal-

ci odlu~ili su svoje povjerenje ukazati pro-dukcijskoj ku}i Black Leather Records.Vrijedi spomeniti i dugo najavljivanipovratak originalnog pjeva~a JustinaFleminga.

ARTILLERY

My BloodDanski thrashmetal bendArtillery najavio jesvoj {esti po redustudijski uradakpod nazivom My Blood. Na albumu}e se na}i~etrnaest skladbi,

deset novih i ~etiri remasterizirane.Topnici iz Kopenhagena ovoga puta suse odlu~ili za produkcijsku ku}u Metal Mind Production iz Poljske.

U najplodonosnijem periodu te{kometa-lne industrije, sredinom osamdesetih godina

pro{loga stolje}a, osnovan je jedan odnajboljih europskih bendova, njema~kiHelloween. Nakon objave prvijenca, Hello - ween se ubrzo uvukao pod koù velikoj ve}ini

poklonika ovog jedinstvenog pravca, tenedugo nakon osnutka postao relevantan uheavy svijetu.

Nekoliko godina kasnije, nakon objave

sad ve} antologijskog The Keeper of the Seventh Keysa , mnogi glazbeni kriti~ari, zbogspecifi~nog zvuka, lijepe im etiketu za~etnika

power metal pravca, na tragu kojeg ostajudugi niz godina. @estoki Helloween prijene{to vi{e od mjesec dana objavio je novinosa~ zvuka: 7 Sinners .

Radi se o njihovom 14. albumu, prvomnakon “Kockanja s vragom” iz 2007. godine.Ve} prvim taktovima stvari Where the Sinners Go bilo je jasno da se stari frikovi ne {ale i dasu i ovoga puta napravili dobar album. @esto-ki i brzi, kao iz starih vremena, stvarajunevi|enu energiju, uparivanjem distorzi~nihritam gitara.

Are You Metal je sljede}a pjesma kojazasluùje najvi{u ocjenu. Genijalna kombi-nacija èstokih riffova i klavijatura, kojedo~aravaju zastra{uju}e scene iz horor filmo-va, uz odli~no odra|en posao za bubnjevima.Izrazito visoki napjevi frontmana Helloweena Andreasa Derisa, koji neodoljivo podsje}ajuna najbolje dane R oba Halforda iz Judas Priesta , u kojoj su njema~ki majstori pokazalida jo{ nisu za “staro èljezo”.

Nakon odli~ne Who is the Mad Man, slijedi Raise the Noise , kombinacija melodi~nihfraza i eksplozivnih gitara, iznena|uju}e do-

brih klavijatura, koje se savr{eno stapaju u veodavno zaboravljene solaè u tercama, kojsu godinama bile za{titni znaci te{kometalnoga zvuka. Slijedi World of Fantasy : brzmelodi~no, jednostavno odli~no, a The Smiof the Sun je upravo kratki predah za slu{atelja, zati{je pred buru, jako dobro aranèrskodra|en posao, izvrsna kombinacija klaviraguda~a uz nezaobilazni èstoki gitarski refrenA kakvi bi to metalci bili kad na albumu ne b

imali barem jednu baladu.Sve ponovno dolazi na svoje sa skladbom

You Stupid Mankind , a dodatno zakuhava sIf A Moutain Could Talk . Da materijal vrvnesvakida{njom energijom potvr|uje i LovLive the King , stvar u kojoj se isprepli}èstoka brzina i sirova snaga, kao i vrhunsk

produkcija. Vrijedi izdvojiti i odli~nu pjesmFar in the Future , kojom njema~ki metalci zavaraju album, jo{ jedno izvrsno glazbeno osvarenje. (M. Ili~i}

MUZIKA

Album ”7 Sinners”, novo studijsko izdanje ”Helloweena”


TOP LISTA(iz “Top 40” BH radija 1)

1. Chromeo: Don’t turn the lights on 2. Goldfish: Get busy living 3. Brandt Brauer & Frick : Bop 4. Everything, Everything: Photoshop

handsome 5. The Black Keys: Howling for you 6. The Black Angels: Telephone 7. Lykke Li: Get some 8. Grinderman: Worm Tamer 9. Belle & Sebastian: I want the world to

stop 10. Cherry Ghost: We sleep on stones

Žestoki i brzi

SVOJI NA SVOME TE[KOMETALNOM TERENUNjema~ki Helloween , kao iz starih vremena



Balkanska nogometna liga sa 22 klubatrebalo bi da krene na jesen, ali bez prvo-

plasiranih timova iz regiona koji igraju uevropskim kupovima, re~eno je u utorak uBeogradu na konferenciji za novinare nakojoj je predstavljen projekat Balkanfoo t - ball , kojem je cilj promoviranje, planiranje,organiziranje i razvtak balkanskog no-gometa. Balkanska liga i prvenstvo je pouz-dana formula za razvoj sporta, ali u njoj ne}eu~estvovati Partizan, Crvena zvezda ,Dinamo , Hajduk i ostali najbolji klubovi izregiona, ve} klubovi koji su na sredini tabele,rekao je predsjednik Balkanfare , regionalnemreè FARE (Fudbal protiv rasizma uEvropi) Nelko Nelkovski.

On je dodao da su nacionalna prvenstvaslaba, da to uti~e na kvalitet nogometa, zbog~ega ve}ina klubova, osim Partizana , ispada-

ju u prvom ili drugom krugu evropskihtakmi~enja. “Na{a filozofija je da gradimonajbolje mogu}e odnose me|u zemljamaBalkana. Danas je neophodna saradnja, aBalkanfootball liga je na{ doprinos sportsko-kulturnoj saradnji i zajedni~kom iskoraku ubudu}nost”, rekao je Nelkovski.

Organizirano regionalno nogometnotakmi~enje izme|u klubova iz 11 balkanskihzemalja sastojalo bi se iz Prve i Druge lige, ana kraju prvenstva nagrade bi dobijale prvo-

plasirane tri ekipe, dok bi finansijske koristi

imali svi u~esnici lige, rekao je sportski

direktor Balkanskog nogometnog prvenstvaFilip Jovi}evi}.

On je dodao da }e Druga nogometna ligaimati ~etiri regiona - Isto~ni, Zapadni,Sjeverni i Ju`ni, a da }e se u svakom regionutakmi~iti po tri kluba iz drugih liga. “ProjekatBalkanfootball podrazumijeva i organiziranjeBalkanskog nogometnog prvenstva svake~etvrte godine, oficijelnog takmi~enjanacionalnih nogometnih reprezentacija ugodinama kada nema evropskog ili svjetskognogometnog prvenstva“, rekao je Jovi}evi}.Prema njegovim rije~ima, Balkanfootball

podrazumijeva i stvaranje regionalne re- prezentacije, sa kompletnim stru~nim {tabomna ~elu sa selektorom, koja bi jednomgodi{nje igrala utakmice sa reprezentacijamaiz ostalih regiona Evrope i svijeta.

“Velike navija~ke grupe u novoj ligi ne}eimati interesa“, rekao je potpredsjednik Balkanfare Milan Hosta i time potvrdioodsustvo u~e{}a najboljih klubova u regionu.

“Ne èlimo nikoga unapred da otpisuje-mo, ali sigurno ne}emo dozvoliti da ne{todestruktivno u|e u ovaj sistem. Neka postojedvije lige, jedna u kojoj se tuku i druga gdje }ese ljudi veseliti i sa osmijehom dolaziti na sta-dione, pa nek’ narod bira na koje }e i}i“, rekao

je Hosta. Balkanfootball je formiran na osni-va~koj sjednici 18. i 19. oktobra 2010. godineu Kragujevcu, a registrovan je u Skopju, gdje

se nalazi i njegovo sjedi{te. (N. Hasi})

Balkanska nogometna liga

SPORT

Promocija projekta Balkanfootball


KULT MARKETAUTOMOBILI

Porsche 911

Porsche }e 911 gamu u~initi jo{ atraktivni- jom kada u aprilu ponudi ograni~eni brojmodela iz serije Black Edition . Specijalnaserija se odlikuje bogatom opremom, abi}e ponu|ena kupcima po cijeni istoj kaoza standardne Carrera modele – 85.538eura za kupe i 96.843 eura za kabriolet.Serija je ograni~ena na 1911 jedinica.

MOTOCIKLIMoto Morini

Sklopljena je posljednja tura Moto Morini ma{ina. Posljednja tran{a od 45 Moto Morini motocikala }e biti prodata bezikakve garancije, pa }e Scrambleri ko{tati6300 eura, a Granpasso modeli 7100eura. I sigurno je da }e biti poslastica zakolekcionare.

DESIGN

Fiat FreemontFiat }e na Salonu u @enevi predstaviti Fiat Freemont . U pitanju je crossover MPV koji

je rezultat Fiat-Chrysler kooperacije.Freemont }e se u prodaji na}i tokom drugepolovine 2011. godine. O~ekivana cijena jeoko 25 hiljada eura za model 2.0 TDI.

VJEÎTI DERBINogometa{i Sarajeva i@eljezni~ara uskoro bi

se mogli oku{atiu utakmici sa

balkanskim rivalima

VJEÎTI DERBINogometa{i Sarajeva i@eljezni~ara uskoro bi

se mogli oku{atiu utakmici sa

balkanskim rivalima




U ÊTIRI OKA Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFO

Na sli~an na~in najavljujemo svakinovi broj Revije za umjetnost, nauku idru{tvena pitanja Odjek . Jer, izme|u tihkorica, ali i na istim, nema se {ta ni dodati

ni oduzeti. Ogledi , Svijet poezije , Svijet proze , Dru{tvene teme , Razmatranja,Su~eljavanja, Prikazi - nazivi su blokova, asve nakon uvodnika glavne i odgovorneurednice Revije Nermine Kurspahi}.

“Povodom obiljeàvanja 155. godi{njicero|enja Nikole Tesle, na izlo`bi Velikani fotografske umjetnosti Evrope i svijeta uBeogradu dodijeljena je Zlatna medalja salikom Nikole Tesle Mehmedu A. Ak{amiji,sa sarajevske Akademije likovnihumjetnosti”. Uglednog sarajevskogprofesora nagradio je njema~ki ~asopis

Raum und Zeit - Die neue Dimension der Wissenschaft .

Performans bodypaint grupe Color Crew bi}e izveden u ~etvrtak, 27. januara u21 sat, u sarajevskom klubu Underground ,biv{e Zvono . “Rije~ je o nastavku njihovogperformansa Tri majmuna, koji je kaopredizborna antireklama izveden u centruSarajeva pred oktobarske izbore pro{legodine”, najavljuju organizatori.

Mediacentar Sarajevo i Frontline London predstavljuju, tako|e 27. januara,Medijski vremeplov - Proizvodnja masovne iluzije u socijalizmu i kapitalizmu: Neostvareni ideali i(li) iznevjerenaobe}anja. Nakon projekcije filma u prostoruMediacentra Sarajevo bi}e nastavljenodruènje, a sve u periodu od 18 do 23sata. Tema prve debate je proizvodnjamasovne iluzije.

U art galeriji ZOI Movens , u Olimpijskojdvorani Zetra, 31. januara }e biti otvorenaizlo`ba umjetni~kih fotografija mladegora`danske umjetnice Adele Ramovi}.Naziv izlo`be je Valja nama preko rijeke , a“njome }e biti nastavljena humana misijamladih ljudi za pomo} nastradalomstanovni{tvu Gora`da od poplava”.

Jo{ smo u sarajevskoj Zetri ... U tojdvorani }e 3. februara, a tri dana kasnijei u Tirani, biti odràni koncerti povodomliberalizacije viznog reìma za BiH iAlbaniju. To je zajedni~ki projekat Opere Narodnog pozori{ta Sarajevo, Sarajevske filharmonije i Hora Opere NPS-a i njihovihkolega iz glavnog grada Albanije.

Me|unarodni dan sje}anja na `rtve

holokausta, 27. januar, u na{oj dràvi }ebiti obiljeèn peti put...

Da, a pokrovitelj je Predsjedni{tvoBiH i Ministarstvo za ljudska prava.Program je rezultat zajedni~kih naporaJevrejske zajednice BiH, Instituta zaistraìvanje zlo~ina protiv ~ovje~nosti ime|unarodnog prava Univerziteta uSarajevu i Historijskog arhiva Sarajevo.Prvi dio komemoracije odvija se uJevrejskoj op{tini Sarajevo, kada }emo dr.Rasim Muratovi} i ja govoriti o poku{ajuspa{avanja Jevreja BiH u II svjetskomratu . Bi}e prikazan i dokumentarni filmJasenovac .

Gdje }e biti odràn drugi dio?U Galeriji Novi hram, gdje }e biti

predstavljena knjiga Pisma Haimu Altarcu iz koncentracionih logora u Drugom svjetskom ratu , a potom i otvore-na izlo`ba Logori u kojima su stradali Jevreji Bosne i Hercegovine , ~iji smoautori Sejdalija Gu{i}, Milena Ga{i} i ja.Jevrejske op}ine }e i u drugim mjestima uBiH obiljeìti ovaj veoma vaàn datum.

Sje}anje na `rtve holokausta

ELI TAUBER, savjetnik za kulturuJevrejske zajednice BiH

DAVOR EBNER, predsjednikAustrijsko-njemačke zajednice u BiH

DAVOR EBNER“Uz pomo} glumaca,

kroz pozori{te,djeca i mladi razvijaju

komunikaciju,sigurnost i ma{tu”




Pala~a mafija{aPala~a mafija{aCesta koja iz Medellina, drugog po veli~ini grada u Kolumbiji,

prema kojem je i Escobarov klan dobio ime, vodi prema pala~i pokoj-nog mafija{a kroz okolna brda i gusto raslinje. Nakon tri sata vo`njese kona~no vidi ulaz u imanje kojim je vladao Pablo Escobar. Nadvratima stoji maleni avion s kojim je, kako se hvalio ubijeni narkoboss,po~eo svoju karijeru {verca kokaina u SAD-u. Odmah iza njih su jo{ jedna, tri puta vi{a i tri puta {ira i svjeè obojana. Na njima su izvu~nici preko kojih se pozdravljaju gosti: “Tamo gdje je prijevladala strava, danas opet vlada dràva. Hacijenda Napoles,biv{e sjedi{te me|unarodne trgovine drogom, danas je zabavnipark.” Na prvi pogled na autobuse obojene u uzorak zebri, pod vre-lim suncem i okruèni gustim raslinjem iz kojih se ~uje kre{tanje papa-gaja i drugih ìvotinja, doista se moè ste}i dojam kako je ~ovjeknegdje daleko u divljini. ûvar parka je Oberdan Martinez Rosco.“Hacijenda je bila potpuno zapu{tena, zarasla i uni{tena od ljudikoji su dolazili i koji su se nadali da je Pablo jo{ negdje zakopaokoji milion. Godine 2004. je dràva preuzela vlasni{tvo i dio imanjaje iznajmila na{oj firmi. Mi smo sve obnovili i upotpunili novimatrakcijama.“ Tu je i zabava na vodi, obilazak biciklima i na konjima,ku}a s leptirima... Ne{to od toga je zapo~eo i sam mafija{ki {ef kojiionako nije znao {to da u~ini sa svojim milionima pa je tako i on imaozoolo{ki vrt. O upitnom ukusu kriminalca svjedo~i i dana{nja atrakcijahacijende, Jurassic Park . Escobar se sâm valjda smatrao svojevrsnimtiranosaurusom u svijetu droge pa je dao postaviti goleme plasti~nefigure tih ìvotinja. Gustavo Homero se sje}a tih figura. “Bio samovdje jo{ kao dijete, Pablo nas je sve pozvao u svoj zoolo{ki vrt.Problem je bio da je imao sve vi{e mo}i i da je htio u politiku.Onda je po~elo nasilje.“ U ratu mafija{a, me|usobnom i s policijom,ìvote je izgubilo 20 hiljada ljudi, mnogi od njih su bili tek slu~ajni pro-

laznici na mjestima gdje je izbila borba. ûvar parka je svjestan pro{losti i zato se ùri objasniti kako ne èle da ovo bude i dalje hrazlo~inca. Bit }e izgra|en luksuzan hotel, u Escobarovoj areni zbikove }e se odràvati plesne priredbe, a na njegovu pistu odakle spolijetali avioni sa kokainom, trebali bi slijetati imu}ni posjetitelji. Aposjetitelje, njih osamdesetak hiljada godi{nje, izgleda da vi{e zanimba{ zlo~inac koji je vladao iz te hacijende. Gotovo svi zastanu poreprometnog znaka stop kojeg je neki mafija{, valjda iz dosade, izbu{mecima. Mnogi gosti i pokojnog zlo~inca jo{ uvijek zovu posve intimno, Pablo. “Kako sve sada izgleda, djeluje ~udno. Za mene sve tojo{ uvijek pripada Pablu“, kaè jedna èna. Mu{karac pored njdodaje: “Pablo je stvarno imao sve, ali kako se kaè, ko visokleti, nisko pada.“ Prometni znak nije jedini svjedok vremena nasiljaGustavo Homero pokazuje na ~itav niz izgorjelih olupina automobil“U tim autima su odvodili neprijatelje na put bez povratkaNjegov brati} je ~esto dolazio kod mene, tada sam trgovao automobilima, i traìo je nove aute. Ponekad bih se sakrio u ormar, a{to sam mogao? Pablu i njegovim ljudima se nije moglo re}i ’neTo su bila te{ka vremena.“ Tjeskoba se ne osje}a samo zbosparine: tu je i prazan i popucao bazen, vide se stepenice koje nvode nigdje. Na nekim zidovima vise poùtjeli isje~ci iz novina okr{ajima koji su se ovdje vodili i pred kojima brzo prolazi volja jahana poniju. “Njegovu vilu namjerno nismo obnovili, iako ru{evindjeluju tmurno. Ali one trebaju biti simbol kako zlo~in voduni{tenju.“ Danas su trgovinu i {verc drogom preuzeli neki drumafija{i, ali borba za vlast se vodi dalje i naHacienda Napolesu. PablEscobar je iz zabave tamo doveo tri nilska konja od kojih je sada nastao ~itav ~opor od 25 ìvotinja. Me|u njima se mu`jaci ~esto upu{taju borbe - ko }e sad biti gospodar biv{eg imanja kralja kokaina.

P U T O K O S V I J E T A

Priredio:Nedim Hasi}



Dva su mitska mjesta svjetskog alpskog ski- janja: prvo je u austrijskom Kitzbühelu, a drugou {vicarskom Wengenu. Takmi~enja u ovomprvom odràvaju se sedmicu nakon takmi~enjau ovom drugom, u januaru svake godine.

A san svakog skija{a je da pobijedi u jed-

nom od spomenutih kultnih skija{kih centara.Sada }emo govoriti samo o Kitzbühelu isamo o disciplini spust, zato {to sutakmi~enja u Super G-iju i slalomu, tako|eorganizovana prethodni vikend, ipak manjeatraktivna, a superveleslalom ima i drasti~nomla|u tradiciju. Dakle, ako se alpski skija{bavio spustom a nije pobijedio u Kitzbühelu,

to je isto kao da je teniser svjetske klaseokon~ao karijeru bez naslova u Wimbledonu .Jedan od njih je, naprimjer, Ivan Lendl.

Sve do subote, 22. januara 2011., kraljlegendarnog Streifa u Kitzbühelu bio jedoma}i skija{ Franz Klammer. No, prije pet

dana njegov rekord, u brojkama su to ~etiripobjede, dostigao je [vicarac DidierCuche. Me|utim, starijim ljubiteljima skijanjane dirajte u Kaisera Franza, jo{ uvijeknajve}eg spusta{a kojeg je svijet imao!

Prve skija{ke utrke na Streifu odràne su1967. godine. Organizator je tada bio istikao i danas: Ski Club Kitzbühel . Treba odvo-

jiti vrijeme i sa velikom dozom volje sjespored ra~unara i provjeriti da li je ta~apodatak da su ~lanovi ovog kluba do sadosvojili vi{e od pedeset olimpijskih medaljaNajvjerovatnije da jesu.

Dovoljno je “pro{etati” Streifom i u ljet

pa da stekne{ samopouzdanje koje nigdjne moè{ kupiti niti te tome moè iknau~iti. A i ako si samo pored TV-a trebastati mirno pred po~etak svake utrke novoj stazi. Streif je {irok pojam, u bukvanom prevodu zna~i - pa{njak, ali kadizgovori{ tu imenicu barem pola planetzna na {ta ta~no misli{!

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

P A T I N A S T A K U T I J A

S T R I P A R T I S T

“Streif” je samo jedan!

STAZA SMRTINekada{nji as Franz Klammer (gore) ~etiri puta jepobijedio Kitzbühelu, a ove godine sustigao ga je Didier Cuche



Vi znate za{to smo najbolji!

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci moète izvr{iti na na{ ra~un:502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i

Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing

d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:

Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, êkalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo

Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime iprezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.

Cijena pretplate:Za Evropu Godi{nja: 180 EUR

Polugodi{nja: 90 EUR

Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD

(avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD

Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD(avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD

E-mail adresa je: [email protected]

U [ T E D I T E N O V A C !

PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJUSLOBODNE BOSNE

Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima:

polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!

Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan

servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!

Detaljnije upute potraìte na na{oj web straniciwww.slobodna-bosna.ba

slobodna bosna [broj 741, 27.1.2011]

Documents