SPACIOCEPCIJAU SLUANJUI GOVORU(odgovori na ispitna pitanja)1. SPACIOCEPCIJASpaciocepcija je sustav za percepciju prostora. Slui odravanju ravnotee i nadzoru pokreta tijela u funkciji savladavanja prostora. Prostor osjeamo jer smo prostorna bia i kreemo se u prostoru.ini ga: opip, propriocepcija, ravnotea, sluh i vid slu!aju da jedno od osjetilnih organa zakae, nedostatak jednog osjeta moe se nadoknaditi drugim putevima, zato je spaciocepcija polisenzorika.2. TAKSIJE I TROPIZMI"sjet za percepciju prostora stariji je od osjetnih organa i osnovni je uvjet za odranje jedinke i vrste. Spaciocepcija biu omoguuje da odredi svoj poloaj u prostoru, prostor izme#u progonjenog i progonitelja, openito odnos izme#u $tetnih predmeta i bia, a poslije u evoluciji pri spolnom razmnoavanju i poloaj jedinke prema suprotnome spolu. %ajprije je to spaciotaksija &me#usobni dodiri' kod jednostani!nih organizama i spaciotropizmi &kretanje kod biljaka' kod vi$estani!nihorganizama. Postoje dakle osjeti i kod bia bez osjetila. Pojavom osjetnih organa zaopip, vid i sluh, propriocepciju i ravnoteu, spaciocepcija !ini cjelovit sustav od jednostani!nih bia do !ovjeka.3. ODNOS OSJETA I OSJETILA"sjet je senzori!ki modalitet, tj. sposobnost percepcije odre#ene vrste podraaja. "sjetilo je senzori!ka anatomsko ( fiziolo$ka cjelina, put od periferije do kore mozga. "sjetni organ je periferni dio osjetila. "sjet je, dakle doivljaj koji nastaje djelovanjem objektivnih procesa na osjetne organe, a u !ijem se sadraju odraavaju vi$e ili manje izolirana svojstva objektivnestrukture. )a bi do$lo do osjeta potrebno je da neki fizikalni ili kemijski proces u okolini ili u samom organizmu izazove odre#ene promjene u perifernom dijelu osjetnog organa i da se ta promjena u obliku uzbu#enja pro$iri do osjetnog podru!jau modanoj kori.4. "S*+,-./P+01+P1-*- P0"S,"0/,o su: osjetilo za opip, vid, sluh, za propriocepciju i osjetilo ravnotee. Podaci iz svihosjetila se uskla#uju u 2ernickeovom podru!ju. %a podru!ju modanog debla opet se sastaju svi osjeti.5. KOA I DODIR3oa je organ koji pokriva i $titi ivotinjsko i ljudsko tijelo. Putem osjetnih tjele$aca i iv!anih okrajaka prima i provodi razli!ite podraaje &pa i zvuk'.Svaki spinalni ivac inervira segmentalno polje na koi koje zovemo dermatomi. 4e#u tim segmentima ima mnogo preklapanja $to oteava znatniji gubitak osjeta nakoi uslijed o$teenja. "sjet dodira nastaje zbog podraaja taktilnih receptora u koi ili na tkivima neposredno ispod koe. 0eceptor za dodir osobite osjetljivosti je 4eissnerovo tjele$ce. ,u su receptori brojni osobito u vr$cima prstiju, na usnama i tabanima.Put za dodir povezan je s putem za propriocepciju.16. MEHANORECEPTORI I NJIHOVA SVOJSTVA4ehanoreceptori su osjetne stanice koje zamjeuju mehani!ku deformaciju njih samih ili struktura pored. ,o su: 5. koni osjeti opipa: 5. slobodni iv!ani zavr$eci6. zavr$eci s pro$irenim vr$kom &4erkelove plo!e'7. zavr$eci poput gran!ica &0uffinijeva tjele$ca'8. !ahureni zavr$eci &4eissnerova i 3rauseova tjele$ca'9. tvorbe oko korijena dlake6. osjeti dubinskih tkiva5. slobodni iv!ani zavr$eci 6. zavr$eci s pro$irenim vrhom &4erkelove plo!e'7. zavr$eci poput gran!ica &0uffinijeva tjele$ca'8. u!ahureni zavr$eci &Pacinijeva tjele$ca'9. zavr$eci u mi$iima &:olgijevi tetivni receptori, mi$ina vretena'7. sluh &receptori za zvuk u punici'8. ravnotea &vestibularni receptori'9. arterijski tlak &baroreceptori u sinusu kortikusu i aorti'Svaka vrst receptora vrlo je osjetljiva na onaj oblik podraaja za koji je predodre#ena.7. ULOGA SLUANJA U PERCEPCIJI PROSTORA. ULOGA PERCEPCIJE PROSTORA U SLUANJU!. SENZOMOTORI"KI SKLOP I SLUANJE1#. OPIP I PROPRIOCEPCIJA"pip je najstariji osjet: Proprioceptivni osjeti se odnose na fizi!ko stanje tijela.takve osjete spadaju: osjet za poloaj, tetivni i mi$ini osjeti, osjeti za tlak na tabane, pa i osjet ravnotee11. SREDNJE UHO"buhvaa: bubnji, bubnji$te, +ustachijevu cijev i pneumatske prostore temporalne kosti.5. ;ubnji &4embrana t55mm promjer &kratki': ?>=mm povr$ina: 99>?@ mm6 debljina: @,5mmSivkasto plave boje, boja se moe mijenjati prema stanjima srednjeg uha. %ije poloen okomito na zvukovod, nego s donjom stjenkom zvukovoda zatvara kut od 89o. %agib prema dolje, inklinacija iznosi oko 79o. %agib prema naprijed, deklinacija iznosi oko 76o. Postoje dva dijela bubnjiaA napeti dio, koji se sastoji od tri sloja: 5. stratum cutaneum ( dio blii konom dijelu bubnjia, stanjena koa zvukovoda6. stratum proprium ( srednji vlastiti sloj bubnjia, sastoji se od 8 vrste vezivnih vlakana7. stratum muscosum ( blii srednjem dijelu uha, unutra$nji epitel sluznice srednjeg uha2%a tom dijelu postoji jo$: 5. prominentia mallearis ( izbo!enje koje !ini krai krak nakovnja6. stria mallearis ( izbo!enje koje !ini drak !ekia7. odsjaj bubnjia ( trokutasti odsjaj na mjestu gdje je kut odraza jednak kutu upada &=@o'8. umbo ( mjesto na kojem zavr$ava stria mallearis, najdublja to!ka lijevka bubnjiaPars flacida: &4embrana shrapnelli' je manji dio koji nema srednjeg sloja pa je labaviji. ,a su dva dijela odvojena naborima koji se zovu:5. plica anterior ( blie nosu6. plica posteriror0adi lak$e orijentacije dijelimo ga na !etvrtine: $%&'()* +,%()*- $%&'()* ',()*- ./%01()* +,%()* 2 ./%01()* ',()*S vanjske strane je konkavan, a s unutarnje konveksan. Bbog oblika sli!nog plosnatom lijevku zove se i membrana imbutiformis.postembrionalnom ivotu vi$e ne raste. -zvanredno je dobro hranjen !imese tuma!i njegova sposobnost regeneriranja i brzog zarastanja nakon ozljeda. )o perforacije moe doi uslijed upale ili mehani!ke ozljede . S obzirom na mjesto mogu biti: 3&(/%04(&- %*5(& 242 * P0%. 640332'2.6. ;ubnji$te &1avum t= mm, dr$kom manubrijem se naslanja na bubnji6. nakovanj &incus' ( vee se na !eki, ima dva kraka: duljina dueg je oko 9 mm, a duljina kra!eg je 7>9 mm 7. stremen &stapes' ( vee se na nakovanj i plo!icom se uzglobljava na ovalnom prozor!iu. Sastoji se od glave, vrata, dva kraka i baze. )uga!ak je 8,9 mm, a $irok 5,?>7,9 mmeki i nakovanj povezani su inkudomalearnim zglobom koji je oko$tan.%akovanj i stremen povezani su inkudostapealnim zglobom koji je pokretljiv. 3o$!ice po ro#enju imaju vi$e ili manje svoju kona!nu veli!inu &poveanje 5@E'.)va mi$ia srednjeg uha veu se uz ko$!ice:5. m. stapedius ( inervira na n. facijalis, polazi iz stranjeg dijela bubnji$ta i vee se uz vrat stremena i fiksira ga tako da se moe utisnuti unutra.36. m. tensor t2 usmjeruje na bolesnu stranuSch. &3N:3No' uredan ili produen8Provodne nagluhosti nemaju gubitak vei od C@ d; zra!ne vodljivosti i 8@ d; ko$tane.:ovore tiho jer sebe !uju glasnije nego druge.7. SLUNI MII?IIunkcija slu$nih mi$ia je za$tita. Pri jakom zvuku uko!e se stremen i !eki, poveavaju rigidnost i tako postiu prag sluha za srednje, osobito niske frekvencije, $to odgovara potrebi suzbijanja prirodne buke koja je niskih frekvencija. "moguujuslu$anje u veem frekvencijskom rasponu, do 56@ ili 58@ d;. .i!ni ivac inervira m. stapedius, a n. trigeminus m. tensor timpani. 0efleks polazi od receptora 1ortijeva organa, ide slu$nim putemdo gornje olive, odatle na jezgre trigeminusa i facijalisa, te do izvr$nog mi$ia i slu$ne ko$ice. Postoje i nezvuni podraaji za njihovo stezanje:5. kontrakcija koja prethodi vokalizaciji i vakanju, tako da se !ovjek za$titi od inteziteta vlastitog govora i $umova6. napinjanje li!nih mi$ia, pokretanje tijela i dodirivanje zvukovoda koje !inimo kad!ujemo vrlo jak zvuk,ime se pomae jo$ ja!em stezanju mi$ia srednjeg uha i za$titi 1ortijevog organa. "!ito je da su i nezvu!ni podraaji u funkciji za$tite zvukovoda.. ZAMJED7ENA NAGLUHOST Bamjedbeni &perceptivni' dio slu$nog osjetila obuhvaa sve smje$teno retrofleksno: unutra$nje uho, slu$ni put i slu$na kora mozga./ko je o$teenje u zamjedbenom dijelu, postoji zamjedbena nagluhost. BNP3N0O2 usmjeruje na zdravu stranuSch. Skraen:ovore glasno.!. ODNOS TONSKOG AUDIOGRAMA I NEURALNOG OTE?ENJA%euralno o$teenje je mnogo jae, no $to pokazuje tonalni audiogram. "$teenje D9E neurona u spinalnome gangliju ili iv!anih niti u slu$nome ivcu u tonalnom audiogramu ne mora pokazati nagluhost. ,ek jo$ ja!a o$teenja podiu prag za !iste tonove, ali zato je sposobnost razabirljivosti govora izrazito smanjena.)rugo svojstvo neuralnih o$teenja je umorljivost. Bbog o$teenja ivca vrlo brzo sesmanjuje sposobnost vodljivosti i akcijskih potencijala.Pokus kojim se ispituju neuralna o$teenja su:5. pokus umorljivosti ivca &,),'6. govorni audiogram &:/' ( kod centralnog zamjedbenog o$teenja krivulja govornog audiograma je poloenija, a maK. 0azumljivost je malena ili je uope nema7. elektrokohleografija &+coch:'8. odziv modanog debla &;S0'91#. TIMPANOMETRIJA I STAPESNI RE8LEKSTimpanometrija je ispitivanje koje govori o stanju u bubnji$tu. 4jeri impendanciju, mehani!ki otpor provodnog dijela uha koji ovisi o trenju, rigidnosti i masi, pa e njihove promjene mijenjati timpanogram. Primarno govori o tlaku u bubnji$tu. ,o je objektivna metoda &pomou aparata'. 0adi se tako da se u zvukovod stavi sondica povezana s aparatom. 3ompjuter radi krivulju.Pacijentu se u zvukovod stavi sonda koja se sastoji od mikrofona i izvora zvuka. 4jeri se koliko se zvu!ne energije apsorbira,koliko se reflektira od srednjeg uha. 4aksimalna podatljivost srednjeg uha nastaje kada je tlak u srednjem uhu jednak atmnosferskom tlaku. Poveanjem ili smanjenjem tlaka u zvukovodu mijenjamo i podatljivost srednjeg uha. 5. 3ada tlak u bubnji$tu i zvukovodu bude jednak, bubnji i slu$ne ko$!ice dolaze unajpovoljniji poloaj za prijenos akusti!ne energije u unura$nje uho, pa e otpor biti najmanji, a podatljivost najvea. 3rivulja timpanograma tada e pokazati visoki zubac s o$trim vrhom.6. 3od prekida lanca slu$nih ko$!ica ili kod jako stanjenog bubnjia, krivulja pokazuje poveanu podatljivost, odnosno vrlo veliku amplitudu ( malen otpor.7. 3ad je tlak u srednjem uhu negativan &npr. 3od opstrukcije +ustahijeve cijevi ili tekuine u srednjem uhu', nastaje maksimalni otpor s negativnim tlakom u zvukovodu, pa su pomaci bubnjia vrlo mali ( smanjena podatljivost.8. 3od jakog poveanja otpora u provodnom sustavu krivulja pokazuje vrlo malu podatljivost bez vrha.Stapesni refleks &S,/0' nastaje kada se na akusti!ki podraaj tonom ili $umom podrauju receptori u kohleji, pa se pomou slu$nog ivca, akusti!kih jezgara i gornje olive u modanom deblu ostvaruje kontrakcija stapesnog mi$ia. 3ontrakcija stapesnog mi$ia uko!i stapes, $to poveava otpor prijenosu zvuka i javlja se nakon latencije zubac koji ozna!ava stapesni odziv."vom pretragom otkrivaju se promjene podatljivosti izazvane refleksnom kontrakcijom stapesnog mi$ia. -spitivanom ili suprotnom uhu daje se ton promjenjive ja!ine. Prisutnost ili odsutnost refleksa vana je za topografsku dijagnozu funkcija srednjeg uha i paralize li!nog ivca. 3od neuralne nagluhosti refleks je povi$enog praga ili se ne izaziva. 4jeri se intezitetski prag pojave kontrakcije za frekvencije od 9@@, 5@@@, 6@@@ i 8@@@ Fz. /ko postoji prekid u bilo kojem dijelu refleksnog luka, nee doi do refleksa ni na vrlo jakim intezitetima do 56@ d;. %ee tako#er biti odziva ni onda kada je cijeli refleksni luk zdrav, a fiksirana je plo!ica stapesa u ovalnom prozor!iu &otoskleroza'.Stapesni refleks kod zdravog uha pojavljuje se izme#u D9 i =9 d; iznad praga !ujnosti. /ko je intezitetski raspon izme#u praga !ujnosti i praga refleksa manji od C@ d; to je siguran znak receptorske nagluhosti. /ko refleksa nema ni nakon 5@@d;iznad praga sluha, moe se sumnjati na neuralnu nagluhost. 0efleks se mjeri ipsilateralno i kontralateralno. /ko postoji ipsilateralni refleks, a nema kontralateralnog, postoji sumnja na tumor ili vaskularno o$teenje u podru!ju modanog debla gdje refleksni luk prelazi na kontralateralnu stranu. 0adi se na istom aparatu kao i timpanometrija.-psilateralno desno-psilateralno lijevo3ontralateralno desno ( zvuk lijevo, sonda desno3ontralateralno lijevo ( zvuk desno, sonda lijevo1011. PARADOKSALNI TONSKI AUDIOGRAM Ba zra!nu vodljivost postoji normirani prag. Ba ko$tanu on ne postoji zato $to to nijeprirodni put i mnogi lokalni uvjeti ga mijenjaju. -ako mimoilazi provodni put, ona o njemu ovisi jer se ostvaruje na prozor!iima.%pr. "toskleroza na prozor!iima moe podignuti prag ko$tane vodljivosti $to moe izgledati kao zamjedbeni gubitak. Bato skraeni SchMabach moe biti posljedica bolesnih promjena u podru!ju prozor!ia, dakle nije nuno zamjedbena nagluhost.12. OTE?ENJE SLUHA 7UKOM;uka, naj!e$e industrijska, preko =@ d; !est je uzrok o$teenja sluha. %akon 7>8 mjeseca rada u jakoj buci nastaje, kod osjetljivih osoba, nepovratno o$teenje sluhau podru!ju od C@@@ ili 8@@@ Fz, a zatim se o$teenje $iri na susjedne frekvencije, dabi zavr$ilo zamjedbenom receptornom gluhoom."$teenje sluha bukom daje o$tar zubac, skotom, s najveim gubitkom na 8@@@ Fz ili nekoj susjednoj frekvenciji.13. AUDIOMERIJA EVOCIRANIH POTENCIJALA I OTOAKUSTI"KA EMISIJA %eka od bioelektri!kih zbivanja SJS>a mogu se biljeiti s povr$ine !ovjekove glave. /ko podraujemo senzori!ke organe, pojaviti e se bioelektri!ka aktivnost receptoraili aferentnih putova. ,a je aktivnost izazvana, evocirana podraajem, odatle i naziv evocirani odzivi. ,i su odzivi manji od ++:>aktivnosti pa se iz nje izdvajaju pomou kompjutora. ,o se postie tako da se istovrsni podraaj mnogo puta primjeni na isti senzori!ki organ &do 6@@@ puta' i uvijek zapisuje onaj dio ++:>aktivnosti za koji znamo da sadri evocirani potencijal. punici nastaju tri vrste evociranih potencijala: 5. kohlearni mikrofonizmi, 6. potencijal sumacije7. akcijski potencijal Sve ove potencijale biljei se pomou aktivne elektrode u obliku igle kojom se probode bubnji i koja se zabada u sluznicu medijalne stijenke kavuma timpani. )ruga aktivna elektroda pri!vr$ena je na lobublusu u$ke. ,a se metoda naziva elektrokohleografija. 1ortijev organ sam proizvodi zvuk, otoakusti!ku emisiju. ,aj zvuk vjerojatno nastaje gibanjem strukture unutra$njeg uha. 4jeri se nekoliko evociranih potencijala:5. "dziv modanog debla &;S0' izaziva se pomou kratkog praska, klika, zvu!nog podraaja trajanja samo 56@ Qs. ;S0 !ini C>D negativnih defleksija koje se javljaju u vremenu od 5 do = ms poslije po!etka podraaja. Svaka jedina defleksija predstavlja aktivnost jednog dijela slu$nog puta. 5. Slu$ni ivac6. 3ohlearne jezgre7. :ornje olive 8. Pons9. )onjih kolikulaC. 3orpus geniculatuma medijalisaD. talamusa &ili akusti!ke radijacije'/mplituda ovako mjerenog ;S0>a je oko @,9 QN.nastajanju tog odziva najvi$e sudjeluju bazalni zavoj punice i iv!ane niti $to prenose visoke frekvencije. Bato ;S0 ne daje informaciju za niske frekvencije.6. "dziv srednje latencije &4.0' jevlja se izme#u ? i C@ ms nakon po!etka podraaja. Sastoji se od triju pozitivnih i triju negativnih defleksija, a amplituda mu je manja od 5 QN.11Smatra se da nastaje vi$im razinama specifi!nih slu$nih putova, u talamusu islu$noj kori mozga. %i njegova pojava ne zna!i svijesnu percepciju zvuka.7. Polagani odziv verteksa &SN0' nastaje u vremenu izme#u ?@ i 7@@ ms nakonpo!etka podraaja. /mplitudom je najvei od svih opisanih &59>6@ QN'. Smatra se da nastaje aktivacijom nespecifi!nih slu$nih veza koje od slu$nog ivca preko mezancefalne retikularne formacije vode na iv!ane stanice !itave modane kore. Pokazalo se da njegova ne kolerirla dobro s pragom !ujnosti pa se vi$e ne upotrebljava za odre#ivanje praga sluha. 2. SLUNI PUTPovezuje periferiju s centrom u mozgu. ine ga:5. slu$ni ivac6. kohlearna jezgra7. gornja oliva8. donji kolikuli 9. 1orpus geniculatum medialeC. slu$na kora mozga%iti slu$nog ivca ulaze u ventralnu i dorzalnu kohlearnu jezgru. Premda u kohlearnim jezgrama postoji tonotopska organizacija, opona$anje prostornog rasporeda frekvencija u punici, $to se u istom rasporedu prenosi na vi$e razine,manji dio neurona slui za sinapti!ki prijenos informacije. *edni neuroni, s malimbrojem dendrita , slue za brzi prijenos informacija u vi$e centre, a drugi, s bogatijom mreom dendrita, obra#uju i transformiraju obavijest iz periferije. Neinu iv!anih niti iz kohlearnih jezgara odlazi u kolateralnu olivu superior, a manje u ipsilateralnu. ,u postoje prve popre!ne veze izme#u desne i lijeve strane pa je to prva razina prepoznavanja smjera zvuka.-duu nakupinu ganglijskih stanica u kojoj se jo$ izravno ponavlja frekvencija podraaja. 1orpusu nailazimo na nove mehanizme obrade slu$ne informacije. %eki od neurona demultipliciraju frekvenciju stimulusa, drugi se opet mogu aktivirati samo odre#enom frekvencijom. Postoje i stanice kojih izbijanje traje znatno due od trajanja zvu!nog podraaja, koje vjerojatno slue za senzori!ko pamenje. "vdje se i neuroni koje nazivamo detektorima glasova ili procesorimafonema./ksoni 1orpusa oblikuju akusti!ku radijaciju koja zavr$ava u primarnoj slu$noj kori koja se nalazi na gornjoj povr$ini gornje sljepoo!ne vijuge. %a korteksu tako#er postoji tonotopska organizacija.sekundarnoj slu$noj kori pohranjene su slu$ne slike koje !ine neurofiziolo$ku osnovu prepoznavanja fonema i govorate shvaanja njihova smisla.tercijarnoj slu$noj kori, u asocijativnim podru!jima, dolazi do uspore#ivanja pristiglih podataka iz vidnog i somatosenzori!kog podru!ja sa slu$nima, pa tu nastaju predodbe i logi!ko povezivanje. Povezivanje i razumijevanje govora doga#a se uglavnom u dominantnoj hemisferi, dok je veina funkcija nedominantne hemisfere vezana za prepoznavanje i slu$anje glazbe i ostalih neverbalnih obavijesti.Postoji i 3iedelov model slu$nog puta, u njemu je uveden i mali mozak i retikularna formacija.127. 1+%,0/.%/ S.G%/ "G,+H+%*/1entralna o$teenja sluha su o$teenja u sredi$njem slu$nom sustavu. Pronalaenje mjesta o$teenja SSS nije pouzdano kao za prethodne razine. Pokusikoji se rade da bi se otkrilo takovo o$teenje su:5. rani, srednji i kasni evocirani potencijali6. govorna audiometrija ( ispituje centralnu integraciju7. stapesni refleks ( ako se pojavi ipsilateralno, a ne konralateralno, upuuje se naprekid u modanom deblu ( tumor.8. "S%"N%/ SN"*S,N/ S.G/%*/etiri su osnovna svojstva slu$anja:5. razlikovanje kutnog pomaka zvuka &lokalizacija zvuka u prostoru6. razlikovanje ja!ine zvuka7. razlikovanje visine zvuka8. razlikovanje trajanja zvuka. %ajbolja su u optimalnom slu$no m polju. Premje$tanjem "SP>a dolazi do premje$tanja pragova. 4ogu se popraviti vjebom bez obzira na dob.Svako se od tih svojstava kodira na razli!itim mjestima u slu$nom putu:5. lokalizacija u trapezoidnom tijelu6. visina u donjim kolikulama7. ja!ina u kohlearnim jezgrama8. trajanje na svim razinama0azlikovni pragovi &diferencijalna osjetljivost' na tim razinama je:5. za lokalizaciju 7 kutna stupnja &sprijeda'6. za ja!inu 5d;7. za visinu 5E8. za trajanje 5E9. I/1-.-,/1-*/ - SP0+S-*/SJS ( uSupresija je zadravanje, potiskivanje, a facilitacija olak$avanje prijenosa impulsa kroz SJS.C. 3"%N+0:/1-*/ - )-N+0:+%1-*/SJS>u3onvergacija je princip po kojem signali iz veeg broja ulaznih neurona podrae jedan te isti neuron &ulazna vrata konvergiraju na taj neuron'.)ivergencija je princip po kojem signali koji ulaze u skupinu neurona mogu podraitimnogo vei broj iv!anih vlakana koji napu$taju skupinu.D. 0+,-3./0%/ I"04/1-*/S.G/%*0etikularnu formaciju !ine ra$trkani neuroni neuroni u modanom deblu. "na je sustav aktivacije tijela &odrava budnost, regulira disanje', sadri vitalne centre. Preko nje idu veze senzornih sustava ( sve prolaze istim putem.njoj se integriraju svi osjeti.?. .":/ ,/./4S/S.G/%*,alamus je jezgra opipa. )obiva impulse iz senzornih i senzibilnih sustava i sura#uje s asocijativnim 2ernickeovim podru!jem.=. .-4;-3- SS,/NS.G/%*Sustav u bazi mozga koji nadzire !ovjekovo emocionalno pona$anje i nagone. ini ga: hipotalamus, hipokampus, dijelovi bazalnih ganglija, prednje talami!ke jezgre, amigdaloidne jezgre, septum i paraolfaktorno podru!je.%ema razvoja govora bez emocionalnog dijela, jer se u!enje odvija po principu nagrade i kazne &ugode i neugode'.135@. 4.,-S+%B"0-3- 4+F/%-B4-SJS>u55. SP/1-"1+P1-*S3/ 3"0/ 4"B:/56. ")0+R-N/%*+ -BN"0/ BN3/%iske frekvencije &do 56C@ Fz' lokaliziraju se pomou vremenske razlike. %ajmanji pomak koji se moe registrirati je 7 kutna stupnja &@,@6D ms'. Gto je zvuk prirodniji kutni stupanj je manji. 4jesto u kojem se one lokaliziraju su gornje olive. Nisoke frekvencije &iznad 7 kFz' lokaliziraju se pomou intezitetske razlike. Gto je frekvencija vi$a, potreban je vi$i intenzitet da bi se razlikovao izvor. Gto je glava manja, razlikovanje je bolje. Nisoke frekvencije ne obilaze prepreku, nego se odbijaju od nje. .okaliziraju se u donjim kolikulama. 57. .":/ :+S,+:esta je duboka struktura govora, ona prati i horizontalni i vertikalni govor. Smatra se da postoji od najranijih vremena zbog dominacije ruke &kod klesanja i pljeskanja'.14