20. lipnja, 2011. Broj 16 / 2011. 1

Tjedni newsletter

Crobexov pad nailazi na liniju otpora

Tjedni newsletter

2 0 . l i p n j a , 2 0 1 1 .   •   S T   i n v e s t   t j e d n i   n e w s l e t t e r   •   B r o j   1 6   /   2 0 1 1 .

Zagrebačka burzaod 13. 06. do 17. 06. 2011.

INDEKS ZADNJA VRIJEDNOSTTJEDNA 

PROMJENA %

CROBEX 2.240,96 -1,50

CROBEX10 1.216,13 -2,32

Deset dionica s najvećim prometom

DRUŠTVO OZNAKA ZADNJA CIJENA KNTJEDNA PROMJENA

%PROMET 

MILIJUNA KN

1. Hrvatski telekom HT-R-A 255,72 -1,02 15,477

2. Zagrebačka banka ZABA-R-A 280,00 5,66 11,087

3. AD Plastik ADPL-R-A 125,50 -6,11 7,012

4. Ingra INGR-R-A 16,34 -3,08 5,132

5. Podravka PODR-R-A 321,00 -0,31 4,007

6. Adris grupa P ADRS-P-A 261,01 -4,39 3,624

7.  Belje BLJE-R-A 99,45 -5,74 3,439

8. Petrokemija PTKM-R-A 190,10 3,90 3,398

9. Đ. Đaković hold. DDJH-R-A 60,50 -1,45 2,888

10. Dom holding KORF-R-A 81,01 -4,69 2,620

Samo dvije ‘pozitivne priče’Kako će se hrvatsko tržište kapitala kretati sljedećih tje-dana i mjeseci, to prema proteklom tjednu nije lako pro-niknuti. Od 18 dionica s prometom blizu milijun kuna i više, čak ih je 16 doživjelo osjetan pad cijene (Magma je doživjela i slom). Samo su se dvije pokazale kao “pozitivne priče”, Zagrebačka banka i Petrokemija.

Među dionicama koje su potonule ima ih iz svih sektora i svih boja. Podjednako loše prošli su građevinari, prehrana, industrija, turizam, brodari; i dionice koje isplaćuju mizer-

nu, i one koje donose dividendu pet puta veću od bankov-nih kamata na oročenu štednju; i redovne i povlaštene.

Širi indeks Zagrebačke burze Crobex, nakon uzleta u si-ječnju tri puta se grčevito borio da osvoji nešto viši i čvršći teren i dvaput je već doživio oštru korekciju. Treći pokušaj uspona traje od sredine travnja, no to je uvijek tri koraka naprijed, dva natrag. Jedan takav “korak natrag” odvija se i u ovom trenutku. Ako se kroz zadnjih četiri-pet lokalnih minimuma provuče ravna crta, vidi se da Crobex upravo sada presijeca tu liniju odozgo: pitanje je, dakle, hoće li ga ta “točka otpora” sljedeći tjedan vratiti na uzlaznu putanju ili će krenuti u treću veću korekciju ove godine.

Fondovi u defanziviJedino je utješno u čitavoj priči to da je Crobex nakon za-dnje globalne krize još uvijek tako nisko (vidi temu tjedna na sljedećoj stranici) da je malo vjerojatno da može pasti bitno niže. Obeshrabruje, pak, da ni u drugim zemljama “u razvoju” posljednjih tjedana nema neke velike navale fon-dovskih menadžera bogatih zapadnih penzionera.

Posljednji pad dosta je spustio Crobex od linije trenda, koja se formirala od sredine travnja, pa njegovo kretanje ovaj tjedan treba pozornije pratiti

20. lipnja, 2011. Broj 16 / 2011. 2

Tjedni newsletter Tema tjedna

Ulagači u hrvatske dionice još su na gubitku 200 milijardi kuna

Gubitak dvije trećine BDP-aCrobex, indeks Zagrebačke burze, jedan je od onih koji su se najslabije oporavili nakon velikog sloma 2008. godine. U odnosu na predkrizni maksimum od 15. listopada 2007. godine, kada je iznosio oko 5400 bodova, Crobex se danas nalazi na razini od samo 42 posto. Gubitak knjigovodstve-ne vrijednosti dionica uvrštenih na ZSE u tom razdoblju je zastrašujući i kreće se oko 200 milijardi kuna.

Za usporedbu, to je više nego što je na kraju 2007. iznosi-la cjelokupna štednja i oročena štednja u hrvatskim bankama (178 milijardi kuna), ili osjetno više od dvije trećine bruto do-maćeg dohotka Hrvatske iz 2007. godine (275 milijardi kuna).

No, analitičari rijetko polaze od vrhunca vrijednosti dionica u 2007., najčešće se rade usporedbe između da-

Dok su dionički indeksi drugih zemalja u razvoju uglavnom dostigli i prestigli predkrizne razine, Crobex je još uvijek na samo 55 posto vrijednosti iz proljeća 2008.

našnjeg stanja i travnja 2008., kada je započeo strmoglavi pad cijena dionica u svijetu. Tako je magazin FT Wealth, redoviti prilog Financial Timesa, u svibanjskom broju objavio koliko su se od krize oporavile dionice vodećih zemalja u razvoju Brazila, Rusije, Indije i Kine (skupno zvanih “Brics”). Sve su one između listopada 2008. i ve-ljače 2009. zabilježile dno indeksa između 25,4 posto vri-jednosti iz travnja 2008. (Rusija), i 48,2 posto (Kina). Hr-vatski Crobex tada je pao najviše na 32 posto vrijednosti, malo manje nego ruski, a opet više nego indijski indeks.

‘Bricsi’ su se oporaviliNo indeksi “Bricsa” već do svibnja ove godine skoro su se u cijelosti oporavili, na 80 posto (Rusija) do 98,8

HRVATSKA

30. travnja 2008.

100

55,11

32,17

3. svibnja 2011.

travanj 2009.

INDIJA30. travnja 

2008.

10096,7

38,3

3. svibnja 2011.

27. veljače 2009.

BRAZIL30. travnja 

2008.

100

96,5

39,3

3. svibnja 2011.

28. studenog 2008.

RUSIJA

30. travnja 2008.

100 79,8

25,4

3. svibnja 2011.

27. veljače 2009.

KINA30. travnja 

2008.

10098,8

48,2

3. svibnja 2011.

31. listopad 2008.

Ukupni je pad kapitalizacije svjetskih burzi u krizi bio 36 bilijuna dolara, a danas je još samo oko sedam bilijuna.

20. lipnja, 2011. Broj 16 / 2011. 3

Tjedni newsletter

Zaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEXZAKLJUČNO

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

S&P 500 1.271,50 +0,52 +0,04

Dow 12.004,36 +52,45 +0,44

Nasdaq 2.616,48 -27,25 -1,03

S&P 400 932,75 +0,81 +0,09

S&P 600 421,28 +3,09 +0,74

Dionički indeksi SAD-a

Europski dionički indeksiZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEXZAKLJUČNO

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

FTSE 100 (Engleska) 5.714,94 -50,86 -0,88

DAX (Njemačka) 7.164,05 +94,15 +1,33

CAC 40 (Francuska) 3.823,74 +18,65 +0,49

FTSE (Italija) 20.836,15 -39,93 -0,19

Eurofirst 1.086,73 -2,82 -0,26

Dionički indeksi AzijeZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEXZAKLJUČNO

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

Nikkei (Japan) 9.351,40 -163,04 -1,71

Hang Seng (Hong Kong) 21.695,26 -725,11 -3,23

Shanghai (Kina) 2.642,82 -62,32 -2,30

NSE 50 (Indija) 5.366,40 -119,40 -2,18

Crobex se skoro već dvije godine vrti na mjestu, između 2200 i 2300 bodova: zapadni fondovski menadžeri očito su se okrenuli vlastitim ekonomijama

posto vrijednosti (Kina) iz travnja 2007. Od svibnja 2009., kada je doživjela svoj minimum, do travnja ove godine globalna se tržišna vrijednost (kapitalizacija) dionica gotovo udvostručila, ili povećala za 29 bilijuna dolara, i bila je samo sedam bilijuna manja od svog mak-simuma iz 2007.

Drugim riječima, svijet je samo na dionicama u proš-loj globalnoj krizi izgubio nesagledivo bogatstvo, ali ga je vrlo brzo i povratio. “Magnituda kolapsa je bila veća nego što to itko može zamisliti”, napisao je 5. travnja ove godine jedan autor na portalu Seeking Alpha, “ali i opo-ravak je bio brži i potpuniji nego što je to itko mogao

predvidjeti.”Hrvatski Crobex nažalost nije sli-

jedio sudbinu ni “Bricsa”, ni svijeta pa ni svojeg najbližeg susjedstva. U odnosu na kraj travnja 2008. godi-ne, vrijednost mu je još uvijek na samo 55,11 posto. Indeks Budim-peštanske burze, na primjer, danas je čak i nešto viši nego što je bio na kraju travnja 2008., 22.674 prema 22.593. No najgore je vjerojatno to što se Crobex, otkako je odskočio od dna, praktično vrti na mjestu u kanalu između 2200 i 2300 bodova.

Čini se da su jaki ulagači posve iz-gubili interes za Hrvatsku, ili su bez novaca, ili nešto čekaju... Naravno,

ne treba neke velike mudrosti da se shvati u čemu je pro-blem s hrvatskim dionicama.

Umorni od “nerazvijenih”Gubici na ulaganjima u strane “zemlje u razvoju” (samo u Hrvatskoj gotovo osam milijardi eura, jer stranci drže 28 posto kapitalizacije hrvatskih dionica) sigurno su pošte-no uzdrmali inozemne fondovske menadžere pa su se oni okrenuli investicijama u vlastita gospodarstva.

Ma koliko velik bio njihov apetit za rizik, za neko vrije-me doista im je prevarantskog korporativnog upravljanja, tečajne i inflacijske neizvjesnosti, bizantskog sudovanja i sličnog, što sve čini zemlje u razvoju puno skupljima nego što se to čini samo na temelju fundamentalne i teh-ničke analize.

Web portal Hrvatske udruge dioničaradonosi opsežni intervju

o novim kaznenim djelima protiv gospodarstva:

Prof. dr. Petar Novoselec:Direktorima za zlouporabu povjerenja

do 10 godina zatvora

www.hrud.hr

Dionički indeksi Kanade i Južne AmerikeZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEXZAKLJUČNO

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

TSX Comp. (Kanada) 12.789,95 -294,05 -2,25

Bovespa (Brazil) 61.059,98 -1.637,18 -2,61

Bolsa (Meksiko) 35.025,74 +61,96 +0,18

IPSA 40 (Čile) 4.623,51 -114,00 -2,41

20. lipnja, 2011. Broj 16 / 2011. 4

Tjedni newsletter

Cijena osiguranja drž. obveznicaTržište procjenjuje da se Grčka ne može spasitiKretanje cijene grčkih 5-godišnjih CDS-ova

Sij 08

Sij 09

Sij 10

Sij 11

Ožu 08

Ožu 09

Ožu 10

Ožu 11

Svi 08

Svi 09

Svi 10

Svi 11

Srp 08

Srp 09

Srp 10

Ruj

08

Ruj

09

Ruj

10

Stu 08

Stu 09

Stu 10

2500

2000

1500

1000

500

0

Cijene su u lokalnoj valuti, prinos u postocima do dospijeća ili na godišnjoj razini, promjena je u odnosu na zadnju cijenu prethodnog dana, vrijeme je kraj trgovanja u petak

KUPONDATUM 

DOSPIJEĆACIJENA / PRINOS

PROMJENA CIJENE / PRINOSA

VRIJEME

Njemačka  3 mjeseca

0,000 14/09/2011 99,75 / 1,12 0,000 / 0,013 17. 6.

Njemačka  2 godine

1,750 14/06/2013 100,46 / 1,51 -0,134 / 0,068 17. 6.

Njemačka  10 godina

3,250 04/07/2021 102,49 / 2,96 -0,375 / 0,043 17. 6.

SAD 10 godina 3,125 15/05/2021 101-17+ / 2,94 -0-04¾ / 0,017 17. 6.

Australija  10 godina

5,750 15/05/2021 104,81 / 5,12 -0,303 / 0,038 17. 6.

Brazil 10 godina 10,000 01/01/2021 923,17 / 12,33 -0,458 / 0,018 17. 6.

Japan 10 godina 1,200 20/06/2021 100,76 / 1,12 -0,001 / 0,000 17. 6.

UK 10 godina 3,750 07/09/2020 104,38 / 3,20 -0,155 / 0,019 17. 6.

Državne obveznice

Neslavni grčki rekordPrinosi koje danas traže kupci grčkih državnih obveznica, kao i cijena credit default swapova (CDS - vrsta tržišnog osiguranja) za Grčku doista su postali nevjerojatni. Zadnji prinos na dvogodišnji grčki javni dug je 29,92 posto, a za osiguranje naplate 10.000 dolara grčkih državnih obveznica potrebno je platiti 2.236,70 dolara. Druga zemlja po vjerojat-nosti bankrota (točnije: ogluhe na državni dug) je Venezuela, no CDS-ovi za njezin dug upola su jeftiniji nego za grčki.

Po vjerojatnosti bankrota Grčka prva, Hrvatska 13. na svijetuCijena osiguranja naplate grčkog državnog duga je dosegnula 22,367 posto na godinu, dok je za Hrvatsku cijena 2,83 posto i porasla je u godini za 10,56 posto

Novac i obveznice

Država

Za 5-godišnje obveznice, 

% na godinu

% promjene 

‘11

Grčka 22,3670 121,46

Venezuela 11,9206 11,65

Portugal 8,1331 62,35

Irska 8,0339 32,00

Argentina 6,3678 4,47

Ukrajina 4,5871 -9,97

Libanon 3,4365 12,67

Dubai 3,3962 -18,16

Vijetnam 3,3017 7,46

Egipat 3,0550 25,98

Španjolska 3,0110 -13,97

Island 2,8801 8,67

Hrvatska 2,8337 10,56

Hrvatska u vrhu po rizičnostiZanimljivo je pri-tom vidjeti kako stoji hrvatski javni dug na svjetskim tržištima. Među 57 zemalja svijeta čijim se državnim obveznicama trgu-je, Hrvatska je 13. po cijeni CDS-ova, cijeni koja izražava vjerojatnost da se hrvatske obveznice neće moći uredno naplatiti.

Situacija oko Grčke pritom se zaoštrava unatoč dogovoru Europ-ske Unije i MMF-a da će spriječiti bankrot Grčke već ovoga mjeseca.

20. lipnja, 2011. Broj 16 / 2011. 5

Tjedni newsletter

zaključne cijene prošlog tjedna

Sve su cijene na New York Mercantile Exchange, izvor NYT

UGOVORROK

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Nafta Light sweet crude (USD/barel)

srpanj ‘11. 92,91 -6,08

Nafta Brent crude  (USD/barel)

kolovoz ‘11. 113,26 -4,31

Ulje za loženje (USD/galon)

srpanj ‘11. 2,99 -3,55

Prirodni plin (USD/mm btu)

srpanj ‘11. 4,33 -9,03

RBOB benzin (USD/galon)

srpanj ‘11. 2,95 -1,99

Svjetske burzovne cijene energenata

Sve su cijene za Chicago Board of Trade, izvor NYT

zaključne cijene prošlog tjedna

UGOVORROK

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Kukuruz (USD /bušel)

srpanj ‘11. 703,25 -10,53

Soja  (¢US/bušel)

srpanj ‘11. 1.333,00 -3,89

Žito (¢US/bušel)

srpanj ‘11. 673,00 -11,45

Zob (¢US/bušel)

srpanj ‘11. 351,50 -11,24

Riža  (USD/CWT)

srpanj ‘11. 13,97 -6,12

Svjetske burzovne cijene poljoprivrednih proizvoda

Cijene su za Comex, izvor NYT

zaključne cijene prošlog tjedna

UGOVORROK

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Zlato (USD/unca)

lipanj ‘11. 1.540,20 +0,54

Srebro (USD/unca)

lipanj ‘11. 35,67 -2,11

Bakar (¢US/libra)

lipanj ‘11. 409,70 +1,17

Svjetske burzovne cijene metala

Prve isporuke u lipnjuKako javljaju portali, u sljedećih nekoliko tjedana Royal Dutch Shell počet će puniti spremnike s prvim količina-ma proizvoda za tržište u “Perli” usred pustinje u Kataru. “Perla” ili “Biser” je postrojenje za preradu prirodnog plina u “čisto” i energetski visokovrijedno tekuće gorivo GTL (engl. gas to liquid), golemih dimenzija i cijene, za koje analitičari procjenjuju da će sljedećih godina bitno utjecati na energetsku scenu u svijetu.

Royal Dutch Shell i njegov partner Qatar Petroleum ula-žu u “Biser” nevjerojatnih 19 milijardi dolara, a gradi ga armija od 52.000 radnika! Kad potkraj ovoga mjeseca ot-premi prve pošiljke GTL-a, svjet će biti bliže spoznaji ko-liko je danas potrebno ulagati novaca i truda za dobivanje energije, premda je sama tehnologija pretvaranja prirod-nog plina u dizelsko gorivo poznata još iz 1920-ih godina.

Skupi dizel iz jeftinog plinaKada krene u punu proizvodnju, “Biser” će, skupa s če-tiri nedaleka postrojenja za ukapljivanje prirodnog plina (LNG), donositi četiri milijarde dolara prihoda na godinu. No čemu uopće pretvarati prirodni plin u dizel kada ga je moguće koristiti i kao plin? Transport, skladištenje i upora-ba dizela ipak su puno jednostavniji nego ukapljenog plina, a bolja je i računica: GTL se proizvodi od relativno jeftinog i obilnog plina, a prodaje skupo kao sve oskudnija nafta.

Royal Dutch Shell i Qatar Petroleum isporučit će krajem ovog mjeseca prve količine dizela proizvedenog iz plina, iz postrojenja usred pustinje koje gradi 52.000 radnika

Commodities

 Shell završava ‘Biser’ od 19 milijardi dolara

‘Perla’ će davati osam posto Shellove proizvodnje.

20. lipnja, 2011. Broj 16 / 2011. 6

Tjedni newsletter

NapomenaOvu publikaciju izrađuje i za nju je odgovoran ST Invest, d.o.o. za osnivanje i upravljanje in-vesticijskim fondovima iz Splita. Ovaj newsletter ili bilo koji njegov dio ne može se smatrati ponudom ili pozivom na kupnju bilo koje imovine ili prava. Informacije, analize, zaključci, prognoze i mišljenja koja se iznose zasnivaju se na javnim tržišnim, statističkim i drugim informacijama koje potječu iz izvora koji su uvijek navedeni, u čiju se pouzdanost i točnost ST Invest pouzdaje, ali za koje ne jamči. Utoliko su informacije, mišljenja, zaključci, prog-noze i projekcije izneseni u ovoj publikaciji podložni promjenama koje ovise o izvorima in-formacija, kao i o promjenama koje nastupe od trenutka pisanja teksta do njegova čitanja. Vrijednosni papiri i ostale imovine koje se spominju u ovom newsletteru mogu biti pred-metom ulaganja fondova kojima upravlja ST Invest. Sve te imovine i prava nose rizik na čiju procjenu stavovi izneseni u ovom newsletteru ne mogu utjecati. Prenošenje sadržaja ili dijela sadržaja Tjednog newslettera ST Investa je dopušteno uz navođenje izvora.

ImpresumS.T. Invest, društvo s ograničenom odgovornošću za osnivanje i upravljanje investicijskim fondovimaAdresa sjedišta: Kneza Mislava 3, 21000 SplitAdresa Uprave: Boktuljin put bb, 21000 SplitTelefon: +385 (0) 21 456 440, telefax: +385 (0) 21 456 441e-mail: info@st-invest.hrUprava: Tomislav Tukić, predsjednik, i Marko Tukić, članGlavni fond menadžer: Tomislav Tukić, ttukic@st-invest.hrFond menadžer: Siniša Gašparević, sinisa@st-invest.hrGlavni analitičar: Stjepan Laća, stipe@st-invest.hrVoditelj informatike: Marko Tukić, marko@st-invest.hr

Kako ulagači postižu samokontroluBarclays Wealth je ispitao 2000 krupnih investitora da bi saznao kako oni procjenjuju svoj odnos prema riziku i kojim se tehnikama samokontrole služe

Kako se othrvati napastiInvesticijska kuća Barclays Wealth objavila je ovih dana izvanredno zanimljivo istraživanje o tome kako krupni ula-gači na burzama sami ocjenjuju svoju “financijsku osob-nost” te kojim se mehanizmima samokontrole koriste da se odupru ulasku u pretjerane rizike, prečestom trgovanju i sličnim napastima. Prije četiri godine Barclays Wealth je osnovao tim stručnjaka za investicijsku psihologi-ju, koji je sada ispitao više od 2000 ulagača s više od 1,5 milijuna funti u dionicama i svoje nalaze objavio u publikaciji Insights broj 13.

Psiholozi znaju da je donošenje odluka opće-nito vrlo zahtjevno budući da su ljudi pod utje-cajem predrasuda, emocija i iracionalnog po-našanja kojega nisu ni svjesni, a nisu ga u stanju ni obuzdati. No donošenje financijskih odluka može biti osobito škakljivo: ne samo da je teško sačiniti dobar financijski plan, nego je još teže tog se plana pridržavati. Za to je potrebna velika samokontrola.

Priča o OdisejuKlasični primjer odupiranja napastima radi postizavanja dugoročnijih ciljeva ilustriran je pričom o Odiseju koji se dao zavezati za jarbol da bi se odupro zavodljivom zovu Sirena i da bi mogao nastaviti svoje dugo putovanje do kuće. Kod Odiseja je briljantna njegova sposobnost da prepozna svoju nemoć da se odupre napasti pa da poduzme korake kojima će se tome su-protstaviti.

Podsvjesnu potrebu ulagača za samokontrolom istraživači su najbolje prepoznali u paradoksu trgovanja. Otprije je poznato da pretjerano trgovanje može odvesti investitore u gubitke, ali mu se oni ne mogu oduprijeti jer trgovanje stvara ovisnost. Tako su mnogi ispitanici u istraživanju izjavili da misle da se mora trgovati puno i često da bi se zaradilo na financijskim tržištima. U isto

vrijeme, gotovo pola tih istih osoba reklo je kako misle da kupuju i prodaju vrijednosnice prečesto!

Godine donose mudrostUnatoč svom svojem bogatstvu, gotovo po-lovica investitora priznaje, dakle, da želi više samokontrole u svom financijskom ponašanju. No snaga želje za samodisciplinom prilično se razlikuje prema izvorima bogatstva (ovisno da li je stečeno radom i ulaganjem, nasljeđivanjem, ili rentom). Velike su i razlike između muškara-ca i žena, a godine doista ulagače čine smireniji-ma, mudrijima i zadovoljnijima. Osobe s većom imovinom, donekle i razumljivo, čini se da lakše podnose veći rizik.

Najzanimljivija su otkrića iz istraživanja o tome kojim se mehanizmima uspostave samo-kontrole ulagači koriste. Najpopularnije je odre-đivanje krajnjeg roka dokle će se držati neka vrijednosnica (da se izbjegne odugovlačenje s donošenjem odluke). Zatim tu je korištenje raz-doblja “hlađenja”, a na kraju odluke se i delegira-ju drugima ili se donose uz tuđu pomoć.

Istraživanja / studije

Odisej se dao zavezati za jarbol da odoli zovu Sirena. Znao je prepoznati svoju nesposobnost da se odupre napasti i poduzeo korake da se spasi