23. siječnja, 2012. Broj 47 / 2012. 1

Tjedni newsletter

Zagrebačka burza čeka oporavak ekonomije

Tjedni newsletter

2 3 . s i j e č n j a , 2 0 1 2 .   •   S T   i n v e s t   t j e d n i   n e w s l e t t e r   •   B r o j   4 7   /   2 0 1 2 .

Deset dionica s najvećim tjednim prometom

DRUŠTVO OZNAKA ZADNJA CIJENA KNTJEDNA PROMJENA

%TJEDNI PROMET 

MILIJUNA KN

1. Hrvatski telekom HT-R-A 241,25 0,10 6,510

2. Ina INA-R-A 3.759,99 0,80 5,687

3. Ericsson N. Tesla ERNT-R-A 1.093,00 2,34 1,920

4. Zagrebačka banka ZABA-R-A 39,60 -2,49 1,290

5. Atlantic grupa ATGR-R-A 467,05 -3,50 1,260

6. Valamar Adria h. KORF-R-A 71,50 -0,69 0,961

7. Podravka PODR-R-A 244,00 1,24 0,914

8. Luka Rijeka  LKRI-R-A 104,99 1,44 0,875

9. AD Plastik ADPL-R-A 101,90 -2,00 0,818

10. Ledo LEDO-R-A 5.000,00 -0,60 0,726

Struganje po dnuProšloga tjedna svi vodeći dionički indeksi u svijetu snaž-no su poskočili (vidi str 4.), ali ne i indeksi Zagrebačke burze: oni se već mjesecima ne uspijevaju otrgnuti zagr-ljaju gravitacije. Koliko-toliko pristojne promete bilježe samo HT i Ina, a uz njih su više od milijun kuna u cijelom tjednu uspjela skupiti samo Ericsson NT, Zaba i Atlantic. Posustale su i neke donedavno perspektivne dionice poput AD Plastika, Končara, Belja, Adrisa-P, Petrokemije, Đure Đakovića, Valamara... Neka blaga živost sada se osjeća kod Ericssona, Podravke, luka Rijeka i Ploče, Badela 1862. Vidi

se da krupnih ulagača nema, nego se neki mali iskušavaju čas s jednom, čas s drugom skupinom dionica; no, uzalud-no dok je ekonomija u poniranju.

Slučaj Badela 1862U tom smislu ilustrativan je Badel 1862. Nakon podržav-ljenja, s kojim je Vlada u njemu stekla više od 77 posto vlasništva, u tom se društvu formirala situacija u kojoj desetak angažiranih dioničara ima od 0,30 do 2,65 posto dionica pa su vjerojatno sitna preslagivanja među njima dovela do tjednog skoka cijene od 10,25 posto. Pripomogla je i vijest o sklapanju posla s Kinezima... Ali, na kraju tre-ćeg kvartala 2011. na ukupnom prihodu od 260,7 milijuna kuna firma je iskazala 38,3 milijuna kuna gubitka. Pritom je načinila herojsku prilagodbu smanjivši u godini dana kvartalne troškove osoblja sa 15,4 na 10,2 milijuna kuna. Sve je to, međutim, uz postojeću razinu operativnih troš-kova uzaludno: budući da su plaće kumulativno iznosile 43,5 milijuna kuna, vidi se da Badel ne bi poslovao pozitiv-no čak i da su svi njegovi radnici radili badava.

Dok svjetske burze bilježe snažan oporavak, ZSE i dalje tone: povremena živost nekih dionica događa se radi lokalnog preslagivanja, a ne i zbog dobrih poslovnih rezultata

Zagrebačka burzaod 16.1. do 20.1.2012.

INDEKS ZADNJA VRIJEDNOSTTJEDNA 

PROMJENA %

CROBEX 1.724,83 -0,10

CROBEX10 964,15 -0,48(*) Promjena zadnje vrijednosti u petak 20.1.2012. u odnosu na zadnju vrijednost u petak 13.1.2012.)

23. siječnja, 2012. Broj 47 / 2012. 2

Tjedni newsletter Tema tjedna

 Kakve će biti cijene robe nakon godina ludih oscilacija

Rekorder: srebroCijene osnovnih sirovina, žitarica, energenata i svega osta-loga što nazivamo skupnim imenom trgovačka roba (eng. commodities) u posljednjih su deset godina nevjerojat-no oscilirale, pri čemu je trend rasta cijena bio izuzetno snažan. Vjerojatno najvažniji uzrok te pojave jest narasta-nje urbane globalne populacije i njihova jačanje njezine potrošačke moći. Tako je portal Money Morning prošloga tjedna objavio kako je u posljednjih deset godina gotovo svih 14 osnovnih roba na prosječnoj godišnjoj razini po-skupjelo, a najviše je ulagačima donijelo srebro: prosječan godišnji prinos od nevjerojatnih 20 posto!

Sve su robe osim prirodnog plina tijekom proteklih deset godina zabilježile rast cijena veći od prosječnog go-dišnjeg porasta indeksa S&P 500 (točno 2,92 posto), no u 2011. od promatranih 14 glavnih roba poskupjele su samo četiri: zlato za 10 posto, nafta 8 posto, ugljen gotovo 6 po-sto i kukuruz tri posto. Commodi-ties su očito investicija koju ulagači ne bi smjeli zaobilaziti, no kako će se kretati cijene robe u sljedećih deset godina, to nije lako prognozirati. Uz zajedničke, kao što je na primjer re-cesija, svaka vrsta robe, naime, ima i neke specifične razloge zašto joj ci-jena raste ili pada: loše vrijeme, obo-ljenje plodova, zagušenost tržišta, tehnološke osobitosti i slično.

Privlačnost ‘crnog zlata’Poučan je primjer prirodnog plina. U 2002. i 2005. prirodni plin donio je ulagačima izvanredne prinose, no zadnje četiri godine cijena mu drastično pada. Razlog je prevelika ponuda u Sjedinjenim Državama iz frakturiranih ležišta u podzemnim slojevitim stijenama šejla (fosiliziranog blata i prašine, bogatih organskim tvarima). Bespoke investment Group naziva pad cijene prirodnog plina “epskim”: nakon što je u 2011. izgubio na vrijednosti 32 posto, u 2012. već je pojeftinio za nevjerojatnih 22,42 posto. U prošlu srijedu pao je ispod najniže cijene iz nedavne krize od 2,50 cen-

Dobitnik proteklog desetljeća, s prosječnim godišnjim prinosom ulagačima od 20 posto, je srebro. No, sudeći po financijskom stanju svijeta, pobjednik bi moglo biti zlato

zaključne cijene prošlog tjedna

Sve su cijene na New York Mercantile Exchange, izvor NYT

UGOVORROK 

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Nafta Light sweet crude (USD/barel)

ožujak ‘12. 98,39 -0,65

Nafta Brent crude  (USD/barel)

ožujak ‘12. 109,90 -0,99

Ulje za loženje (USD/galon)

veljača ‘12. 3,00 -1,32

Prirodni plin (USD/mm btu)

veljača ‘12. 2,33 -11,74

RBOB benzin (USD/galon)

veljača ‘12. 2,79 +1,45

Svjetske burzovne cijene energenata

Sve su cijene za Chicago Board of Trade, izvor NYT

zaključne cijene prošlog tjedna

UGOVORROK 

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Kukuruz  (USD /bušel)

ožujak ‘12. 613,50 +2,38

Soja  (¢US/bušel)

ožujak ‘12. 1.184,50 +2,20

Žito  (¢US/bušel)

ožujak ‘12. 613,00 +1,74

Zob (¢US/bušel)

ožujak ‘12. 294,50 +3,88

Riža (USD/CWT)

ožujak ‘12. 14,53 +0,76

Svjetske burzovne cijene poljoprivrednih proizvoda

Cijene su za Comex, izvor NYT

zaključne cijene prošlog tjedna

UGOVORROK 

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Zlato  (USD/unca)

siječanj ‘12. 1.663,60 +1,91

Srebro (USD/unca)

siječanj ‘12. 30,97 +4,98

Bakar  (¢US/libra)

siječanj ‘12. 374,15 +2,65

Svjetske burzovne cijene metala

Ukupni državni dug SAD-a, Japana, Austrije, Belgije, Francuske, Njemačke, Italije i Portugala i Španjolske dosegnuo je 8 bilijuna dolara

23. siječnja, 2012. Broj 47 / 2012. 3

Tjedni newsletter

Povrat na ulaganje u 14 osnovnih robaPostotak promjene cijene u pojedinim godinama

ta za milijun BTU-a i srozao se na 2,30 centa.Upravo je suprotan slučaj nafte (ili “sirove” nafte, kako se

nerijetko naziva, da bi se razlikovala od nekih naftnih de-rivata koji se ponegdje i ponekad također nazivaju “nafta”). Nafta se po rastu cijene u zadnjih deset godina šest puta našla u gornjoj polovici košarice roba. Za ulagače će nafta sigurno biti atraktivna i dalje zbog svojih privlačnih “fun-damenata”: sve više ograničene ponude, a nesumnjivo sve veće potražnje. Ne zove se nafta uzaludno “crno zlato”; no, što će biti s pravim zlatom?

Zlato kao utočišteNakon 11 uzastopnih godina porasta njegove cijene (pro-

Tema tjedna

Hrvatska udruga

dioničarawww.hrud.hr

sječno 19 posto na godinu), mnogi se pitaju može li se taj trijumfalni niz nastaviti. Mnogi su skeptični. No analitičar Frank Holmes s portala Money Morning da će ljudi, osim iz ljubavi za zlato, u njega ulagati i iz straha. A najveći strah izazivaju golemi državni dugovi mnogih najrazvije-nijih zemalja svijeta.

Analitičar Greg Weldon prikupio je podatke prema koji-ma u 2012. američki Treasury mora isplatiti (i/ili refinan-cirati) 3.000 milijardi dolara dospjele glavnice i kamate. Austrija, Belgija, Francuska, Njemačka, Italija, Portugal i Španjolska zajedno moraju riješiti isti takav problem velik 2.000 milijardi dolara, a Japanu dospijeva još 3.000 milijar-di: za zlato to je jako dobra vijest.

Au Aluminij

Ugljen

Bakar

Kukuruz

Nafta

Zlato

Olovo

Prirodni plin

Nikal

Paladij

Platina

Srebro

Cink

Žito

PdCuAuNiNi

AgPbZnZnPbPb

Pt ZnAgCuCu

Au PdPbPbCuPt

Ni AgNiPtPdZn

NiAuAgAgAlZn

PdCuPtAlCuAuAg

Cu Al

Al

Cu

Au

Pb

Ni

Pd

Pl

Ag

Zn

AuAgPtPdAlPtAg

Ag PtPtAlPdAgAlPtAuAu

Al CuAuZnPdAuAl

Zn PbAlCuPtPd

NiPbNiAlPbNi

Pb ZnZnCuNi

Pd PbZnNiPd

LEGENDA

Godišnja prom

jena cijene

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

96,34% 133,07% 67,57% 82,55% 154,45% 93,02% 5,77% 153,14% 96,60% 10,06%

57,26% 75,44% 42,80% 50,79% 126,16% 76,65% -10,65% 152,37% 83,21% 8,15%

26,63% 51,11% 41,30% 40,48% 80,88% 57,22% -23,01% 129,36% 51,75% 5,76%

24,77% 35,61% 33,61% 39,79% 61,36% 42,65% -24,70% 118,07% 46,68% 2,78%

21,46% 34,55% 25,99% 36,46% 47,68% 34,33% -24,87% 77,94% 31,47% -9,94%

12,80% 34,49% 23,52% 29,20% 46,40% 30,98% -30,99% 58,95% 31,39% -17,82%

12,46% 29,23% 14,86% 17,92% 37,20% 18,80% -36,06% 56,82% 29,96% -18,27%

5,06% 24,27% 5,90% 16,19% 31,24% 16,72% -38,76% 48,16% 29,52% -18,95%

3,46% 19,37% 5,54% 12,65% 24,15% 14,65% -49,29% 45,71% 20,79% -20,85%

0,53% 17,98% -0,65% 10,33% 23,15% 10,40% -51,07% 24,36% 15,17% -21,35%

-2,35% 16,00% -3,62% 5,37% 17,05% 6,14% -53,53% 1,84% 11,29% -21,55%

-12,70% 4,35% -10,29% 4,17% 0,02% -16,70% -55,37% -0,89% 5,16% -24,22%

-16,37% 4,23% -16,77% -7,26% -25,22% -23,56% -56,53% -11,34% -5,15% -25,24%

-45,91% -18,70% -18,44% -10,12% -43,88% -47,13% -62,52% -13,36% -21,18% -32,15%

Izvor: Bloomberg i US Global Research

23. siječnja, 2012. Broj 47 / 2012. 4

Tjedni newsletter

Grčka: privatnim kreditorima manje od trećine potraživanja

Pregovori pri krajuOčekuje se brzi završetak pregovora grčkih vlasti s privat-nim kreditorima i skoro postizavanje dogovora o restruk-turiranju grčkoga državnog duga koje bi bilo provedeno sporazumnom zamjenom starih grčkih obveznica novima. Pritom bi se polovica glavnice duga otpisala, a polovica emi-tirala s novim rokovima dospijeća i kuponom (godišnjom kamatom) između 4 i 4,5 posto. S tim restrukturiranjem, u kojem bi privatni vjerovnici sudjelovali “dobrovoljno”, grčki bi se državni dug smanjio za oko stotinu milijardi eura i do 2020. godine sveo na 120 posto godišnjeg BDP-a zemlje.

Bruce Richards, CEO Marathon Asset Managementa, u intervjuu od 17. siječnja procijenio je da će privatni vje-rovnici na kraju dobiti oko 32 centa tržišne vrijednosti za jedan euro nominale grčkog duga.

Postizavanje sporazuma s privatnim vjerovnicima uvjet je da Grčka dobije sljedeću tranšu financijske pomoći od Europske Unije i Međunarodnog monetarnog fonda, bez koje bi ta država već u ožujku postala nesposobna servisi-rati svoje dugove i morala bi proglasiti ogluhu, što bi pak aktiviralo naplatu osiguranja njezinih obveznica (isplatu

Jedan od pregovarača s grčkim vlastima procijenio je da će privatni vjerovnici u reprogramu grčkoga duga izvući 32 centa za jedan euro

Obveznice

Državne obveznice

Cijene su u lokalnoj valuti, prinos u postocima do dospijeća ili na godišnjoj razini, promjena je u odnosu na zadnju cijenu prethodnog dana, vrijeme je kraj trgovanja u petak

KUPONDATUM 

DOSPIJEĆACIJENA / PRINOS

PROMJENA  CIJENE / PRINOSA

VRIJEME

Njemačka  3 mjeseca

0,000 18/04/2012 100,02 / 0,17 0,005 / -0,019 20. 1.

Njemačka  2 godine

0,250 13/12/2013 100,09 / 0,21 0,010 / -0,005 20. 1.

Njemačka  10 godina

2,000 04/01/2022 100,65 / 1,93 -0,630 / 0,070 20. 1.

SAD 10 godina 2,000 15/11/2021 99-24+ / 2,02 -0-13½ / 0,048 20. 1.

Australija  10 godina

5,750 15/05/2021 114,95 / 3,82 -0,683 / 0,080 20. 1.

Brazil 10 godina n. p. n. p. 927,82 / 0,00 2,533 / n. p. 20. 1.

Japan 10 godina 1,000 20/12/2021 100,18 / 0,99 -0,126 / 0,014 20. 1.

UK 10 godina 3,750 07/09/2021 114,19 / 2,11 -0,595 / 0,062 20. 1.

po credit default swapovima) s teškim posljedicama po eu-ropski i svjetski financijski sustav.

Kazne za nestašneU petak je i Europska komisija procijenila da bi se prego-vori Grčke i njezinih privatnih vjerovnika mogli okončati “uskoro”. Otpis glavnice duga ne bi se odnosio na Europ-sku centralnu banku koja je, prema navodima tiska, kupila grčkih obveznica u vrijednosti od 50 milijardi eura. Europ-skoj Uniji je važno da se pregovori Grčke i banaka te hed-ge fondova okončaju prije 30. siječnja za kada je zakazan sljedeći europski summit.

U očekivanju dogovora o grčkom reprogramu Europska Unija priprema propis kojima će pokušati spriječiti i ka-žnjavati fiskalnu nedisciplinu svojih zemalja članica. Nacrt sporazuma navodno je već odaslan nacionalnim vladama, a ministri financija trebali bi sporazum konačno “ispeglati” na sastanku 24. siječnja. Otvorena pitanja su da li bi obve-za vođenja uravnoteženog proračuna trebala biti unesena u nacionalne ustave te da li bi države trebale biti kažnjene za nepoštivanje te odredbe.

23. siječnja, 2012. Broj 47 / 2012. 5

Tjedni newsletter Svjetska tržišta dionica

Zaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKSZAKLJUČNO 

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

S&P 500 1.315,38 +26,29 +2,04

Dow 12.720,48 +298,42 +2,40

Nasdaq 2.786,70 +76,03 +2,80

S&P 400 930,62 +24,03 +2,65

S&P 600 438,68 +11,46 +2,68

Dionički indeksi SAD-a

Europski dionički indeksiZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKSZAKLJUČNO 

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

FTSE 100 (Engleska) 5.728,55 +91,91 +1,63

DAX (Njemačka) 6.404,39 +261,31 +4,25

CAC 40 (Francuska) 3.321,50 +125,01 +3,91

FTSE (Italija) 16.524,88 +672,73 +4,24

Eurofirst 1.043,06 +25,22 +2,48

Dionički indeksi AzijeZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKSZAKLJUČNO 

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

Nikkei (Japan) 8.766,36 +266,34 +3,13

Hang Seng (Hong Kong) 20.110,37 +905,95 +4,72

Shanghai (Kina) 2.319,12 +74,54 +3,32

NSE 50 (Indija) 5.048,60 +182,60 +3,75

Dionički indeksi Kanade i Južne AmerikeZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKSZAKLJUČNO 

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

TSX Comp. (Kanada) 12.397,10 +166,04 +1,36

Bovespa (Brazil) 62.312,13 +3.165,55 +5,35

Bolsa (Meksiko) 37.384,21 +835,65 +2,29

IPSA 40 (Čile) 4.278,17 +73,12 +1,74

Sizemore investment odabrao je za svoje klijente pet europskih bluechip dionica koje su ‘toliko nevjerojatno jeftine da se ne smiju propustiti’

 Pet europskih bisera koje preporučuju Amerikanci

Kriza stvorila sjajne prilikeS obzirom na težinu europske dužničke krize, reklo bi se da trenutno nema europskih dionica koje bi se mogle preporučiti ulagačima. No, urednik Sizemore Investment Lettera* Charles Sizemore ne misli tako pa svojim čitatelji-ma preporučuje pet europskih dionica za koje procjenjuje da su trenutno toliko jeftine, a toliko vrijedne, da ih svaki ulagač jednostavno mora imati u svojem portfelju. Kom-panije koje Sizemore tako toplo preporučuje su Siemens, Daimler, španjolska Telefonica, Unilever i turski Turkcell.

Siemens je u 2011. imao prihod od 74 milijarde eura, ali i narudžbe u vrijednosti od 96 milijardi, i to većinom s tržišta koja se ne nalaze u kriznoj Europi. Prodaje se po cijeni samo devet puta većoj od zarade i isplaćuje dividen-du od četiri posto. Nema dugova. Za Daimler, odnosno Mercedes, Sizemore kaže da je fantastičan put za zaradu na najvitalnijim tržištima u razvoju, budući da se samo u Kini prodaje 18 posto svih S-klasa, a većina Daimlerovih kamiona prodaje se u Aziji i Latinskoj Americi. Daimlero-ve dionice se trenutno prodaju po cijeni samo sedam puta većoj od zarade, i za nevjerojatno niskih 0,33 posto priho-da. Cijena dionice je 45 dolara, a tvrtka raspolaže sa 15,33 dolara gotovine po dionici! “Tako jeftine kompanije ne bi smjele postojati”, piše Sizemore.

‘Bolesno jeftina’ dionicaTelefonica jest španjolska i europska kompanija, ali 47 posto zarade ubire u Latinskoj Americi, i “bolesno je jeftina” sa cijenom samo pet puta većom od zarade i zapanjujućih 12 posto dividende. I Unilever će do kraja desetljeća 70 do 75 posto prihoda ubirati u zemljama u razvoju. Turkcell Ileti-sim Hizmetleri A.S. (na NYSE: TKC) je neobičan, ali logi-čan odabir, istodobno i europska i azijska dionica. No, zbog stjecaja okolnosti, investitori su je u 2011. masovno proda-vali, što je, kako piše Sizemore, “stvorilo fantastičnu priliku”.

*) http://www.investorplace.com/2011/12/5-european-stocks-to-buy-now/?cp=moneymorning&cc=synd

23. siječnja, 2012. Broj 47 / 2012. 6

Tjedni newsletter

NapomenaOvu publikaciju izrađuje i za nju je odgovoran ST Invest, d.o.o. za osnivanje i upravljanje in-vesticijskim fondovima iz Splita. Ovaj newsletter ili bilo koji njegov dio ne može se smatrati ponudom ili pozivom na kupnju bilo koje imovine ili prava. Informacije, analize, zaključci, prognoze i mišljenja koja se iznose zasnivaju se na javnim tržišnim, statističkim i drugim informacijama koje potječu iz izvora koji su uvijek navedeni, u čiju se pouzdanost i točnost ST Invest pouzdaje, ali za koje ne jamči. Utoliko su informacije, mišljenja, zaključci, prog-noze i projekcije izneseni u ovoj publikaciji podložni promjenama koje ovise o izvorima in-formacija, kao i o promjenama koje nastupe od trenutka pisanja teksta do njegova čitanja. Vrijednosni papiri i ostale imovine koje se spominju u ovom newsletteru mogu biti pred-metom ulaganja fondova kojima upravlja ST Invest. Sve te imovine i prava nose rizik na čiju procjenu stavovi izneseni u ovom newsletteru ne mogu utjecati. Prenošenje sadržaja ili dijela sadržaja Tjednog newslettera ST Investa je dopušteno uz navođenje izvora.

ImpresumS.T. Invest, društvo s ograničenom odgovornošću za osnivanje i upravljanje investicijskim fondovimaAdresa sjedišta: Kneza Mislava 3, 21000 SplitAdresa Uprave: Boktuljin put bb, 21000 SplitTelefon: +385 (0) 21 456 440, telefax: +385 (0) 21 456 441e-mail: info@st-invest.hrUprava: Tomislav Tukić, predsjednik, i Marko Tukić, članGlavni fond menadžer: Tomislav Tukić, ttukic@st-invest.hrFond menadžer: Siniša Gašparević, sinisa@st-invest.hrGlavni analitičar: Stjepan Laća, stipe@st-invest.hrVoditelj informatike: Marko Tukić, marko@st-invest.hr

Indeks koji prikazuje cijene brodskog prijevoza rasutih tereta, ali i razinu ekonomske aktivnosti u svijetu, doživio je zadnjih mjeseci dramatični slom

Više od tisuću riječiZa kvalitetnu procjenu razvoja događaja u svjetskom gos-podarstvu najčešće i nisu nužne neke komplicirane ana-lize, dovoljno je pogledati grafikone koji prikazuju među-sektorske trendove i koji govore više od tisuću riječi. Jedan takav graf, poznat bolje upućenim analitičarima i struč-njacima, je graf indeksa Baltic Dry koji pokazuje promjene potražnje, a time i cijena, prijevoza tzv. rasutih tereta bro-dovima. Indeks nije ograničen samo na zemlje na Baltič-kom moru, kako bi se po imenu moglo zaključiti, a pripre-ma ga burza Baltic Exchange sa sjedištem u Londonu.

Baltic Dry Index (BDI) donosi kvalificiranu procjenu

cijene prijevoza robe morem. Obuhvaća 26 svjetskih glav-nih plovnih putova, uzimajući u obzir složene pokazate-lje vremena najma brodova, trajanja putovanja i slično, za brodove klasa handymax, panamax i capesize dry bulk koji mogu prevoziti najrazličitiju robu poput ugljena, rude, žita, plastičnih granula, umjetnih gnojiva itd.

Bolji od kristalne kugleIndeks izravno pokazuje odnos ponude i potražnje za pri-jevozom tereta morem, ali neizravno mjeri odnos globalne ponude i potražnje za robama, materijalima i sirovinama, odnosno promjene u trgovini, a time i razinu gospodarske aktivnosti u svijetu. Utoliko predstavlja važan ekonomski indikator, i to prognostički, budući da predskazuje pro-mjene ekonomske aktivnosti. Nije, dakle, riječ o pokazate-lju koji se odnosi samo na brodarski biznis.

Upravo zato analitičare jako brine što je Baltic Dry u samo tri posljednja mjeseca izgubio čak 54,4 posto svoje vrijednosti, od čega 48,4 posto u samo mjesec dana; odno-sno, doživio je pravi slom. Analitičari to vide kao posljedi-cu europske dužničke krize kojoj se kraj nikako ne nazire. Utoliko BDI ne pokazuje samo višak ponude brodskih kapaciteta, nego sve manju potražnju u Europi za robama koje služe kao sirovine i poluproizvodi za industriju.

Baltic Dry će dobiti svoj odraz i na tržištima kapitala, bu-dući da analitičari zbog njega preporučuju ulagačima da se klone kompanija koje na europskom tržištu prodaju proi-zvode jako ovisne o ekonomskim ciklusima, kao i američke dionice s velikom “izloženošću” europskim kupcima.

Istraživanja / studije

Izvor: Bespoke Investment Group

Svjetsko gospodarstvo tone u recesijuIndeks Baltic Dry (BDI) u zadnjih godinu dana

01/11 03/11

-54,4%u zadnja 3 mjeseca

-48,4%u zadnjem mjesecu

05/11 07/11 09/11 10/11 12/11

2000

1750

1500

1250

1000

Indeks Baltic Dry zvoni na uzbunu