ISKLJUČENOST I ISKLJUČENOST I KONCEPTI SOCIJALNOG KONCEPTI SOCIJALNOG

UKLJUČIVANJAUKLJUČIVANJA

Zoran Šućur, prof. dr. sc.

Tel: 4895 818E-mail: zsucur@yahoo.com

Konzultacije: soba 17Ponedjeljak: 13-14Četvrtak: 12-13

KONCEPTI I LINIJE KONCEPTI I LINIJE SIROMAŠTVASIROMAŠTVA

KONCEPTI SIROMAŠTVAKONCEPTI SIROMAŠTVA APSOLUTNO SIROMAŠTVO (“siromaštvo na rubu opstanka”)

nemogućnost zadovoljenja osnovnih potreba (imati manje od objektivno definiranog minimuma)

Prednosti:

Nedostaci:

transparentnost i razumljivostodražava bazične potrebejednostavna evaluacija programa

arbitrarno definiranje osnovnih potreba i koncepta opstanka

zanemaruju se potrošačke navike, običaji, klimatski uvjeti, regionalne razlike, stupanj urbanizacije

RELATIVNO SIROMAŠTVO (“siromaštvo uslijed nejednakosti”)

nemogućnost zadovoljenja potreba ili sudjelovanja u aktivnostima koje čine dio prihvatljivog (pristojnog) životnog standarda (imati manje od drugih u društvu)

Prednosti:

Nedostaci:

promatra ljudske potrebe kao socijalno konstruirane

standardi za mjerenje siromaštva mijenjaju se tijekom vremenaomogućava usporedbu siromaštva među industrijskim zemljama

teško je doći do norme o pristojnom životnom standardu koja bi vrijedila za cijelo društvoopasnost brkanja siromaštva i nejednakostistope siromaštva vrlo osjetljive ako se koristi samo jedna linija siromaštva

““NOVO” SIROMAŠTVONOVO” SIROMAŠTVOProcesi povezani s pojavom novog siromaštva:

erodiranje sustava socijalne sigurnosti

Pristupi novom siromaštvu:

Definicija:

siromaštvo kao nemogućnost zadovoljenja “postmaterijalističkih” potreba siromaštvo kao posljedica krize industrijskog sustava

novo siromaštvo označava situacije u kojima obitelji nisu u stanju održati dosadašnju razinu životnog standarda, odnosno kada prelaze iz relativno sigurnog života u neizvjesnost, s kojom se dosada nisu susretale

financijska nesigurnost i zaduženost

masovna nezaposlenost i nestabilno zaposlenje

ranjivi tipovi obitelji

LINIJE SIROMAŠTVALINIJE SIROMAŠTVA

Definicija:razina dohotka/potrošnje ispod koje pojedince smatramo siromašnima

Vrste linija siromaštva:

linije određene na temelju košarice dobara (budžetska metoda)

statističko-relativne linije

subjektivne linije

službene ili pravno-političke linije

linije utemeljene na indeksima deprivacije

1911

442234

558 725

5506

1923

1638

473

254 56

7 743

5597

1639

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

Prehrana Stanovanje Prijevoz Higijena Odijevanje Obrazovanje ikultura

Ukupno

5./'05. 10./'06.

Potrošačka košara

5628

5312

5715 57

93

5470

5439 55

06

5771

5420

5545

5976

5452

5601

5597

4800

5000

5200

5400

5600

5800

6000

6200

Zg i Zgžupanija

Slavonija iBaranja

Sjeverozap.Hrvatska

Jugozap.Hrvatska

SredišnjaHrvatska

Dalmacija RH

5./'05. 10./'06.

Potrošačka košara prema regijama

Primjer izračuna Engelovih koeficijenata

A B C

Ukupni dohodakIzdaci za hranuEngelov koeficijent

20008000,40

500010000,20

30009000,30

Dob Dnevne energetske potrebe (Kcal) Ž M

Ekvivalentna ljestvicaŽ M

1-23-56-89-1112-1415-1920-5051+

13001600210024002100210020001800

13001600210024002700280027002400

0,4810,5930,7780,8890,7780,7780,7410,667

0,4810,5930,7780,8891,0001,0371,0000,889

Nutricionističke potrebe i nutricionistička ekvivalentna ljestvica

Pitanja o subjektivnom siromaštvu

Pitanje o minimalnom dohotku (MIQ – minimum income question) “Koliki bi minimalni neto mjesečni dohodak bio potreban vašem kućanstvu da bi moglo sastaviti kraj s krajem”?

Pitanje o procjeni dohotka (IEQ – income evaluation question) “Koju biste razinu mjesečnog dohotka, u vašim okolnostima, smatrali:

vrlo lošom …………………..knlošom …………………..knnedovoljnom …………………..kndovoljnom …………………..kndobrom …………………..knvrlo dobrom …………………..kn

Pitanje o procjeni na ekonomskoj ljestvici (ELQ – economic ladder question) “Zamislite ljestvicu s 9 stupnjeva, gdje se na dnu nalaze najsiromašniji, a na vrhu najbogatiji. Na kojem ste stupnju vi danas?

Nužne potrepštine (V. Britanija, 1983.) Proizvodi/usluge/aktivnosti* % ispitanika smatra

ih nužnimaGrijanjeWC u zatvorenomStan koji nije vlažanKupatiloSvaka osoba ima svoj krevetJavni transportTopli kaputTri objeda dnevno za djecuNezavisno stanovanjeDva para cipelaPosebne spavaće sobe za djecu preko 10 g.ZamrzivačIgračke za djecuTepisi u dnevnoj i spavaćim sobamaProslave određenih događajaPečeno jelo jednom tjednoPerilica za rubljeNova, nerabljena odjećaHobi ili zabavne aktivnostiDva topla obroka dnevno za odrasleMeso ili riba svaki drugi danDarovi za prijatelje ili obitelj (1 godišnje)Tjedan odmora izvan kućeOprema za zabavu za djecuVrt TV

9796969494888782797877777170696767646464636363575551

* Većina nije smatrala nužnima telefon, automobil, cigarete, svaka dva tjedna imati noćni izlazak. U istraživanju 1990. nužnim potrepštinama su smatrane: telefon, izleti za djecu, svečana odjeća i sl.

EKVIVALENTNE LJESTVICEEKVIVALENTNE LJESTVICEDefinicija:

skup indeksa koji variraju ovisno o broju članova kućanstva, dobnoj ili spolnoj strukturi članova. Funkcija je ekvivalentnih ljestvica omogućiti usporedbu blagostanja kućanstava s različitim demografskim obilježjima

OECD-ove ljestvice

“stara” ljestvica modificirana “nova” ljestvica

nositelj kućanstva 1 1

ostale odrasle osobe 0,7 0,5

djeca 0,5* 0,3** *<=15 godina **<=13 godina

SIROMAŠTVO U SIROMAŠTVO U HRVATSKOJHRVATSKOJ

Stope apsolutnog siromaštva u RH(linija siromaštva izvedena iz minimalne ishrane)

10,0%

11,2%

12,4%

11,1%

0,0%

2,0%

4,0%

6,0%

8,0%

10,0%

12,0%

14,0%

1998. 2002. 2003. 2004.Izvor: WB, 2006

1.290 1.783 1.811 1.845

Linija siromaštva za jednočlano kućanstvo (kn/mj)

Stope apsolutnog siromaštva u RH i odabranim zemljama (%)(linija siromaštva: 4,3$ dnevno po osobi u PPP)

(HR=2004.; ostale zemlje=2002./03.)

85

71

58 58

42 4135 33

27 26 24 24 22 2117

12

4

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

Mo

ldo

va

Alb

an

ija

Ru

mu

njs

ka

Tu

rska

Srb

ija

Ru

sija

BiH

Bu

ga

rska

Po

ljska

Est

on

ija

Ma

ked

on

ija

Litv

a

Ukr

ajin

a

Bje

loru

sija

La

tvija

Ma

đa

rska

HR

Izvor: WB, 2006

Stope relativnog siromaštva u RH (2001.-2005.)(60% medijana nacionalnog dohotka)

17,5%

16,7%16,9%

17,2%

18,2%

15,5%

16,0%

16,5%

17,0%

17,5%

18,0%

18,5%

2001. 2002. 2003. 2004. 2005.Izvor: DZS

Stope relativnog siromaštva u RH i zemljama EU (2003.)

18%

21%

21%

19%

19%

19%

18%

18%

17%

15% 16

%12

%15

%17

%15

%10

%13

%12

%10

%15

%12

%11

%11

%10

%8%

21%

16%

16%

15%

0%

5%

10%

15%

20%

25%H

rvat

ska

Irsk

a

Grč

ka

Portu

gal

Italij

a

Špan

jolsk

a

Esto

nija

V. B

ritan

ija Litv

a

Cipa

r

Latv

ija

Fran

cusk

a

Mal

ta

Poljs

ka

Belg

ija

Luks

embu

rg

Aus

trija

Niz

ozem

ska

Slov

enija

Nje

mač

ka

Dan

ska

Fins

ka

Šved

ska

Mađ

arsk

a

Češk

a

Slov

ačka

EU 2

5

EU 1

5

EU 1

0

Izvor: DZS, Eurostat (60% medijana nac. dohotka)

Odnos raspoloživog i najnižeg dohotka potrebnog za život bez teškoća(2006.)

80,9%

1,5%

17,6%

0,0%

10,0%

20,0%

30,0%

40,0%

50,0%

60,0%

70,0%

80,0%

90,0%

Raspoloživi dohodakmanji od potrebnog

Raspoloživi dohodak istikao potrebni

Raspoloživi dohodak većiod potrebnog

Izvor: UNDP, 2006.

Može li mjesečnim dohotkom vaše kućanstvo podmiriti svoje potrebe

4,0%

10,9%

18,0%

35,1%

18,7%

12,6%

0,7%0,0%

5,0%

10,0%

15,0%

20,0%

25,0%

30,0%

35,0%

40,0%

Vrlo lako Lako Priličnolako

Uz maleteškoće

Uz teškoće Uz veliketeškoće

Ne zna

Izvor: UNDP, 2006.

Smatrate li se siromašnim

18,7%

31,8% 31,7%

11,0%

4,6%2,2%

0,0%

5,0%

10,0%

15,0%

20,0%

25,0%

30,0%

35,0%

Uopće ne Uglavnomne

Ponekad da,ponekad ne

Uglavnomda

Da, upoptunosti

Ne zna

Izvor: Caritas i CPSNC, 2004.

Stope siromaštva po županijama (2002.-2004.)(%)(apsolutna linija siromaštva)

33,8

28,3

21,7

20,8

19,9

19,8

19,2

16,4

16,3

15,6

13,6

10,2

8,9

8,2

8 6,6

6,2

4,4

3,4

2,7

2,5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

Kar

lova

čka

Sis

.-m

osl.

Bje

.-bi

log.

Kop

r.-k

riž.

Osi

j.-ba

r.

Vir.

-pod

r.

Kra

p.-z

ag.

Bro

d-po

s.

Vuk

.-sr

ij.

Var

aždi

nska

Šib

.-kn

insk

a

Pož

.-sl

av.

Spl

it-da

lm.

Zad

arsk

a

Međ

imur

ska

Zag

reba

čka

Dub

r.-N

er.

Ista

rska

Prim

.-go

ran.

Gra

d Z

g

Ličk

o-se

njsk

a

Izvor: WB, 2006

RegionalRegionalna karta Hrvatskena karta Hrvatske

HrvatskaSjeverni Jadran

Južni Jadran

Središnja

Zagrebačka r.IstočnaHrvatska

Definicija regijaDefinicija regijaRegija Županije

Središnja Hrvatska

Krapinsko-Zagorska, Sisačko-Moslavačka, Karlovačka, Varaždinska, Koprivničko-Križevačka, Bjelovarsko-Bilogorska, Međimurska

Istočna Hrvatska

Virovitičko-Podravska, Požeško-Slavonska, Brodsko-Posavska, Osiječko-Baranjska, Vukovarsko-Srijemska

Zagrebačka regija Grad Zagreb, Zagrebačka županija

Sjeverni JadranPrimorsko-Goranska, Ličko-Senjska, Istarska

Južni JadranZadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-Dalmatinska, Dubrovačko-Neretvanska

Stope siromaštva prema regijama (2002.-2004.)(apsolutna linija siromaštva)

21,2%

17,5%

3,8% 3,7%

9,1%

0,0%

5,0%

10,0%

15,0%

20,0%

25,0%

SredišnjaHrvatska

IstočnaHrvatska

Zagrebačkaregija

SjeverniJadran

Južni Jadran

Izvor: WB, 2006

Udio siromašnih prema regijama (2002.-2004.)(apsolutna linija siromaštva)

42,5%

30,0%

8,2%

4,0%

24,9%

12,7%

19,4%

15,2%

19,8%23,2%

0,0%

5,0%

10,0%

15,0%

20,0%

25,0%

30,0%

35,0%

40,0%

45,0%

SredišnjaHrvatska

IstočnaHrvatska

Zagrebačkaregija

SjeverniJadran

Južni Jadran

Udio među siromašnima

Udio u stanovništvu

Izvor: WB, 2006

Stope siromaštva, prema regijama i razini urbanizacije (2002.-2004.)

(apsolutna linija siromaštva)

2,6%2,8%4,5%

24,7%22,4%

8,4%5,4%

14,6%

6,2%

18,3%

12,1%14,3%

0,0%

5,0%

10,0%

15,0%

20,0%

25,0%

30,0%S

red.

Hrv

atsk

a (u

rb.)

Ist.

Hrv

atsk

a (u

rb.)

Zg

regi

ja (

urb.

)

Sj.

Jadr

an (

urb.

)

Juž.

Jad

ran

(urb

.)

Sre

d. H

rvat

ska

(rur

.)

Ist.

Hrv

atsk

a (r

ur.)

Zg

regi

ja (

rur.

)

Sj.

Jadr

an (

rur.

)

Juž.

Jad

ran

(rur

.)

Urb

ana

podr

učja

Rur

alna

pod

ručj

a

Izvor: WB, 2006

Rizične skupine

Starije osobe i umirovljenici

Nezaposleni

Osobe bez obrazovanja

Samačka kućanstva

Jednoroditeljske obitelji

Obitelji s većim brojem djece

Stope apsolutnog siromaštva s obzirom na obrazovanje glave kućanstva (2004.)

32

21

7

20

0

5

10

15

20

25

30

35

Bez OŠ Završena OŠ 2-3 raz.srednje

4 raz.srednje

VŠ ili VSS

Izvor: WB, 2006

Stope apsolutnog siromaštva s obzirom na dob glave kućanstva (2004.)

3

9

19

62

7

0

10

20

30

40

50

60

70

16-30 31-49 50-64 65 i više(mirovina)

65 i više (bezmirovina)

Izvor: WB, 2006

Stope apsolutnog siromaštva s obzirom na zaposlenički status glave kućanstva (2004.)

2 2

9

26

106

18

23

28

47

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

Zaposlen Samozaposlen Umirovljenik Nezaposlen Ostali neaktivni

Urbana područja

Ruralna područja

Nacionalni prosjek

Izvor: WB, 2006

Životni uvjeti stanovništva i siromašnih (2004.)

Pokazatelji Svi SiromašniManje od 10 m2 stambenog prostora po osobiNema tople vodeNema centralno grijanjeNema kupaonicu kao zasebnu prostorijuNema WC u stanuNema električne instalacijeNema vodovodne instalacijeNema kanalizacijske instalacijeNema automobilNema TV u bojiNema osobno računaloNema perilicu rubljaNema perilicu posuđaNema hladnjak ili zamrzivačManjak prostoraVlažnost stanaNedovoljno svjetla i toplineDotrajali zidovi i podoviDotrajala vrata i prozoriNedostatak namještaja i nužnih kućanskih aparata

1,88,4

60,65,44,61,07,0

23,233,53,6

66,19,2

76,21,8

20,214,612,021,425,018,6

2,718,271,711,09,31,8

12,330,050,310,277,320,684,54,1

19,419,312,830,529,624,6

Napomena: linija siromaštva = 60% medijana nacionalnog dohotka.

Glavni instrumenti politike spram siromaštva

ekonomski rast i zapošljavanje

razvoj ljudskog kapitala

progresivni porezni sustav

dohodovna potpora (socijalni transferi)

SOCIJALNA SOCIJALNA ISKLJUČENOSTISKLJUČENOST

HistorijatHistorijat

- nastao 1970-ih godina u Francuskoj- nastao 1970-ih godina u Francuskoj

- termin “isključeni (les exclus)- termin “isključeni (les exclus) pripisuje se R. Lenoir-u pripisuje se R. Lenoir-u

- Mentalno retardirani- Mentalno retardirani

- eurocentrični koncept- eurocentrični koncept

- Fizički neprilagođeni- Fizički neprilagođeni- Socijalno neprilagođeni- Socijalno neprilagođeni

Socijalna isključenost i slični Socijalna isključenost i slični konceptikoncepti

siromaštvosiromaštvo (relativna) deprivacija(relativna) deprivacija

marginalnostmarginalnost potklasapotklasa

Isključenost/ marginalnost/ potklasa

Koncepti Marginalnost Isključenost Potklasa

Tip dihotomije

Centar/

periferija

Unutra/

izvan

Gore/

dolje

relativnost

multidimenzionalnost

dinamički proces

djelovanje

obuhvatnost

Socijalna isključenost i siromaštvo

neuspjeh u više socijetalnih sustava

Definicija isključenosti:

demokratsko-pravni (građanska integracija)radno-tržišni (ekonomska integracija)

sustav socijalne dobrobiti (socijalna integracija) obiteljski sustav i lokalna zajednica (interpersonalna integracija)

nejednakosti

Izvori (uzroci) socijalne isključenosti

siromaštvo (besperspektivna, slabo razvijena geografska područja)

životne okolnosti i razvojne životne faze

dinamika društvenih promjena

Autori Dimenzije isključenostiEU (Laekenski indikatori) (2001.) 1. Financijsko siromaštvo

2. Tržište rada (zaposlenost)3. Zdravlje4. Obrazovanje

Burchardt i sur. (2002.) 1. Potrošnja2. Proizvodnja3. Politički angažman4. Socijalna interakcija

Böhnke (2001.) 1. Tržište rada2. Životni standard3. Financijsko siromaštvo4. Stanovanje5. Obrazovanje6. Rezidencijalno područje7. Socijalni odnosi8. Politički angažman9. Anomija10. Anksioznost11. Dugoročno loši životni uvjeti

Gallie i Paugam (2004.) 1. Tržište rada2. Siromaštvo3. Socijalna izolacija

Primjeri operacionalizacije socijalne isključenosti (dimenzije)

Tsakloglou i Papadopoulos (2002.b) 1. Financijsko siromaštvo2. Životni uvjeti3. Nužne životne aktivnosti i potrepštine4. Socijalni odnosi

Poggi (2003.) 1. Bazične potrebe2. Dohodak3. Kvaliteta života4. Stanovanje5. Socijalni odnosi6. Zdravlje7. Ekološki uvjeti8. Tržište rada

Kunz (2003.) 1. Financijski kapital2. Ljudski kapital3. Socijalni kapital4. Fizički kapital

Kronauer (1998.) 1. Isključenost iz tržišta rada2. Ekonomska isključenost3. Kulturna isključenost4. Socijalna izolacija5. Prostorna isključenost6. Institucionalna isključenost

Primjeri operacionalizacije socijalne isključenosti (dimenzije) - nastavak

Laekenski indikatori (2001.)Dimenzije Indikatori

FinancijskoSiromaštvo

1. Stopa rizika od siromaštva (prema starosti, spolu, ekonomskoj aktivnosti, tipu kućanstva, stambenom statusu)

2. Nejednakost distribucije dohotka (odnos kvintila S80/S20)3. Rizik od trajnog siromaštva prema spolu (60% medijana)4. Relativni jaz siromaštva5. Disperzija oko praga rizika od siromaštva6. Stopa rizika od siromaštva u jednoj vremenskoj točki7. Stopa rizika od siromaštva prije socijalnih transfera8. Nejednakost distribucije dohotka – Gini koeficijent9. Stopa rizika od trajnog siromaštva prema spolu (50% medijana)

Tržište rada(nezaposlenost)

10. Regionalna kohezija (disperzija regionalnih stopa zaposlenosti)11. Stopa dugotrajne nezaposlenosti12. Osobe koje žive u kućanstvima gdje nitko ne radi13. Udio dugotrajno nezaposlenih osoba14. Stopa vrlo duge nezaposlenosti

Zdravlje15. Očekivano trajanje života pri rođenju16. Zdravstveni status kako ga osoba sam definira, prema visini

dohotka

Obrazovanje 17. Osobe koje rano napuštaju školu18. Osobe s niskom školskom spremom

Operacionalizacija socijalne isključenosti (I)

Napomena: Strelice s punim linijama ukazuju na čvršću prirodu veze, dok strelice s isprekidanim linijama označavaju slabije i varijabilne veze.

Siromaštvo Socijalna izolacija

Nezaposlenost

“Začarani krug” socijalne isključenosti

Stope siromaštva nezaposlenihStope siromaštva nezaposlenih

Zemlja Stanovništvo 18-65 g.

Nezaposleni

BelgijaDanskaFrancuskaNjemačkaGrčkaIrskaItalijaNizozemskaPortugalŠpanjolskaV. Britanija

9,17,0

12,07,3

16,110,313,49,8

18,816,89,6

33,917,839,030,232,127,836,332,125,337,142,8

(( 60% medijana dohotka - 1996.) 60% medijana dohotka - 1996.)

Razine društvenosti (socijabilnosti)Razine društvenosti (socijabilnosti)

sekundarna društvenost

primarna društvenost

tercijarna društvenost

Socijabilnost dugotrajno nezaposlenihSocijabilnost dugotrajno nezaposlenih

Zemlja Žive sami Viđaju prijatelje

većinu tjedna

Članovi klubova i

organizacija BelgijaDanskaFrancuskaNjemačkaGrčkaIrskaItalijaNizozemskaPortugalŠpanjolskaV. Britanija

7,930,210,317,23,77,12,4

23,51,11,5

15,7

41,939,355,230,455,859,062,031,139,367,448,4

18,747,633,029,510,421,011,839,09,3

21,633,0

Zaposlenički status i samački životZaposlenički status i samački životZemlja Nezap.'94.

Nezap.'95.Zap.'94.

Nezap.'95.Zap.'94.Zap.'95.

Ukupno

NjemačkaDanskaNizozemskaBelgijaFrancuskaV. BritanijaIrskaItalijaGrčkaŠpanjolskaPortugal

18,818,623,07,99,215,25,32,51,51,81,4

12,017,611,59,84,78,42,81,92,80,52,6

13,310,79,66,58,85,56,15,03,63,41,2

13,311,810,26,68,86,05,74,53,52,91,2

Zaposlenički status prijatelja zaposlenih Zaposlenički status prijatelja zaposlenih i nezaposlenih (EU - 1996.) i nezaposlenih (EU - 1996.)

% nezaposlenih prijatelja

Zaposleni Nezaposleni

Svi

Većina

Polovica

Neki od njih

Nitko

Pola i više

0,8

3,6

5,9

42,0

45,0

10,3

2,8

19,0

16,7

45,2

12,5

38,5

Operacionalizacija socijalne isključenosti (II)

Isključenost kao kombinacija materijalnih i nematerijalnih dimenzija

Materijalne dimenzije Objektivno siromaštvo

Stambeni uvjeti i potrošna dobra

Nematerijalne dimenzije Socijalne veze

Subjektivna percepcija siromaštva

Objektivno siromaštvoObjektivno siromaštvoObjektivno siromašni su oni čiji je mjesečni ekvivalentni dohodak manji od 60% medijana nacionalnog ekvivalentnog dohotka.

Subjektivna percepcija siromaštvaSubjektivna percepcija siromaštva

Stambeni uvjeti i potrošna dobraStambeni uvjeti i potrošna dobra

Socijalne vezeSocijalne veze

Subjektivno siromašni su oni koji su izjavili da “stalno” ili “uglavnom” žive u siromaštvu.

Među deprivirane ulaze svi oni pojedinci čiji su ukupni deprivacijski bodovi u ovom području životnog standarda manji od 80% medijana bodovne distribucije.

Deprivirane osobe su one koje ne sudjeluju ni u sekundarnoj ni u tercijarnoj društvenosti

1. Topla voda2. Centralno grijanje3. Kuhinja zasebna prostorija4. Kupaonica zasebna prostorija5. WC u stanu/kući6. Električne instalacije7. Vodovodne instalacije8. Kanalizacijske instalacije9. Telefonske instalacije10. Kablovska ili satelitska TV11. Vrt ili terasa/lođa12. Automobil13. TV u boji14. Hi-fi uređaj, DVD kućno

kino, videorekorder15. Osobno računalo ili portable

16. Perilica rublja17. Perilica posuđa18. Hladnjak ili zamrzivač19. Mikrovalna pećnica20. Manjak prostora21. Buka22. Vlažnost23. Nedovoljno svjetla i topline24. Dotrajalost objekta25. Dotrajalost zidova i podova26. Dotrajalost vrata i prozora27. Zagađenost zraka28. Potpuno dotrajali namještaj29. Nedostatak namještaja i kućanskih aparata

Pokazatelji u području stambenih uvjeta i potrošnih dobara

Nesudjelovanje u sekundarnim i tercijarnim socijalnim odnosima

17,3%

11,1%

58,4%

66,2%

72,7%

5,2%

53,0%

0,0% 10,0%

20,0%

30,0%

40,0%

50,0%

60,0%

70,0%

80,0%

Ne provodi vrijeme s rodbinom

Ne provodi vrijeme s prijateljima

Ne provodi vrijeme s kolegama s posla izvan radnogvremena

Ne provodi vrijeme s ljudima u vjerskim objektima

Ne provodi vrijeme s ljudima u klubovima idobrovoljnim organizacijama

Ne sudjeluje u sekunadarnim socijalnim odnosima

Ne sudjeluje u tercijarnim socijalnim odnosima

Dimenzije i pokazatelji deprivacije (Udio deprivirane populacije na pojedinim dimenzijama)

27,0%

12,8%15,5%

3,9%

0,0%

5,0%

10,0%

15,0%

20,0%

25,0%

30,0%

1. Objektivnosiromaštvo

2. Subjektivnapercepcija siromaštva

3. Stambeni uvjeti ipotrošna dobra

4. Socijalne veze

Pokazatelji kumulativne depriviranosti

60,7

25,9

8,3 4,8 0,3

13,5

2,10

10

20

30

40

50

60

70

Nisudepriviranini na jednoj

dimenziji

Depriviranina 1

dimenziji

Depriviranina 2

dimenzije

Depriviranina 3

dimenzije

Depriviranina 4

dimenzije

"Višestrukodeprivirani"

"Socijalnoisključeni"

“Višestruko deprivirani” = deprivirani barem na 2 dimenzije, bez obzira na kombinaciju dimenzija. “Socijalno isključeni” = višestruko deprivirani pojedinci koji su deprivirani na dimenziji socijalnih veza i na barem jednoj od preostale tri dimenzije.

Višestruka deprivacija u Hrvatskoj i Višestruka deprivacija u Hrvatskoj i nekim zemljama EUnekim zemljama EU

(deprivirani na 2, 3 ili 4 dimenzije)(deprivirani na 2, 3 ili 4 dimenzije) 18,5

15,913,5 13,2

11,5 11,49,8 9,7

8,1 7,7 7,36,2 5,6 5,5

3,7

02468

101214161820

Grč

ka

Portu

gal

Hrv

atsk

a

V. B

ritan

ija Irsk

a

Italij

a

Špan

jols

ka

Fran

cusk

a

Bel

gija

Aus

trija

Nje

mač

ka

Fins

ka

Niz

ozem

ska

Luks

embu

rg

Dan

ska

Zaključno o socijalnoj Zaključno o socijalnoj isključenostiisključenosti

iskustva isključenosti ograničena na uske skupine ljudi

uzročnici siromaštva, višestruke deprivacije i uzročnici siromaštva, višestruke deprivacije i isključenosti su sličniisključenosti su slični

ključna uloga radno-tržišnog i obrazovnog sustava

SOCIJALNO SOCIJALNO UKLJUČIVANJEUKLJUČIVANJE

MODEL OTVORENE KOORDINACIJE- MODEL OTVORENE KOORDINACIJE- OMCOMC

(pet elemenata modela otvorene koordinacije)

1. Zajednički ciljevi u području siromaštva i socijalne isključenosti - dogovoreni na samitu u Nici u prosincu 2000. Ti ciljevi definiraju politiku unutar koje se zemlje članice obvezuju da će “poduzeti korake kako bi učinile odlučan napor prema iskorjenjivanju siromaštva” do 2010. godine.

2. EU pokazatelji socijalne uključenosti - za vrijeme belgijskog predsjedanja EU u drugoj polovici 2001. iniciran je proces stvaranja pokazatelja siromaštva i socijalne isključenosti. Poznati su kao laekenski pokazatelji jer su prvotno odobreni na samitu Europskog vijeća u Leakenu u prosincu 2001. Dogovoreno je da obuhvaćaju tri razine: (1) deset primarnih pokazatelja financijskog siromaštva i materijalne deprivacije, zaposlenosti, zdravlja i obrazovanja; (2) sekundarni pokazatelje, koji dopunjuju primarne, ali ih i detaljnije razrađuju; (3) pokazatelji što ih zemlje same odluče dodati u svoje nacionalne akcijske planove, a koji im pomažu u tumačenju primarnih i sekundarnih pokazatelja i/ili osvjetljavaju specifičnosti pojedinog područja.

3. Zajednički memorandumi o socijalnoj uključenosti (Joint Inclusion Memorandum - JIM) – prethode procesu izrade nacionalnih akcijskih planova, a oslikavaju situaciju i političke prioritete vezane za siromaštvo i socijalnu isključenost u novim članicama prije njihova punopravnog članstva. Proces izrade JIM-a ostaje na snazi za sve zemlje koje se pridružuju EU.

4. Nacionalni akcijski planovi protiv siromaštva i socijalne isključenosti - glavni kanali putem kojih države članice preciziraju svoj odgovor na zajednički dogovorene ciljeve. Nacionalni akcijski planovi slijede dogovorenu strukturu i pokrivaju dvogodišnje razdoblje. Prve je planove 15 članica EU donijelo u lipnju 2001, a druge u lipnju 2003. godine. Deset novih članica obvezno je u srpnju 2004. podastrijeti prve planove o uključenosti za razdoblje do sredine 2006. godine

5. Zajedničko izvješće o socijalnoj uključenosti - odgovor različitih tijela EU na nacionalne akcijske planove. Prvo je takvo izvješće podneseno na laekenskom Europskom vijeću u prosincu 2001, a drugo, mnogo detaljnije, usvojeno je u ožujku 2004. godine. Osim toga, stručno osoblje Komisije objavilo je u lipnju 2004. godine radni dokument o socijalnoj uključenosti u novim članicama, što je konsolidirani sintetički odgovor na 10 JIMs-ova. Dokument je također osvijetlio najvanije probleme u budućem razvoju politike socijalne uključenosti EU kao cjeline.

1. GOSPODARSTVO I TRŽIŠTE RADA

(opća gospodarska kretanja, stanje na tržištu rada, izdaci za socijalnu zaštitu

2. DEMOGRAFSKA I SOCIJALNA SITUACIJA(karakteristike stanovništva, zdravlje, obrazovanje,

stanovanje, siromaštvo i dohodovne nejednakosti, uloga socijalne zaštite u prevenciji i ublažavanju siromaštva, usluge

u socijalnoj skrbi, višestruko deprivirana geografska područja, prijevoz, ranjive skupine)

ZAJEDNIČKI MEMORANDUM O SOCIJALNOMUKLJUČIVANJU REPUBLIKE HRVATSKE

3. KLJUČNI IZAZOVI

1. povećati razinu zaposlenosti i stvoriti veće mogućnosti zapošljavanja za dugotrajno nezaposlene i druge ranjive skupine na tržištu rada;

2. poboljšati obrazovnu strukturu populacije, uskladiti obrazovanje sa zahtjevima tržišta rada te poticati obrazovanje odraslih;

3. financijski stabilizirati zdravstveni sustav bez ugrožavanja jednakosti pristupa zdravstvenim uslugama;

4. proširiti mrežu socijalnih usluga, razvijati sustav izvaninstitucionalnih usluga i unaprijediti pristup uslugama;

5. olakšati pristup stanovanju za socijalno ugrožene skupine;6. promicati rodnu jednakost u suzbijanju siromaštva i socijalne

uključenosti uzimajući u obzir rodnu razliku kod donošenja odluka i njihove provedbe;

7. omogućiti revitalizaciju i održivi razvoj depriviranih područja te promicati uravnoteženi regionalni razvoj Hrvatske.

4. PRIJEDLOZI MJERA

Pospješivanje sudjelovanja u svijetu rada

Pristup socijalnim uslugama i naknadama socijalne zaštite

Pospješiti dostupnost stabilnog i kvalitetnog zapošljavanja, aktivna politika zapošljavanja i osposobljavanja

Promoviranje integracije i borba protiv diskriminacije osoba koje se nalaze u nepovoljnom položaju na tržištu rada

Mirovinski sustavDavanja djeci i obiteljima te skrb o djeci

Socijalna pomoćSocijalne usluge

Zdravstvene uslugeObrazovanjeStanovanje

Mobiliziranje svih relevantnih dionika i resursa

Deprivirana područja i regionalne razlike

Pomoć najranjivijim skupinamaOsobe s invaliditetom

Izbjeglice, prognanici i povratniciRomi

Druge ranjive skupine

Uključivanje u informatičko društvo i društvo znanjaJačanje i očuvanje obitelji

Sprječavanje prezaduženosti

Sprječavanje rizika isključenosti

5. PROMICANJE RAVNOPRAVNOSTI MEĐU SPOLOVIMA U BORBI PROTIV SIROMAŠTVA I SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI

6. STATISTIČKO PRAĆENJE SIROMAŠTVA I SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI

7. PROJEKTI SOCIJALNOG UKLJUČIVANJA FINANCIRANI KROZ PREDPRISTUPNE FONDOVE

8. ZAKLJUČCI(prioriteti)

• povećati razinu zapošljivosti onih skupina koje su najviše pogođene dugotrajnom nezaposlenošću; posebnu pozornost prilikom zapošljavanja posvetiti uklanjanju diskriminacije prema ženama; osigurati punu provedbu propisa o zapošljavanju manjina iz Ustavnog zakona o nacionalnim manjinama; voditi evidenciju o sudjelovanju korisnika socijalne pomoći u programima aktivne politike tržišta rada;• proširiti obuhvat srednjeg i visokog obrazovanja; reformirati strukovno obrazovanje radi usklađivanja sa zahtjevima tržišta rada; više ulagati i sustavno poticati cjeloživotno učenje;• proširiti mrežu socijalnih usluga za djecu, starije osobe i osobe s invaliditetom; izraditi akcijski plan o deinstitucionalizaciji usluga za djecu i osobe s invaliditetom; izraditi strategiju decentralizacije socijalnih usluga; poticati suradnju lokalnih zajednica i udruga u pružanju usluga; pružiti korisnicima usluga mogućnost izbora; potaknuti bolju usklađenost između rada i privatnog života, posebice za žene, ulaganjem u ustanove dječjeg odgoja i obrazovanja;

•veće napore usmjeriti na prevenciju bolesti ili invaliditeta (češći liječnički pregledi); omogućiti jednaki pristup zdravstvenim uslugama za cjelokupno stanovništvo (posebice onima koji žive na otocima i planinskim područjima);•definirati i razvijati koncept socijalnog stanovanja; razvijati primjereniji sustav stambenih subvencija i pomoći za kućanstva s lošom stambenom situacijom; proširiti kapacitete skloništa za beskućnike; ubrzati rješavanje stambenih problema povratnika kroz programe stambenog zbrinjavanja posebice bivših nositelja stanarskog prava;•mjerama gospodarske i fiskalne politike potrebno je sustavno raditi na smanjenju regionalnih razlika; razvijati gospodarske projekte prilagođene lokalnim prilikama; pružati bolju financijsku potporu onim programima nevladinih organizacija koji se odnose na višestruko deprivirana područja; •dogovoriti dugoročno i održivo rješenje problema siromaštva među starijim građanima te ih zaštititi tijekom prijelaznog razdoblja ciljanim programima socijalne pomoći; •kako bi se svima osigurao pristup kvalitetnim zdravstvenim uslugama potrebno je pratiti i evaluirati provedbu „Nacionalne strategije razvitka zdravstva 2006.-2011.“ s aspekta njenog utjecaja na ublažavanje siromaštva i socijalne isključenosti.