sveuČiliŠte u rijeci - efrioliver.efri.hr/zavrsni/972.b.pdf · potencijali temeljnu pokretačku...

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

JELENA KOMORA

LJUDSKI POTENCIJALI KAO KLJUČNI RAZVOJNI ČIMBENIK IRSKE

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2015.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

LJUDSKI POTENCIJALI KAO KLJUČNI RAZVOJNI ČIMBENIK IRSKE

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Ekonomika razvoja

Mentor: dr.sc. Nada Karaman Aksentijević

Studentica: Jelena Komora

Studijski smjer: Gospodarstvo EU

JMBAG: 0081124454

Rijeka, lipanj 2015.

KAZALO

1. UVOD .......................................................................................................................... 1

1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA .................................... 1

1.2. RADNA HIPOTEZA ......................................................................................... 2

1.3. SVRHA I CILJ ISTRAŽIVANJA ..................................................................... 2

1.4. ZNANSTVENE METODE ............................................................................... 2

1.5. STRUKTURA RADA ....................................................................................... 3

2. LJUDSKI POTENCIJALI KAO RAZVOJNI ČIMBENIK .................................. 4

2.1. POJMOVNO ODREĐENJE LJUDSKIH POTENCIJALA .................................. 5

2.2. ULAGANJE U OBRAZOVANJE I ZDRAVLJE U FUNKCIJI RAZVOJA

LJUDSKIH POTENCIJALA ........................................................................................ 7

2.3. ULOGA LJUDSKIH POTENCIJALA U RAZVOJU NACIONALNIH

GOSPODARSTAVA .................................................................................................. 12

3. RAZVIJENOST LJUDSKIH POTENCIJALA U IRSKOJ ................................. 14

3.1. IRSKA KAO PRIMJER USPJEŠNE EKONOMSKE TRANSFORMACIJE .... 14

3.2. ANALIZA RAZVOJA LJUDSKIH POTENCIJALA U IRSKOJ, HRVATSKOJ I

FINSKOJ .................................................................................................................... 16

3.2.1. HDI (INDEKS HUMANOG RAZVOJA) .................................................... 17

3.2.2. POKAZATELJI OBRAZOVANOSTI I DOSTUPNOSTI OBRAZOVANJA

................................................................................................................................. 21

3.2.3. POKAZATELJI RAZVIJENOSTI ZDRAVSTVA I ZDRAVSTVENE

ZAŠTITE ................................................................................................................. 31

3.3. ODNOS OBRAZOVANOSTI STANOVNIŠTVA I EKONOMSKE RAZVIJENOSTI IRSKE, HRVATSKE I FINSKE ................................................... 38

4. PERSPEKTIVA BUDUĆEG RAZVOJA IRSKE ................................................. 44

5. ZAKLJUČAK ........................................................................................................... 46

LITERATURA ............................................................................................................. 48

POPIS TABLICA ......................................................................................................... 51

POPIS GRAFIKONA .................................................................................................. 52

POPIS SHEMA ............................................................................................................. 53

1

1. UVOD

U uvodnom dijelu diplomskog rada s naslovom Ljudski potencijali kao ključni razvojni

čimbenik Irske, obrađene su slijedeće tematske jedinice: 1) problem, predmet i objekt

istraživanja, 2) radna hipoteza, 3) svrha i cilj istraživanja, 4) znanstvene metode i 5)

struktura rada.

1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA

U okviru nove ekonomije, ekonomije znanja, znanje je u središnjem interesu, odnosno

ljudski potencijali koji ga kreiraju i koji predstavljaju jedan od najvažnijih resursa za

postizanje ekonomskog rasta i razvoja. Razvoj nacionalnih ekonomija ovisi prvenstveno

o stanovništvu, odnosno ljudskim potencijalima, a korištenje i ulaganje u njihovu

kvalitetu predstavlja primarni faktor razvoja. Ulaganje u ljudske potencijale, a time i

razvoj moguće je ostvariti kroz kvalitetno obrazovanje i odgovarajuću zdravstvenu

zaštitu. Obrazovanje pruža znanje te sudjeluje u povećanju konkurentnosti

gospodarstva, dok odgovarajuća zdravstvena zaštita i briga o zdravlju osigurava

blagostanje svakoga pojedinca.

Irska predstavlja primjer države koja se od prilično siromašne i nerazvijene zemlje

transformirala u gospodarsko čudo te postala primjer uspješne ekonomije. Upravo iz tog

razloga moguće je izdvojiti irski put gospodarskog razvoja kao jedan od najzanimljivijih

u suvremenoj europskoj ekonomskoj povijesti.

Sukladno navedenome, problem istraživanja diplomskog rada proizlazi iz važnosti

ljudskih potencijala za razvoj Irske. Problem rada treba konzistentno istražiti i

primjereno riješiti.

Iz problema istraživanja proizlazi predmet istraživanja. Predmet istraživanja je

istražiti razvijenost ljudskih potencijala u Irskoj putem odgovarajućih pokazatelja te

provesti usporedbu s odabranim zemljama.

2

Objekt ovog istraživanja su ljudski potencijali u Irskoj.

1.2. RADNA HIPOTEZA

S obzirom na prethodno definirani problem, predmet i objekt istraživanja postavljena je

temeljna radna hipoteza istraživanja: Sustavnim izučavanjem razvijenosti ljudskih

potencijala u Irskoj, te usporedbom s odabranim zemljama, moguće je dokazati da

ljudski potencijali predstavljaju ključni razvojni čimbenik Irske.

1.3. SVRHA I CILJ ISTRAŽIVANJA

Za prethodno navedene elemente postavljeni su svrha i cilj istraživanja. Svrha

istraživanja je dokazati postavljenu hipotezu te istražiti postavljeni predmet

istraživanja. Cilj istraživanja je utvrditi kako ljudski potencijali i ulaganje u njih putem

obrazovanja i zdravstvene zaštite utječu na razvoj Irske.

Da bi se svrha i cilj istraživanja ostvarili potrebno je odgovoriti na slijedeća pitanja:

- Koja je uloga ljudskih potencijala u razvoju Irske?

- Koja je uloga obrazovanja u funkciji razvoja ljudskih potencijala, a time i nacionalnih

ekonomija?

- Koja je uloga zdravstva i zdravstvene zaštite u funkciji razvoja ljudskih potencijala, a

time i nacionalnih ekonomija?

- Kako je obrazovanost stanovništva povezana sa ekonomskom razvijenosti?

1.4. ZNANSTVENE METODE

Provedeno istraživanje temelji se na proučavanju i korištenju već poznatih spoznaja

različitih autora koje su u diplomskom radu proširivane, te na njihovoj međusobnoj

usporedbi i interpretaciji. U ovome diplomskom radu korištene su slijedeće znanstvene

metode: metoda promatranja, metoda analize temeljena na sekundarnom izvoru

3

podataka, metoda sinteze, metoda dedukcije, metoda deskripcije, komparacije, i

klasifikacije.

1.5. STRUKTURA RADA

Diplomski rad sastoji se od pet međusobno povezanih dijelova.

U prvom dijelu, UVODU, formulirani su problem, predmet i objekt istraživanja,

postavljena je temeljna hipoteza, navedeni su svrha i cilj istraživanja, nabrojane su

znanstvene metode koje su korištene tijekom istraživanja i prezentacije rezultata, te je

obrazložena struktura rada.

U drugoj tematskoj cjelini s naslovom LJUDSKI POTENCIJALI KAO RAZVOJNI

ČIMBENIK pojmovno se određuju ljudski potencijali, analizira njihov razvoj kroz

ulaganje u obrazovanje i zdravlje, te predstavlja njihov značaj u razvoju nacionalnih

gospodarstava.

RAZVIJENOST LJUDSKIH POTENCIJALA U IRSKOJ naslov je trećeg dijela u

kojemu su iznesene najbitnije spoznaje i rezultati istraživanja. Dan je primjer Irske kao

uspješne ekonomske transformacije, analiziran je razvoj ljudskih potencijala u Irskoj i

provedena usporedba sa Hrvatskom i Finskom kroz odgovarajuće pokazatelje, te je

analiziran odnos obrazovanosti stanovništva i ekonomske razvijenosti Irske, Hrvatske i

Finske.

U četvrtom dijelu rada s naslovom PERSPEKTIVA BUDUĆEG RAZVOJA IRSKE

predlaže se daljnja strategija budućeg razvoja Irske temeljena na dosad poznatim

činjenicama.

U ZAKLJUČKU, posljednjem dijelu rada, izložena je sinteza osnovnih rezultata

istraživanja kojima je dokazana radna hipoteza.

4

2. LJUDSKI POTENCIJALI KAO RAZVOJNI ČIMBENIK

Ekonomija temeljena na znanju postaje opće prihvaćeni razvojni obrazac, a znanje je

postalo vrjednije nego ikada prije u povijesti. Uočljiv je pomak nacionalnih razvojnih

politika s pretežito sektorskog (potpora razvoju pojedinih ekonomskih aktivnosti) na

faktorski pristup (potpora razvoju ključnih razvojnih faktora). Tradicionalnim resursima

(zemlja, rad i kapital) dodaje se novi; znanje, koje omogućuje njihovo efikasnije

korištenje. Najvažnija imovina postaje intelektualna imovina koja nema fizičko

svojstvo, a koja predstavlja razvojnog pokretača i vrlo bitan instrument kako uspješnih

društava tako i poduzeća te nacionalnih ekonomija. Tako znanje postaje središte

ekonomskog interesa, odnosno ljudski potencijali koji su njegov kreator i promicatelj.

Ljudi svojim sposobnostima razvijaju nove ideje, stvaraju vrijednost i inovacije te

postaju ključna imovina, a ljudski potencijali predstavljaju važan uvjet rasta i razvoja.

Stoga, u svakoj zemlji koja ostvaruje ili teži ka ostvarenju dugoročnog ekonomskog

napretka ljudski potencijali su ti koji predstavljaju ključnog razvojnog čimbenika.

U najrazvijenijim ekonomijama svijeta više od pola BDP-a zasnovano je na znanju;

industrije visoke tehnologije gotovo su udvostručile svoj udio u outputu posljednja dva

desetljeća, dok usluge zasnovane na znanju rastu i brže. Dakle, konkurentska je

prednost posjedovati znanje, odnosno, ulagati u ljudske potencijale. Ljudi, njihov

konstantni razvoj i korištenje njihovih potencijala postaju glavni nositelji uspjeha.

Dugi niz godina gospodarski se razvoj zasnivao se na opipljivim dokazima razvoja kao

što su izgradnja infrastrukture, izgradnja tvornica. Suvremena proizvodnja sve više

poprima neopipljiv oblik te je zasnovana više na korištenju ideja, informacija i znanja

nego na materijalnim stvarima. Suvremeni razvoj zahtijeva konstantnu kombinaciju

novih vještina, znanja, stavova i sposobnosti što predstavlja ljudske potencijale.

Može se reći da danas stanovništvo predstavlja izvor bogatstva neke zemlje, a ljudski

potencijali temeljnu pokretačku snagu razvoja svakog društva. Potrebno je konstantno

ulaganje i razvijanje ljudskih potencijala da bi se stvaralo znanje koje je glavna

proizvodna snaga i temeljni ekonomski resurs. Prema tome, u suvremenoj ekonomiji

stanovništvo se kao uvjet razvoja više ne može promatrati kroz masu fizičke radne

5

snage, već ljude sposobne za vođenje gospodarskih i društvenih procesa, obrazovane

ljude za stručno-kreativan rad, kao i sposobne izvršitelje sa složenim sredstvima za rad

za koje se traže umne sposobnosti, a ne fizička snaga ljudi (Sundać, Škalamera Alilović,

Babić, 2015, p. 97).

2.1. POJMOVNO ODREĐENJE LJUDSKIH POTENCIJALA

Čovjek je misaono biće koje pokreće sve aktivnosti u društvu. Rezultati toga ovise o

njegovu znanju, sposobnostima, vještinama, motiviranosti, zdravlju, okruženju. Ljudi

kao glavni nositelji ideja, informacija i novih znanja postaju strateška osnovica i

paradigma razvitka suvremenih gospodarstava i društva (Filetin, 2011, p. 54).

Ljudski potencijali temeljni su pokretač i nositelj razvoja svakoga gospodarstva, a

očituju se kroz kreativnost, sposobnost, znanje i vještine svakoga pojedinca. Osnovno i

šire značenje ljudskih potencijala u ekonomiji odnosi se na radnu snagu. Upravo

stanovništvo predstavlja izvor radne snage te ono svojim razvojnim obilježjima

određuje tempo ekonomskog razvoja zemlje.

U primarne faktore ekonomskog rasta, između ostalog, spada akumulacija kapitala, koja

uključuje investicije u zemljište, fizičku opremu i ljudske resurse. Pod ljudske resurse

spadaju ukupno raspoloživi kapaciteti koje čine svi aktivno sposobni iz populacije neke

uže zajednice, društva ili svijeta u cjelini. Investicije u ljudske resurse očituju se kroz

poboljšanje obrazovanja i radnih kvalifikacija, te poboljšanje zdravlja. Na taj način,

ulaganjem u ljudske resurse stvara se ljudski kapital.

Dakle, ljudski kapital predstavlja vrijednost ulaganja u ljude (zaposlenike) prvenstveno

posredstvom obrazovne i zdravstvene djelatnosti kao i svih drugih djelatnosti koje

doprinose ljuskom razvoju. Ta ulaganja predstavljaju individualni i društveni trošak i

povećavaju ljudske sposobnosti, znanja i vještine (Karaman Aksentijević, 2012, p.7).

Humani ili ljudski kapital predstavlja motivirano radno stanovništvo koje znanje,

sposobnosti, socijalne kompetencije, vještine i iskustvo uspješno primjenjuje u

gospodarstvenoj praksi, stvarajući vrijednosti za tvrtke, nacionalno gospodarstvo i

6

društvo u cjelini. Oni predstavljaju ključni resurs ovog stoljeća (Sundać, Škalamera

Alilović, Babić, 2015, p. 54).

Ulaganjem u ljude nagomilavaju se znanja, sposobnosti i umijeća te se stvara ljudski

kapital. On predstavlja sposobnosti i vještine koje je potrebno kontinuirano razvijati.

Prema Todaru i Smithu ljudski kapital je termin kojim se ekonomisti često koriste za

obrazovanje, zdravlje i ostale ljudske kapacitete koji mogu povećati produktivnost kada

su i sami uvećani (2006, p. 352).

Ljudski kapital i ljudski potencijali nisu istoznačnice iako se sadržajno često

poistovjećuju. Za razliku od ljudskog kapitala, ljudski potencijali predstavljaju doprinos

koji ljudi daju stvaranju nove vrijednosti unoseći svoje sposobnosti, znanja i vještine u

poslovni proces. Onoga trenutka kada čovjek, odnosno zaposlenik, unese svoj ljudski

kapital u poslovni proces, taj kapital postaje ključnom komponentom ljudskih

potencijala (Karaman Aksentijević, 2012, p.7). Možemo zaključiti da ljudski potencijali

ovise o ljudskom kapitalu, dakle, što je veći ljudski kapital veći su i ljudski potencijali.

Pod ljudske potencijale podrazumijevaju se ukupna znanja, vještine, sposobnosti,

kreativne mogućnosti, motivacija i odanost kojom raspolaže neka organizacija (ili

društvo). To je ukupna intelektualna i psihička energija koju organizacija može

angažirati na ostvarivanju ciljeva i razvoja poslovanja (Bahtijarević Šiber, 1999, p.16).

Ljudski potencijali predstavljaju i izraz koji označava količinu korisnog i vrijednog

znanja stvorenog u procesu odgoja i obrazovanja, odnosno prosvjećivanjem,

izobrazbom, studiranjem i stjecanjem znanja (Karaman Aksentijević, Ježić, Đurić, 2008,

p. 46).

Na nacionalnoj razini se ljudski potencijali mogu definirati kao ukupna psihofizička

energija koju posjeduju stanovnici jedne zemlje odnosno kojom jedno društvo raspolaže

i može je upotrijebiti za ostvarenje svojih razvojnih ciljeva (Karaman Aksentijević,

2012, p. 9).

Ljudi, njihov razvoj i korištenje njihovih potencijala postali su glavni razvojni oslonac i

ključ za postizanje uspješnosti svakog nacionalnog gospodarstva.

7

Razvoj ljudskih potencijala podrazumijeva usmjeravanje aktivnosti na postizanje ciljeva

koji se odnose na razvoj ličnosti i kvalitetu življenja ljudi. Važnost ljudskih potencijala

u suvremeno doba osjetno je porasla zbog novog mjesta i uloge čovjeka u društvu koja

je znatno veća nego ranije. Ljudi su tvorci ideja, a potom ideje mijenjaju proizvod i

usluge, donose dobit, promet i akumulaciju, bolje uvjete rada i života, u konačnici i

samima sebi veće zadovoljstvo. Kroz ulaganje u ljudske potencijale stvara se nova

vrijednost, i to znanstvena, gospodarska i društvena. Isto tako, stvaraju se nove ideje,

novo znanje, novi procesi, proizvodi i usluge. Ljudski potencijali jedini su resurs koji se

upotrebom ne smanjuje nego raste.

Isticanje važnosti ljudi i ljudskog faktora nije novo. Relativno novo je stvarni praktični

interes poduzeća i nacionalnih ekonomija za ljudske potencijale i njihov razvoj. Još u

18. stoljeću Adam Smith je u svojim djelima isticao važnost obrazovanja pojedinca za

društvo u cjelini. U 19. stoljeću Karl Marx je u analizi faktora proizvodnosti na prvo

mjesto stavio stručnost radnika, a svestrani razvoj čovjeka je uz znanje i znanost

smatrao najbitnijom proizvodnom snagom društva. Međutim, tek je u novije vrijeme

ljudskom faktoru pridodan dovoljno veliki značaj te je nizom istraživanja dokazana

povezanost između obrazovanja i gospodarske uspješnosti. Upravo ta povezanost

sastavni je i najznačajniji pokazatelj važnosti uloge ljudskih potencijala i investiranja u

njih pri ostvarenju ciljeva gospodarskog razvoja.

2.2. ULAGANJE U OBRAZOVANJE I ZDRAVLJE U FUNKCIJI RAZVOJA

LJUDSKIH POTENCIJALA

Gospodarski rast i razvoj u velikoj mjeri ovisi o razini razvijenosti ljudskih potencijala.

Razvoj ljudskih potencijala očituje se kroz ulaganja u ljude; ulaganje u psihofizičko

zdravlje, ulaganje u znanje, vještine i obrazovanje. Tako obrazovanje i zdravlje

predstavljaju važne komponente i osnovne ciljeve razvoja. Zdravlje je osnova dobrobiti,

a obrazovanje je neophodno u zadovoljavanju i nadogradnji života; oboje predstavljaju

osnovu u širem shvaćanju proširenih ljudskih mogućnosti, koje leže u srcu značenja

razvoja (Todaro, Smith, 2006, p. 346).

8

Ulaganjem u obrazovanje, zdravlje i ostale ljudske kapacitete razvijaju se ljudski

potencijali koji mogu povećati produktivnost kada se ulaže u njih i kada su i sami

uvećani. Obrazovanje ima ključnu ulogu u mogućnosti zemalja da apsorbiraju modernu

tehnologiju i da razviju kapacitet za samoodrživi rast i razvoj. Zdravlje predstavlja

preduvjet za povećanje produktivnosti, gdje se i uspješno obrazovanje oslanja na

zdravstvo. Svaka nacionalna ekonomija ulaganjem u obrazovanje i zdravstvo ulaže u

kvalitetu svoga stanovništva te na taj način doprinosi razvoju ljudskih potencijala.

Raspodjela zdravstva i obrazovanja unutar država je jednako važna kao i raspodjela

dohotka. Obrazovanje i zdravstvo usko su povezani sa ekonomskim razvojem. Veći

zdravstveni kapital može uvećati dobit iz investiranja u obrazovanje, zbog toga što

zdravlje predstavlja važan faktor u prisutnosti pojedinca i formalnom procesu njegova

školovanja. Duži životni vijek uvećava iznos dobiti iz investicija u obrazovanje. Bolje

zdravlje u bilo kojem trenutku radnog vijeka može u praksi smanjiti stupanj

amortizacije obrazovnog kapitala. S druge strane, veći obrazovni kapital može uvećati

profit iz investiranja u zdravstvo, upravo zato jer se mnogi zdravstveni programi

oslanjaju na osnovna znanja, naučena u školi. Obrazovanje je potrebno i za formiranje i

obuku zdravstvenog osoblja. Razine obrazovanja i zdravstva veće su u zemljama sa

visokim prihodima. Zemlje s visokim prihodima mogu priuštiti veće troškove

obrazovanja i zdravstva, a time se postiže veća produktivnost i prihodi.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), ključna agencija Ujedinjenih naroda koja se

bavi globalnim pitanjima zdravstva, zdravstveni sustav definira kao organizaciju ljudi i

njihovog djelovanja čija je primarna svrha poticati, očuvati i održavati zdravlje svakog

pojedinca, a zdravlje kao stanje potpune fizičke, mentalne i društvene dobrobiti, a ne

samo nedostatak bolesti i nemoći

(http://www.who.int/healthsystems/strategy/everybodys_business.pdf, 23.3.2015.).

Zdravstveni sustavi obuhvaćaju komponente javnih zdravstvenih institucija, bolnica i

klinika te liječničkih ordinacija, dok je primarna svrha zdravstvenog sustava

unapređenje, obnavljanje ili očuvanje zdravlja. Investiranje u zdravlje pozitivno utječe

na ekonomski rast, produktivnost i efikasnost. Isto tako, u velikoj mjeri pridonosi

blagostanju i dobrobiti stanovništva. Značajno doprinosi razvoju ljudskih potencijala jer

ulaganje u zdravstvo je ujedno ulaganje u ljude (stanovništvo), a zdravlje i blagostanje

9

su ciljevi svakog čovjeka. Danas se smatraju kao najvažnija ljudska prava i glavne

komponente ljudskog, ekonomskog i društvenog razvoja kao i resurs za svakodnevni

život. Ukupna ulaganja u ljudski kapital sadrže troškove stjecanja i održavanja,

uključujući i brigu za djecu, prehranu, odijevanje, stanovanje, medicinske usluge i brigu

za sebe sama (Schultz, 1985, p.20). Na zdravlje se ne gleda samo kao na stavku u

potrošnji za koju treba osigurati sredstva već kao na vrijednost koju treba njegovati i

unapređivati.

Ulaganje u razvoj ljudskog kapitala, a time i ljudskih potencijala najviše se ostvaruje

kroz obrazovanje koje ima značajnu funkciju u svakom društvu. Dakle, investiranjem u

obrazovanje investira se u ljudski kapital. Obrazovanje podiže proizvodnost rada,

doprinosi bogatstvu poduzeća, te društva općenito. Pod obrazovanjem se podrazumijeva

ustanova, proces, sadržaj i rezultat organiziranog i/ili slučajnog učenja u funkciji

razvoja različitih kognitivnih sposobnosti, kao i stjecanja raznovrsnih znanja, vještina,

umijeća i navika kao primjerice čitanje, pisanje, računanje ili opće znanje o fizičkom,

društvenom i gospodarskom okruženju (http://hr.wikipedia.org/wiki/Obrazovanje,

23.3.2015.).

Obrazovanje se dijeli na formalno, neformalno i informalno pri čemu se formalno

odnosi na obrazovanje u obrazovnim institucijama putem kojeg se stječu stručna znanja,

vještine i sposobnosti kao i priznate diplome i kvalifikacije. Neformalno obrazovanje ne

dovodi do stjecanja novih kvalifikacija, odnosno novih diploma, već označava

organizirane procese učenja usmjerene na osposobljavanje odraslih osoba za rad, za

različite socijalne aktivnosti te za osobni razvoj. Provodi se u ustanovama za

obrazovanje odraslih, trgovačkim društvima, tvrtkama, udrugama, sindikatima,

političkim strankama, sportskim društvima, različitim centrima itd. Informalno

obrazovanje je prirodna pojava u svakodnevnom životu. Ono obuhvaća dnevne

aktivnosti vezane uz posao, obitelj ili slobodno vrijeme. Nije organizirano ili

strukturirano u smislu ciljeva, vremena ili podrške učenju. U većini slučajeva je

nenamjerno iz perspektive onoga koji uči.

Sedamdesetih godina prošlog stoljeća izrazitije se oblikuje ideja cjeloživotnog učenja

kada se javljaju i opisi društva koje uči. Ponekad se ta dva pojma koriste kao sinonimi, a

ponekad cjeloživotno učenje predstavlja način izgradnje društva koje uči, a ponekad je

10

njegov sastavni dio. U kontekstu cjeloživotnog obrazovanja uvažavaju se svi oblici

obrazovanja, a ono podrazumijeva stjecanje i osuvremenjivanje svih vrsta sposobnosti,

interesa, znanja i kvalifikacija, od predškolskog do razdoblja nakon umirovljenja.

Razvojem koncepta cjeloživotnog obrazovanja, svi oblici obrazovanja postaju značajni

za cjelokupno obrazovanje.

Kroz obrazovanje se stvara znanje koje je temelj konkurentnosti i razvoja. Postalo je

temeljna proizvodna snaga u ljudskom društvu, te glavni uvjet uspješnosti. Količina

obrazovanja koju dobije pojedinac, iako pod utjecajem mnogih faktora koji nisu

tržišnog karaktera, može se promatrati kao visoko određena ponudom i potražnjom, kao

što je slučaj s bilo kojom drugom robom ili uslugom (Todaro, Smith, 2006, p. 362).

Ulaganjem u ljude osigurava se ljudsko blagostanje koje vodi kako ljudskom tako i

društvenom napretku. Obrazovanje pruža mogućnost većeg izbora i omogućava

prilagodljivost promjenama. Što su ljudski potencijali prilagodljiviji, to će gospodarstvo

doseći viši gospodarski rast (Bušelić, 2007, p. 29).

Promicanje razvoja znanja i sposobnosti omogućuje građanima prilagodbu ka društvu

znanja koje predstavlja društvenu zajednicu (državu) u kojoj je znanje jedna od

najvažnijih vrijednosti, glavni pokretač gospodarskog i društvenog razvoja, u kojem

društvo ulaže u znanost i razvoj stručnjaka. Gospodarstvo koje učinkovito koristi znanje

i ljudski potencijal u funkciji gospodarskog rasta i razvoja smatra se gospodarstvom

temeljenom na znanju. Znanje, inovacije i kvaliteta postaju nositelji konkurentske

prednosti gospodarstva. Promicanje razvoja znanja omogućuje i aktivno sudjelovanje u

svim sferama društvenog i gospodarskog života te na taj način utječe na budućnost

svakoga pojedinca.

Zastarijevanje postojećeg i primjena novih znanja zahtijevaju konstantno obrazovanje

ljudskih potencijala. Potrebno ih je osposobljavati za razvoj, primjenu i korištenje novih

tehnologija. Na taj način ostvaruje se tehnološki napredak i konkurentnost koji direktno

utječu na ekonomski rast zemlje. Na postojećem stupnju razvoja znanosti, tehnike i

tehnologije, ali i ljudskog društva, ulaganje u obrazovanje ljudskih potencijala postaje

jedna od najvažnijih ulaganja za suvremeni razvoj (Ježić, Kažović, 2012, p. 176).

11

Suvremene ekonomije sve više svojih resursa posvećuju obrazovanju, a znanje,

inovacije i učenje novoga stavljaju u prvi plan ekonomskog razvoja. Shvatile su da su

ljudi i njihova znanja izvor konkurentnosti, pa u skladu s tim, ulaganje u ljude ne

promatraju kao trošak, već kao investiciju koja će im se dugoročno isplatiti. Znanje sve

brže zastarijeva te je nužno permanentno obrazovanje. Ono promiče osobni razvoj, a

posebno neformalno i informalno obrazovanje. Takav okvir obrazovanja predstavlja

način za razvijanje vlastitih potencijala, interesa i talenata. Upravo su u razvijenim

zemljama pojedinci sve više prepoznali važnost ulaganja u razvoj vlastitih potencijala,

odnosno, sebe same. To ulaganje osim izravnih učinaka na pojedinca ostvaruje i izrazito

velike učinke na društvo u cjelini.

O vrijednosti čovjeka u smislu doprinosa njegovih znanja, vještina i rada bogatstvu

društva govorilo se već u 18. stoljeću, a efekti ulaganja u obrazovanje te poimanje

uključenosti ljudi kao glavnog čimbenika proizvodnosti isticani su i u 19. stoljeću.

Nobelovac Theodore Schultz ističe se u vrednovanju učinaka ulaganja u ljude. Bavi se

prvenstveno ulaganjima u obrazovanje koje tretira kao investiciju u ljudski kapital.

Schultz pokazuje da je odlučujući faktor osiguranja ljudskog blagostanja ulaganje u

ljude i znanje. Odbacuje široko rasprostranjeno, ili pogrešno, gledište da su

ograničenost prostora, energije, obradivog zemljišta i drugih fizičkih osobina zemlje

odlučne prepreke ljudskom napretku te pokazuje da su stečene sposobnosti ljudi, kao što

su iskustvo, vještine i zdravlje, temelj ekonomskog napretka. Uz navedeno naglašava da

ekonomski razvoj prvenstveno ovisi o kvaliteti stanovništva, dakle, da poboljšanje

kvalitete stanovništva vodi k ekonomskom napretku. Rast stečenih sposobnosti ljudi u

cijelom svijetu i napretku korisnih znanja ključ su buduće ekonomske proizvodnosti i

njezina doprinosa ljudskom blagostanju (Schultz, 1985, p. 9).

I brojni drugi ekonomisti u drugoj polovici 20. stoljeća jasno ukazuju na značaj

obrazovanja i obrazovanosti za nacionalni i ekonomski rast i razvoj, a i za blagostanje

pojedinca. Tadašnja logika svjetskog ekonomskog razvoja ukazuje da društvo stvara

situaciju u kojoj će obrazovani ljudi ovladati onima koji su manje obrazovani. Početkom

21. stoljeća ta tvrdnja se pokazala istinitom. Naime, evidentno je da obrazovanost

stanovništva ima snažan utjecaj na razvojne nejednakosti između pojedinih zemalja.

12

2.3. ULOGA LJUDSKIH POTENCIJALA U RAZVOJU NACIONALNIH

GOSPODARSTAVA

Ključ za ekonomski uspjeh i gospodarski rast ovisi, prije svega, o mogućnostima države

da stvori nove vrijednosti i dobra, te poboljša kvalitetu postojećih. Navedeno je moguće

postići sa odgovarajućom tehnologijom te kvalitetnom količinom ljudskog kapitala,

odnosno ljudskih potencijala. Dakle, ljudski potencijali postaju sve značajniji čimbenici

razvoja u globalnom gospodarstvu i u novoj ekonomiji koja se temelji na znanju. Široka

lepeza ljudskih vještina bitna je za pogon dinamike razvoja, bez nje su ekonomski

izgledi loši (Schultz, 1985, p. 45).

Tehnološkim revolucijama i globalizacijskim procesima nacionalne ekonomije suočene

su sa mnogim razvojnim promjenama kojima se moraju prilagoditi žele li opstati u

nadmetanju na globalnom gospodarskom prostoru. Upravo iz tog razloga potrebno je

naglasiti ulogu i značaj ljudskih potencijala u novoj ekonomiji.

Ljudski potencijali predstavljaju bitnu odrednicu konkurentnosti te ih je nužno razvijati.

Konkurentnost podrazumijeva veću produktivnost, poduzetnost, inovativnost i ugled

proizvodnog sustava koji doprinose razvoju gospodarstva. Upravo je uloga ljudskih

potencijala presudna za dostizanje konkurentske prednosti zbog brzog tempa koji

karakterizira današnje okruženje. Svakoj državi korištenje najnovijih tehnoloških

dostignuća donosi ekonomsku dominaciju i mogućnost stjecanja većeg profita što nije

moguće bez sposobnog i obrazovanog stanovništva. U uvjetima globalizacije

konkurencija je svakim danom sve jača i složenija te opstanak iziskuje veće učešće

znanja. Ljudski potencijali postaju osnovni čimbenik za dugoročnu konkurentsku

sposobnost, opstanak i razvoj nacionalnih ekonomija. Prirodni resursi više nisu dovoljni

za razvoj visoko proizvodnog gospodarstva. Bogate su se države nekada borile za

teritorije, za prirodne resurse i za izvore bogatstva, a u novije je vrijeme učinjen veliki

zaokret prema intelektualnim resursima, kao ključnom faktoru razvitka i ostvarenja

konkurentske prednosti (Ćosić, Fabac, 2001, p. 535).

Kao što je i ranije navedeno ekonomski napredak nije moguć bez razvoja ljudskih

potencijala. Današnje razvijene zemlje upravo iz tog razloga velike napore ulažu u

13

obrazovanje i povećanje znanja u cilju društvenog napretka. Društvo koje obiluje

obrazovanim stanovništvom lakše prihvaća promjene, brže reagira na njih, te mu to

omogućuje bolju poziciju u međunarodnom natjecanju. Brojna znanstvena istraživanja

potvrđuju i dokazuju da gospodarski i društveni razvoj ovisi ponajprije o obrazovanju i

znanosti, jer oni pružaju znanje, a znanje je temeljni gospodarski resurs i kreator nove

ekonomije (Bušelić, 2007, p. 29). Povećanje ulaganja u stvaranje novog znanja i

pretvaranje tog znanja u svekoliki razvoj nužno je ne samo za stvaranje društva

temeljenog na znanju već i za poboljšanje kvalitete života pojedinca i društva,

smanjivanje nesklada na tržištu rada, socijalne ravnopravnosti i povezanosti svih

skupina društva.

Saznanje o visokoj isplativosti ulaganja u ljude i ljudske potencijale očituje se i u

pozitivnom utjecaju na društveni proizvod nacionalne ekonomije. Sve se više prihvaća

teza da nacionalne ekonomije koje su bogatije imovinom znanja i ljudskim kapitalom

ostvaruju višu razinu rasta i razvitka. Ulaganje u ljude putem svih vrsta obrazovanja

svakako ima značajan utjecaj na ekonomsku razvijenost neke zemlje. Zemlje sa višim

troškovima obrazovnog sustava imaju veću šansu biti ekonomski razvijenije te bilježiti

veće stope gospodarskog rasta.

Danas, dakle, najznačajnije mjesto u natjecateljski nastrojenom globalnom

gospodarskom sustavu pripada upravo aktualnim informacijama, znanjima,

sposobnostima i vještinama stanovništva pojedine države. Ulaganje u ljude i razvoj

ljudskih potencijala uz stvaranje novog znanja preduvjet su opstanka i uspjeha.

14

3. RAZVIJENOST LJUDSKIH POTENCIJALA U IRSKOJ

Ljudski potencijali i njihov razvoj u velikoj su mjeri doprinijeli irskom ekonomskom

razvoju kao i brzoj transformaciji iz poljoprivrednog u brzorastuće gospodarstvo.

Prepoznato je da upravo ljudski potencijali predstavljaju glavni izvor bogatstva u koji se

treba ulagati i konstantno razvijati. U ovom poglavlju provedena je analiza razvijenosti

ljudskih potencijala u Irskoj kroz usporedbu s Hrvatskom i Finskom.

3.1. IRSKA KAO PRIMJER USPJEŠNE EKONOMSKE TRANSFORMACIJE

Irska ekonomija zadnjih je godina utjecajna u svjetskoj ekonomiji, a razloge tomu nije

teško pronaći. Sredinom osamdesetih godina dvadesetog stoljeća Irska je pripadala

jednoj od najsiromašnijih i gospodarski najnerazvijenijih zemalja Europe. Od tada

slijedi ubrzani rast irskog gospodarstva, posebno devedesetih godina dvadesetog

stoljeća u kojima je postotna promjena outputa Irske ekonomije nadmašila prosjek EU

petnaestorice. Upravo iz tih razloga zanimljivo je analizirati razvojni put irskog

gospodarstva koje s relativno skromnim prirodnim resursima i populacijom od oko 4

milijuna stanovnika predstavlja jedan od najfascinantnijih u suvremenoj europskoj

ekonomskoj povijesti.

Pravilna kombinacija ekonomskih politika, te zajedničko djelovanje unutarnjih i

vanjskih čimbenika dovelo je do preobrazbe irskog gospodarstva, posebno u vidu

liberalizacije i otvaranja tržišta, privlačenja direktnih stranih investicija

multinacionalnih kompanija, postojanja fleksibilnog radnog zakonodavstva i sustava

socijalne sigurnosti, te ljudskog kapitala zasnovanog na visokokvalificiranoj radnoj

snazi koja je stvorena zahvaljujući temeljito planiranom obrazovnom sustavu koji

osluškuje potrebe gospodarstva i smjernice razvojnih strategija, te socijalnog

partnerstva između radnika, poslodavca i vlade.

Republika Irska predstavlja uspješni obrazovni model koji je u velikoj mjeri zaslužan za

nagli gospodarski procvat ˝keltskog tigra˝ u posljednjih tridesetak godina. Davno je

15

prepoznato da razvoj ljudskih potencijala i ulaganje u obrazovanje predstavlja važan

izvor bogatstva te pogoduje razvoju. Sukladno tome tako je i bilo, ulaganje u ljude i

obrazovanje trajalo je desetljećima te se na kraju isplatilo. Danas je Irska jedna od

zemalja sa najsposobnijom radnom snagom u svijetu, izgradila je ekonomski uspjeh

temeljen na razvoju ljudskih potencijala putem ulaganja u obrazovanje. U samo

tridesetak godina Irska se transformirala od poljoprivredne zemlje u ekonomiju baziranu

na tehnologiji i znanju te postala jedna od najkonkurentnijih zemalja svijeta.

Shvativši da je ulaganje u obrazovanje budućnost, svakom učeniku i studentu

omogućeno je kvalitetno besplatno obrazovanje, a fokus obrazovanja je na onim

kadrovima koje traži industrija. Sam obrazovni sustav sličan je drugim europskim

zemljama. Obavezno je primarno osnovnoškolsko obrazovanje, u trajanju od 8 godina,

koje pohađaju djeca od 6 do 15 godina. Zatim slijedi srednjoškolsko obrazovanje koje

ukupno traje 5 do 6 godina te je podijeljeno na dvije razine; 3-4 godine više sekundarno

obrazovanje, te 2 godine više (juniori i seniori). Strukovne srednje škole u Irskoj traju 2

godine, a po završetku se stječe određeni zanat. Više obrazovanje u Irskoj stječe se na

sveučilištima i institucijama specijaliziranim za visoko obrazovanje. Po završetku

školovanja mladim Ircima pružena je mogućnost brzog zapošljavanja. Irska je iz tog

razloga jedna od najpoželjnijih zemalja za školovanje i život. Mladi u Irskoj po

završetku obrazovanja raspolažu znanjem koje omogućuje i njima i gospodarstvu, u

kojem započinju s radom, uspješno djelovanje.

Temeljni pokretači i nositelji razvoja u Irskoj su kreativni, sposobni i visokoobrazovani

ljudi. Najbolji primjer za to nalazimo u IT industriji, razvoju softvera, projektantskoj

djelatnosti, te u pružanju različitih usluga. Naime, u zadnjim su desetljećima

tradicionalne industrijske grane zamijenjene novim radno i tehnološki zahtjevnijim

granama koje ne traže mnogo sirovina. Mnoge američke, britanske, njemačke i japanske

tvrtke djeluju upravo u Irskoj koja je uspješno uspjela privući strani kapital te napraviti

gospodarsko čudo u svega par godina.

Zahvaljujući ulaganju u ljude i ljudske potencijale i obrazovanoj radnoj snazi privukli

su strani kapital, tako da su mnoge multinacionalne kompanije otvorile svoja

predstavništva upravo u Irskoj. Strane direktne investicije (FDI) najznačajniji su oblik

međunarodnih poslovnih aktivnosti. Predstavljaju prekogranično kretanje kapitala,

16

uključuju transfer tehnologije i znanja te na taj način doprinose rastu konkurentnosti,

zaposlenosti i međunarodnoj trgovini, a kao posljedica toga, i ekonomskom rastu i

razvoju gospodarstva. Kroz zadnje desetljeće Irska ostvaruje izuzetno velika ulaganja

stranog kapitala. Tako je 2007. godine u Irsku uloženo skoro 60 mlrd. $, a 2013. godine

skoro 50 mlrd. $. Priljev FDI-a sa sobom je donio mnoge koristi te svakako pozitivno

utjecao na ekonomski rast.

Irskoj je članstvo u Europskoj uniji omogućilo uspješnu realizaciju izvozno orijentirane

razvojne strategije, te otvorilo put korištenju sredstava iz Europskih razvojnih fondova.

Irska svakako predstavlja dobitnika u procesu globalizacije, te pozitivan primjer malim,

otvorenim gospodarstvima na putu prema gospodarskom razvoju. Svojim razvojnim

putem privukla je pažnju cijelog svijeta, te postala primjer uspješne ekonomske

transformacije.

Irska ekonomija bila je najranjivija 2008. godine kada je poput mnogih svjetskih država

pogođena ekonomskom financijskom krizom. Posljedice kolapsa osjećaju se i danas te

je pitanje kako će i hoće li se Irska u potpunosti oporaviti.

3.2. ANALIZA RAZVOJA LJUDSKIH POTENCIJALA U IRSKOJ,

HRVATSKOJ I FINSKOJ

Razvoj ljudskih potencijala podrazumijeva usvajanje i povećanje znanja, umijeća,

sposobnosti i stavova, dakle, postizanje ciljeva koji se odnose na razvoj ličnosti. Kao

dobar pokazatelj razvijenosti ljudskih potencijala služi indeks humanog razvoja (HDI)

koji se sastoji od osnovnih dimenzija ljudskog razvoja. Važno je naglasiti da pod

razvojem ljudskih potencijala nije dovoljno proučavati samo aktivnosti koje pridonose

razvoju ličnosti već i one koje pridonose kvaliteti življenja ljudi. Kvalitetu života

moguće je analizirati pokazateljima razvijenosti zdravstva i zdravstvene zaštite kao i

pokazateljima obrazovanosti i dostupnosti obrazovanja.

17

3.2.1. HDI (INDEKS HUMANOG RAZVOJA)

U novije vrijeme OUN izračunava Human Development Indeks (HDI) odnosno indeks

humanog razvoja ili indeks ljudske razvijenosti. HDI je razvijen 1990. godine od strane

UNDP-a kao mjera blagostanja i utjecaja ekonomske i javne politike na kvalitetu života

ljudi, tj. kao mjera ljudskog razvoja. S obzirom na svoj sadržaj, može koristiti kao dobar

pokazatelj razvijenosti ljudskih potencijala, a istodobno pokazuje razinu razvijenosti

neke zemlje. Indeks su konstruirali Amartya Sen (dobitnik Nobelove nagrade), Mahub

ul Hak, Gustav Ranis, Meghan Desai i otada ga koristi OUN te se objavljuje, sa svom

pripadajućom metodologijom, u Godišnjem izvješću o ljudskom razvoju (Human

Development Report).

HDI je, kao indikator kvalitete života kojem maksimalna vrijednost može biti 1,

agregatna mjera napretka zemlje koja se sastoji od tri osnovne dimenzije ljudskog

razvoja: zdravlja, obrazovanja i životnog standarda. Navedene tri dimenzije zajedno sa

četiri indikatora: očekivano trajanje života, prosječne godine školovanja, očekivane

godine školovanja i BDP po glavi stanovnika čine osnovicu za izračun HDI (Shema 1.).

Shema 1: HDI s komponentama

Izvor: Izrada autora prema podacima iz: HDR 2010, Dostupno na:

http://hdr.undp.org/en/content/human-development-report-2010 (28.3.2015.)

Zdravlje Obrazovanje Životni standard

Indeks

humanog

razvoja

Očekivano

trajanje života Prosječne god.

školovanja

Očekivane god. školovanja

BDP/pc Četiri

indikatora

Tri dimenzije

18

HDI se izračunava kao kombinirani indeks tri pokazatelja. Očekivano trajanje života,

obrazovanost stanovništva, koji iskazuju razvijenost ljudskih potencijala, te kupovna

moć stanovništva mjerena visinom BDP-a po stanovniku koja iskazuje dostignuti

stupanj razvijenosti određene zemlje. Navedeni pokazatelji pokazuju razvijenost

ljudskih potencijala na makrorazini jer duže očekivano trajanje života stanovništva

podrazumijeva bolje zdravstveno stanje, a ono rezultira većom vitalnošću ljudi.

Kupovna moć stanovništva izražava stupanj zadovoljenosti potreba, te u manjoj mjeri

točno, proizvodnost rada (u obzir se uzima BDP po stanovniku, a ne po zaposlenom).

Dostignuta razina obrazovanja iskazuje stupanj ovladavanja znanjima i vještinama

nužnim za ostvarenje rasta i razvoja.

Do 2009. godine sve zemlje bile su rangirane u tri skupine prema visini HDI-ja:

- 0,000 - 0,499 zemlje niskog HDI-ja

- 0,500 - 0,799 zemlje srednjeg HDI-ja

- 0,800 - 1,00 zemlje visokog HDI-ja

Od 2009. godine, zemlje se svrstavaju u četiri skupine, Svjetska banka uvodi novu

kategoriju; zemlje vrlo visoke razvijenosti ljudskih potencijala. Zemlje se rangiraju u

četiri skupine:

- 0,9 - 1,00 zemlje vrlo visokog HDI-ja

- 0,8 - 0,899 zemlje visokog HDI-ja

- 0,5 - 0,799 zemlje srednjeg HDI-ja

- 0 - 0,499 zemlje niskog HDI-ja

Indeks humanog razvoja relativno je nov pokazatelj, te se iz tog razloga neprestano

nadograđuje i mijenja. Od 2010. godine, Svjetska banka uvodi novi način izračuna

indeksa ljudskog razvoja. Do 2010. godine znanje i obrazovanost iskazivali su se uz

pomoć kombiniranog indeksa pismenosti stanovništva i udjela odgovarajućih

populacijskih skupina u primarnom, sekundarnom i tercijarnom obrazovanju. Od 2010.

godine taj pokazatelj zamijenjen je novim pokazateljem obrazovanosti koji iskazuje

pristup znanju i koji se mjeri prosječnim i očekivanim godinama školovanja populacije.

19

Isto tako, primjenjuju se i novi kriteriji rangiranja zemalja s obzirom na indeks ljudske

razvijenosti. Sve zemlje razvrstavaju se u četiri skupine na način da u svaku od skupina

ulazi po četvrtina promatranih zemalja. Tako prvih 25% najviše rangiranih zemalja

spadaju u zemlje vrlo visoke razine ljudske razvijenosti, drugih 25% rangiranih u zemlje

visoke ljudske razvijenosti, trećih 25% u zemlje srednje ljudske razvijenosti, te zadnjih

25% spada u zemlje niske ljudske razvijenosti.

Tablica 1: Indeks humanog razvoja od 2000. do 2013. godine u Irskoj, Hrvatskoj i

Finskoj

GODINA IRSKA HRVATSKA FINSKA

2000. 0.862 0.748 0.841

2005. 0.890 0.781 0.869

2008. 0.902 0.801 0.878

2010. 0.899 0.806 0.877

2011. 0.900 0.812 0.879

2012. 0.901 0.812 0.879

2013. 0.899 0.812 0.879

Izvor: Izrada autora prema podacima sa: http://hdr.undp.org/en/data (30.3.2015.)

Tablica 1 prikazuje indeks humanog razvoja kroz vremenski niz od sedam godina.

2000., 2005. i 2008. godine Irska i Finska spadaju u zemlje visokog HDI-ja, dok

Hrvatska spada u zemlje srednjeg HDI-ja. Od 2009. godine zemlje se rangiraju u četiri

skupine, te prema tome od 2010. do 2013. godine sve navedene zemlje spadaju u zemlje

vrlo visokog HDI-ja. Kroz promatrani vremenski niz Irska u svakoj godini bilježi

najveći HDI. Prema tome, može se zaključiti da Irska efikasnije koristi svoje resurse

kako bi poboljšala kvalitetu života stanovništva. Prilike za obrazovanje i zdravstvenu

zaštitu su dostupnije široj populaciji što ukazuje na višu razinu razvijenosti ljudskih

potencijala.

20

Tablica 2: Indeks humanog razvoja (sa svojim komponentama) u 2013. i 2000.

godini u Irskoj, Hrvatskoj i Finskoj

GO

D.

ZEMLJA HDI TRAJANJE

ŽIVOTA

PROSJEČNE

GODINE

ŠKOLOVANJA

(Odrasle osobe, starije

od 25 god.)

OČEKIVANE

GODINE

ŠKOLOVANJA

GNI PPP

pc

20

13

.

Irska 0,899 80,7 11,6 18,6 33 414

Hrvatska 0,812 77,0 11,0 14,5 19 025

Finska 0,879 80,5 10,3 17,0 37 366

20

00

.

Irska 0,862 76,7 11,2 16,7 33 728

Hrvatska 0,748 74,8 9,4 12,3 14 979

Finska 0,841 77,7 8,2 17,7 32 691

Izvor: Izrada autora prema podacima sa: http://hdr.undp.org/en/data (30.3.2015.)

Tablica 2 prikazuje HDI sa svojim komponentama za 2013. i 2000. godinu. U 2013.

godini Irska je u ukupnom poretku, od 187 analiziranih zemalja, na 11. mjestu što ju

svrstava zajedno sa Finskom, koja zauzima 24. mjesto, u zemlje vrlo visokog HDI-ja.

Hrvatska je na 47. mjestu i također pripada zemljama vrlo visokog HDI-ja. Dakle, sve

tri promatrane zemlje nalaze se u prvih 25 % ukupno analiziranih zemalja, s time da

Irska s vrijednošću HDI-ja od 0,899 potvrđuje najviši stupanj razvijenosti ljudskih

potencijala između tri promatrane zemlje. Uspoređujući HDI iz 2013. sa vrijednostima

iz 2000. godine evidentno je, da je u sve tri zemlje, HDI rastao te je u 2013. veći nego u

2000. godini. Naime, i u 2000. godini Irska bilježi najviši HDI kao i u 2013. godini što

potvrđuje ranije navedeno.

Ukoliko dekomponiramo HDI na njegove sastavnice vidimo da rangiranje nacionalnih

ekonomija i dugoročni razvoj značajnim djelom ovise o razini obrazovanosti

stanovništva. Prosječno trajanje školovanja Irskog stanovništva je 11,6 godina dok

očekivano trajanje školovanja iznosi 18,6 godina. I prema tim podacima Irska potvrđuje

veću uključenost u obrazovanje; veći pristup znanju, mjeren prosječnim i očekivanim

trajanjem školovanja, između tri analizirane zemlje. Uspoređujući razinu obrazovanosti

stanovništva, mjerenu prosječnim i očekivanim godinama školovanja, razina

21

obrazovanosti je veća u 2013. u odnosu na 2000. godinu. U sve tri države, broj

prosječnih i očekivanih godina školovanja ostao je gotovo isti ili se povećao.

Zemlje vrlo visoke razvijenosti ljudskih potencijala gotovo su iskorijenile nepismenost

pa je i stopa pismenosti u Irskoj, Hrvatskoj i Finskoj 99 %

(http://databank.worldbank.org/data/views/reports/tableview.aspx#, 10.4.2015.).

Indeks očekivanog trajanja života značajna je komponenta indeksa razvijenosti ljudskih

potencijala. Ukazuje na činjenicu o kvaliteti života te se smatra da je očekivano trajanje

života duže što je kvaliteta života veća. Najduže očekivano trajanje života u 2013.

godini među promatranim zemljama ima Irska, 80,7 godina. U odnosu na 2000. godinu,

godine očekivanog trajanja života povećale su se u sve tri zemlje. Najveće povećanje,

od 4,5 godine, bilježi Irska što svakako ukazuje na najveći porast kvalitete života među

promatranim zemljama.

Irska i Hrvatska imaju sličnu veličinu unutrašnjeg tržišta s obzirom na broj stanovnika

iako Irska ostvaruje značajno veće stope rasta u odnosu na Hrvatsku. Bruto domaći

proizvod po stanovniku Republike Hrvatske znatno je manji od BDP-a/pc Irske premda

je prema podacima za 2013. godinu BDP/pc Finske nešto veći od irskog.

Analizom HDI-ja i njegovih komponenata moguće je zaključiti da je Irska zemlja

visoke razvijenosti ljudskih potencijala. U gotovo svim komponentama na temelju kojih

se indeks izračunava ostvaruje najbolje rezultate među promatranim zemljama, a i na

cjelokupnoj ljestvici, iz godine u godinu nalazi se na visokom nivou. Upravo u ljudskim

potencijalima i njihovoj visokoj razvijenosti leži ključ irskog napretka i transformacije.

3.2.2. POKAZATELJI OBRAZOVANOSTI I DOSTUPNOSTI OBRAZOVANJA

Dobro obrazovano i osposobljeno stanovništvo i radna snaga vrlo su važna odrednica

socijalnog i ekonomskog blagostanja zemlje i pojedine osobe. Obrazovanje ima ključnu

ulogu u pružanju znanja, stručnosti i sposobnosti potrebnih za uspješno sudjelovanje u

društvu i gospodarstvu. Razina obrazovanosti stanovništva utječe na stvaranje i služi

kao pokazatelj raspoloživog ljudskog kapitala, odnosno ljudskih potencijala.

22

Obrazovanje i dostupnost obrazovanja moguće je analizirati kroz pokazatelje kao što su

postotak od BDP-a što ga pojedina država izdvaja za obrazovanje, izdvajanja za

obrazovanje po učeniku/studentu, obuhvat stanovništva pojedine države prema

stupnjevima (razinama) obrazovanja te sudjelovanje u cjeloživotnom obrazovanju.

Prema podacima za Europsku uniju u cijelosti, moguće je zaključiti da su potrebna veća

izdvajanja za obrazovanje od dosadašnjih. Europa je suočena sa padom razine kvalitete i

učinkovitosti u području obrazovanja. Izazovi pred kojima se nalazi su visoka

nezaposlenost i demografske promjene. Pitanje kvalitete obrazovnog sustava direktno je

povezano uz pitanje financiranja sustava, stoga je nužno, na razini cijele EU, odrediti

planove za dugoročna ulaganja u području obrazovanja. Prema podacima iz 2011.

godine postotak BDP-a EU28 koji se izdvaja za obrazovanje iznosi 5,25%, a izdaci za

obrazovanje po učeniku/studentu iznose 6 913,7 €.

Tablice 3, 4 i 5 prikazuju BDP/pc određene države i postotak od BDP-a utrošen na

obrazovanje u razdoblju od 2000. do 2011. godine. Izdaci za obrazovanje koji su

prikazani kao postotak od BDP-a pokazuju u kojoj mjeri pojedina država stavlja

prioritet na obrazovanje u odnosu na ukupnu raspodjelu sredstava. Kao što je već

navedeno, izdaci za obrazovanje investicija su koja može pomoći potaknuti gospodarski

rast, povećati produktivnost, pridonijeti osobnom i društvenom razvoju ljudskih

potencijala te smanjiti društvene nejednakosti.

Tablica 3: BDP/pc Irske (USD) i % od BDP-a utrošen na obrazovanje u razdoblju

od 2000. do 2011. godine

GODINA BDP/pc Vt St % BDP-a utrošen

na obrazovanje

2000. 26 101 - - 4,29

2001. 28 052 107,47 7,47 4,24

2002. 32 354 115,33 15,33 4,27

2003. 40 905 126,42 26,42 4,35

2004. 47 428 115,94 15,94 4,66

2005. 50 568 106,62 6,62 4,72

23

2006. 53 941 106,67 6,67 4,73

2007. 61 215 113,48 13,48 4,92

2008. 60 971 99,60 -0,39 5,67

2009. 51 494 84,45 -15,54 6,43

2010. 47 901 93,02 -6,97 6,41

2011. 51 952 108,45 8,45 6,15

Izvor: Izrada autora prema podacima sa:

http://databank.worldbank.org/data/views/reports/tableview.aspx#,

http://ec.europa.eu/eurostat/data/database (11.4.2015.)

U razdoblju od 2000. do 2011. godine Irski BDP po stanovniku je rastao, a sukladno su

rasla i izdvajanja za obrazovanje. Najveći verižni indeks bilježi 2003. godina u kojoj se

vrijednost BDP-a po stanovniku promijenila za 26,42% u odnosu na prethodnu, 2002.

godinu. Najveća izdvajanja za obrazovanje zabilježena su u 2008. godini kada irski

BDP/pc iznosi 60 971 $, a postotak od BDP izdvojen za obrazovanje 5,67. Nakon 2008.

godine BDP/pc pada (posljedice svjetske financijske krize) dok je postotak izdvajanja

za obrazovanje i dalje u porastu te iznosi oko 6%.

Tablica 4: BDP/pc Hrvatske (USD) i % od BDP-a utrošen na obrazovanje u

razdoblju od 2000. do 2011. godine


na obrazovanje

2000. 4 920 - - -

2001. 5 245 106,60 6,60 -

2002. 6 054 115,42 15,42 3,71

2003. 7 806 128,93 28,93 3,93

2004. 9 366 119,98 19,98 3,87

2005. 10 224 109,16 9,16 3,98

2006. 11 360 111,11 11,11 4,04

2007. 13 540 119,19 19,19 4,02

24

2008. 15 889 117,34 17,34 4,32

2009. 14 142 89,00 -10,99 4,42

2010. 13 501 95,46 -4,53 4,31

2011. 14 540 107,69 7,69 4,21




Republika Hrvatska najveća izdvajanja za obrazovanje bilježi, isto tako, u 2008. godini

kada hrvatski BDP/pc iznosi 15 889$, dok je postotak izdvajanja za obrazovanje 4.32.

Uspoređujući Hrvatsku sa Irskom vidljiva je znatno manja raspodjela resursa RH na

obrazovanje, kao i znatno niži BDP/pc. Najviša stopa promjene BDP/pc zabilježena je u

2003. godini kada se vrijednost BDP-a po stanovniku promijenila za 28,93% u odnosu

na prethodno razdoblje, 2002. godinu. Kroz promatrani vremenski niz postotak

izdvajanja za obrazovanje je oscilirajući te se kreće oko 3, 4%.

Tablica 5: BDP/pc Finske (USD) i % od BDP-a utrošen na obrazovanje u



na obrazovanje

2000. 24 253 - - 5,89

2001. 24 913 102,72 2,72 6,06

2002. 26 834 107,71 7,71 6,22

2003. 32 816 122,29 22,29 6,43

2004. 37 638 114,69 14,69 6,42

2005. 38 968 103,53 3,53 6,30

2006. 41 119 105,51 5,51 6,18

2007. 48 286 117,42 17,42 5,90

2008. 53 403 110,59 10,59 6,10

2009. 47 104 88,20 -11,79 6,81

25

2010. 46 202 98,08 -1,91 6,85

2011. 50 791 109,93 9,93 6,76




Podaci za Finsku ukazuju na izrazito velika ulaganja u obrazovni sustav. Od 2000. do

2011. godine postotak od BDP-a izdvajan za obrazovanje gotovo je konstantan te u

promatranom vremenskom nizu iznosi oko 5, 6 %. Najveća izdvajanja zabilježena su u

2011. godini kada finski BDP/pc iznosi 50 791$, a postotak BDP-a izdvojen za

obrazovanje 6,76. Postotna promjena BDP/pc najveća je u 2003. godini u kojoj se

vrijednost BDP/pc za 22,29% mijenja u odnosu na prethodnu 2002. godinu.

Kroz provedenu analizu i usporedbu Irske, Hrvatske i Finske može se zaključiti kako su

Irska i Finska uvidjele važnost i značaj ulaganja u obrazovanje što je u velikoj mjeri

doprinijelo njihovom razvoju. Kroz promatrani vremenski niz od dvanaest godina

vidljive su značajne stope rasta BDP-a po stanovniku, pogotovo u Irskoj, što automatski

znači i veća izdvajanja za obrazovanje jer se postotak izdvajanja za obrazovanje kroz

godine kretao oko istih vrijednosti ili rastao. Navedeni podaci potvrđuju činjenicu da su

finski i irski obrazovni sustavi svjetski poznati te da se nalaze pri vrhu svjetskih lista

edukacijskih sustava.

Tablica 6: Izdvajanja za obrazovanje po učeniku/studentu (€) za Irsku, Hrvatsku i

Finsku u razdoblju od 2000. do 2011. godine

GODINA IRSKA St HRVATSKA St FINSKA St

2000. 4 294 - - - 5 007,4 -

2001. 4 637,6 8 - - 5 264,7 5,13

2002. 4 955,3 6,85 2 381,5 - 5 651,8 7,35

2003. 5 288,2 6,71 2 544 6,82 5 802,2 2,66

2004. 5 749,7 8,72 2 693,9 5,89 6 207,2 6,98

26

2005. 6 077,3 5,69 3 141,3 16,60 6 185,6 -0,34

2006. 6 581,5 8,29 3 468,5 10,41 6 407,7 3,59

2007. 7 280,5 10,62 3 832,5 10,49 6 697,2 4,51

2008. 7 867,5 8,06 4 327,4 12,91 7 012,5 4,70

2009. 7 978,2 1,40 4 108,9 -5,04 7 027,6 0,21

2010. 8 227,9 3,12 3 863,1 -5,98 7 405,8 5,38

2011. 8 251,9 0,29 3 931,6 1,77 7 831,1 5,74

Prosječna stopa

promjene

(2000.-2011.)

6,11 5,72 4,14

Izvor: Izrada autora prema podacima sa: http://ec.europa.eu/eurostat/data/database

(13.4.2015.)

Analizom podataka koji prikazuju izdvajanja za javno obrazovanje po učeniku/studentu

(Tablica 6) može se potvrditi ranije navedeno. U vremenskom nizu od 2000. do 2011.

godine u Irskoj su se izdaci za obrazovanje konstantno povećavali. Isti je slučaj i sa

Hrvatskom i Finskom, sa manjim odstupanjima, s tim da su izdvajanja u Irskoj i Finskoj

znatno veća nego u Hrvatskoj. Najveća izdvajanja za obrazovanje po učeniku/studentu

bilježi Irska u 2011. godini u kojoj izdvajanja iznose 8 251,9 € po učeniku/studentu, što

je za 3 957,9 € više u odnosu na 2000. godinu. Stopa promjene izdvajanja za

obrazovanje u Irskoj najveća je u 2007. godini kada se vrijednost izdvajanja promijenila

za 10,62% u odnosu na prethodnu 2006. godinu. Stopa promjene u Hrvatskoj najveća je

u 2005. godini, dok je u Finskoj, u kojoj se vrijednost izdvajanja najmanje mijenjala,

najveća u 2002. godini. Promatrajući prosječnu stopu promjene za čitavo razdoblje

najveća je u Irskoj i iznosi 6,11%, dok je u Hrvatskoj 5,72% te 4,14% u Finskoj.

Iz navedenih podataka za 2011. godinu može se zaključiti da su Irska i Finska iznad

prosjeka EU28 i po postotku od BDP-a utrošenog na izdvajanje za obrazovanje i po

izdvajanju za obrazovanje po učeniku/studentu. Republika Hrvatska nalazi se ispod

prosjeka u oba pokazatelja što ukazuje na potrebu većih izdvajanja za obrazovanje od

dosadašnjih.

27

Ostvarena razina ili stupanj obrazovanja izražava dosegnutu razinu obrazovanja

stanovništva. To je podatak o znanjima i sposobnostima stanovništva koja su na

raspolaganju nacionalnom gospodarstvu i društvu.

Primarno obrazovanje odnosi se na osnovno obrazovanje, na njega se nastavlja

sekundarno obrazovanje koje se ovisno o sustavu obrazovanja dijeli na niže i više.

Tercijarno obrazovanje razina je obrazovanja koju nude sveučilišta, veleučilišta,

tehnološki instituti i ostale ustanove koje dodjeljuju akademske titule i potvrde o višem

stručnom obrazovanju.

Grafikon 1: Struktura stanovništva Irske od 25. do 64. godine starosti prema

stupnjevima obrazovanja (%), 2012. godina

Izvor: Izrada autora prema podacima preuzetih iz: OECD Education at a glance 2014,

Dostupno na: http://www.oecd.org/ (14.4.2015.)

Grafikon 1 prikazuje postotak Irskog stanovništva od 25. do 64. godine starosti prema

stupnjevima obrazovanja. Najveći postotak stanovništva, 40%, spada u skupinu koja je

postignula višu razinu obrazovanja, tercijarno obrazovanje. Stoga je Irska, država, u

čijoj je obrazovnoj strukturi najveći udio visoko obrazovanih. Zatim slijedi 35%

stanovništva sa završenim sekundarnim ili srednjim, te najmanje, 25% stanovništva

samo sa primarnim ili osnovnim obrazovanjem.

25%

35%

40% Primarno

Sekundarno

Tercijarno

28

U 2012. godini 100% djece, starosti od 5 do 14 godina, uključeno je u obrazovanje. Od

ukupne mlade populacije očekuje se da će 93% završiti sekundarno, dok će 46%

diplomirati na sveučilištima, odnosno završiti tercijarnu razinu obrazovanja. Očekivane

stope daleko su veće od prosjeka OECD-a u 2012. godini; sekundarno obrazovanje

84%, tercijarno 39%.

Grafikon 2: Struktura stanovništva Hrvatske od 25. do 64. godine starosti prema


Izvor: Izrada autora prema podacima preuzetih iz: Statistički ljetopis 2011., Dostupno

na: http://www.dzs.hr/ (14.4.2015.)

Analizirajući stanovništvo Republike Hrvatske, iz dostupnih podataka za 2011. godinu,

prema obrazovnim postignućima (Grafikon 2) moguće je uvidjeti znatne razlike

naspram Irske i Finske. Naime, najveći postotak stanovništva, svega 59% pripada

sekundarno obrazovanima. Zatim je 23% stanovništva osnovnog ili primarnog

obrazovanja te najmanje, 18% visoko obrazovanih.

23%

59%

18%

Primarno

Sekundarno

Tercijarno

29

Grafikon 3: Struktura stanovništva Finske od 25. do 64. godine starosti prema


Izvor: Izrada autora prema podacima preuzetih iz: OECD Education at a glance 2014,

Dostupno na: http://www.oecd.org/ (14.4.2015.)

Obrazovna struktura stanovništva u Finskoj (Grafikon 3) nešto je drugačija od

obrazovne strukture Irske. Dakle, najveći postotak stanovništva spada u srednje ili

sekundarno obrazovanje, 45%. Zatim slijedi tercijarno ili visoko obrazovanje, 40%

stanovništva. Najmanje je osnovno ili primarno obrazovanih, kao i u Republici Irskoj.

Sve tri države razlikuju se prema obuhvatu stanovništva po razinama obrazovanja.

Može se reći da je Irska zemlja visokoobrazovanih, kao i Finska. Irska u strukturi svog

stanovništva ima najviše onih visokoobrazovanih, stanovnici sa tercijarnim stupnjem

obrazovanja. U Finskoj prevladavaju stanovnici sekundarnog i tercijarnog obrazovanja,

gotovo pa su u jednakom omjeru, dok je osnovno obrazovnih jako malo. U RH je, više

od pola stanovništva srednje obrazovano, sekundarna razina, dok je visokoobrazovanih

dosta manje. Veći je postotak onih koji imaju samo osnovno obrazovanje.

Kao što je ranije navedeno, cjeloživotno učenje odnosi se na učenje iz osobnih ili

profesionalnih razloga s općim ciljem unaprjeđenja znanja, vještina i sposobnosti.

Sudjelovanje u programima cjeloživotnog obrazovanja vrlo je važno jer olakšava

prilagodbu tehnološkom napretku, kao i promjene zaposlenja, a time i funkcioniranje

15%

45%

40% Primarno

Sekundarno

Tercijarno

30

nacionalnog tržišta radne snage i restrukturiranje gospodarstva. Iz tog razloga, važno je,

pri analizi obrazovanosti i dostupnosti obrazovanja uključiti i taj pokazatelj.

Tablica 7: Udio stanovništva Irske, Hrvatske i Finske od 25. do 64. godine starosti

koji sudjeluju u cjeloživotnom obrazovanju (%)


2000. - - 17.5

2001. - - 17.2

2002. 5.5 1.9 17.3

2003. 5.9 1.8 22.4

2004. 6.1 1.9 22.8

2005. 7.4 2.1 22.5

2006. 7.3 2.9 23.1

2007. 7.6 2.4 23.4

2008. 7.0 2.2 23.1

2009. 6.3 2.3 22.1

2010. 6.8 2.2 23.0

2011. 6.8 2.3 23.8

2012. 7.1 2.4 24.5

2013. 7.3 2.9 24.9

Izvor: Izrada autora prema podacima sa: http://ec.europa.eu/eurostat/data/database

(16.4.2015.)

Tablica 7 prikazuje postotak stanovništva Irske, Hrvatske i Finske od 25. do 64. godine

života koji sudjeluju u cjeloživotnom obrazovanju. Najveće sklonosti sudjelovanju u

cjeloživotnom obrazovanju ili osposobljavanju bilježi Finska u kojoj postotak gotovo u

svakoj godini raste te u 2013. godini iznosi 24,9%. Udio osoba u dobi od 25 do 64

godine, koji sudjeluju u cjeloživotnom obrazovanju u Irskoj, kretao se od oko 5 do 7% u

vremenskom nizu od 2002. do 2013. godine. Hrvatska i prema ovom pokazatelju

31

značajno zaostaje i za Irskom i Finskom, postotak hrvatskog stanovništva uključenog u

cjeloživotno učenje kreće se oko 1, 2%, 2013. godine iznosi 2,9%.

Europski prosjek osoba uključenih u cjeloživotno obrazovanje u dobi od 25 do 64

godine iznosi oko 9%. Prema tome, i Irska i Hrvatska imaju lošije rezultate te se nalaze

ispod prosjeka iako je Hrvatska mnogo više ispod prosjeka nego li Irska. I europski

prosjek je daleko od cilja koji je EU postavila do 2020. godine, da cjeloživotnim

obrazovanjem bude obuhvaćeno 15% odraslih, radno sposobnih stanovnika. Dakle,

cjeloživotno obrazovanje i osposobljavanje pokazuje očite nedostatke na razini cijele

Europske unije te je nužno posvetiti se rješavanju navedenog.

3.2.3. POKAZATELJI RAZVIJENOSTI ZDRAVSTVA I ZDRAVSTVENE

ZAŠTITE

Investiranje u zdravlje investiranje je u ljude i ljudski razvoj, socijalno blagostanje i

bogatstvo. Kvaliteta zdravstvenog sustava određene države odražava se na stanovnike te

države te doprinosi njihovom zadovoljstvu i blagostanju. Dakle, ljudske potencijale nije

moguće u cijelosti analizirati bez osvrta na zdravstvo i zdravstvenu zaštitu.

Razvijenost zdravstva i zdravstvene zaštite moguće je analizirati kroz pokazatelje kao

što su postotak od BDP-a koji je utrošen na zdravstvo i zdravstvenu zaštitu, izdaci za

zdravstvo po stanovniku te duljina životnog vijeka stanovništva.

Tablica 8, 9 i 10 prikazuju BDP određene države (izražen u USD) i postotak od BDP

koji promatrana država izdvaja za zdravstvo i zdravstvenu zaštitu.

32

Tablica 8: BDP/pc Irske (USD) i % od BDP-a utrošen na zdravstvo u razdoblju od

2000. do 2012. godine


na zdravstvo

2000. 26 101 - - 6,2

2001. 28 052 107,47 7,47 6,8

2002. 32 354 115,33 15,33 7,1

2003. 40 905 126,42 26,42 7,3

2004. 47 428 115,94 15,94 7,6

2005. 50 568 106,62 6,62 7,6

2006. 53 941 106,67 6,67 7,5

2007. 61 215 113,48 13,48 7,9

2008. 60 971 99,60 -0,39 9

2009. 51 494 84,45 -15,54 9,9

2010. 47 901 93,02 -6,97 9,2

2011. 51 952 108,45 8,45 8,7

2012. 48 391 93,14 -6,85 8,9



https://data.oecd.org/healthres/health-spending.htm (20.4.2015.)

Kroz promatrani vremenski niz izdvajanja za zdravstvo, Republike Irske, kao udio u

BDP-u su se laganim tempom povećavala. Najveća izdvajanja zabilježena su u 2008.

godini kada irski BDP/pc iznosi 60 971$, a postotak izdvajanja za zdravstvo i

zdravstvenu zaštitu 9. Postotna promjena BDP-a/pc najveća je u 2003. godini u kojoj se

BDP po stanovniku promijenio za 26,42% u odnosu na prethodnu 2002. godinu. Nakon

ekonomske krize smanjenjem BDP-a/pc izdaci za zdravstvo zadržali su se oko iste

vrijednosti. Naime, 2012. godine izdvajanja kao postotak od BDP-a iznose 8,9 što je

nešto više od prosjeka Europske unije za 2012.godinu (8,7%).

33

Tablica 9: BDP/pc Hrvatske (USD) i % od BDP-a utrošen na zdravstvo u



na zdravstvo

2000. 4 920 - - -

2001. 5 245 106,60 6,60 -

2002. 6 054 115,42 15,42 6,3

2003. 7 806 128,93 28,93 6,4

2004. 9 366 119,98 19,98 6,7

2005. 10 224 109,16 9,16 7

2006. 11 360 111,11 11,11 7

2007. 13 540 119,19 19,19 7,5

2008. 15 889 117,34 17,34 7,8

2009. 14 142 89,00 -10,99 7,8

2010. 13 501 95,46 -4,53 7,8

2011. 14 540 107,69 7,69 6,8

2012. 13 235 91,02 -8,97 6,8


http://databank.worldbank.org/data/views/reports/tableview.aspx#

http://apps.who.int/gho/data/node.country.country-HRV (20.4.2015.)

Prema dostupnim podacima, za vremenski niz od 11 godina, izdaci za zdravstvo

Republike Hrvatske, kao postotak od BDP-a, osciliraju te se kreću oko 6, 7%. Najveća

izdvajanja zabilježena su, isto kao i u Irskoj, u 2008. godini kada BDP/pc Republike

Hrvatske iznosi 15 889$, a postotak od BDP-a utrošen na zdravstvo i zdravstvenu

zaštitu 7,8. Postotna promjena BDP/pc najveća je u 2003. godini u kojoj se vrijednost

BDP/pc za 28,93% promijenila u odnosu na prethodnu, 2002. godinu. Izdvajanja za

zdravstvo u Hrvatskoj prilično su konstantna te ne bilježe značajna odstupanja prilikom

promjene BDP-a po stanovniku.

34

Tablica 10: BDP/pc Finske (USD) i % od BDP-a utrošen na zdravstvo u razdoblju



na zdravstvo

2000. 24 253 - - 7,2

2001. 24 913 102,72 2,72 7,4

2002. 26 834 107,71 7,71 7,8

2003. 32 816 122,29 22,29 8,1

2004. 37 638 114,69 14,69 8,2

2005. 38 968 103,53 3,53 8,4

2006. 41 119 105,51 5,51 8,3

2007. 48 286 117,42 17,42 8

2008. 53 403 110,59 10,59 8,3

2009. 47 104 88,20 -11,79 9,2

2010. 46 202 98,08 -1,91 9

2011. 50 791 109,93 9,93 8,9

2012. 47 244 93,01 -6,98 9,1


http://databank.worldbank.org/data/views/reports/tableview.aspx#

https://data.oecd.org/healthres/health-spending.htm (20.4.2015.)

Izdvajanja za zdravstvo, kao postotak od BDP-a Finske, možemo po vrijednostima

usporediti sa Irskom. Naime, u promatranom vremenskom nizu vrijednosti koje

prikazuju izdvajanja kao postotak od BDP-a osciliraju te se kreću između 7 i 9%.

Najveća izdvajanja zabilježena su u 2011. godini kada finski BDP/pc iznosi 50 791$, a

postotak od BDP-a izdvojen za zdravstvo i zdravstvenu zaštitu 8,9. Stopa promjene

BDP/pc najveća je u 2003. godini u kojoj se vrijednost BDP-a po stanovniku

promijenila za 22,29% u odnosu na prethodnu godinu. Izdvajanja za zdravstvo u

Finskoj prilično su visoka i konstantna i u vrijeme kada je BDP/pc u padu.

35

Između tri analizirane države uočena su odstupanja RH što se tiče izdvajanja za

zdravstvo i zdravstvenu zaštitu promatranih kao postotak od BDP-a. Prema podacima za

2012. godinu Hrvatska se nalazi ispod prosjeka Europske unije (8,7% EU, 6,8%RH)

dok su Irska i Finska nešto iznad prosjeka (8,9% i 9,1%).

Međutim, moguće je da zemlje koje imaju relativno visoki udio potrošnje za zdravstvo

u BDP-u mogu imati relativno nisku potrošnju za zdravstvo po stanovniku. Stoga, za

potpuniju sliku razine potrošnje za zdravstvo potrebno je analizirati izdatke za zdravstvo

i zdravstvenu zaštitu po stanovniku (Tablica 11).

Tablica 11: Izdaci za zdravstvo po stanovniku (USD) od 2000. do 2012. godine

GODINA IRSKA St HRVATSKA St FINSKA St

2000. 2 065 - - - 1 973 -

2001. 2 361 14,33 - - 2 071 4,96

2002. 2 549 7,96 789 - 2 212 6,80

2003. 2 667 4,62 865 9,63 2 351 6,28

2004. 2 853 6,97 960 10,98 2 458 4,55

2005. 2 939 3,01 1 071 11,56 2 589 5,32

2006. 2 995 1,90 1 181 10,27 2 665 2,93

2007. 3 193 6,61 1 408 19,22 2 694 1,08

2008. 3 499 9,58 1 577 12 2 778 3,11

2009. 3 588 2,54 1 494 -5,26 2 792 0,50

2010. 3 268 -8,91 1 462 -2,14 2 816 0,85

2011. 3 148 -3,67 1 362 -6,83 2 868 1,84

2012. 3 204 1,77 1 410 3,52 2 870 0,06

Prosječna stopa

promjene

(2000.-2012.)

3,72 5,97 3,16

Izvor: Izrada autora prema podacima sa: https://data.oecd.org/healthres/health-

spending.htm, http://apps.who.int/gho/data/node.country.country-HRV (24.4.2015.)

36

Prema podacima koji prikazuju ukupna izdvajanja za zdravstvo po stanovniku moguće

je zaključiti da u promatranom vremenskom nizu od 13 godina Irska bilježi najbolje

rezultate. Naime, od 2000. do 2009. godine izdvajanja za zdravstvo rastu iz godine u

godinu. Nakon 2009. godine zabilježen je neznatan pad te u 2012. godini izdvajanja

iznose 3 204$ što je najveći iznos među tri promatrane države (Hrvatska 1 410$, Finska

2 870$). Najveću stopu promjene bilježi Hrvatska u 2007. godini u kojoj iznosi 19,22%,

što pokazuje da se promatrana vrijednost, u ovom slučaju izdaci za zdravstvo po

stanovniku, promijenila za 19,22% u odnosu na prethodnu godinu. Promatrajući i

prosječne godišnje stope promjene, najveća je isto tako u Hrvatskoj, 5,97%, što znači da

se promatrana vrijednost kroz razdoblja u ukupnom promatranom vremenskom periodu

najviše mijenjala. Izdvajanja za zdravstvo po stanovniku u Hrvatskoj su znatno niža

nego u Irskoj i Finskoj gdje su izdaci poprilično visoki i konstantni kroz čitavo

promatrano vremensko razdoblje.

Kvalitetan zdravstveni sustav i odgovarajuća izdvajanja za zdravstvo i zdravstvenu

zaštitu očituju se i na duljinu životnog vijeka stanovništva određene drave. Dakle,

očekivano trajanje života podrazumijeva bolje zdravlje, a ono rezultira većom

vitalnošću i dugovječnošću ljudi.

Tablica 12: Očekivana duljina životnog vijeka u godinama za Irsku, Hrvatsku i

Finsku u razdoblju od 2000. do 2012. godine


2000. 77 73 77

2001. 77 75 78

2002. 78 75 78

2003. 78 75 78

2004. 79 76 79

2005. 79 75 79

2006. 79 76 79

2007. 80 76 79

2008. 80 76 80

37

2009. 80 76 80

2010. 81 76 80

2011. 81 77 80

2012. 81 77 81


http://databank.worldbank.org/data/views/reports/tableview.aspx# (27.4.2015.)

Tablica 12. prikazuje očekivanu duljinu životnog vijeka u godinama stanovništva Irske,

Hrvatske i Finske. Od 2000. do 2012. godine u Irskoj i Finskoj duljina životnog vijeka

stanovništva lagano se produljivala, da bi u konačnici u 2012. godini iznosila 81 godinu

i u jednoj i u drugoj državi. U RH, kroz promatrani vremenski niz, vrijednost je

oscilirajuća te se kreće između 73 i 77 godina, u 2012. godini duljina životnog vijeka

iznosi 77 godina. Prema podacima za prosjek EU, u 2012. godini duljina životnog

vijeka je 79,2 što znači da su i Irska i Finska iznad prosjeka, dok je RH nešto ispod.

Podaci za duljinu trajanja života stanovništva poklapaju se sa podacima za izdvajanje za

zdravstvo i zdravstvenu zaštitu. Dakle, kod zemlja koje imaju veća izdvajanja za

zdravstvo, i životni vijek stanovništva je dulji.

U 2012. godini 83% stanovništva Republike Irske izjasnilo se da su dobroga zdravlja

što je najveći postotak među državama članicama Europske unije (Health at a Glance:

Europe 2014-European Commission, Dostupno na: http://europa.eu/, 3.5.2015.).

Svi analizirani podaci ukazuju na kvalitetan zdravstveni sustav i adekvatnu brigu za

stanovništvo Republike Irske. To svakako doprinosi razvoju ljudi i ljudskih potencijala

te dovodi do gospodarskog rasta i razvoja.

38

3.3. ODNOS OBRAZOVANOSTI STANOVNIŠTVA I EKONOMSKE RAZVIJENOSTI IRSKE, HRVATSKE I FINSKE

Kao što je rečeno u ranijim poglavljima, u okviru nove ekonomije (ekonomije znanja),

informacija, znanje i ljudski potencijali postali su ključni čimbenici razvoja. Dakle,

svaka nacionalna ekonomija i njena konkurentska pozicija ovise o kvaliteti ljudskih

potencijala, o njihovom korištenju i ulaganju u njihovu kvalitetu.

Obrazovanje, koje je kreator znanja i koje doprinosi razvoju i učinkovitijem korištenju

ljudskih potencijala, sudjeluje u povećanju konkurentnost gospodarstva. Ono

omogućuje stjecanje znanja, vještina, stavova i vrijednosti potrebnih svakom pojedincu

za ispunjavanje radnih i društvenih uloga. Svaka nacionalna ekonomija trebala bi težiti

ka poboljšanju obrazovne strukture radno sposobnog stanovništva, prvenstveno porastu

udjela visoko obrazovanih u ukupnoj radnoj snazi.

Tablica 13, 14 i 15 prikazuju postotak radne snage (od ukupne) po stupnjevima

obrazovanja za Irsku, Hrvatsku i Finsku u razdoblju od 2000. (2001.) do 2012. godine.

Obrazovna struktura radne snage prikazuje koji stupanj obrazovanja su dosegnuli

zaposlenici odnosno raspoloživa radna snaga određene države.

Tablica 13: Radna snaga (%) Irske po stupnjevima obrazovanja u razdoblju od

2000. do 2012. godine

GODINA Primarno Sekundarno Tercijarno

2000. 33 40 24

2001. 32 40 25

2002. 31 39 27

2003. 30 39 29

2004. 29 39 31

2005. 28 39 31

2006. 26 38 32

2007. 25 38 33

2008. 24 38 35

39

2009. 22 38 37

2010. 21 37 39

2011. 20 37 40

2012. 19 37 42



Republika Irska je, u razdoblju od 2000. do 2012. godine, imala sve manji postotak

radnika sa primarnim obrazovanjem, u 2012. godini svega je 19% radnika od ukupne

radne snage čije je obrazovanje primarno. Postotak od radne snage sa sekundarnim

obrazovanjem isto tako se smanjivao ali u manjoj mjeri nego onaj sa primarnim, u 2012.

godini iznosi 37. Što se tercijarnog obrazovanja tiče, postotak od ukupne radne snage

čije je obrazovanje na toj razini iz godine u godinu sve je veći te u 2012. godini iznosi

42, što je 18 postotnih poena više u odnosu na 2000. godinu. Dakle, Irska je zemlja u

čijoj obrazovnoj strukturi radne snage prevladavaju visokoobrazovani, obrazovani na

tercijarnom stupnju obrazovanja.

Tablica 14: Radna snaga (%) Hrvatske po stupnjevima obrazovanja u razdoblju



2001. 22 61 17

2002. 22 61 17

2003. 23 60 18

2004. 22 60 18

2005. 21 62 18

2006. 19 63 18

2007. 18 64 19

2008. 18 63 19

2009. 17 63 20

2010. 17 62 21

40

2011. 17 62 21

2012. 15 64 22

Izvor:Izrada autora prema podacima sa:


Obrazovna struktura Republike Hrvatske nešto je drugačija od one u Irskoj. U RH

prevladava sekundarno obrazovana radna snaga, radnici srednjega obrazovanja. Od

2001. do 2012. godine udio sekundarno obrazovane radne snage oscilira te se kreće oko

60%. Udio radnika sa primarnim obrazovanjem se smanjuje otprilike sličnim tempom

kako raste udio visokoobrazovanih. U 2012. godini 15% radne snage primarno je

obrazovano, 64% sekundarno te 22% na tercijarnoj razini obrazovanja.

Tablica 15: Radna snaga (%) Finske po stupnjevima obrazovanja u razdoblju od

2000. do 2012. godine


2000. 25 44 31

2001. 24 44 31

2002. 24 45 31

2003. 23 46 31

2004. 21 46 33

2005. 20 47 34

2006. 19 47 34

2007. 18 47 35

2008. 18 47 35

2009. 17 47 36

2010. 16 47 37

2011. 15 47 38

2012. 15 47 38



41

Obrazovna struktura radne snage u Finskoj nešto je sličnija onoj u Irskoj. Udio radnika

sa primarnim obrazovanjem se postepeno smanjuje, a sa tercijarnim postepeno raste.

Najveći postotak je sekundarno obrazovanih koji se u promatranom vremenskom nizu

od 13 godina kreće između 44 i 47%. U 2012. godini 15% od radne snage je primarno

obrazovano, 47% sekundarno i 38% tercijarno.

Kao što je ranije navedeno, obrazovanje doprinosi razvoju i kvalitetnom korištenju

ljudskih potencijala koji predstavlja ključni razvojni čimbenik. U najnovije vrijeme

ekonomisti su sve suglasniji s time da se pod ekonomskim razvojem podrazumijeva

povećanje BDP-a po stanovniku, smanjenje nezaposlenosti te smanjenje siromaštva.

Tablica 16 prikazuje BDP po stanovniku, Irske, Hrvatske i Finske u razdoblju od 2000.

do 2013. godine, te postotnu promjenu BDP/pc kao i prosječnu godišnju stopu

promjene, te će poslužiti kao polazišni kriterij za ocjenu ekonomskog razvoja.

Tablica 16: BDP/pc Irske, Hrvatske i Finske (USD) u razdoblju od 2000. do 2013.

godine


2000. 26 101 4 920 24 253

2001. 28 052 5 245 24 913

2002. 32 354 6 054 26 834

2003. 40 905 7 806 32 816

2004. 47 428 9 366 37 638

2005. 50 568 10 224 38 968

2006. 53 941 11 360 41 119

2007. 61 215 13 540 48 286

2008. 60 971 15 889 53 403

2009. 51 494 14 142 47 104

2010. 47 901 13 501 46 202

2011. 51 952 14 540 50 791

2012. 48 391 13 235 47 244

2013. 50 478 13 598 49 151

42

Prosječna stopa promjene

(2000.-2013.) 5,20 8,13 5,58



Od 2000. do 2008. godine irski BDP po stanovniku iz godine u godinu raste. Od 2008.

godine, kada su se počele osjećati posljedice svjetske financijske krize koja je pogodila i

Irsku, u laganom je padu. No, prema podacima iz 2013. godine, u kojoj BDP po

stanovniku iznosi 50 487$ vidljiv je porast u odnosu na prethodnu 2012. godinu.

Prosječna godišnja stopa promjene Irskog BDP/pc iznosi 5,20% i pokazuje prosječnu

relativnu promjenu BDP/pc kroz godišnja razdoblja u ukupnom promatranom

vremenskom periodu. I kod Hrvatske i Finske ista je situacija do 2008. godine (s tim da

Finska bilježi puno veće iznose što ukazuje i na viši stupanj razvijenosti od RH); BDP

raste do 2008. godine, nakon čega pada te nadalje oscilira. Prosječna stopa promjene

BDP-a/pc za Hrvatsku iznosi 8,13%, a za Finsku 5,58%. Prema podacima iz 2013.

godine Irska ima najveći BDP/pc među promatrane tri države.

Tablica 17: Godišnja stopa rasta BDP-a u Irskoj, Hrvatskoj i Finskoj od 2000. do

2013. godine

Godina 2000. 01. 02. 03. 04. 05. 06. 07. 08. 09. 10. 11. 12. 2013.

Irska 10 5 6 3 5 6 5 5 -3 -6 0 3 0 0

Hrvatska 4 3 5 6 4 4 5 5 2 -7 -2 0 -2 -1

Finska 6 3 2 2 4 3 4 5 1 -8 3 3 -1 -1



Tablica 17 prikazuje godišnju stopu rasta BDP-a u Irskoj, Hrvatskoj i Finskoj. Iz

navedenih podataka vidljivo je da u promatranom vremenskom nizu od četrnaest godina

Irska bilježi najveće godišnje stope rasta. Do 2008. godine, kada se počinju osjećati

posljedice svjetske krize, godišnje stope rasta irskog BDP-a u svakoj su godini veće od

43

stopa rasta Hrvatske i Finske. Od 2008. godine posljedice krize počele su se osjećati u

sve tri države što i pokazuju prethodno navedeni podaci.

Analizom navedenih podataka; postotak radne snage pojedine države po stupnjevima

obrazovanja, BDP/pc, te godišnje stope rasta BDP-a moguće je zaključiti sljedeće:

Obrazovanost i porast BDP-a određene države u međusobnoj su korelaciji. Porast udjela

visoko obrazovanih u radnoj snazi pozitivno utječe na razvoj određene zemlje. Naime,

kroz primjer Irske vidljivo je da je BDP/pc iz godine u godinu rastao, u promatranom

vremenskom razdoblju Irska bilježi najveće godišnje stope rasta BDP-a, a sukladno

tomu rastao je i udio tercijarno obrazovanih radnika, dok se broj radnika sa primarnim

obrazovanjem smanjivao. Poboljšanje obrazovne strukture radno sposobnog

stanovništva osigurava veću kvalitetu na tržištu rada te svakako doprinosi ekonomskom

razvoju. Isto tako, ima pozitivan utjecaj na stopu nezaposlenosti, koja je u Irskoj do

svjetske financijske krize bila izrazito niska te je iznosila oko 4%, siromaštvo, te

općenito na kvalitetu života. S druge strane, porastom BDP-a rastu i izdvajanja za

obrazovanje te na taj način obrazovni sustav postaje kvalitetniji.

Irska je zahvaljujući kvalitetnoj radnoj snazi, koja je ostvarena putem obrazovanja,

privukla i najkvalitetniji strani kapital koji se bavi telekomunikacijama, softverima,

biotehnologijom, farmacijom te drugim visoko tehnološki intenzivnim proizvodima i

uslugama, a koji je uvelike zaslužan za njen gospodarski procvat. Irska radna snaga

obiluje velikim brojem znanstvenih istraživača, inženjera, programera, dizajnera te

raznih stručnjaka, a upravo to je ono što privlači napredni strani kapital u zemlju. I to je

jedan od bitnih razloga koji je zaslužan za njen gospodarski procvat, a razlog tomu isto

tako leži u obrazovanju te ulaganju u ljudske potencijale.

44

4. PERSPEKTIVA BUDUĆEG RAZVOJA IRSKE

Irska je zemlja koja nema značajnije prirodne resurse niti predstavlja, po broju

potrošača, veliko i bogato tržište. Usprkos tome uspjela je privući strani kapital i postići

značajan gospodarski rast i razvoj. Transformirala se u brzorastuće gospodarstvo te

zavrijedila nadimak ˝keltski tigar˝ u vrlo kratkom razdoblju. Od najsiromašnijeg člana

Europske Unije postala je jedna od gospodarski najrazvijenijih.

Ako bi se trebao izdvojiti jedan, odlučujući element irskog razvoja to bi svakako bilo

ulaganje u ljude i razvoj ljudskih potencijala. Dakle, irska transformacija zasniva se na

stanovništvu i ljudskim potencijalima koji predstavljaju temeljnu proizvodnu snagu.

Država znatna sredstva izdvaja za obrazovanje i zdravstvenu zaštitu. Putem obrazovanja

stvara visokokvalificiranu radnu snagu, dok odgovarajućim zdravstvenim sustavom

osigurava blagostanje svoga stanovništva. Kroz obrazovanje doprinosi i konkurentnosti

svoga gospodarstva na globalnom tržištu te privlači strani kapital. Nove generacije sve

su višeg stupnja obrazovanja što je uz otvorenost ekonomije najatraktivniji mamac za

investitore.

Irska je, u novije vrijeme, kao i većina europskih zemalja bila zahvaćena svjetskom

gospodarskom krizom. To je znatno usporilo gospodarski rast koji je ostvarivala kroz

ranije godine. Kriza je utjecala na povećanje nezaposlenosti ali je većina građana ostala

zaštićena od pravoga siromaštva što nekim drugim europskim zemljama i nije u

potpunosti uspjelo. Situaciju je djelomično olakšala i činjenica da je, bez obzira na

probleme, strani kapital nastavio dolaziti u Irsku koja je i tada bila u mogućnosti stranim

kompanijama ponuditi dovoljan broj stručnog kadra.

Danas se o Irskoj govori kao o perspektivnoj zemlji koja izlazi iz vremena gospodarskih

teškoća te je ponovno na dobrom putu da postane svijetli primjer Europe. Irska

ekonomija ponovno bilježi rast te bi se taj trend kroz naredne godine trebao nastaviti.

Kroz svoju povijest bila je poznata po emigraciji, a danas se o njoj govori kao o

savršenoj zemlji za život. Mnogo mladih odlazi upravo u Irsku u potrazi za većim

mogućnostima i boljim životom.

45

Ekonomski uspjeh Irska je temeljila na ljudskom kapitalu te je to strategija razvoja

kojom bi se trebala voditi i u budućnosti.

Kroz nadolazeće vrijeme potrebno je u potpunosti otkloniti negativne posljedice krize s

naglaskom na nezaposlenost koja bi se trebala vratiti na stope prije gospodarske krize.

Irska je, ekonomija koja se strateški postavila kao ekonomija bazirana na znanju te

znanje treba ostati u fokusu njenoga interesa. Potrebna su i daljnja ulaganja u

obrazovanje kako bi se održao veliki postotak visokoobrazovanih koji predstavljaju

nositelje novih ideja i sposobnosti. Kroz cjeloživotno obrazovanje potrebno je podizati

kvalitetu radne snage te time i dalje privlačiti strani kapital koji je imao veliku ulogu

tijekom irskog ekonomskog uzleta. Potrebno je očuvati što je mogući viši stupanj

blagostanja građana te im i dalje pružati adekvatnu brigu o zdravlju i odgovarajuću

zdravstvenu zaštitu. Za ponovni uzlet neophodno je nastaviti sa jačanjem nacionalne

konkurentnosti te ponovno postignuti vrijednosti BDP-a prije krize. Tome u prilog

svakako ide dobro razvijen sektor uslužnih djelatnosti i visoke tehnologije.

Irska i u budućnosti treba nastaviti iskorištavati prirodni potencijal svoga stanovništva te

nastaviti sa odgovarajućim izdvajanjima za obrazovanje i zdravstvenu zaštitu. Ključ

njenog ponovnog uzleta su upravo njeni stanovnici, među kojima je veliki postotak

mlađe populacije, koji putem obrazovanja postaju znanstveno i razvojno sve utjecajniji i

konkurentniji.

46

5. ZAKLJUČAK

Ekonomija temeljena na znanju postaje opće prihvaćeni razvojni obrazac. Znanje se

nalazi u središtu ekonomskog interesa, odnosno ljudski potencijali koji ga kreiraju. U

svakoj zemlji koja ostvaruje ili teži ka ostvarenju održivog gospodarskog razvoja ljudski

potencijali su ti koji predstavljaju glavni uvjet uspješnosti i ključnog razvojnog

čimbenika.

Ljudski potencijali predstavljaju sposobnosti, znanja i vještine ljudi putem kojih se

stvara nova vrijednost. Na nacionalnoj razini ljudski potencijali predstavljaju ukupnu

psihofizičku energiju stanovništva koju zemlja upotrebljava da bi ostvarila svoje

razvojne ciljeve. Razvoj ljudskih potencijala očituje se kroz ulaganja u ljude; ulaganje u

zdravlje i zdravstvenu zaštitu, ulaganje u obrazovanje. Tako obrazovanje i zdravlje

predstavljaju važne komponente i osnovne ciljeve razvoja. Društvo koje obiluje

obrazovanim stanovništvom u dobroj je poziciji u međunarodnom natjecanju. Dakle,

uloga ljudskih potencijala presudna je i u dostizanju konkurentske prednosti nacionalnih

gospodarstva.

Irska predstavlja primjer nacionalne ekonomije koja je u relativno kratkom razdoblju

transformirala svoje gospodarstvo od prilično siromašnog i zaostalog do brzorastućeg i

gospodarski vrlo razvijenog. Iz godine u godinu, do kada se nisu počele osjećati

posljedice svjetske financijske krize, bilježi visoke godišnje stope rasta BDP-a koji je u

2000. godini rastao čak 10%. Upravo ulaganje u ljude i ljudske potencijale strategija je i

temelj irskog razvojnog puta koji se može izdvojiti kao jedan od najfascinantnijih i

najzanimljivijih u suvremenoj ekonomskoj povijesti.

Prema indeksu humanog razvoja (HDI), Irska pripada zemljama vrlo visokog HDI-ja, tj.

zemljama visoke razvijenosti ljudskih potencijala. U 2013. godini HDI u Irskoj iznosi

0,899 te zauzima 11 mjesto od ukupno 187 analiziranih zemalja. Tome je doprinijelo što

je Irska uvidjela važnost i značaj ulaganja u obrazovanje što pokazuju i znatna sredstva

koja se izdvajaju za obrazovanje. Prema dostupnim podacima za 2011. godinu Irska

izdvaja 8 252€ za obrazovanje po učeniku/studentu što je više i od Finske i znatno više

od Hrvatske. U njenoj obrazovnoj strukturi prevladava udio visoko obrazovanih. 40%

stanovništva od 25. do 64 godine starosti visoko je obrazovano. Isto tako, visokoj

47

razvijenosti ljudskih potencijala doprinosi i briga za stanovništvo koja se očituje kroz

izdvajanja za zdravstvo i zdravstvenu zaštitu. Briga za dobrobit stanovništva odražava

se na vitalnost, te na očekivanom životnom vijeku stanovništva koji je u Irskoj prilično

dug te u 2012. godini iznosi 81 godinu. Analiza i usporedba ljudskih potencijala kroz

odgovarajuće pokazatelje, s odabranim zemljama; Hrvatskom i Finskom, ukazuje na

vrlo visoku razvijenost ljudskih potencijala u Irskoj, koji su odigrali glavnu ulogu u

preobrazbi njenog gospodarstva.

Utjecaj ulaganja u ljude na ekonomski razvoj očituje se i kroz odnos obrazovanosti

stanovništva i ekonomske razvijenosti. Porast udjela visoko obrazovanih u irskoj radnoj

snazi pozitivno utječe na stope rasta i obrnuto. Kroz godine Irskog procvata, paralelno

sa rastom visoko obrazovanih rastao je i irski bruto domaći proizvod. Promjena

obrazovne strukture radne snage u Irskoj; smanjenje primarno (19% radne snage, 2012.)

i povećanje tercijarno obrazovanih (42%, 2012.) bila je popraćena stopama rasta BDP-a

kroz godine. Zahvaljujući kvalitetnoj i kvalificiranoj radnoj snazi, koja je ostvarena

putem obrazovanja, Irska je privukla i najkvalitetniji strani kapital koji je u velikoj mjeri

utjecao na ostvarenje visokih stopa rasta.

Irska bi se i u budućnosti trebala voditi dosadašnjom strategijom razvoja. Uz potpuno

otklanjanje posljedica gospodarske krize, u središtu njenog interesa trebaju ostati

stanovnici koji predstavljaju temeljnu proizvodnu snagu i glavni uvjet uspješnosti.

Sustavnim izučavanjem razvijenosti ljudskih potencijala u Republici Irskoj dokazana je

postavljena radna hipoteza da ljudski potencijali predstavljaju njen ključni razvojni

čimbenik.

48

LITERATURA

1) Knjige

1. Bahtijarević Šiber, F. 1999, Management ljudskih potencijala, Golden marketing,

Zagreb.

2. Bušelić, M. i suradnici 2007, Znanje i konkurentnost, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli,

Odjel za ekonomiju i turizam ˝Dr. Mijo Mirković˝, Pula.

3. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti 2011, Znanje – temelj konkurentnosti i

razvoja, HAZU, Zagreb.

4. Karaman Aksentijević, N. 2012, Ljudski potencijali i ekonomski razvoj, Ekonomski

fakultet u Rijeci, Rijeka.

5. Schultz, T. W. 1985, Ulaganje u ljude – Ekonomika kvalitete stanovništva,

Ekonomska biblioteka, Zagreb.

6. Sundać, D., Škalamera Alilović, D., Babić, M. 2015, Intelektualni kapital i poslovno

okruženje, Rijeka. (online verzija)

7. Todaro, M. P., Smith, S. C. 2006, Ekonomski razvoj, deveto izdanje, TKD

Šahinpašić, Sarajevo.

2) Članci

8. Ćosić, K., Fabac, R. 2001, 'Gospodarski rast, tehnološki razvitak i suvremeno

obrazovanje', Ekonomski pregled, vol. 52, no. 5-6, pp. 516-544.

9. FitzGerald, J. 2012, 'The Irish Economy Today: Albatross or Phoenix?', The World

Economy, vol. 35, no. 10, pp. 1239-1255.

10. Jambrek, I., Penić, I. I. 2008, 'Upravljanje ljudskim potencijalima u poduzećima –

ljudski faktor, motivacija zaposlenika kao najbitniji čimbenici uspješnosti poslovanja

poduzeća', Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol. 29, no. 2, pp. 1181-1206.

49

11. Karaman Aksentijević, N., Ježić, Z., Đurić, K. 2008, 'Upravljanje ljudskim

potencijalima kao pretpostavka inovativnosti i uspješnosti poslovanja', Informatologia,

vol. 41, no. 1, pp. 46-50.

12. Kennelly, B., Thornton, R., Aronson, J. R., Munley, V. G. 2012, 'Whither the Irish

Economy: Introduction and Overview', The World Economy, vol. 35, no. 10, pp. 1215-

1219.

13. Kinsella, S., Aliti, G. 2013, 'Modeling Moments of Crisis: The Case of Ireland',

Journal of economic issues, vol. 47, no. 2, pp. 561-566.

14. Rančić, N., Rebac, L., Pilipović, O. 2010, 'Izazovi i pouke irskog gospodarskog

razvoja', Pravnik, vol. 44, no. 88, pp. 21-50.

3) Izvješća i publikacije

15. Human Development Report 2010, Dostupno na:


16. Human Development Report 2014, Dostupno na:


17. OECD Education at a glance 2014, Dostupno na: http://www.oecd.org/ (14.4.2015.)

18. Statistički ljetopis 2011, Dostupno na: http://www.dzs.hr/ (14.4.2015.)

19. Health at a Glance: Europe 2014. – European Commission, Dostupno na:

http://europa.eu/ (3.5.2015.)

4) Ostali izvori

20. http://www.who.int/healthsystems/strategy/everybodys_business.pdf (23.3.2015.)

21. http://hr.wikipedia.org/wiki/Obrazovanje (23.3.2015.)

22. http://hdr.undp.org/en/data (30.3.2015.)

50

23. http://databank.worldbank.org/data/views/reports/tableview.aspx# (10.4.2015.,

11.4.2015., 20.4.2015., 27.4.2015., 20.5.2015., 21.5.2015., 26.6.2015.)

24. http://ec.europa.eu/eurostat/data/database (11.4.2015., 13.4.2015., 16.4.2015.)

25. https://data.oecd.org/healthres/health-spending.htm (20.4.2015., 24.4.2015.)

26. http://apps.who.int/gho/data/node.country.country-HRV (20.4.2015., 24.4.2015.)

51

POPIS TABLICA

Tablica 1: Indeks humanog razvoja od 2000. do 2013. godine u Irskoj, Hrvatskoj i

Finskoj ............................................................................................................................ 19

Tablica 2: Indeks humanog razvoja (sa svojim komponentama) u 2013. i 2000. godini u

Irskoj, Hrvatskoj i Finskoj .............................................................................................. 20

Tablica 3: BDP/pc Irske (USD) i % od BDP-a utrošen na obrazovanje u razdoblju od 2000. do 2011. godine .................................................................................................... 22

Tablica 4: BDP/pc Hrvatske (USD) i % od BDP-a utrošen na obrazovanje u razdoblju od 2000. do 2011. godine ............................................................................................... 23

Tablica 5: BDP/pc Finske (USD) i % od BDP-a utrošen na obrazovanje u razdoblju od

2000. do 2011. godine .................................................................................................... 24

Tablica 6: Izdvajanja za obrazovanje po učeniku/studentu (€) za Irsku, Hrvatsku i

Finsku u razdoblju od 2000. do 2011. godine ................................................................ 25

Tablica 7: Udio stanovništva Irske, Hrvatske i Finske od 25. do 64. godine starosti koji

sudjeluju u cjeloživotnom obrazovanju (%) ................................................................... 30

Tablica 8: BDP/pc Irske (USD) i % od BDP-a utrošen na zdravstvo u razdoblju od

2000. do 2012. godine .................................................................................................... 32

Tablica 9: BDP/pc Hrvatske (USD) i % od BDP-a utrošen na zdravstvo u razdoblju od 2000. do 2012. godine .................................................................................................... 33

Tablica 10: BDP/pc Finske (USD) i % od BDP-a utrošen na zdravstvo u razdoblju od 2000. do 2012. godine .................................................................................................... 34

Tablica 11: Izdaci za zdravstvo po stanovniku (USD) od 2000. do 2012. godine ........ 35

Tablica 12: Očekivana duljina životnog vijeka u godinama za Irsku, Hrvatsku i Finsku u razdoblju od 2000. do 2012. godine ............................................................................ 36

Tablica 13: Radna snaga (%) Irske po stupnjevima obrazovanja u razdoblju od 2000. do

2012. godine ................................................................................................................... 38

Tablica 14: Radna snaga (%) Hrvatske po stupnjevima obrazovanja u razdoblju od

2001. do 2012. godine .................................................................................................... 39

Tablica 15: Radna snaga (%) Finske po stupnjevima obrazovanja u razdoblju od 2000.

do 2012. godine .............................................................................................................. 40

Tablica 16: BDP/pc Irske, Hrvatske i Finske (USD) u razdoblju od 2000. do 2013.

godine ............................................................................................................................. 41

Tablica 17: Godišnja stopa rasta BDP-a u Irskoj, Hrvatskoj i Finskoj od 2000. do 2013.

godine ............................................................................................................................. 42

52

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1: Struktura stanovništva Irske od 25. do 64. godine starosti prema stupnjevima obrazovanja (%), 2012. godina .................................................................. 27

Grafikon 2: Struktura stanovništva Hrvatske od 25. do 64. godine starosti prema stupnjevima obrazovanja (%), 2011. godina .................................................................. 28

Grafikon 3: Struktura stanovništva Finske od 25. do 64. godine starosti prema stupnjevima obrazovanja (%), 2012. godina .................................................................. 29

53

POPIS SHEMA

Shema 1: HDI s komponentama .................................................................................... 17

sveuČiliŠte u rijeci - efrioliver.efri.hr/zavrsni/972.b.pdf · potencijali temeljnu pokretačku...

Documents