tip kov nice

7/23/2019 Tip Kov Nice

1/46

Sveuilite u Rijeci

Filozofski fakultet u Rijeci

Predmet: Metodika nastave informatike II

Akademska godina: 2!"#2$"

%i&kovnice

Studenti: 'elena (rni)

*anijela Matijevi) +rmin ,itovi)

Maja Rendi)


2/46

Rijeka- li&anj- 2$"

2


3/46

SADRAJ

1. RAZVOJ TIPKOVNICA 3

."." %IP/01,I+ /R03 P01I'+S% 4

."2" 56+R%7 RASP0R+* $

."4" *10RA/01 RASP0R+* 8

2. RASPORED I FUNKCIJE TIPKI 9

2"." RASP0R+* %IP/I 92"2" F,/I'+ %IP/I .2"4" P0S+(,+ %IP/+ .!2"!" %IP/01,I+ I 6I,*06SI .;

3. VRSTE TIPKOVNICA 19

4"." S 0(3IR0M ,A PRI/,'0S% %IP/01,I+ 4

!"2" PRI,IP RA*A %IP/01,I+ 4.!"4" *+%A


4/46

T&'()*)+,- /)

Pretea kom&juterskiC ti&kovnica je &isa)i stroj" Ideja takvoga stroja datira jo

iz osamnaestog stolje)a" %ijekom devetnaestog stolje)a javljaju se raznerealizacije takvog stroja- a onaj kakvog danas &oznajemo &atentirao je .@;@"Amerikanac risto&Cer


5/46

3Dog sve e)e u&otreDe raunala u &oslovnim okruenjima na desnoj se straniuvodi (7&-,- ;-) sastavljen od .8 ti&ki ras&oreGeniC kao na de&nimraunalima i Dlagajnama"

S &redstavljanjem &rvog I(M P A% raunala .9@;" godine- tvrtka I(M&redstavlja i tzv" )+-&(7 AT 8-,)(- 8-,)(-& M/(/:&&(8ti&ke ESleep# Wake $p# %owerkoje omogu)uju da se ukljuivanje- iskljuivanje ili Lus&avljivanjeL raunala moerealizirati i &omo)u ti&kovnice" ,akon toga Microso"t&redstavlja nove modeleti&kovnica sa tzv" /*-,/


6/46

."2" 56+R%7 RASP0R+*

#8) & - ,/,) & (/8/) =ERTB /)&;?

56+R%7 je daleko najvie zastu&ljen ras&ored slovniC ti&ki na ti&kovnicama",aziv 56+R%7 dolazi od &rviC est slova &rvog reda ovog ras&oreda" standardnom engleskom ras&oredu slova su &oredana u tri reda kao na slici:

Standardni Crvatski ras&ored slovniC ti&ki Dazira se na njemakom 56+R%3ras&oredu Eti&kama 7 i 3 zamijenjena su mjesta- uz dodatak s&ecifiniCCrvatskiC slova:

Svatko tko se u ivotu susreo s &isa)im strojem zna da je ovaj ras&ored starijiod &ojavljivanja raunala" *aleke .@;@" C'-8)'& /8'/ S')*&

osmiljava &rvi &isa)i stroj &ogodan za &roizvodnju" Stroj je imao aDecedniras&ored slovniC ti&ki" Pisa)i strojevi funkcioniraju tako da se &ritiskom ti&keaktivira &olugica na ijem se drugom kraju nalazi otisak slova umoen u tintu"0tisak slova se tada &okre)e &rema valjku s &a&irom i ostavlja trag"

Ako &okuate Drzo ti&kati na &isa)em stroju susresti )ete se s &roDlemom skojim su se susreli i &rvi korisnici SColesova modela: dvije se &olugice moguLsrestiL na &utu do valjka i zaglaviti" /ako Di smanjio vjerojatnost zaglavljivanjaSColes je odluio fiziki udaljiti naje)e koritena slova u engleskom jeziku- &a

su tako tri naje)e koritena slova E+- %- 0 smjetena u gornji red- sljede)adva EA- ? u srednji red i sljede)e E, u donji red" ,avodno se slovo R nijenalazilo u &rvom retku- no inenjeri iz tvrtke Remington&Sons su ga tamosmjestili kako Di se rije %7P+6RI%+R E&isa)i stroj mogla na&isati koriste)i sesamo gornjim redom tako su je &rodavai strojeva mogli Drzo oti&katiN

N&;)8/


7/46

umara dok druga nita ne radi nita" ?rvatska inaica 56+R%7 ras&oreda imajo jednu manu: sva se s&ecifina Crvatska slova E=- - B- >- Q- koja se estokoriste- nalaze na ruDu ti&kovnice i teko se doCva)aju"

Mada manje efikasan ak i od aDecednog ras&oreda- 56+R%7 se odrao do

danas" Prvi i naj&oznatiji alternativni ras&ored slovniC ti&ki je D)/,) E&oautoru Augustu *voraku- koji unato svojoj efikasnosti nije us&io izDaciti56+R%7 iz u&otreDe" novije vrijeme se javljaju jo neki alternativni ras&oredi-kao n&r" M/*8E&o autorici


8/46

."4" *10RA/01 RASP0R+*

I;&/ - (/8/(/, D)/,)): /)&;/

I ovaj ras&ored datira iz &redinformatikog doDaJ .942" - &otaknut &roDlemimakoje je uoio u 56+R%7 ras&oredu- A7:78 D)/, sa sveuilita WashingtonuSeattleu Edaljnji roGak &oznatog ekog skladatelja konstruira ti&kovnicu sasljede)im ras&oredom:

0vakav je ras&ored rezultat duge i iscr&ne analize" svom istraivanjuefikasnosti rada u uredima *vorak je saznao za kontroverzan &ovijesni nastanak56+R%7 ras&oreda" %ada je &oeo detaljno &rouavati ljude &ri ti&kanju to iCus&orava a to &ridonosi Drzini i tonosti"

Priroda jezika- i engleskog i Crvatskog- je takva da esto alternira samoglasnikei suglasnike" *vorakovom ras&oredu se &rsti lijeve ruke u svom &oetnomdaktilografskom &oloaju nalaze na samoglasnicima- dok se &rsti desne rukenalaze na naje)e koritenim suglasnicima" /omDiniraju)i kriterij alterniranjaznakova s kriterijem uestalosti slova *vorak je &ronaao o&timalno rjeenje"

*vorak se &ri kreiranju svog ras&oreda vodio trima osnovnim idejama:

naje)e koritene ti&ke treDaju Diti najlake doCvatljive u &rirodi je jezika relativno &ravilna izmjena samoglasnika i suglasnika

lake je ti&kanje od malog &rsta &rema kai&rstu nego oDrnuto

,a zamolDu svog &rijatelja- koji je u 2" svjetskom ratu izguDio desnu ruku-*vorak kreira inaice svoje ti&kovnice za jednoruke korisnike" *va ras&oreda- zati&kanje samo lijevom i samo desnom rukom- su vieHmanje zrcalna" ovim suras&oredima naje)e koriteni znakovi &ozicionirani na &oetni &oloajdesne#lijeve ruke EDlago desno#lijevo od sredine- oko njiC se &ojavljuju sljede)i&o uestalosti dok su rijetko koriteni najudaljeniji od &oetnog &oloaja ruke"

D)/, . =ERTB

Prvi rezultati u &raktinoj u&otreDi &okazali su mnoge &rednosti *vorakovaras&oreda &red standardnim 56+R%7 ras&oredomJ i amerika se mornarica zavrijeme 2" svjetskog rata koristila *vorakovim ti&kovnicama koje su se &okazaleak 8$ uinkovitijima" Mnoga kasnija istraivanja uvijek su ila u korist*vorakova ras&oreda koji je znaajno nadmaivao 56+R%7 kako u Drzini tako iu tonosti"

*a li zDog ljudske inercije koja se odu&ire &romjenama- zDog &roizvoGakiCloDija ili nekog tre)eg razloga- 56+R%7 ras&ored- unato svojoj inferiornosti i

8


9/46

zastarjelosti kriterija koji su ga oDlikovali- ostaje najraireniji" *vorak- koji secijeloga ivota trudio dokazati su&eriornost svog ras&oreda- umire .98$"ogoreno izjavljuju)i: ()gleda da *e mi*en*an*e rasporeda tipki ravnomi*en*an*u redosli*eda deset Bo+*ih )apovi*edi# odbacivan*u svih eti,kih principai ismi*avan*u ma*,instva- %oku.ao sam napraviti ne.to dobro )a l*udski rod# ali

oni *ednostavno ne +ele prom*enu/

P&;()8- - (&;)8/


10/46

2" RASP0R+* I F,/I'+ %IP/I

2"." RASP0R+* %IP/I

otovo sve ti&kovnice koje se danas koriste su Windows ti&kovnice- ili sunastale dodavanjem nekiC s&ecijalniC funkcijskiC ti&ki ili a&likacijskiC ti&ki iznadstandardnog ras&oreda Windowsti&kovnice" Sama Windowsti&kovnica nastalaje dodavanjem tri Windowsti&ke &roirenoj A% ti&kovnici E.. ti&ka"

Sve ti&ke standardne Windowsti&kovnice E.! ti&ke moemo &odijeliti u etiriosnovne sku&ine koje su- kao to se vidi na slici- i fiziki odijeljene" Peti dioti&kovnice su indikatori"

SOVNI DIO uglavnom se sastoji od znakovniC ti&ki Eslova- znamenke-&oseDni znakovi- razmak koje su ras&oreGene u standardnom Crvatskom56+R%3 ras&oredu" 0sim znakovniC ti&ki u ovom se dijelu nalaze kontrolneti&ke EShi"t# 0trl# 1lt- &o jedna sa svake strane- i ti&ke 2ab# Enter i Esc"IzmeGu ti&ki 0trl i1ltsmjetene su tri Windowsti&ke"

UPRAVJA"KI DIO uglavnom se sastoji od navigacijskiC ti&ki Eti&kekojima &omiemo &oziciju &okazivaa- no kako je ovo LnajmlaGiL dioti&kovnice &osljednje &ridodane ti&ke- &o&ut %rint Screen ili %ause- su setakoGer nale u ovom djelu"

NUMERI"KI DIO H sastoji se od ti&ki Drojeva i algeDarskiC o&eracijasmjeteniC kao na kalkulatorima i Dlagajnama- i jedne ti&ke &odeavanjanaina rada 3um Lock" ,alaze se krajnje desno na ti&kovnici- a iznad njiCsu lam&ice koje nazivamo indikatorima" Imaju dvostruku funkciju ovisno ostanju 3um Lock mogu oDavljati algeDarskoHnumeriku funkciju ilinavigacijsku funkciju"

FUNKCIJSKI DIO nalazi se iznad slovnog dijela a sastoji se odfunkcijskiC ti&ki 4 do 45" ,jima su &ridodane razne funkcije- ovisno oa&likacijama koje su aktivne"

INDIKATORI tri led diode smjetene iznad numerikog djela koje namgovore u kojem se nainu rada ti&kovnica trenutno nalazi" ,ain rada se&odeava &omo)u lock ti&kiJ kada je neka od lock ti&ki aktivirana&ri&adaju)i indikator svijetli"

10


11/46

2"2" F,/I'+ %IP/I

Z(/,)(& 8-,& H Izuzev ti&ke Space E&rostor- razmak koja uvijekLis&isujeL &razno mjesto- svaka znakovna ti&ka koristi se za is&isivanje 2 ili

4 znaka" Slovne ti&ke oDino is&isuju znak malog slova- ali ako se &ritisnuuz ti&ku SCift- is&isuju veliko slovo" 0stale znakovne ti&ke imaju dvijeoznake jednu is&od drugeJ oDino se is&isuje znak sa donje oznake- ali uzti&ku SCift is&isati )e se gornji znak" ,eke znakovne ti&ke imaju i tre)uoznaku u donjem desnom kutu" 3nak s te oznake is&isuje se ako uz ti&ku&ritisnemo i Alt r ti&ku" %i&kom a&s


12/46

En&r" u Microsoft +Tcelu omogu)ava kretanje &okazivaa &o )elijama-&omo)u strelica- dok &okaziva aktivne )elije ostaje na mjestu"

I(&8 mijenja nain rada iz (nsertu 8verwritei oDrnuto- tj" odreGujeCo)e li se tekst u&isivati izmeGu &ostoje)iC znakova E(nsert ili )e is&isivati&reko znakova desno od &okazivaa E8verwrite" Aktivnost ove ti&ke ne

ita se iz indikatora ve)- ovisno o editoru- ili &okaziva &ostaje deDlji u(nsertnainu rada- ili se negdje na ekranu moe iitati trenutno stanjeEn&r" u Microso"t Worduse na dnu ekrana &ri aktivaciji 8verwritenainarada &ojavljuju slova 01R"

/ontrolne ti&ke 0trl-1lti Shi"tsame za seDe ne rade nitaJ tek u komDinaciji sdrugim ti&kama vre neku funkciju:

S'-8 osim za mani&uliranje znakovnim ti&kama- ti&ka Shi"t se- ukomDinaciji s navigacijskim ti&kama- koristi za selektiranje" 0na mora Diti

&ritisnuta dok sti)emo ti&ku s kojom ju koristimo- inae komDinacija ne)eDiti &re&oznata" ,alazi se na dva mjesta- lijevo i desno od slovniC ti&ki"+ngleska rije shi"tznai &romjenu- &remjetanje"

C8* 0trlje skra)enica za controlEkontrola" 0va ti&ka u komDinacijamasa znakovnim ti&kama oDavlja razne funkcije i &rocese ovisno o aktivnima&likacijama" 0 kojim komDinacijama je rije &onekad se moe &roitati u&adaju)im izDornicima a&likacije- gdje se &okraj &ojedine aktivnosti moe&roitati i komDinacija koja ju &okre)e" komDinaciji s miem koristimo juza selektiranje- &ri emu se odreGeni dokument dodaje trenutnomodaDiru" 0na takoGer mora Diti &ritisnuta dok sti)emo ti&ku s kojom ju

koristimo- inae komDinacija ne)e Diti &re&oznata" A*8 1lt je kratica za englesku rije alternate Ejedno od znaenja je

odaDir izmeGu &onuGeniC o&cija" /oristi se u raznim komDinacijama-naje)e sa slovnim ti&kama gdje otvara &adaju)e izDornike ua&likacijama" 0Dino je slovo koje se koristi uz1ltono koje je &odcrtano unazivu eljenog izDornika ili o&cije" 3a razliku od ti&ki SCift i trl- nijenuno da je ti&ka1lt&ritisnuta u trenutku stiskanja slovne ti&keJ dovoljnoju je &ritisnuti ne&osredno &rije" *esna 1lt ti&ka- A*8 G Eeng" alternategraphicsJ Diranje znaka- koristi se za is&isivanje tre)eg znaka kod nekiCznakovniC ti&ki"

*io standardniC ti&ki ima niz funkcija koje se ne mijenjaju Ditno od a&likacije doa&likacije" Ponekad automatski &okre)u neku akciju a &onekad vre ulogu unavigaciji" Pokuati )emo ukratko oDjasniti &onaanje tiC esto koriteniC ti&ki:

E(8& svojom velikom &ovrinom sugerira da je ti&ka koja se estokoristi" +ngleska rije enter znai ulaz" %i&kom Enter&otvrGujemo unos ili&okre)emo odaDrani &roces ili a&likaciju- tj" uzlazimo u a&likaciju ili&rozor" tom je smislu su&rotna ti&ki +sc" tekstualnim editorima ti&kuEnterkoristimo kada elimo &rije)i u idu)i red- tj" za&oeti novi odlomak"0sim u slovnom djelu- ti&ka Enternalazi se i u numerikom- kako Di DilaL&ri ruciL u radu s Drojevima

12


13/46

E


14/46

A*-,/


15/46

2"4" P0S+(,+ %IP/+

*anas se sve e)e uz standardne ti&ke mogu na)i i neke s&ecijalne ti&ke kojeolakavaju rad s esto koritenim a&likacijama" %e se ti&ke oDino nalaze iznadstandardniC ti&ki- &onekad i sa strane" ,jiCov izgled i ras&ored ovisi od

&roizvoGaa do &roizvoGaa jo uvijek ne &ostoje standardi no one se oDinooDlikom ili Dojom razlikuju od ostaliC ti&ki i &o&ra)ene su tekstom ili&re&oznatljivom ikonom"

%i&kovnice sa &oseDnim ti&kama oDino su &o&ra)ene &rogramskom &odrkomEdriverima koja omogu)uje &rogramiranje &oseDniC ti&ki" %ako n&r" moemo&odesiti ti&ku koja otvara multimedijalniplayertako da otvara onaj koji nam jenajdrai" Mada &o &rodavaonicama moemo susresti nazive &o&utLmultimedijalnaL ili LInternetL ti&kovnica- ove L&roireneL ti&kovnice naje)e nisu

usko s&ecijalizirane ve) komDiniraju &ojedine ti&ke iz sljede)iC sku&ina:

P)>& M/(/:&&(8 8-,& ove ti&ke ve) &omalo&ostaju standardJ na)i )emo iC i na ti&kovnicama koje sene deklariraju kao s&ecijalne" ,aje)e su smjetene &ri

vrCu u&ravljakog djela" Ponekad )emo nai)i samo na S*&& Es&avanje- santi&ku njome Lus&avljujemoL raunalo- tj" stavljamo ga u stand bynain rada-&ri emu ono to smo radili ostaje sauvano" %i&kom =/,& UEDuGenje gaLDudimoL- tj" vra)amo u normalan nain rada- &ri emu se raunalo nalazi uonom stanju u kojem je Dilo &rije nego to smo ga Lus&avaliL" %i&ka P)>&

&okre)e naredDu za gaenje raunalaJ rezultat je isti kao i kod odaDiranja tenaredDe &reko StartizDornika"

): Oti&ka H na nekim se ti&kovnicama moe &rona)i i ti&ka


16/46

M7*8-&;-/*(& 8-,& dodatniC osamE&onekad i deset ti&ki oDavljaju funkciju kojuvre gumDi multimedijskogplayer:aEi- uostalom-gumDi klasiniC fizikiC * player:a i glazDeniClinija" I ove su ti&ke &o&ra)ene jasnim ikonama

koje ukazuju na njiCovu funkciju- koje su %lay;%ause# Stop#


17/46

2"!" %IP/01,I+ I 6I,*06SI

K)-(/


18/46

LE(8& otvara svojstva E%roperties odaDranog dokumenta

%ekstualni editori En&r" Microsoft 6ord

%i&ka C8* moe nam olakati &omicanje &okazivaa kroz dokument- ali iureGivanje teksta- na sljede)i nain:

C8*...L8-,& / 8&*-


19/46

aktivirati E i deaktivirati &ritiskom ti&ke Shi"t&et &uta za redom" F-*8&K&nalae raunalu da ignorira kratke i o&etovane &ritiske ti&ki i us&orava RepeatRate" I za aktiviranje ovog naina rada &ostoji kratica: on se aktivira- ideaktivira- ako je ti&ka Shi"t &ritisnuta dulje od osam sekundi" T)::*&K&&odeava raunalo tako da &o&rati zvukom &ritisak ti&ki 0aps Lock- 3um LockiScroll Lock- tako da zvuk oDavi funkciju indikatora" /ratica za aktiviranje oveo&cije je &ritiskanje ti&ke 3um Lockdulje od &et sekundi"

Windowsi nude jo jednu zanimljivu o&ciju: a&likacija O(S


20/46

4" 1RS%+ %IP/01,IA

4"." S 0(3IR0M ,A PRI/


21/46

,a tritu je sve vie DeiniC ti&kovnica za ije &ovezivanje na raunalo nije&otreDan kaDel time se rjeava &roDlem sa stolom &renatr&anim kaDlovima- ai omogu)ava se ve)i akcijski radijus korisnika ti&kovnica se lako moe&remjestiti na drugi dio stola- ukoliko je to &otreDno" *va su naina realizacije

DeiniC veza: /;-)&/- iji se radio&rijemnik naje)e s&aja na S( suelje-te *7&8))8' &/"

Prilikom ku&nje Deine ti&kovnice i&ak valja oDratiti &anju na njezin nainrada" ,aime- da Di Deina ti&kovnica radila- na raunalo mora Diti &ovezan&rijemnik koji komunicira s ti&kovnicom" %akav &rijemnik naje)e se Da&o&ut ti&kovnice s&aja na PS#2 ili S( &rikljuak" svakom sluaju Diste setreDali odluiti na ku&nju Deine ti&kovnice koja za komunikaciju koristiradiovalove" ,aime- &rve su Deine ti&kovnice s &rijemnikom komuniciralekoritenjem -(/


22/46

4"2" S 0(3IR0M ,A F,/I0,A


23/46

6indoUs ti&kovnica E.! ti&ke

Snaan &rodor Windows operativnog sustava u svijet ku)niC i &oslovniCraunala- a &ogotovo &redstavljanje 6indoUsa 9$- Microsoft je Xiskoristio za

&redstavljanje tzv" 6indoUs ti&kovnice" osnovi se &o gotovo svemu radi oklasinoj &roirenoj A% ti&kovnici- no uz dodatak nove tri ti&ke" IzmeGu lijevetrl#Alt komDinacije ti&ki dodana je tzv" Windows logo tipka Ekojom se u6indoUsima aktivira izDornik Start- a u komDinaciji sa drugim ti&kama koristi seza &okretanje a&likacija"

Ista se takva 6indoUs logo ti&ka nalazi i izmeGu desnog &ara trl#Alt ti&ki"%akoGer- na tom je mjestu jo jedna ti&ka za &ozivanje kontekstniC izDornikaEkoje Dismo inae doDili &ritiskanjem desne ti&ke mia" *anas su ovakve

gotovo sve ti&kovnice ukljuuju)i i one na &rijenosnim raunalima"

Pojedinim ti&kovnicama njiCovi su &roizvoGai dodali dodatne funkcijske ti&ke",aj&rije su se na ti&kovnicama &oele &ojavljivati &oseDne ti&ke za ukljuivanjeraunala- stand by i njegovo iskljuivanje" Sve su e)e ti&kovnice koje iznadreda funkcijskiC ti&ki dodaju jo jedan red a&likacijskiC ti&ki koje uDrzavaju i&ojednostavljuju &ojedine &ostu&ke u naje)e koritenim a&likacijama"

*odatne funkcijske ti&ke na takvim ti&kovnicama oDino se koriste za: lakunavigaciju u 6eD &regledniku- Drzo &okretanje +Hmail &rograma- kontrolu

re&rodukcije multimedijskiC sadraja- &okretanje esto koriteniC a&likacija-PoUer Management"

2. M7*8-&;-,& 8-,)(-


24/46

4. O-


25/46

4"4" S 0(3IR0M ,A *I3A',

%i&kovnice- osim &rema vrsti &rikljuka i &rema funkcionalnosti- moemorazlikovati i &rema dizajnu"

S oDzirom na dizajn ti&kovnice dijelimo na:

." /lasine ti&kovnice2" +rgonomske ti&kovnice

Skretanje i oDra)anje &ozornosti na ti&kovnice i njiCov dizajn nije neto to jenastalo nedavno- iako se tek u &osljednjiC nekoliko godina zanimanje za to

&odruje &ove)alo zDog &ove)ane zaDrinutosti zDog Droja ozljeda i zdravstveniC&roDlema uzrokovaniC dugotrajnim- svakodnevnim radom za raunalom"

/arakteristike ergonomskiC ti&kovnica &redstavljaju znatni &omak u oDliku odklasiniC ti&kovnica da Di ruke Dile u to je mogu)e &rirodnijem &oloaju" %i&kena ergonomskoj ti&kovnici ras&oreGene su &od kutom koji odgovara &rirodnom&oloaju ruku &a se na ovakvu ti&kovnicu mogu naviknuti i oni koji su nauiliX&isati na slije&o"

,aravno- &rilikom &relaska s Xklasine na ergonomsku ti&kovnicu &otreDno je

odreGeno vrijeme &rivikavanja- no ve) za nekoliko dana s lako)om )ete &ostizatiDrzinu ti&kanja koju ste mogli ostvariti na oDinoj ti&kovnici" ,ajDolje je da samizakljuite da li vam se ergonomske ti&kovnice sviGaju tako da iC iskuate nanekoliko dana" Mnoge se ergonomske ti&kovnice danas takoGer mogu naDaviti sdodatnim funkcijskim ti&kama koje olakavaju u&otreDu &ojediniC a&likacija"

1. K*/-(& 8-,)(-


26/46

/lasine ti&kovnice su oDino asimetrinog dizajna- sa slovnim dijelom na lijevojstrani ti&kovnice i numerikim dijelom na desnoj strani ti&kovnice" %o znai daako korisnik &oravna centar cijele ti&kovnice sa centrom svog tijela ti&kat )e sadesnom rukom vie savinutom jer )e slovni dio ti&kovnice Diti sa lijeve stranetijela" Prva stvar koju korisnik- koji intenzivno ti&ka- treDa uiniti je da &oravna

slovni dio ti&kovnice sa svojim tijelom- to znai da &oravna ti&ku X? sasredinjim dijelom tijela"

/lasini dizajn ti&kovnice tjera korisnike da stave dlanove u &oloaj rukuXdlanovi dolje gdje dolazi do iskrivljenja i istezanja za&e)a" /om&aktanlinearan ras&ored ti&ki takoGer uzrokuje rotaciju &odlaktice u smjeru &alca&rema malom &rstu- &oseDno &odlaktice lijeve ruke" 3Dog takviC loiC &oloajadolazi do iskretanja i istezanja mii)a koji &odiu &rste i skra)ivanja mii)a kojisti)u &rste to rezultira statinim mii)nim radom- &ove)anom mii)nomaktivnosti i na kraju nelagodom i ozljedama"

Istraivanja su takoGer &okazala da je ti&kanje na 56+R%7 ti&kovnici loerazdijeljeno izmeGu ruku i &rstiju- uzrokuju)i da slaDiji &rstenjak i mali &rst radevie nego to Di treDali"

/lasine ti&kovnice imaju noice koje se mogu &odi)i sa stranje strane"/oritenje ovakviC &ot&oranja rezultira ti&kovnicom koja ima &ozitivannagiD" /ada korisnik ti&ka &o ti&kovnici dolazi do nagiDa &rema natrag iekstenzije za&e)a" *o ekstenzije za&e)a dolazi i kada korisnici staveza&e)a na radnu &ovrinu dok ti&kaju ili kada je ti&kovnica na &ovrini

nioj od visine laktova" ,ajDolji nain izDjegavanja navedenog kod klasiniCti&kovnica je &ostaviti ti&kovnicu na visinom &rilagodljivu- nagnutu &odloguza ti&kovnicu"

2. E:)(),& 8-,)(-


27/46

&roiriti rotiranjem lijevog i desnog dijela oko gornje toke- a is&od oDje&olovice osnovnog dijela dodano je &ostolje za dlan"

,akon toga uslijedila je oluja noviC modela" %vrtka /inesis izDacila je ti&kovnicuistoimenog naziva koja ima jedno vrlo neoDino ergonomsko rjeenje" %i&ke

/inesis ti&kovnice su &oslagane u dvije glavne gru&e uduDljenog oDlika" SoDzirom da tako sloene ti&ke zauzimaju tek neto vie od tre)ine &ovrine-ostaje dosta mjesta za odmor ruku"

levo je izDacio ti&kovnicu kojoj su dijelovi na istom &ostolju- ali su odvojeni&od kutom od oko .$ stu&njeva dok je


28/46

&olovice su odvojene i stoje &aralelno jedna s drugom- na udaljenosti od$H. cm"

Prema nekim istraivanjima razdvojene ti&kovnice &oDoljavaju &oloaj za&e)a-koji je kod klasiniC ti&kovnica iskrivljen u smjeru malog &rsta- i smanjuju

&ovezajni mii)ni na&or"

S druge strane- neke karakteristike razdvojeniC ti&kovnica mogu oteati rad uodreGenim situacijama" ,a ve)ini takviC ti&kovnica je numeriki dio &omaknut iliuklonjen- to se moe &onekad &okazati &roDlematinim"

,agiDne ti&kovnice Eeng"%ainted /eYDoards

,agiDne ti&kovnice &redstavljaju una&rjeGenje razdvojeniC ti&kovnica" 0sim to

smanjuju iskrivljenje za&e)a- nagiDne ti&kovnice &okuavaju smanjiti i rotaciju&odlaktice odnosno rotaciju oko osi &odlaktice u smjeru &alca" 3a ve)inukorisnika- &oloaj gdje su dlanovi okrenuti &rema dolje &redstavlja granicunormalnog ras&ona &okreta" Poloaj ruku Zdlanovi doljeZ iskre)e i istee mii)ekoji &odiu &rste Eekstenzori- a skra)uju mii)e koji sti)u &rste Efleksori &aonda ti mii)i rade manje uinkovito i &odloniji su umoru od mii)a koji sunormalne duljine"

,agiDne ti&kovnice &okuavaju is&raviti ovaj &oloaj omogu)avaju)i korisniku daradi sa dlanovima okrenutima jednim &rema drugom" Razlikuju se &o stu&nju

nagiDa- tako da se neke &odesive mogu nagnuti do skoro &ravog kuta"Ada&tacija za iskusne i &eriod uenja za &oetnike due traje za nagiDneti&kovnice nego za razdvojene ti&kovnice" Praksa &okazuje da kod nekiC nagiDadio ti&ki nestaje iz vidnog &olja"

%i&kovnice s negativnim nagiDom Eeng",egativeHslo&e /eYDoards

%i&kovnice s negativnim nagiDom imaju noice koje se mogu &odi)i sa &rednjestrane- umjesto sa stranje strane" /oritenje oviC &ot&orniC elemenatarezultira sa ti&kovnicom koja je ravna ili ima negativan nagiD" %akve ti&kovnice&okuavaju smanjiti nagiD &rema natrag i ekstenziju za&e)a" *o ekstenzijeza&e)a dolazi kada korisnici stave za&e)a na radnu &ovrinu dok ti&kaju i akosu stranje noice ti&kovnice dignute kao i kada ti&kovnica lei na &ovrini kojaje nia od visine laktova"

%i&kovnice s negativnim nagiDom &ojavile su se relativno nedavno- a &rovedenaistraivanja &okazuju da &oDoljavaju &oloaj za&e)a- aktivnost mii)a iudoDnost rada" Sa takve se ti&kovnice mogu vidjeti Ei &roitati sve ti&ke"

Mogu)i nedostaci ovakviC ti&kovnica su da Di ti&kovnica mogla Diti &ostavljenatoliko visoko da Di ruke morale Diti savijene u laktovima i u za&e)ima da Di se

28


29/46

moglo &isati" *rugi je &otencijalna nemogu)nost da se ti&kovnica s&usti tolikonisko koliko se mogla klasina ti&kovnica"

%i&kovnice s &ot&orom Eeng"Su&&ortive /eYDoards

%i&kovnice sa ugraGenim ZodmoritemZ za za&e)e ili dlan &okuavaju izravnati&oloaj za&e)aJ smatra iC se udoDnim i nezamaraju)im" 0mogu)avajukorisnicima da izDjegnu otre- vrste ruDove ti&kovnice i radne &ovrine"

Istraivanja koja su se Davila ti&kovnicama s &ot&orom i ona koja su se Davilasamo odmoritima za za&e)a su se sloila da je &oeljno imati neku vrstuodmorita za ruke za &auze izmeGu ti&kanja" /oritenjem odmorita smanjujese mii)na aktivnost u rukama i ramenima- izravnavaju se za&e)a- a takoGer se&ove)ava udoDnost i smanjuje &ritisak na kraljenicu jer se korisnik moe

nagnuti vie unatrag"

Strunjaci za ergonomiju u&ozoravaju da se odmorite mora &aljivo Dirati"(olje je koristiti iroka odmorita nego uska" /orisnici Di iC treDali koristiti u&auzama izmeGu ti&kanja- a ne za vrijeme dok ti&kaju- da Di omogu)ili ruci dase sloDodno kre)e i da Di smanjili vrijeme u kojem je za&e)e &od &ritiskom"

%i&kovnice s uduDljenjima Eeng"Scoo&ed keY arrangements

lavne ti&ke kod uduDljeniC ti&kovnica su gru&irane i &oslagane u dva&olukruna uduDljenja" %i&ke razmjetene na taj nain zauzimaju neto vie odtre)ine &ovrine stoga ostaje dosta mjesta za odmor ruku" 'edna od &rednostije da su ti&ke Dlie jedna drugoj kako Di se smanjio umor kod ti&kanja" %akoGerse moe i dodati dodatni red ti&ki kako Di se smanjilo dosezanje udaljeniC ti&ki"%aj ras&ored smanjuje ne&otreDno &odizanje &rstiju koje umara vie negoti&kanje &rstima okrenutim &rema dolje"

%i&kovnice s minimalnim &okretom Eeng"MinimumHmotion keYDoards

,eke su ti&kovnice dizajnirane kako Di minimizirale &okrete i rad mii)a" %i&kese &riti)u su&tilnim &okretima goreHdolje ili lijevoHdesno" %e ti&kovnicesmanjuju na&etost mii)a doslovno imoDiliziraju)i ruke i davaju)i Dolju &ot&orunego klasine ti&kovnice" >to su &okreti manji- manji su i &okreti tetiva- naroitokroz osjetljiva &odruja- kao to je kar&alni tunel" Istraivanja &okazuju da seti&kovnicama s minimalnim &okretom ne moe dosti)i Drzina ti&kanja kao naklasinim ti&kovnicama" S druge strane- ada&tacija na njiC traje relativnokratko"

Akordne ti&kovnice Eeng"Cording /eYDoards

29


30/46

Akordne ti&kovnice su manje od klasiniC i imaju &uno manje ti&ki- oDino &ojednu za svaki &rst" Pritom &rsti ne Z&utujuZ ve) uvijek ostaju na svojimti&kama" mjesto uoDiajenog jedanH&oHjedan ti&kanja- akordno ti&kanjezaCtjeva istovremeno stiskanje &ojediniC ti&ki za svaki znak- slino sviranjuakorda na klaviru" Stoga je &oetnik ne moe koristiti jer je &otreDno uenje i

vjeDanje da Di se nauili akordi koji &redstavljaju &ojedina slova- Drojke- rijei-naredDe ili druge nizove"

'edna od &rednosti je da korisnik moe staviti ti&kovnicu gdje god eli i gdje muje udoDno te na taj nain izDje)i ne&rirodne &oloaje u kojima se ti&ka naklasinim ti&kovnicama" 0d mana moemo istaknuti smanjenu Drzinu ulazaEznakova &o jedinici vremena u odnosu na Drzinu ulaza kod klasiniCti&kovnica" 3Dog &ove)anog vremena &otreDnog za uenje i s&orijiC izvedDiakordne ti&kovnice nisu &ostale komercijalno is&lative osim za s&ecijaliziranea&likacije"

30


31/46

4. KAKO RADI TIPKOVNICA?

!"." ,%RA>,'0S% %IP/01,I+

1e) je svima &oznato kako ti&kovnica izgleda izvana- koje vrste ti&ki sadri iemu slui" ,o kako ona izgleda kada ogolimo njene &lastine okvireW

njenoj unutranjosti kriju se etiri &lastina ovitka" *va od njiC su &ot&uno&razna i slue zatiti" Prvi da s&rijei dodir sklo&ki sa samim okvirimati&kovnice- a drugi da s&rijei &rovodljivost struje izmeGu sklo&ki" Preostala dvaovitka iscrtana su linijama od legure sreDra i krugovima od grafita- to zajednonazivamo tam&ana veza" Redoslijed ovitaka &rikazan je na slici &ri emu onitamniji &rikazuju iscrtane ovitke"

%akoGer na&omenimo da je &rvi &razni ovitak- gledaju)i odozgo- ru&iast" I tou&ravo na mjestima grafita koji je ras&oreGen kao i ti&ke na okviru ti&kovnice"*a se dodiruju grafiti i stvara kontaktni s&oj u&ravo na tim mjestima- uinjenoje u&ravo zato da Di &rijenos svakog &ojedinog znaka Dio ostvaren"

Iznad ovitaka &oloena je gumena sCema ti&kovnice s is&u&enim &odignu)imaza svaku ti&ku kako &ri stalnom ti&kanju ne Di dolo do ote)enja sklo&ki" ,anekim ti&kovnicama ova gumena sCema rijeena je na nain da svaka &ojedinati&ka sadri gumenu &odlogu"

/rajevi linija s iscrtaniC ovitaka zavravaju u desnom gornjem kutu- odnosno ui&u koji ti&kovnici omogu)uje komunikaciju sa raunalom od kojeg ujednodoDiva i na&ajanje" ,a i&u se nalazi @!2 mikrokontroler- mala koliina R0MHa iRAMHa- sklo& za komunikaciju te mali zvunik Eeng" beeper koji se oglasi kodinicijalizacije ti&kovnice"

/omDinacija oviC dviju memorija ER0MHa i RAMHa naziva se me@umemori*atipkovnice Aeng- >eyboard Bu""er" ,jena veliina je dovoljna za &oCranu ve)egDroja odvojeniC radnji s ti&kama EoDino .;"

31


32/46

!"2" PRI,IP RA*A %IP/01,I+

/ako radi ti&kovnica najlake )emo oDjasniti &o koracima"

*o sada smo nauili da je ti&kovnica mrea sklo&ki- gdje se svaka sklo&kanalazi u odreGenom retku i stu&cu"

/ada stisnemo neku od ti&ki to se dogaGaW

." Pritiskom na ti&ku alje se identifikacijski Droj ti&ke u me@umemori*utipkovnice Akeyboard bu""er"

2" Istovremeno se &rocesoru alje informacija da s ti&kovnice dolazi nekizaCtjev"

4" Aktivira se &rogram za u&ravljanje &rekidima koji identificira odakle jezaCtjev za &rekid doao"

!" >alje se u&it ti&kovnici o tome to je uraGeno"$" Identificira se kod skeniranja to Di znailo da se &roita za&is u

meGumemoriji ti&kovnice;" (I0S analizira kod skeniranja E&rovjerava da li se radi o &rekidaima

E0aps Lock# 3um Lock# (ns# Scroll Lock i stanju ti&ki- te stanju 0trl# 1lt#9el ti&ki

Proitani kod ti&ke ili komDinacije ti&ki odredit )e njezino znaenje i &osao kojitreDa oDaviti- &rekidni &rogram vratit )e kontrolu &rogramu koji )e sa

&ritisnutom ti&kom uraditi ono to je &redviGeno"

32


33/46

!"4" *+%A


34/46

,akon to se &re&ozna &rava ti&ka i &revede njezino znaenje- ona se&oCranjuje u meGumemoriju (I0SHa- u kojoj ima dovoljno mjesta za &oCranu42 znaka",a&okon &odaci se &rosljeGuju &rogramu na koritenje"

34


35/46

$" +R0,0MI'A

$"." 3A?%'+1I 3A %IP/01,I+

/oji su oDvezuju)i i &re&orueni zaCtjevi za ti&kovniceW /ada govorimo ozaCtjevima za ti&kovnice treDa uzeti u oDzir korisnike karakteristike- vanjskeutjecaje i fiziki dizajn"

K)-(-,& ,//,8&-8-,&

V--(/ 8-,)(-


36/46

&ojava Dola u aci i &oDoljala cirkulacija krvi u ruci- mogu se &ostaviti raznevrste &odmetaa za ruku ili aku"%i&kovnica mora Diti zDog jednostavnijeg koritenja 8/-*(/- ne smije se klizatiniti tresti" PotreDno je &osti)i o&timalno )+-(,) 8&(&koje je dano kaosnaga &otreDna da se ti&kovnica &remjeta &reko standardne &ovrine"

%i&kovnice s doDrim uvr)enjem na radnoj &ovrini lake se koriste"

F--,- ;-/(

0svrnimo se jo i na fiziki dizajn ti&kovnice. D-&(-/ 8-,)(-


37/46

$"2" PRA1I%+,'+ %IP/01,I+

%i&kovnica Di treDala Diti &ostavljena tako da &rua ugodan- &rirodan &oloajtijekom koritenja" Pod tim se oDino &odrazumijeva da je ti&kovnica smjetenaizmeGu raunala i korisnika i to ravno is&red korisnika- u visini laktova u

sjede)em &oloaju" sluaju da je &otreDno koristiti ti&ke s Drojevima&re&oruuje se &riDliiti tu stranu ti&kovnice &rema sredini"

Pravilan &oloaj ti&kovnice &omae &ri ouvanju &rirodnog &oloaja &rilikomti&kanja &od kojim se smatra: &oloaj stolice morao Di Diti takav da noge&ot&uno dotiu &odJ ramena &rema nazad i o&utenaJ nadlaktice o&utene uztijeloJ laktovi ine &riDlino &ravi kutJ &odlaktice Corizontalno- &aralelno sa&odomJ za&e)a u nastavku &odlaktica sa minimalnim &omakom goreHdolje ilijevoHdesno" Prste drati Dlago &ovijeno- &alce o&uteno- kao i mali &rst i&rstenjak"

Pomak ti&kovnice u stranu rezultira ne&rirodnim &oloajem tijela ineravnomjernim ras&oreGivanjem teine" Postavljanje ti&kovnice &revisoko ili&renisko rezultira loim &oloajem ramena i ruku i taj &oloaj kod estogkoritenja treDa izDjegavati "

,ajnovija istraivanja &okazuju da mali nagiD ti&kovnice &rema natrag- da Di seti&ke dovele u Corizontalan &oloaj- doDro utjee na za&e)a tijekom ti&kanja"3Dog toga Di &ovrina na kojoj se nalazi ti&kovnica treDala Diti to ravnija"

%radicionalna metoda je da ti&kamo sa statinim rukama a za&oslenim &rstima",aueni smo da koristimo &oetni redak kao toku s koje nai &rsti &olaze- i ukoju se vra)aju &rilikom ti&kanja" Iako ovaj sustav omogu)ava da lako&ronalazimo ti&ke takoGer dovodi do na&rezanja ruku" Pri ovakvom nainuti&kanja &odlaktice ostaju statine dok &rsti oDavljaju sav &osao i &ri tome sesavijaju- isteu i zavr)u"

Prilikom ti&kanja &otreDno je koristiti &omo) &odlaktica- laktova- nadlaktica iramena da smanjimo na&rezanje &rstiju i za&e)a kod doCva)anja ti&ki i&omicanja mia" ,e treDa udarati &o ti&kama iz za&e)a i ruke" Podiu)i i

s&utaju)i &odlaktice &reko lakta kao &oluge i tako lu&kaju)i &o ti&kovnici ti&kese &riti)u ne&rekinutim elegantnim &okretima u ritmu" %o omogu)ava &rstimada &adaju na ti&ke s vrlo malo na&rezanja- koriste)i gravitaciju" 3a&e)a se nesmiju naslanjati i &ritiskati na stol" Mogu se koristiti i &odloci za za&e)a da Dise olakao neutralan &oloaj" Po &restanku ti&kanja najDolje je odmoriti dlanovei za&e)a u krilu ili iC &ustiti uz tijelo"

1ezano uz &ozicioniranje ti&kovnice- ureGaj za &okazivanje Emi i sl" Di treDaoDiti &ostavljen to je Dlie mogu)e uz ti&kovnicu i ako je mogu)e na istu visinusa ti&kovnicom kako se korisnikovo tijelo ne Di krivilo kod njiCovog

istovremenog koritenja"

37


38/46

$"4" *'+A I RA=,A


39/46

$"!" 0S,01,I 3*RAS%1+,I RI3II

/oliko &uta ste se ustali nakon duljeg rada na raunalu i osjetili Dolove u leGima-vratu i za&e)imaW %o je &osljedica ne&ravilnog &oloaja tijela &ri koritenjuraunala" 0sim toga ne&ravilan rad na raunalu moe dovesti do razliitiC Dolestii ote)enja" Razliita is&itivanja su dokazala da dugotrajni rad na raunalu- &atako i ti&kanje na ti&kovnici- Dez &rekida i &onavljanje s&omenutog rezultiraDolovima i moe se &rotumaiti kao Dolest"

Sve ve)a Driga za &osljedice dugotrajnog ti&kanja je osnova nedavnog na&retkau dizajnu ti&kovnica" %e &osljedice mogu varirati od umora- ukoenosti inelagode do ozDiljniC zdravstveniC &roDlemaJ &oreme)aja zDog uestaliC ozljedaE%* ili umulative %rauma *isorders" Primjeri su sindrom kar&alnog tunela-tendinitis- Zteniski lakatZ i slini &oreme)aji"

,astanak &ove)ane &ozornosti koja se &osve)uje ti&kovnicama &ri&isuje sedramatinom &ove)anju %* &oreme)aja &osljednjiC godina" %o &ove)anje jeDilo detaljno &o&ra)eno u medijima i dogodilo se istovremeno s &ove)anjemDroja raunala u uredima i ku)ama"

S-(;) ,//*(): 87(&*/

,ovija istraivanja &okazuju da dugotrajno ti&kanje uzrokuje i &roDleme sza&e)em" =ak &etnaest &osto korisnika koji &uno radno vrijeme &rovode za

ti&kovnicom raunala doDiva sindrom kar&alnog tunela E%S ili ar&al tunnelsYndrome- odnosno &onavljaju)e stresne ozljede ERSI koju jo nazivaju iXraunalna aka" >aka je s&osoDna oDavljati est vrsta &okreta- od kojiC svakiukljuuje drugaiju gru&u mii)a" %i&kanjem je oDuCva)ena samo jedna od tiCgru&a &a njiCovom dugotrajnom u&otreDom dolazi do odreGene vrste stresazDog neuravnoteene u&oraDe ostaliC gru&a mii)a" Miljenje strunjaka je dai&ak glavni razlog RSIHa lei u neloginom ras&oredu ti&ki- ravnog oDlika i niskog&oloaja"

/ako dolazi do sindroma kar&alnog tunela i koji su sim&tomiC /ar&alni tunel je

mali kanal ili tunel Dlizu za&e)a gdje je ivac okruen sitnim kostima runogza&e)a- tetivama mii)a koje &okre)u &rste i ligamentima" Sindrom kar&alnogtunela javlja se kao &osljedica uklijetenog ivca Enervus medianus u za&e)u-a dogodi se kad &ostoji &ritisak na nervus medianus ili kada je on u&aljen",aje)i sim&tom je osje)aj kao da trne cijela ruka- a ustvari trnu samo &alac-kai&rst i srednji &rst" *rugi su sim&tomi is&adanje stvari iz ruke ili osje)ajim&ulsa iz za&e)a u ruku" Svi ga mogu doDiti- no naj&odlonija sku&ina su eneizmeGu ! i $$ godina"

39


40/46

T&(;-(-8-

%etive u &odlakticama i akama koje &okre)u &rste fine su i njenije od oniC uve)im mii)ima &a su sklone ote)enju kod ti&kanja &ogotovo u loem &oloaju"

%endinitis je u&ala ili iritirano stanje tetive H tkiva koje &ovezuje mii)e i kosti"0vo stanje- koje uzrokuje Dol i nelagodu oko za&e)a je naje)e oko ramena-laktova i koljena- ali moe se dogoditi na Dilo kojem za&e)u tijela" ,aje)i suuzrok tiC &roDlema &onavljani &okreti"

T&(-,- */,/8

%eniski lakat Eeng" %ennis elDoUje u&ala s&oja tetive s kosti" %o je stanje kadavanjski dio lakta &ostane Dolan i osjetljiv- oDino kao &osljedica istegnu)a-

&reforsiranja ili direktnog udarca" /od takvog stanja svako &omicanje lakta jeDolno"

,aje)i uzrok je &reforsiranje mii)a koji su &rivr)eni za kost na tom dijelulakta- tj" mii)a koji &ovlae ruku &rema natrag H ekstenzora" Svi ekstenzoriruke &rivr)eni su za lakat na vanjskom dijelu" Ako su istegnuti ili &reforsiraniu&ale se- to znai da nateknu i da su osjetljivi na dodir i &okret"


41/46

;" *A/%I


42/46

;"2" 1'+B(+

3a one koji Di eljeli &roDati kako to izgleda &oCaGati [trening\ daktilografije-mogu to is&roDati u&ravo na vjeDama koje slijede"

1jeDe su gru&irane &o teini- &a &re&oruamo da krenete od samog &oetka"

42


43/46

8" =I>+,'+ %IP/01,I+

1aa ti&kovnica se vrlo lako moe &retvoriti u leglo razniC mikroorganizama i

Dakterija koji osim to mogu onemogu)iti rad na ti&kovnici- mogu ozDiljnougroziti vae zdravlje" %ome &ogoduje svakodnevno taloenje neisto)e i &rainena &ovrini ti&ki- a tako i u samoj unutranjosti ti&kovnice emu se esto&ridruuju i mrvice od Crane- a &onekad i &ar ka&i kave ili soka"

=i)enje nereda nastalog u i na ti&kovnici je jednostavan &ostu&ak koji Disvakako s vremena na vrijeme treDali &rovesti"

3a &oetak- okrenite ti&kovnicu nao&ako i lagano istresite ve)e komadeneisto)e lu&kaju)i &o stranjoj strani" ,astojite to raditi na otvorenom ili iznad

nekakvog &a&ira kako si ne Di na&ravili dodatan &osao s i)enjem"

3a slijede)i korak vam je &otreDna Doica stlaenog zraka- no jednako doDromoe &osluiti i &um&a za Dicikl" Snanim is&uCivanjem izDacujete svu &rainunastalu izmeGu ti&ki" ,akon toga &onovo okrenite i &rotresite ti&kovnicu"

Slijede)i korak je Drisanje same &ovrine ti&ki" 3a to je najDolje koristiti kr&u odfine tkanine koju umoite u to&lu vodu kojoj ste &retCodno dodali &ar ka&isredstva za &ranje suGa" ,emojte zaDoraviti doDro ocijediti kr&u i ne koristitejaa sredstva za &ranje kako ne Di ostali Dez znakova na ti&kama"

,akon &ranja- svaku ti&ku oDriite suCom kr&om- a za kraj usisajte svu&reostalu neisto)u koju &retCodni koraci nisu us&jeli oistiti"

43


44/46

@" SAB+%A/

%i&kovnica je jedna od ulazniC jedinica raunala &omo)u koje moete unositi&odatke i izdavati naredDe te na taj nain u&ravljati raunalom" nos &odataka

u raunalo &omo)u ti&kovnice jednoznaan je i relativno lak- a u&otreDajednostavna" %i&kovnica je &oseDno &ogodna i za sada nezamjenjiva ulaznajedinica za unos teksta"

Ako imate iskustava s &isa)im strojevima- Dit )e vam itekako doDrodola jer suti&kovnice naslijeGene izravno od meCanikiC &isa)iC strojeva" /omDiniranjem&isa)iC maina s novim teCnologijama- stvaraju se dva nova &rototi&a: Dua stastaturom i daleko&isa ijom ada&tacijom nastaju rane raunalne ti&kovnice"

*izajn- ras&ored ti&ki i nain rada ti&kovnice nije se gotovo uo&)e mijenjao jood &ojavljivanja &rviC raunala" Prve su ti&kovnice Dile ko&ije &isa)iC strojeva sastandardnim 56+R%7 ras&oredom slova- Drojki i inter&unkcijskiC znakova" ,aziv56+R%7 dolazi od &rviC est slova &rvog reda ovog ras&oreda" StandardniCrvatski ras&ored slovniC ti&ki Dazira se na njemakom 56+R%3 ras&oreduEti&kama 7 i 3 zamijenjena su mjesta- uz dodatak s&ecifiniC CrvatskiC slova"

Mada manje efikasan ak i od aDecednog ras&oreda- 56+R%7 se odrao dodanas" Prvi i naj&oznatiji alternativni ras&ored slovniC ti&ki je *vorakovras&ored E&o autoru Augustu *voraku" /omDiniraju)i kriterij alterniranjaznakova s kriterijem uestalosti slova *vorak je &ronaao o&timalnorjeenje"nato svojoj efikasnosti *vorakov ras&ored nije us&io izDaciti 56+R%7

iz u&otreDe"

otovo sve ti&kovnice koje se danas koriste su 6indoUs ti&kovnice- ili sunastale dodavanjem nekiC s&ecijalniC funkcijskiC ti&ki ili a&likacijskiC ti&ki iznadstandardnog ras&oreda 6indoUs ti&kovnice" Sama 6indoUs ti&kovnica nastalaje dodavanjem tri 6indoUs ti&ke &roirenoj A% ti&kovnici E.. ti&ka"

Sve ti&ke standardne 6indoUs ti&kovnice E.! ti&ke moemo &odijeliti u etiriosnovne sku&ine: slovni dio- u&ravljaki dio- numeriki dio- funkcijski dio- a &etidio ti&kovnice su indikatori"

*anas se sve e)e uz standardne ti&ke mogu na)i i neke s&ecijalne ti&ke kojeolakavaju rad s esto koritenim a&likacijama" %e se ti&ke oDino nalaze iznadstandardniC ti&ki- &onekad i sa strane" ,jiCov izgled i ras&ored ovisi od&roizvoGaa do &roizvoGaa jo uvijek ne &ostoje standardi no one se oDinooDlikom ili Dojom razlikuju od ostaliC ti&ki i &o&ra)ene su tekstom ili&re&oznatljivom ikonom" %i&kovnice sa &oseDnim ti&kama oDino su &o&ra)ene&rogramskom &odrkom Edriverima koja omogu)uje &rogramiranje &oseDniCti&ki"SCortcuti Ekratice su komDinacije ti&ki kojima moemo &ozvati neku naredDu-

&okrenuti &roces ili otvoriti a&likaciju" Poznavanje i u&otreDa takviC kraticauvelike olakava rad u o&erativnom sustavu 6indoUs i u Drojnim a&likacijama"

44


45/46

Postoji mnogo razliitiC vrsta ti&kovnica" %i&kovnice moemo dijeliti s oDziromna vrstu &rikljuka- s oDzirom na funcionalnost i s oDzirom na dizajn" Premanainu na koji se ti&kovnice &rikljuuju na raunalo- odnosno &rema vrsti&rikljuka- ti&kovnice dijelimo na ine ti&kovnice i Deine ti&kovnice" Prema

nainu &rimjene ti&kovnice- odnosno &rema funkcionalnosti- ti&kovnice dijelimona: standardne- multimedijske- Internet- 0ffice i &rogramiDilne ti&kovnice" SoDzirom na dizajn- ti&kovnice dijelimo na klasine i ergonomske"

njenoj unutranjosti kriju se etiri &lastina ovitka" *va od njiC su &ot&uno&razna i slue zatiti" Prvi da s&rijei dodir sklo&ki sa samim okvirimati&kovnice- a drugi da s&rijei &rovodljivost struje izmeGu sklo&ki" Preostala dvaovitka iscrtana su linijama od legure sreDra i krugovima od grafita- to zajednonazivamo tam&ana veza" Iznad ovitaka &oloena je gumena sCema ti&kovnices is&u&enim &odignu)ima za svaku ti&ku kako &ri stalnom ti&kanju ne Di dolo

do ote)enja sklo&ki" /rajevi linija s iscrtaniC ovitaka zavravaju u desnomgornjem kutu- odnosno u i&u koji ti&kovnici omogu)uje komunikaciju saraunalom od kojeg ujedno doDiva i na&ajanje" ,a i&u se nalazi @!2mikrokontroler- mala koliina R0MHa i RAMHa- sklo& za komunikaciju te malizvunik Eeng" Dee&er koji se oglasi kod inicijalizacije ti&kovnice" /omDinacijaoviC dviju memorija ER0MHa i RAMHa naziva se meGumemorija ti&kovniceEeng"/eYDoard (uffer"

/ako radi ti&kovnica- odnosno to se dogaGa kada stisnemo neku od ti&kiWPritiskom na ti&ku alje se identifikacijski Droj ti&ke u meGumemoriju ti&kovnice

EkeYDoard Duffer" Istovremeno se &rocesoru alje informacija da s ti&kovnicedolazi neki zaCtjev" Aktivira se &rogram za u&ravljanje &rekidima koji identificiraodakle je zaCtjev za &rekid doao" >alje se u&it ti&kovnici o tome to jeuraGeno" Identificira se k`d skeniranja- to Di znailo da se &roita za&is umeGumemoriji ti&kovnice" (I0S analizira k`d skeniranja E&rovjerava da li se radio &rekidaima Ea&s


46/46

*jeca )e sve vie vremena &rovoditi u radu s raunalima u koli i kod ku)e"*jeca su izloena velikom riziku jer su jo &odlonija razvoju ozljeda nego tosu to odrasli" S oDzirom da su manja od odrasliC- a raunala i raunalna o&remase &rvenstveno izraGuju za &ro&orcije odrasle osoDe- djeci ne &ristaju doDro"'ako je Ditno da- dok su jo djeca- naue kako &ravilno urediti svoje radno

mjesto i kako &ravilno raditi za raunalom da ne Di imali zdravstveniC &roDlemavezaniC uz ne&ravilan rad za raunalom kad odrastu"

/oliko &uta ste se ustali nakon duljeg rada na raunalu i osjetili Dolove u leGima-vratu i za&e)imaW %o je &osljedica ne&ravilnog &oloaja tijela &ri koritenjuraunala" 0sim toga ne&ravilan rad na raunalu moe dovesti do razliitiC Dolestii ote)enja" Razliita is&itivanja su dokazala da dugotrajni rad na raunalu- &atako i ti&kanje na ti&kovnici- Dez &rekida i &onavljanje s&omenutog rezultiraDolovima i moe se &rotumaiti kao Dolest"

Sve ve)a Driga za &osljedice dugotrajnog ti&kanja je osnova nedavnog na&retkau dizajnu ti&kovnica" %e &osljedice mogu varirati od umora- ukoenosti inelagode do ozDiljniC zdravstveniC &roDlemaJ &oreme)aja zDog uestaliC ozljedaE%* ili umulative %rauma *isorders" Primjeri su sindrom kar&alnog tunela-tendinitis- Zteniski lakatZ i slini &oreme)aji"

tip kov nice

Documents