upravni_postupak

8/10/2019 UPRAVNI_POSTUPAK

1/44

Upravni postupak1

UPRAVNI POSTUPAK

I . Dio: TEMELJNI INSTI TUT UPRAVNOG POSTUPKA

UPRAVNI POSTUPAKje skup postupovnih pravnih pravila kojima je propisan nain postupanja javneuprave kada primjenom materijalnih propisa na konkretno injenino stanje u upravnoj stvari odluuje o

pravima, obvezama ili pravnim interesima pojedinih osoba.

1. PRETPOSTAVKE ZA VOENJE UPRAVNOG POSTUPKA

Prema pravilima upravnog postupka postupa se samo kada javnopravna tijela u okviru djelokruga

utvrenog na temelju zakona postupaju i rijeavaju u upravnim stvarima.Kako bi se vodio upravni postupak kumulativno trebaju biti ispunjene 3 pretpostavke:

1.Prva od njih se odonsi na obveznike postupanja tako upravni postupak vode i o njemu rijeavajusamo javnopravna tijela a ne i druge osobe

2.Druga se odnosi na to da javnopravna tijela nisu uvijek obvezna voditi upravni postupak veihvoenje ovog postupka obvezuje samo kada postupaju u okviru ovlasti koje su im povjerene zakonom ili

odlukom nadlenog tijela donesenom na temelju zakona3. Trea pretopstavka se odnosi na voenje upravnog postupka samo u upravnim stvarima

3. OBVEZNICI VOENJA UPRAVNOG POSTUPKA

Obveznici voenja upravnog postupka skupno se nazivajujavnopravna ti jela. Osobitost ovih tijela jest dase ona zbog posebnih ovlasti kojima raspolau pri voenju upravnog postupka i odluivanju o pravima iobvezama pojedinaca u upravnim stvarima uvijek nalaze u nadreenom poloaju. Nadreenost poloaja

javnopravnih tijela u upravnom postupku osnovna je pretpostavka jednostranosti i autoritativnosti odluka

koje donose. U upravnom postupku javnopravno tijelo na temelju zakona ili drugog propisa ima ovlastjednostrano tj. s imperijem javne vlasti odluiti hoe li nekom pojedincu priznati neko pravo ili e munametnuti neku obvezu.

Javnopravna tijela koja u okviru djelokruga utvrenog zakonom vode upravni postupak su:1. Tijela dravne uprave(ministarstva, sredinji dravni uredi, uredi dravne uprave u upanijama, dravne

upravene organizacije)

2. Druga dravna tijela (npr. Hrv. Sabor, predsjednik RH, Vlada RH, dravna odvjetnitva, Ustavni sud RH,sudovi...)

3. Tijela jedinica lokalne ipodrune(regionalne) samouprave4. Pravne osobe koje imaju javne ovlasti (npr. Javne ustanove, trgovaka drutva, Hrvatski zavod za

zdravstveno osiguranje..)

4. PREDM ET UPRAVNOG POSTUPKA

Predmet upravnog postupka uvijek je odluivanje o nekoj konkretnoj upravnoj stvari. Upravna stvar okojoj se odluuje uvijek je konkretna to znai da se odreenom pojedincu podjeljuje neko specifino

pravo, npr. Pravo na mirovinu, pravo graenja..., odnosno namee neka specifina obveza npr.plaanjeporeza...

UPRAVNOM STVARIsmatra se svaka stvar o kojoj javnopravno tijelo u upravnom postupku rijeava opravima, obvezama ili pravnim interesima fizike ili pravne osobe ili drugih stranaka neposredno

primjenjujui zakone, druge propise i ope akte kojima se ureuje odgovarajue upravno podruje.


2/44

Upravni postupak2

- Da bi neka stvar bila upravna stvar potrebno je da budu ispunjene 2 pretpostavke:

1.da se u toj stvari rijeava o pravima, obvezama ili pravnim interesima neke osobe2.da se u njezinom rjeavanju primjenjuju materijalni propisi kojima je ureeno neko upravno podruje

5.NAELA UPRAVNOG POSTUPKA

1. Naelo zakonitosti

2.

Naelo razmjernosti u zatiti prava stranaka i javnog interesa3. Naelo pomoi stranci4. Naelo utvrivanja materijalne istine5.

Naelo samostalnosti islobodne ocjene dokaza6.

Naelo uinkovitosti i ekonominosti7.

Naelo pristupa podacima i zatite podataka8.

Pravo stranke na pravni lijek

9. Naelo zatite steenih prava stranke

5.1.NAELO ZAKONITOSTI-

Prema ovom naelu javnopravno tijelo u upravnom postupku upravnu stvar treba rijeiti na temeljuzakona i drugih propisa te opih akata donesenih na temelju zakonom utvrenih javnih ovlasti

- Time je javnopravno tijelo pri voenju upravnog postupka i rijeavanju upravne stvari vezano pravilimamaterijalnog i postupovnog prava

- Ovo naelo primjenjuje se i u upravnim stvarima u kojima javnopravno tijelo rijeava temeljem slobodneocjene jer i tada odluka mora biti donesena ne samo prema pravilima upravnog postupka ve i granicamadane ovlasti i sukladno svrsi radi koje je ta ovlast javnopravnom tijelu povjerena

- Javnopravno tijelo koje rijeava slobodnom ocjenom mora biti zakonom ovlateno rijeavati ovu vrstu

uprave stvari u odreenoj upravnoj oblasti

-

Odreena pitanja upravnog postupka kao to su nadlenost, postupak donoenja, oblik i sadraj rijeenjate prisilni materijalni propisi izuzeti su od slobodnog odluivanja i ne mogu biti predmetom slobodneocjene

- Povreda ovog naela dovodi do oborivosti ili ak nitavosti rjeenja donesenog u takvom postupku

5.2.NAELO RAZMJERNOSTI U ZATITI PRAVA STRANAKA I JAVNOG INTERESA- Prilikom donoenja rjeenja u upravnom postupku javnopravno tijelo treba utvrditi hoe li podjelom

nekog prava pojedincu istovremeno povrijediti javni interes, ova dvojba nije toliko prisutna kod

rjeavanja na temelju prinudnih pravnih pravila jer tada javnopravno tijelo smije postupiti samo na jedan

nain propisan zakonom na koji pravna norma i upuuje, ono posebno dolazi do izraaja kod odluivanjaslobodnom ocjenom u svezi s odluivanjem hoe li stranci podjeliti neko pravo te kakvo e joj se pravopodijeliti ili e joj se nametnuti neka obveza i kakva

- Sukladno ovom naelu javnopravno tijelo moe svojim postupanjem ograniiti neko pravo stranke samo

kad je to propisano zakonom te ako je takvo postupanje nuno za postizanje zakonom utvrene svrhe irazmjerno cilju koji treba postii

- Kako bi se neko pravo stranke ograniilo ili ukinulo moraju kumulativno biti ispunjena 2 uvijeta:

1.takvo ogranienje mora predviati zakon2.takvim se ogranienjem mora postii svrha utvrena zakonom


3/44

Upravni postupak3

- ovo naelo postavlja ogranienja i kada se stranci namee neka obveza, sukladno tome kada se natemelju propisa stranci nalae kakva obveza prema njoj se moraju primjeniti mjere za ispunjenje obvezekoje su za nju povoljnije ako se takvim mjerama postie svrhapropisa-ograniiti neka prava stranke se moe samo na temelju zakona ali propisati neku obvezu moe se i naosnovi propisa tj.podzakonskog opeg akta- pri voenju postupka javnopravna tijela duna su strankama omoguiti da to lake zatite i ostvaresvoja prava vodei pri tome rauna da ostvarivanje njihovih prava ne bude na tetu prava treih osoba niti

u protivnosti s javnim interesom-javnopravna tijela trebala bi npr. Ustrojiti jedinstveno upravno mjesto, upozoriti stranku na posljedice

njezinih radnji ili proputanja u postupku

5.3.NAELO POMOI STRANCI- Velik broj osoba koje sudjeluju u upravnom postupku neupueno je ili je nedovoljno upueno u svoja

postupovna prava te nisu sposobni u pravnom smislu ocijeniti znaenje nekih svojih radnji ili proputanja- Ovo naelo nalae javnopravnom tijelu da kada tijekom postupka sazna ili ocijeni da stranka ima osnovu

za ostvarenje nekog prava na to je treba i upozoriti ba kao to je treba upozoriti i na posljedice njezinihradnji ili proputanja u postupku

-

Time se sprijeava da neznanje i neukost stranaka ide na tetu prava koje im po zakonu pripadaju- Javnopravno tijelo treba se brinuti i da neznanje drugih osoba koje sudjeluju u postupku kao to su

svjedoci, vjetaci, prevoditelji ne bude na tetu prava koja impripadaju po zakonu- Javnopravno tijelo trebalo bi upozoriti na npr. Mogunost dopune zahtjeva, razgledavanja spisa...

5.4.NAELO UTVRIVANJA MATERIJALNE ISTINE- U upravnom postupku uvijek treba utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve injenice i

okolnosti bitne za zakonito i pravilno rjeavanje upravne stvari- Ovo naelo usmjereno je na utvrivanje injeninog stanja

-

Jedna od pretpostavki za donoenje zakonitog rjeenja potrebno je potpuno i pravilno utvrditi injeninostanje na koje e se zatimprimjeniti materijalni propis.

- Ovo naelo ovlauje javnopravno tijelo i na ispitivanje istinitosti podnesenih dokaza- Nepotpuno i netono utvreno injenino stanje razlog je zbog kojeg se odluka u upravnoj stvari moe

osporavati u albenom postupku i upravnom sporu

5.5.NAELO SAMOSTALNOSTI I SLOBODNE OCJENE DOKAZA- Slubena osoba u javnopravnom tijelu ovlatena je samostalno utvrditi injenice i okolnosti u postupkute

na temelju tako utvrenih injenica i okolnosti samostalno donjeti odluku o upravnoj stvari

-

Ovo naelo onemoguuje uplitanje hijerarhijski vieg javnopravnog tijela u rad tijela koje vodi postupak aprije donoenja odluke o upravnoj stvari- Naelo samostalnost ogranieno je tek po okonanju upravnog postupka ovlau drugostupanjskog tijela

u postupku po albi ili ovlasti tijela koje obavlja nadzor u postupku po izvanrednim pravnim lijekovima- Ovo naelo ovlauje slubenu osobu da slobodnom ocjenom na temelju savjesne i briljive ocjene

svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezulatata cjelokupnog postupka utvrdi koje

e injenice i okolnosti uzeti kao dokazne, time u upravnom postupku vai tzv. Slobodna dokaznamaksima

- Naelo slobodne ocjene dokaza ogranieno je smao u sluaju zakonskih predmnijeva


4/44

Upravni postupak4

5.6.NAELO UINKOVITOSTI I EKONOMINOSTI- Javnopravno tijelo prilikom voenja postupka mora postupati to je mogue jednostavnije bez odgode i

uz to manje trokova ali tako da se ipak utvrde sve injenice i okolnosti bitne za rjeavanje upravnestvari

- Ovo naelo zahtjeva da javopravno tijelo provede postupak to bre kako bi stranka to ranije ostvarilasvoja prava, a time se istodobno minimaliziraju trokovi upravnog postupka i za stranke i za samo

javnopravno tijelo

-

Postupak se mora voditi uinkovito i ekonomino ne samo za javnopravno tijelo i stranku ve i za drugesudionike postupka (vjetaci, svjedoci..)

- Ovo naelo posebno dobiva na znaenju u obvezi drugostupanjskog tijela da samo rijei upravnu stvarkada utvrdi da prvostupanjsko rjeenje treba ponititi, umjesto da predmet vrati na ponovno rijeavanje

prvostupanjskom tijelu

5.7.NAELO PRISTUPA PODACIMA I ZATITE PODATAKA- Sukladno naelu pristupa podacima javnopravno tijelo stranakama mora omoguiti pristup potrebnim

podacima, propisanim obrascima, internet stranici te im pruiti druge obavijesti, savijete i strunu pomo.- Naelo zatite podataka ujedno obvezuje javnopravno tijelo da u upravnom postupku zatiti osobne,

odnosno tajne podatke sukladno propisima o zatiti osobnih podataka, odnosno tajnosti podataka- Za voenje upravnogpostupka i ispravnu primjenu ovog naela javnopravno tijelo treba razlikovati dvije

temeljne skupine informacija:

1. Dostupne informacije kojima je pristup naelno slobodan uz posebno propisivanjeogranienja pristupa

2. Nedostupne informacije kojima pristu naelno nije doputen uz posebno utvrivanje

mogunosti pristupa u pojednim sluajevima

5.8.PRAVO STRANKE NA PRAVNI L I JEK

-

Ovo naelo omoguuje ispravak nezakonitog i nepravilnog poduzimanja jedne ili vie postupovnih radnjiu upravnom postupku ali i drugih aktivnosti uprave

- Ovo naelo znaajno je za ostvarivanje i zatitu prava i pravnih interesa stranaka u upravnom postupku- Pravni lijekovi u opem upravnopostupovnom pravu su alba drugostupanjskom tijelu, tuba upravnom

sudu te prigovor elniku tijela ili tijelu koje obavlja nadzor nad javnopravnim tijelom koje izvan upravnogpostupka postupa prema nekom pojednicu

- Sukladno ovom naelu stranka ima pravo izjaviti albu protiv prvostupanjske odluke javnopravnog tijela

kada zakonom nije drugaije propisano-

Ovim naelom se stranka titi i od neaktivnog rada javnopravnih tijela, pa tako ona ima pravo izjaviti albu

kada javnopravno tijelo nije o upravnoj stvari odluilo u propisanom roku- Pravo na pravni lijek jami stranci i pravo pokretanja upravnog spora protiv drugostupanjske odluke te

protiv prvostupanjske odluke protiv koje nije doputeno izjaviti albu- Protiv upravnog ugovora ili drugog postupanja javnopravnog tijela ili pruatelja javnih usluga stranaka

ima pravo prigovora

5.9.NAELO ZATITE STEENIH PRAVA STRANAKA- sukladno ovom naelu odluka javnopravnog tijela protiv koje se ne moe izjaviti alba niti pokrenuti

upravni spor (pravomona odluka) a kojom je stranak stekla neko pravo, odnosno kojom su stranciodreene neke obveze moe se ponititi, ukinuti ili izmjeniti samo u sluajevima propisanim zakonom

-

ovo naelo prijei da se o pravima i obvezama iste stranke u istoj upravnoj stvari o kojoj je u upravnompostupku ve pravomono rijeeno ponovno odluuje, tako stranka ne smije vie postavljati zahtjev za


5/44

Upravni postupak5

ponovno odluivanje o ve rijeenoj upravnoj stvari ali niti javnopravno tijelo ne smije po slubenojdunosti ponovno pokretati postupak

- pravomonost stjeu samo rjeenja kojima je stranka stekla odreena prava odnosno kojima su stranciodreene neke obveze a ne i rjeenja kojima jezahtjev stranke za ostvarivanje nekog prava odbijen iliodbaen, odnosno rjeenja kojima stranci nije podjeljeno neko pravo niti joj je nametnuta neka obveza

- inststut pravomonosti ne jami i apsolutnu neizmjenjivost pravomonih rjeenja jer se iznimno pododreenim uvijeta izvanrednim pravnim lijekovima pravomono rjeenje moe izmjeniti, ponititi ili

ukinuti

6.SLUBENA UPORABA JEZIKA I PISMA U UPRAVNOM POSTUPKU

Upravni postupak vodi se na hrvatskom jeziku i latininom pismu. Moe se viditi i na stranom jeziku ipismu ali samo ako su taj jezik i pismo u slubenoj uporabi pri javnopravnom tijelu kod kojega sepostupak vodisukladno uvijetima utvrenim Zakonom o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina uRepublici Hrvatskoj.

Sukladno ovom zakonu u opini, gradu ili upaniji statutom moe biti uvedena ravnopravna uporabajezika i pisma nacionalne manjine. U mjestima u kojima je u ravnopravnoj uporabi s hrvatskim jezikomi

pismom jezik i pismo nacionalne manjine javnopravno tijelo obvezno je pouiti stranku- pripadnikanacionalne manjine o njezinom pravu na uporabu svojeg jezika i pisma u upravnom postupku

7.NADLENOST U UPRAVNOM POSTUPKU

NADLENOSTje pravo i obveza javnopravnog tijela provesti upravni postupak i rijeiti odreenuupravnu stvar. Da bi tijelo bilo nadleno voditi upravni postupak i rijeiti upravnu stvar ono mora biti i

stvarno i mjesno nadleno.STVARNA NADLENOST je skup poslova koje javnopravno tijelo obavlja s obzirom na prirodu tih

poslova, odnosno skup poslova koji spadaju u djelokrug nekog javnopravnog tijela.MJESNA NADLENOSToznaava podruje na kojem javnopravno tijelo moe rijeavati upravne stvariiz svoje stvarne nadlenosti.

STVARNA NADLENOST za voenje upravnog postupka odreena je zakonom kojim se ureujepojedino upravno podruje ili zakonom kojim se propisuje nadlenost nekog javnopravnog tijela.

- Kada stvarna nadlenost za rijeavanje neke upravne stvari nije izriito utvrena zakonom, nadleno

javnopravno tijelo utvruje se prema prirodi same upravne stvari, ako niti na ovaj nain nije mogueodrediti stvarno nadleno tijelo za rijeavanje konkretne upravne stvari bit e nadleno prvostupanjsko

tijelo dravne uprave u djelokrugu kojeg su poslovi ope uprave

MJESNA NADLENOST u pravilu se utvruje sukladno propisima o upravno-teritorijalnoj podjeli RH,odnosno sukladno propisima o ustrjstvu javnopravnih tijela.

-pri odreivanju mjesne nadlenosti relevantne su odredbe o podjeli RH na gradove, opine i upanijealii odredbe o mjesnoj nadlenosti tijela kao to su policijske uprave, carinice..

Ako propisima nije utvrena mjesna nadlenost, mjesna nadlenost se odreuje:

1. u stvarima koje se odnose na nekretninu, prema mjestu gdje se nekretnina nalazi,

2. u stvarima koje se odnose na brodove i zrakoplove hrvatske dravne pripadnosti odnosno u

stvarima u kojima je povod za voenje postupka nastao na brodu ili zrakoplovu, prema matinojluci broda ili zrakoplova,


6/44

Upravni postupak6

3. u stvarima koje se odnose na poslovnu ili drugu djelatnost stranke, prema mjestu sjeditastranke, odnosno prema mjestu gdje se djelatnost obavlja ili bi se trebala obavljati,

4. u stvarima koje se odnose na djelatnost javnopravnih tijela ili pravnih osoba, prema mjestu

njihova sjedita, odnosno sjedita njihove podrune jedinice kad se djelatnost odnosi na tujedinicu,

5. u ostalim stvarima, prema prebivalitu stranke. Ako stranka nema prebivalite na podrujuRepublike Hrvatske, nadlenost se odreuje prema mjestu boravita, a ako nema ni boravite,

prema mjestu posljednjeg prebivalita, odnosno boravita na podruju Republike Hrvatske.

Ako se mjesna nadlenost ne moe odrediti na propisani nain, mjesna nadlenost odredit e se premamjestu gdje je nastao povod za voenje postupka.

U upravnim stvarima o kojima odluuje dravana uprava u prvom stupnju u pravilu rjeavaju uredidravne uprave u upanijama. Ova su tijela nadlena rijeavati u prvom stupnju uvijek ako posebnimzakonom kao prvostupanjska nisu odreena sredinja tijela dravne uprave, tijela jedinica lokalne i

podrune samouprave te pravne osobe koje imaju javne ovlasti.

U drugom stupnju kada zakonom nije drugaije odreeno rjeavaju ministarstva.

Propisi o nadlenosti uvijek su prisilni, to znai da se stvarna i mjesna nadlenost ne mogu mijenjatimeusobnim dogovorom javnopravnih tijela, dogovorom javnopravnih tijela i stranaka, ali nitidogovorom samih stranaka. Prisilnost ovih propisa onemoguuje javnopravnom tijelu izbjegavanjeobveze postupanja u odreenoj upravnoj stvari. Javnopravna tijela su tijekom voenja cijelog postupka poslubenoj dunosti obvezna paziti na svoju stvarnu i mjesnu nadlenost.

IZNIMKA od primjene navedenih pravila o nadlenosti: Kada postoji opsanost od odgode a mjesno

nadleno tijelo ne moe poduzeti potrebnu hitnu radnju, drugo stvarno nadleno javnopravno tijelo moepoduzeti radnju i izvan podruja svoje mjesne nadlenosti. O poduzetoj radnji duno je odmah obavijestitimjesno nadleno javnopravno tijelo.

7.1.ZAJEDNKA ODLUKA O UPRAVNOJ STVARI

Do posebnog odnosa javnopravnih tijela u voenju upravnog postupka dolazi kada je zakonom propisanoda u postupku odluivanja o nekoj upravnoj stvari trebaju sudjelovazi dva ili vie javnopravnih tijela.Tada se govori o donoenjuzajednike odluke o upravnoj stvari.

U tom sluaju u donoenju odluke moraju sudjelovati sva tijela odreena propisima,a ovlasti koje imajuova tijela u upravnom postupku mogu biti razliita.Ako je zakonom propisano da u rjeavanju upravne stvari sudjeluju dva ili vie javnopravna tijela svakood njih je obvezno postupiti u tom predmetu. Jedno od ovih tijela ne smije prepustiti drugome voenjeupravnog postupka ili samo poduzet sve postupovne radnje.

U poduziamnju postupovnih radnji svako je tijelo obvezno ali i ovlateno poduzeti samo one radnje kojesu mu povjerene zakonom.

U takvom predmetu stranci se izdaje samo jedno rjeenje a javnopravna tijela trebaju se sporazumijetikoje od njih e rjepenje donjeti.

Kada u upravnom postupku jedno javnopravno tijelo rijeava na temelju suglasnosti, potvrde, odobrenjaili miljenja drugog tijela nije sporno koje tijelo vodi postupak.Tijelo koje vodi postupak smije traitisuglasnost, potvrdu ili odobrenje drugog javnopravnog tijela samo kada je to odreeno posebnim


7/44

Upravni postupak7

propisom. Tijelo koje daje suglasnost, potvrdu, odobrenje ili miljenje duno je isto dati ili odbiti u rokuod 30 dana od dana dostave urednog zahtjeva za izdavanje. Ako javnopravno tijelo u propisanom roku ne

odlui o zahtjevu smatrat e se da je takav akt izdan u korist stranke osim kada je drugaije propisano.

7.2.SUKOB NADLENOSTI

Zbog nepreciznosti nekog pravnog propisa o nadlenosti u praksi se moe dogoditi da edno javnopravno

tijelo pogreno protumai propis, to dovodi do sluaja da se dva ili vie tijela smatrajustvarno i mjesnonadlenima ili nenadlenima u rijeavanju iste upravne stvari takva situacija naziva se sukobnadlenosti.Sukob nadlenosti moe biti:

1. POZITIVAN- dva ili vie tijela smatraju se nadlenima za rijeavanje odreene upravne stvari

2. NEGATIVAN- dva ili vie tijela smatraju se nenadlenima za rjeavanje iste stvari

Ako do sukoba nadlenosti doe izmeu dva ili vie javnopravnih tijela sukob nadlenosti rijeavanadleno drugostupanjsko javnopravno tijelo u ijem je djelokrugu rijeavanje te upr avne stvar i, akotakvoga nema sukob nadlenosti rijeava Ministarstvo uprave.Ako do sukoba nadlenosti doe izmeu tijela dravne uprave i drugih dravnih tijela, tijela dravenuprave i tijela jedinica lokalne i podrune samouprave ili drugih dravnih tijela i tijela jedinica lokalne i

podrune saouprave o sukobu nadlenosti odluuje upravni sud.Postupak odluivanja o sukobu nadlenosti pokree se:

1. Na prijedlog tijela koje je posljednje rijeavalo o nadlenosti2. Na prijedlog stranke koja zahtjevom inicira pokretanje upravnog postupka

Tijelo koje rijeava sukob nadlenosti o nadlenom tijelu odluuje RIJEENJEM. Kako se odlukom okojoj se rijeava o sukobu nadlenosti ne odluuje o upravnoj stavri, ve samo o pitanju vanom zavoenje postupka, protiv nje se NE MOE izjaviti alba niti pokrenuti upravni spor. Nezadovoljnastranka ovu odluku moe osporavati samo pobijajui rijeenje kojim je odlueno o upravnoj stvari.

7.3.JEDI NSTVENO UPRAVNO MJESTO

Jedinstvena upravna mjesta trebala bi doprinjeti uinkovitosti i ekonominosti poduzimanja radnjistranaka u upravnom postupku. Npr. kada je za ostvarenje nekog prava stranke potrebno voditi vieupravnih ili drugih postupaka stranci bi se trebalo omoguiti na jedinstvenom upravnom mjestu u

javnopravnom tijelu podnoenje ovih zahtjeva a koji e se dalje po slubenoj dunosti bez odgodedostaviti nadlenim javnopravnim tijelima.Zaprimanje zahtjeva na jedinstvenom mjestu ne utjee na stvarnu i mjesnu nadlenost javnopravnog tijela

za rijeavanje u upravnimi drugim postupcima.Na jedinstvenim upravnim mjestima strankama i drugim zainteresiranim osobama treba biti omoguenodobivanje propisanih obrazaca, obavijesti, savijeta i druge pomoi vezane uz voenje upravnog postupka iobavljanje drugih poslova iz djelokruga javnopravnog tijela.

8. OSOBA OVLATENA ZA VOENJE UPRAVNOG POSTUPKA I RJEAVANJE

Unutar javnopravnog tijela upravni postupak vodi i o upravnoj stavri odluuje slubena osoba. Voenjeupravnog postupka i odluivanje o upravnoj stvari moe biti povjereno kolegijalnom tijelu koje

poduzima radnje u okviru nadlenog javnopravnog tijela.


8/44

Upravni postupak8

U javnopravnom tijelu upravni postupak ovlatena je voditi samo ona slubena osoba u ijem je opisuposlova sukladno propisima o ustrojstvu javnopravnih tijela voenje upravnog postupka, odnosnorijeavanje u toj upravnoj stvari. Ovlast za voenje upravnog postupka odnosno rijeavanje upravne stvariima ona osoba koju se rasporeuje na radno mjestoutvreno pravilnikom o unutarnjem redu u opsegukojega je propisana ova ovlast. Ako u javnopravnom tijelu u vrijeme voenja upravnog postupka iz nekograzloga nema osobe ovlatene za rijeavanje o upravnoj stvari odluku je ovlaten donjeti elnikjavnopravnog ti jela.

Kolegijalno tijelo ovlateno voditi upravni postupak i rijeavati u upravnim stavima u pravilu se nazivapovjerenstvo, odbor, vijee, komisija i sl. Ova tijela se osnivaju statutima ili drugim opim aktimajavnopravnih tijela. O upravnim stavrima ona odluuju veinom glasova svojih lanova.Zbog uinkovitosti i ekonominosti voenja postupka kolegijalno tijelo moe u pisanom obliku ovlastitislubenu osobu istog tijela za postupanje u upravnom postupku sve do donoenja odluke. U tom sluajuslubena osoba o provedenom postupku kolegijalnom tijelu podnosi pisano izvijee i prijedlog odluke ao upravnoj stavri zatim odluuje kolegijalno tijelo.

IZUZEE SLUBENE OSOBE: elnik tijela zakljukom e izuzeti slubenu osobu od voenjapostupka, odnosno rjeavanja o upravnoj stvari ako je slubena osoba u toj upravnoj stvari (obveznoizuzee):1. stranka, suovlatenik, odnosno suobveznik, svjedok, vjetak ili osoba ovlatena za zastupanje,2. sa strankom ili osobom ovlatenom za zastupanje srodnik po krvi u ravnoj liniji, a u pobonoj liniji doetvrtog stupnja zakljuno, brani drug ili srodnik po tazbini do drugog stupnja zakljuno, i po prestanku

braka,

3. sa strankom ili osobom ovlatenom za zastupanje u odnosu skrbnika, posvojitelja ili posvojenika.4. elnik tijela zakljukom e izuzeti slubenu osobu od voenja drugostupanjskog postupka ako je taosoba sudjelovala u prvostupanjskom postupku.

(3) elnik tijela zakljukom moe izuzeti slubenu osobu od voenja postupka, odnosno rjeavanja(fakultativno izuzee):1. ako je slubena osoba sa strankom ili osobom ovlatenom za zastupanje stranke u bliskom osobnomodnosu,

2. ako je slubena osoba sa strankom u gospodarskom ili drugom poslovnom odnosu,3. ako slubena osoba prema stranci postupa diskriminirajue,4. ako se utvrde drugi razlozi koji dovode u sumnju nepristranost slubene osobe

Svaka osoba koja sudjeluje u postupku duna je bez odgode izvijestiti elnika javnopravnog tijela orazlozima izuzea slubene osobe. O izuzeu elnika prvostupanjskog tijela, po slubenoj dunosti ili nazahtjev stranke, odluuje zakljukom elnik drugostupanjskog tijela, a ako takvog tijela nema, o izuzeue odluiti tijelo koje obavlja nadzor nad tim javnopravnim tijelom.

O izuzeu se odluujeZAKLJUKOM, protiv njega se NE MOE izjaviti alba niti pokrenuti upravnispor. Okolnost da e u upravnom postupku sudjelovala osoba koja je morala biti izuzeta razlog je za

obnovu postupka.


9/44

Upravni postupak9

9.PRAVNA POMO U UPRAVNIM STVARIMA

Javnopravno tijelo koje vodi postupak ponekad treba utvrditi injenino stanje iz podataka o kojimaslubenu evidenciju vodi neko drugo javnopravno tijelo ili treba sasluati svjedoka koji ima prebivalitena podruju mjesne nadlenosti drugog javnopravnog tijela a trokovi dolaska takvog svjedoka premaujuvrijednost same stvari o kojoj se odluuje u upravnom postupku. Tada se korisnim pokazuje institut

pravne pomoi u upravnim stvarima a kojima na temelju zahtjeva tijela koje vodi postupak odreenuradnju poduzima drugo javnopravno tijelo.

Pravnu pomo javnopravno tijelo moe traiti:1.

Kada su mu potrebna saznanja o injenicama, ispravama, podacima ili drugim dokazima skojima raspolae drugo javnopravno tijelo

2. Kada zbog drugih opravdanih razloga ne moe samo ili ne moe pravodobno provesti potrebneradnje u upravnom postupku

3. Kada bi odreene radnje u postupku javnopravno tijelo moglo obaviti samo ali uz smanjenuuinkovitost ili uz znatno vee trokove od zamoljenog tijela

Pravna pomo moe se traiti i od sudova i od javnopravnih tijela drugih drava.Pravna pomo trai se od prvostupanjskog javnopravnog tijela mjesno nadlenog za poduzimanje radnje

koja je predmet pravne pomoi. Javnopravno tijelo od kojega se pravna pomo trai naziva se izamoljenim tijelom. Ono pravnu pomo treba pruiti najkasnije u roku od osam dana od dana kada jezatraena. Pruanje pravne pomoi se moe odbiti samo kada je to propisano zakonom. Ako zamoljenotijelo utvrdi da u konkretnom sluaju mora odbiti pruanje pravne pomoi o tome treba bez odgodeizvijestiti javnopravno tijelo koje je zatrailo pravnu pomo, navodei razloge uskraivanja iste.

10.STRANKA U UPRAVNOM POSTUPKU

Stranka u upravnom postupku je fizika ili pravna osoba na zahtjev koje je pokrenut postupak, protiv

koje se vodi postupak i li koja radizatite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo sudjelovati upostupku.

Stranka moe biti i tijelo dravne uprave te drugo dravno tijelo, tijelo jedinice lokalne ili podrune(regionalne) samouprave i li drugo javnopravno tijelo koje nema pravnu osobnost te njihova podruna

jedinica, odnosno podrunica ili skupina osoba povezanih zajednikim interesom, ako moe biti nositeljprava, odnosno obveza o kojima se rjeava.

Cilj upravnog postupka je uvijek podijeliti pravo ili nametnuti obvezu nekom pojednicu, taj pojedinac

naziva se stranka. O voenju uoravnog postupka ne moe se govoriti ako u njemu nema stranke. Onamoe biti poznata ili nepoznata a ima i sluajeva kada je javnopravno tijelo u trenutku pokretanja i

voenja postupka ne moe niti odrediti.

Poloaj stranke u upravnom postupku moe biti razloit:

1. Stranka zahtjevom moe inicirati pokretanje upravnog postupka2. Protiv nje se moe voditi upravni postupak pokrenut po slubenoj dunosti3. Ona u upravnom postupku moe sudjelovati samo kako bi zatitila svoja prava i pravne

interese

AKTIVNA STRANKAstranka na iji se zahtjev pokree upravni postupak.To su najee osobe koje traepriznanje nekog prava, osloboenje od neke obveze...(npr.osoba koja trai izdavanje graevinske

dozvole)


10/44

Upravni postupak10

PASIVNA STRANKA stranka protiv koje se vodi upravni postupak pokrenut po slubenoj dunosti upravilu kako bi joj se nametnula neka obveza. (npr.porezni obveznik protiv kojega je pokrenut porezni

postupak po slubenoj dunosti). Tko e biti pasivna stranka u pravilu odreuju zakoni i drugi propisi aliih javnopravno tijelo moe odrediti temeljem injenica koje su mu poznate i koje nalau pokretanjeupravnog postupka.

UZGREDNA STRANKA (intervijent ili zainteresirana osoba) stranka koja svojim zahtjevom ne inicira

pokretanje postupka niti se protiv nje vodi postupak ve koja je zainteresirana sudjelovati u upravnom

postupku kako bi zatitila svoja prava i pravne interese.

Bez obzira u kojem se poloaju stranka nalazi uvijek joj pripadaju sva stranaka prava. Posebno vano jepravo izjanjavanja stranke. Svakoj stranci u postupku treba omoguiti izjanjavanje o svim injenicama,okolnostima i pravnim pitanjima bitnim za rijeavanje upravne stvari. Bez prethodnog izjanjavanja

postupak se moe provesti samo u 3 sluaja:

1. Ako se zahtjev stranke usvaja

2. Ako odluka u postupku nema negativan uinak na prava i pravne interese

stranke3. Kad je tako propisano zakonom

10.1. JEDNOSTRANAKA I VIESTRANAKA UPRAVNA STVAR

JEDNOSTRANAKA UPRAVNA STVARu upravnom postupku je svaka stvar u kojoj sudjeluju samojedna stranka.

Jednostranakom upravnom stvari smatra se i stvar u kojoj sudjeluju dvije ili vie stranke ako se onenalaze u istom pravnom poloaju i istupaju zajedniki (npr. kada suvlasnici zemljita trae izdavanje

lokacijske dozvole za gradnju nekog objekta)VIESTRANAKE UPRAVNE STVARI su one u kojima u istom upravnom postupku sudjeluje viestranaka ali sa suprotnim zahtjevima, odnosno interesima.

Poloaj stranaka u viestranakim upravnim stvarima moe biti:1. KOLIDIRAJUI- stranke postavljaju konkurentne zahtjeve za ostvarivanje

nekog prava ali se ne nalaze u uzajamnom odnosu ve svaka stranka stoji uposebnom odnosu prema tijelu koje vodi postupak (npr. natjecatelji u postupku

javnog nadmetanja za dodjelu koncesije u kojem svi nastoje skopiti ugovor o

koncesiji)

2. PROTIVNI-bitan je odnos izmeu samih stranaka koji je neposredno suprotan.Ovdje jedna stranka prema drugoj istie odreeni zahtjev.(npr. korisnikizvlatenja prema izvlateniku

Kako bi se doprinjelo uinkovitosti i ekonominosti upravnog postupka u jednostranakim upravnimstvarima u kojima sudjeluje vie stranaka znaajnu ulogu imainstitut postupovne zajedni ce. Postupovna

zajednica predstavlja zajedniki udio vie stranaka u istom postupku u kojem takve stranke prematij elu koje vodi postupak istupaju zajedniki. Postupovna zajednica moe biti materi jalna i formalna.Materi jalnu postupovnu zajednicu obiljeava meusobna povezanost vie stranaka bez obzira navoenje pojedinog postupka. Oni u upravnom postupku ine jedinstvenu stranku i djelovanje jednoga odnjih vai za sve ostale (npr. kada postupovnu radnju poduzima jedna od suvlasnika u postupku

izvlatenja).


11/44

Upravni postupak11

Formalna postupovna zajednica zajedniari se nalaze u jednakom pravnom poloaju ali nisu inerazdruivi. Formalna postupovna zajednica ne postoji i izvan upravnog postupka kao npr.materijalnave nastaje tek nakon pokretanja upravnog postupka radi njegova uinkovitijeg i ekonominijeg voenja.Javnopravno tijelo koje vodi upravni postupak formira formalnu postupovnu zajednicu kada npr.vieosoba trai radi zajednikog interesa donoenje istoga rijeenja.

10.2. UVIJETI ZA STRANAKO DJELOVANJE

Uvijeti za stranako djelovanje: 1. Stranaka sposobnost2.stranaka legitimacija, a pored ovih uvijeta mora imati i

3. Postupovnu sposobnost.

Stranakom sposobnostismatra se sposobnost neke osobe biti strankom u upravnom postupku.Temeljnapretpostavka pravnog poloaja stranke u upravnom postupku ovisi o mogunosti da ova osoba budenositeljem prava i obveza u konkretnoj upravnoj stvari koja je predmet postupka. Tako stranka u

upravnom postupku moe biti svaka fizika ili pravna osoba, jer ove osobe ve po svojoj prirodi mogubiti nositeljem prava i obveza. Poloaj stranke u uprvanom postupku moe imati ak i neka osoba kojanije niti fizika niti prava ako moe biti nositeljem prava i obveza. Pa tako stranka moe biti i tijelodravne uprave te drugo dravno tijelo, tijelo jedinice lokalne ili podrune (regionalne) samouprave ilidrugo javnopravno tijelo koje nema pravnu osobnost te njihova podruna jedinica, odnosno podrunica iliskupina osoba povezanih zajednikim interesom, ako moe biti nositelj prava, odnosno obveza o kojimase rjeava.Stranaka legitimacijaoznaava postojanje izvjesne veze izmeu odreene osobe i predmeta o kojem serijeava u upravnom postupku. Kako bi neka osoba imala poloaj stranke u postupku njen interes uupravnoj stvari mora biti pravni odnosno zasnovan na zakonu.

Stranaki legitimaciju lako je utvrditi kod aktivnih i pasivnih stranaka. Ponekad niti javnopravno tijelonije u mogunosti utvrditi da u postupku kao stranka treba sudjelovati i neka osoba u svojstvu

zainteresirane osobe. Ako takva osoba sazna da se u odreenoj upravnoj stvari vodi upravni postupak tesmatra da zbog zatite svojih prava ili pravnih interesa treba kao stranka sudjelovati u tom postupku moesama traiti da joj se dopusti sudjelovanje u upravnom postupku. Tada e javnopravno tijelo ispitatinjezinu stranaku sposobnost i legitimaciju i o pravu sudjelovanja kao stranke odluiti RJEENJEM,MOE se izjaviti alba no ona ne zaustavlja tijek postupka. Ako je osoba saznala da je postupak

proveden i rjeenje doneseno bez njenog sudjelovanja u postupku moe zatraiti obnovu postupka

10.3. POSTUPOVNA SPOSOBNOST I ZASTUPANJE STRANKE

Kako bi stranka u upravnom postupku mogla samostalno poduzimati postupovne radnje ona treba bitisposobna ocjeniti znaenje svojih izjava i radnji danih odnosno poduzetih u postupku. Znai mora imati

postupovnu sposobnost. Ovu sposobnost u pravilu imaju potpuno poslovno sposobne osobe te osobe s

ogranienom poslovnom sposobnou kad im se na temelju zakona priznaje ograniena poslovnasposobnost u upravnoj stavri koja je predmet postupka. Tako u upravnom postupku radnje moe

poduzimati samo punoljetna fizika osoba ako joj odlukom javnopravnog tijela nije oduzeta poslovnasposobnost ili joj ona u upravnoj stvari koja je predmet postupka nije ograniena.Kako neke fizike osobe nemaju postupovnu sposobnost a pravne osobe je uope nemaju postavlje se

piatnje zastupanja tih osoba, a i postupovno sposobna osoba moe odluiti da sama ne poduzima radnje upostupku ve da za to opunomoi drugu u pravilu strunu osobu.


12/44


13/44

Upravni postupak13

10.3.3.ZAJEDNIKI PREDSTAVNIK I ZAJEDNIKI OPUNOMOENIK

- oba se vezuju uz institut postupovne zajednice.

Zbog uinkovitosti i ekonominosti voenja upravnog postupka kada dvije ili vie stranke u istompredmetu istupaju zajedniki obvezne su naznaiti koja e od njih nastupiti kao zajedniki predstavnik iliodrediti zajednikog predstavnika. U tom e sluaju javnopravno tijelo o svim radnjama u postupkuobavijeivati samo zajednikog predstavnika odnosno zajednikog opunomoenika.

Ako stranke same ne odrede zajednikog predstavnika ili zajednikog opunomoenika to e im naloitijavnopravno tijelo i u tu svrhu im ostaviti primjereni rok. Ako stranke ni tada ne odrede zajednikogpredstavnika, zajednikog opunomoenika javnopravno tijelo e PO SLUBENOJ DUNOSTIZAKLJUKOM odreditijednu od stranaka kao zajendikog predstavnika.

10.3.4.OPUNOMOENIK

Stranka odnosno zakonski zastupnik stranke kao osobu ovlatenu za zastupanje u upravnom postupkumogu odrediti i opunomoenika.Odreivanje opunomoenika nije obvezno ve ovisi o volji i potrebama same stranke tj. njenogzakonskog zastupnika.

Za opunomoenika se moe odrediti odvjetnik, odvjetniki ured ili druga pravna osoba koja na temeljuzakona moe zastupati stranku ali i svaka druga potpuno poslovno sposobna osoba osim osobe koja se

bavi nadripisarstvom. Ako javnopravno tijelo utvrdi da se osoba koja zastupa stranku kao opunomoenikbavi nadripisarstvom RJEENEM e joj uskratiti pravo zastupanja te e se sve radnje koje je ovaj upostupkupoduzeo smatrati nitavim.Opunomoenik moe biti ovlaten za poduzimanje svih radnji u postupku ili za poduzimanje samo nekihradnji.

Stranka moe opozvati punomo u svakom trenutku.

Unato opunomoeniku stranka moe i samostalno davati izjave i poduzimati druge radnje u postupku.Iako stranku obvezuju izjave njenog opunomoenikaona ih uvijek moe opozvati ili izmijeniti u pisanomobliku ili usmeno na zapisnik.

10.3.5.OPUNOMOENIK ZA PRIMANJE PISMENA

Ovaj opunomoenik nije ovlaten za poduzimanje nikakvih radnji u postupku za ime i za raun strankeosim primati pismena koja stranci dostavlja javnopravno tijelo. Dostava pismena opunomoeniku za

primanje pismena smatra se dostavom pismena samoj stranci. O postavljanju opunomoenika za

primanje pismena strankaje duna obavijestiti javnopravno tijelo. Po primanju te obavijesti javnopravnotijelo obvezno je sva pismena dostavljati upravo ovom posebnom opunomoeniku, a ne vie izravnostranci. Zadaa ovoga opunomoenika je bez odgode proslijediti stranci svako pismeno koje mu jedostavljeno. Proputanje opunomoenika za primanje pismena da izvri ovu obvezu ne ispriava strankuu upravnom postupku ako za nju nastupe tetne posljedice.Za opunomoenika za primanje pismena moe se postaviti svaka poslovno sposobna osoba.Kad se osoba po zahtjevu koje je pokrenut postupak nalazi u inozemstvu, a nema u Republici Hrvatskoj

osobu ovlatenu za zastupanje, obvezna je odrediti opunomoenika za primanje pismena s prebivalitem uRepublici Hrvatskoj. Ako tako ne postupi javnopravno tijelo e joj u tu svrhu odrediti primjeren rok akoni tada to ne uini, zahtjev e se odbaciti RJEENJEM.


14/44

Upravni postupak14

10.3.6.STRUNI POMAGA

Stranka moe na usmenoj raspravi, na oevidu ili pri drugim radnjama u postupku imati i strunogpomagaa.Struni pomagaje osoba koja stranci pomae u razjanjavanju odreenih strunih pitanja koja se pojaveu postupku.

Struni pomaga ne zastupa stranku.

10.4. SMRT I LI PRESTANAK POSTOJANJA STRANKE TI JEKOM UPRAVNOG

POSTUPKA

Ako u tijeku postupka stranka umre ili pravna osoba prestane postojati, postupak se moe obustaviti ilinastaviti, ovisno o naravi upravne stvari koja je predmet postupka. Stoga ako se radi o strogo osobnom

pravu nestanak stranake sposobnosti za sobom povlai obveznu obustavu postupka koji e se tadaobustaviti rijeenjem o obustavi postupka.O obustavi postupka donosi se rjeenje koje se dostavlja nasljednicima, odnosno pravnim sljednicima.Kad nasljednici, odnosno pravni sljednici nisu poznati, rjeenje e se javno objaviti u slubenom glasiluitada e se dostava smatrati uredno obavljenom. Ukoliko se pravni sljednici ili nasljednici ne slau stumaenjem neprenosivoti prava ili obveze ovo rijeenje mogu osporavati pravnim lijekovima i traitinastavljanje postupka. Kada odluka o upravnoj stvari moe imati pravne posljedice i prema nasljednicima

postupak treba nastaviti.

2.dio: PRVOSTUPANJSKI UPRAVNI POSTUPAK

Odluka se donosi u prvostupanjskom postupku. Izniman sluaj javlja se samo kada drugostupanjsko tijelo

postupajui po albi utvrdi da je prvostupanjsko tijelo nezakonito ili nepravilno rijeilo upravnu stvarodnosno da prvostupanjsko tijelo nije odluilo o upravnoj stvari u zakonom propisanom roku te samorijei upravnu stvar.U voenju prvostupanjskog upravnog postupka razlikuju se tri faze:

1. faza pokretanja postupka

2. faza utvrivanja injeninog stanja

3. faza meritornog rjeavanja

1. POKRETANJE UPRAVNOG POSTUPKA

Pokretanje upravnog postupka je prva faza u voenju postupka. U ovoj fazi postupka utvruje se postoji lirazlog za voenje upravnog postupka i donoenje rijeenja bilo po zahtjevu stranke ili po slubenojdunosti.Upravni postupak uvijek pokree nadleno javnopravno tijelo(slubena maksima), meutim inicijativa za

pokretanje upravnog postupka moe krenuti i od stranke (stranaka maksima). Dav su temeljna naina pokretanja postupka:

1. Na zahtjev stranke

2.Po slubenoj dunostiU nekim upravnim stvarima moe se pokrenuti i na oba naina. Kada e se upravni postupak pokrenut nakoji nain propisuje sezakonima kojima se ureuju pojedina upravna podruja.


15/44

Upravni postupak15

Kad se postupak pokree na zahtjev stranke, postupak se smatra pokrenutim u trenutku predaje urednogzahtjeva stranke javnopravnome ti jelu .

Kad se postupak pokree po slubenoj dunosti, postupak se smatra pokrenutim kad slubena osoba ujavnopravnom tijelu poduzme bilo koju radnju sa svrhom voenja postupka po slubenoj dunosti

1.1.POKRETANJE POSTUPKA NA ZAHTJEV STRANKE

Kad se postupak pokree na zahtjev stranke, postupak se smatra pokrenutim u trenutku predaje urednogzahtjeva stranke javnopravnome tij elu. Stranka podnosi zahtjev za pokretanje upravnog postupka kada

eli ostvariti neko pravo koje joj prpiada po zakonu.Zahtjev za pokretanje postupka stranka moe neposredno podnijeti javnopravnom tijelu u pisanom obli kuili usmeno na zapisni k, a moe takav zahtjevposlati potomili dostaviti elektronikimputem. Zahtjevmora biti razumljivi sadravati sve to je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti:

1. naziv javnopravnog tijela kojem se upuuje

2.

naznaku upravne stavri na koju se odnosi

3. osobno ime stranke odnosno osobe ovlatene za zastupanje ako je stranka ima

4. adresu te osobe

Na traenje podnositelja zahtjeva javnopravno tijelo mora potvrditi primitak istoga. Pri tome morautvrditi postoje li osnove za pokretanje postupka.

Javnopravno tijelo e odbaciti zahtjev RIJEENJEM ako:1. ne postoje pretpostavke za voenje postupka (tj.odluuje li se u konkretnom

predmetu o upravnoj stavri, ima li osoba koja podnosi zahtjev stranakulegitimaciju te je li o istoj stvari ve odlueno)

2.

je zahtjev nerazumljiv

3. ako ne sadri sve potrebene podatke

4.

ako tijelo nije nadleno za rijeavanje po zahtjevu

Kad javnopravno tijelo nije nadleno za primitak podneskakoji je podnositelj osobno predao odnosnokoji se primi na zapisnik, slubena osoba upozorit e na to podnositelja i uputiti ga na nadleno tijelo.Ako podnositelj i dalje zahtijeva da se njegov podnesak primi, slubena osoba duna je primiti takav

podnesak i bez odgode uputiti ga nadlenom tijelu te o tome obavijestiti stranku.Kad slubenaosoba primi podnesak stranke iz kojeg se ne moe utvrditi koje je tijelo nadleno za rad po

podnesku, bez odgode e, a najkasnije u roku od osam dana od dana primitka podneska, donijeti rjeenjekojim e odbaciti podnesak zbog nenadlenosti i rjeenje dostaviti stranci.

Ako utvrdi da zahtjev stranke ne sadri sve propisane podatke ili je nerazumljivjavnopravno tijelo na tostranku treba upozoriti ZAKLJUKOM te joj odrediti rok u kojem nedostatak treba ukloniti. Treba je iupozoriti na pravne posljedice proputanja otklanjanja nedostatka u ostavljenom roku. Ako stranka neukloni nedostatke u roku a javnopravno tijelo smatra da se po zahtjevu ne moe postupiti zahtjev eODBACITI RIJEENJEM.

PODNESAKu pravilu treba sadravati samo jedan zahtjev. Ako podneskom stranka zahtjeva dva ili viepostupka, javnopravno tijelo duno je postupiti po svakom od njih odvojeno tj.treba pokrenuti dva ili vieupravna postupka.U sluaju da je za postupanje po nekom od zahtjeva sadranih u istom podneskunadleno neko drugo javnopravno tijelo, tijelo koje je zaprimilo podnesak obvezno je postupiti po

pravilima o postupanju nenadlenog tijela po podnesku i proslijediti ga nadlenom tijelu.

Stranka svoj zahtjev moe izmjeniti ili ak odustati od njega.


16/44

Upravni postupak16

I zmjenom zahtjevasmatra seproirenje ve postojeeg zahtjeva i postavljanje potpuno novoga. Strankamoe izmijeniti zahtjev samo do donoenje prvostupanjske odluke. Izmjenjeni zahtjev mora se temeljitina istom injeninom stanju kao i prijanji.Kad slubena osoba utvrdi da ne postoje uvjeti za izmjenu

podnesenog ili za podnoenje drugog zahtjeva, donijet e RIJEENJEkojim e odbaciti zahtjev stranke.

Stranka u upravnom postupku od zahtjeva najee odustaje ako je tjekom voenja postupka izgubilainteres za ostvarivanjem prava koje je traila zahtjevom. Stranka moe odustati od zahtjeva u cjelosti ilidjelomino i u prvostupanjskom i u drugostupanjskom upravnom postupku. Odustanak moe biti izriit ili

preutni. Tijekom postupka stranka moe odustati od zahtjeva u pisanom obliku, usmeno na zapisnik ilielektronikim putem.Ne mora se navesti razloge odustanka.Ako je stranka odustala od djela zahtjeva javnopravno tijelo nastavlja voditi postupak koji se odnosi na

onaj dio od kojeg stranka nije odustala. Ako je stranka odustala u cijelosti javnopravno tijelo donjet eRJEENJE O OBUSTAVI.Rjeenje o obustavi postupka donijet e se po slubenoj dunosti i u sluaju kad se iz postupanja strankeili iz drugih okolnosti postupka moe zakljuiti da je stranka odustala od zahtjeva.Postupak e se nastaviti ako je nastavak postupka u javnom interesu ili to zahtijeva protivna stranka.Kad se tijekom postupka utvrdi da vie ne postoje pravne pretpostavke za voenje postupka, rjeenjem e

se obustaviti postupak.

1.2.POKRETANJE POSTUPKA PO SLUBENOJ DUNOSTI

Kad se postupak pokree po slubenoj dunosti, postupak se smatra pokrenutim kad slubena osoba ujavnopravnom tijelu poduzme bilo koju radnju sa svrhom voenja postupkapo slubenoj dunosti.Javnopravno tijelo pokree upravni postupak po slubenoj dunosti kadaje to odreeno zakonom ili kada

je to nuno radi zatite javnog interesa.Saznanja o potrebi pokretanja upravnog postupka javnopravno tijelo moe dobiti i od graana, pravnihosoba i drugih javnopravnih tijela koji nadlenom tijelu daju razliita upozorenja radi poduzimanja

pojedinih slubenih radnji u postupku.Dostavljajui PREDSTAVKE odnosno druge obavijesti kojima informiraju javnopravno tijelo o potrebizatite javnog interesa graani prosljeuju podatke relevantne za ocjenu treba li upravni postupak

pokrenuti. Kad slubena osoba utvrdi da ne postoje uvjeti za pokretanje postupka po slubenoj dunosti,obavijestit e o tome podnositelja to je prije mogue , a najkasnije u roku od 30 dana od dana

podnoenja predstavke, odnosno obavijesti. Ako javnopravno tijelo po takvoj predstavci ili drugojobavijesti ne pokrene upravni postupak a njezina podnositelja ne obavijesti o razlozima zbog kojih smatra

da postupak ne treba voditi ili ako ga obavijesti a ovaj iznesene razloge ne smatra opravdanim ima pravo

izjaviti PRIGOVOR ELNIKU JAVNOPRAVNOG TIJELA. Tada e o opravdanosti pokretanja

postupka ocjeniti elnik tijela i u roku od 8 dana o tom pitanju odluiti rjeenjem.Oblik pokretanja upravnog postupka po slubenoj dunosti je i pokretanje ovogpostupkaJAVNOM OBJAVOM. Javnopravno tijelo moe javnom objavom pokrenuti postupak kad su stranke

nepoznate ili je takav nain pokretanja postupka propisan zakonom.Javna objava mora sadravati naznaku upravne stvari, odreenje osoba na koje se odnosi, nainsudjelovanja tih osoba u postupku, popis isprava koje trebaju poslati ili ih osobno dostaviti javnopravnom

tijelu te upozorenje na posljedice neodazivanja na javnu objavu u odreenom roku.Strankama se mora odrediti rok od najmanje 30 dana za odazivanje na javnu objavu.

Javna objava oglaava se u odgovarajuem slubenom glasilu, sredstvima javnog priopivanja, odnosno

na drugi prikladan nain kojim e se pozvanim osobamaomoguiti saznanje o javnoj objavi.


17/44

Upravni postupak17

1.3.SPAJANJE I RAZDVAJANJE UPRAVNIH STVARI

Kako bi javnopravno tijelo postiglo najveu moguu uinkkovitost u voenju upravnog postupka onomoe spojiti dvije ili vie upravnih stavri u jedan postupak. Time se umjesto vie postupaka vodi samo

jedan u kojem istodobno odluuje o svim upravnim stavrima.Kako bi se dvije ili vie stavri mogle spojiti u jedan postupak potrebno je da budu ispunjene 3

pretpostavke:

1.

tijelo koje vodi upravni postupak mora biti i stvarno i mjesno nadleno za voenje svih tihpostupaka

2. prava ili obveze stranaka u svim predmetima moraju se temeljiti na istoj pravnoj osnovi

3. prava ili obveze stranaka u svim predmetima moraju se temeljiti na istom ili slinom

injeninom stanjuVie upravnih predmeta ujedan postupak javnopravno tijelo spaja ZAKLJUKOM, protiv kojega se NEMOE izjaviti alba.Iako je vie stvari spojenu u jedan postupak svaka stranka u svojoj upravnoj stvari istupa samostalno. Pookonanju postupka svaka stranaka samostalno stjee iprava i obveze.Ako se promijene okolnosti zbogkojih su stvari spojene u jedan postupak, postupci e se zakljukom razdvojiti.

2. UTVRIVANJE INJENINOG STANJA

Nakon pokretanja postupka zadaa je javnopravnog tijela utvrditi injenino stanje na koje e zbogrjeavanja upravne stvari primjeniti materijalne propise. Javnopravno tijelo utvruje sve injenice iokolnosti bitne za rjeavanje upravne stvari. Utvrditi sve injenice i okolnosti vane za rjeavanje obveza

jeprvostupanjskog tijela koje rjeava upravnu stvar. Utvruje samo pravno relevantne injenice.injenino stanje utvruje se na nain da javnopravno tijelo samo pribavi podatke o injenicamarelevantnim za odluivanje, tako da ove podatke dobije od stranke ili da injenino stanje utvrdi

dokazivanjem u ispitnom postupku.

Javnopravno tijelo samo pribavlja podatke relevantne za rjeavanje upravne stvari u prvom redu izsluenih evidencija koje vode javnopravna tijela. Ono po slubenoj evidenciji mora pribaviti podatke oinjenicama o kojima slubenu evidenciju vodi ono samo ili neko drugo javnopravno tijelo ili sud.

Kada se upravni postupak pokree na zahtjev stranke javnopravno tijelo do podataka o injeninom stanjunerijetko dolazi upravo putem samse stranke koja je ve u zahtjevu obvezna iznjeti tono, istinito iodreeno injenino stanje na kojem temelji zahtjev.

Stranka je duna iznijeti tono, istinito i odreeno injenino stanje na kojem temelji svoj zahtjev. Kad se

ne radi o opepoznatim injenicama, stranka je duna za svoje navode ponuditi dokaze i po mogunosti ihpodnijeti. Ako stranka tako ne postupi, slubena osoba zakljukom e je pozvati da to uini uprimjerenom roku. Protiv tog zakljuka ne moe iznjeti albu.Kad stranka nije u ostavljenom roku dostavila zatraene dokaze, a postupak je pokrenut na zahtjevstranke, slubena osoba ocijenit e od kakve je to vanosti za rjeavanje upravne stvari. Ako se bez tihdokaza ne moe udovoljiti zahtjevu stranke, zahtjev e se rjeenjem odbiti.Kad stranka nije u ostavljenom roku dostavila zatraene dokaze, a postupak je pokrenut po slubenojdunosti ili na zahtjev protivne stranke, slubena osoba nastavit e postupak te rijeiti upravnu stvar.Prilikom utvrivanja relevantnih injenica u postupku javnopravno tijelo moe samo u nekim sluajevimaod stranke traiti odreene dokaze i to samo neke dokaze dok sve druge mora izvesti samo.Dva su temeljna oblika postupanja u rijeavanu upravne stvari: 1. Neposredno rjeavanje

2.ispitni postupak


18/44

Upravni postupak18

2.1.NEPOSREDNO RIJEAVANJE UPRAVNE STVARI

Neposredno rjeavanje podrazumijeva rijeavanje upravne stvari bez provedbe ispitnog postupka, bezdavanja stranci mogunosti da se izjasni o injenicama, okolnostima i pravnim pitanjima vanim zarjeavanje uspravne stvari i bez obavljanja posebnih radnji u dokaznom postupku.U neposrednom rijeavanju javnopravno tijelo ne poduzima posebne postupovne radnje za utvrivanjeinjeninog stanja ve sjedinjuje dvije faze:

1.

ispitni postupak2. meritorno rjeavanje

Javnopravno tijelo moe neposredno rijeiti upravnu stvar samo u sluajevima propisanm zakonom kadau postupku ne sudjeluju stranke s protivnim ineteresima

Slubena osoba moe neposredno rijeiti upravnu stvar u postupku koji je pokrenut po slubenoj dunosti:

1. ako se pravo stanje stvari moe utvrditi na temelju slubenih podataka kojima raspolaujavnopravna tijela, a nije potrebno posebno izjanjenje stranke radi zatite njezinih prava ilipravnih interesa,

2. ako je to nuno za poduzimanje hitnih mjera radi zatite ivota i zdravlja ljudi ili imovine veevrijednosti koje se ne mogu odgaati, ako je to u javnom interesu, a injenice na kojima serjeenje temelji su utvrene ili barem uinjene vjerojatnima.

Slubena osoba moe neposredno rijeiti upravnu stvar u postupku koji je pokrenut na zahtjev stranke:

1. kad je stranka u svojem zahtjevu navela sve injenice ili podnijela potrebne dokaze na temeljukojih se moe utvrditi pravo stanje stvari ili ako se to stanje moe utvrditi na temelju opepoznatihinjenica ili slubenih podataka kojima raspolae javnopravno tijelo,

2. kad je propisano da se stvar moe rijeiti na temelju injenica ili okolnosti koje nisu potpuno

dokazane ili se dokazima samo posredno utvruju pa su injenice ili okolnosti uinjenevjerojatnima, a iz svih okolnosti sluaja proizlazi da se zahtjevu stranke moe udovoljiti.

Kako u postupku neposrednog rjeavanja upravne stvari stranka nema mogunosti izjasniti se oinjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima vanim za rijeavanje upravne stvari te na taj nain zatititisvoja prava i pravne interese kada posumnja da je javnopravno tijelo donjelo rjeenje neposrednimrjeavanjem bez ispunjenih propisanih uvijeta ima pravo izjaviti albu.

2.2.I SPITNI POSTUPAK

Ispitni postupak provodi se kad je to nuno radi utvrivanja injenica i okolnosti koje su bitne zarazjanjenje pravog stanja stvari, kad u postupku sudjeluju dvije stranke ili vie njih s protivniminteresima te radi omoguivanja strankama ostvarenja i zatite njihovih prava i pravnih interesa.Temeljna svrha ispitnog postupka je potpuno i pravilno utvrditi injenino stanje ali i omoguiti strancizatititi svoja prava i pravne interese.U ispitnom postupku stranka ima pravo aktivno sudjelovati sve do donoenja odluke o upravnojstvari.Ona ima pravo: a) davati izjave i objanjenja

b) iznositi injenice i okolnosti bitne za rjeavanje upravne stvaric) osporavati tonosti navoda koji se ne slau s nejzinim navodima

Slubena osoba duna je omoguiti stranci izjanjavanje o svim okolnostima i injenicama koje suiznesene u ispitnom postupku, o prijedlozima za izvoenje dokaza i podnesenim dokazima, sudjelovanjeu izvoenju dokaza i postavljanje pitanja drugim strankama, svjedocima i vjetacima preko slubene


19/44


20/44

Upravni postupak20

2. donoenje ove odluke mora biti u nadlenosti suda ili javnopravnog tijela ali razliito od onogakoje rijeava u postupku u kojem se ovo pitanje javilo kao prethodno

3. bez rjeavanje ovoga pitanja nije mogue rijeiti upravnu stvar koja je predmet upravnogpostupka jer je ono materijalno bitno za donoenje rjeenja

Kada se u postupku rjeavanja upravne stavri javi prethodno pitanje javnopravno tijelo moe rijeiti topitanje samo ili postupak prekinuti RIJEENJEM sve dok nadleni sud ili javnopravno tijelo to pitanje nerijee.

Postupak e se prekinutikad se prethodno pitanje odnosi na postojanje kaznenog djela, postojanje braka,utvrivanje oinstva ili majinstva te u drugom sluaju propisanom zakonom. Kad se prethodno pitanjeodnosi na kazneno djelo, a nema mogunosti za kazneni progon, slubena osoba razmotrit e i to pitanje.Slubena osoba vezana je pravomonom odlukom nadlenog tijela kojom je rijeeno prethodno pitanje.Ako je slubena osoba rijeila prethodno pitanje, rjeavanje prethodnog pitanja ima pravni uinak samo uupravnoj stvari u kojoj je to pitanje rijeeno.Kad slubena osoba ne uzme prethodno pitanje u rjeavanje, a postupak za rjeavanje prethodnog pitanjakoji se moe voditipo slubenoj dunosti jo nije pokrenut pred nadlenim sudom ili javnopravnimtijelom, slubena e osoba od nadlenog suda ili javnopravnog tijela zatraiti pokretanje postupka, akonije drukije propisano.U stvari u kojoj se postupak za rjeenje prethodnog pitanja pokree pred nadlenim sudom ili

javnopravnim tijelom na zahtjev stranke, slubena osoba zakljukom moe naloiti stranci da uprimjerenom roku radi rjeavanja prethodnog pitanja pokrene postupak pred nadlenim tijelom te dostavidokaz da je to uinila. Slubena osoba upozorit e stranku na posljedice toga proputanja.Kad je postupak pokrenut na zahtjev stranke, a stranka u odreenom roku ne podnese dokaz o podnoenjuzahtjeva za rjeavanje prethodnog pitanja, smatrat e se da je odustala od zahtjeva te e se postupakobustaviti rjeenjem.Postupak prekinut radi rjeavanja prethodnog pitanja pred nadlenim sudom ili javnopravnim tijelomnastavit e se kad odluka o tom pitanju postane pravomona. Postupak se moe nastaviti po slubenoj

dunosti ibez pravomone odluke o prethodnom pitanju i kad slubena osoba ocijeni da vie nemarazloga ekati na pravomonost rjeenja prethodnog pitanja pred nadlenim sudom ili javnopravnimtijelom, osim u sluajevima u kojima se mora prekinuti postupak

2.3.DOKAZIVANJE

Dokazivanje je postupovan radnja koja se provodi radi utvrivanja injenica koje su pravnoo relevantneza rijeavanje stavri koja je predmet postupka. Pravno relevantne injenice bitne za utvrivanjeinjeninog stanja utvruju se dokazima- postupovnim sredstvima koja slue za stjecanje pravilne

predodbe o injneicama koje se utvruju.Razlikuju se : 1. IZRAVNI DOKAZI- njime se neposredno utvruje odreena injenica

2.NEIZRAVI DOKAZI-tzv. Indicij, njima se utvruju injenice na osnovi kojih se stvarauvjerenje o postojanju pravno relevantne injenice.

Slubena osoba u postupku utvruje injenino stanje svim sredstvima prikladnim za dokazivanje te u tusvrhu moe pribaviti isprave, sasluati svjedoke, pribaviti nalaz i miljenje vjetaka i obaviti oevid.

Nije potrebno dokazivati injenice o kojima javnopravna tijela vode slubenu evidenciju, opepoznateinjenice, injenice koje su poznate slubenoj osobi ni injenice koje propis pretpostavlja, ali jedoputeno dokazivati nepostojanje tih injenica.U upravnom postupku primjenjuje se slobodna dokazna maksima prema kojoj javnopravno tijelo prilikom

utvrivanja postojanja ili nepostojanja neke injenice nije vezano propisanim dokaznim sredstvom.


21/44

Upravni postupak21

Slubena osoba koja vodi postupak sama odluuje koje e injenice uzeti kao dokazne te kojim e ihsredstvima dokazivati.

2.3.1. OSIGURANJE DOKAZA

Ukoliko se neki dokaz ne izvede u ranijoj fazi postupka ili ak i prije njegova pokretanja utvrivanjematerijalne istne moe biti dovedeno u pitanje.osiguranje dokaza

Zbog odstupanja od redovitih pravila upravnog postupka o izvoenju dokaza osiguranje dokaza moe seprovesti samo iznimno tj.samo ako se pojedini dokaz nee moi izvesti kasnije u postupku ili ako enjegovo izvoenje biti oteano.Osiguranje dokaza provodi javnopravno tijelo po slubenoj dunosti ili na prijedlog stranke. Osiguranjetreba provesti tijelo koje vodi upravni postupak.

Kad se postupak pokree po slubenoj dunosti, a postoji opravdana sumnja da se pojedini dokaz neemoi izvesti kasnije u tijeku postupka ili da e njegovo izvoenje biti oteano, radi osiguranja dokaza tajse dokaz moe izvesti u tijeku cijelog postupka i prije nego to je postupak pokrenut.Za osiguranje dokaza prije pokretanja postupka nadleno je tijelo dravne uprave prvog stupnja nadlenoza poslove ope uprave na podruju kojeg se nalazi stvar koju treba razgledati ili na kojem borave osobekoje treba sasluati, odnosno drugo javnopravno tijelo zamoljeno za pravnu pomo, ako nije drukije

propisano.

O osiguranju dokaza donosi se rjeenje koje ne prekida tijek postupka, stranka protiv ovog rijeenja moekoristiti pravna sredstva( albu i pokrenuti upravni spor)Stranka ima pravo sudjelovati pri osiguranju dokaza te se od ovog pravila moe odstupiti samo kada je

potrebno poduzeti hitnu radnju radi osiguranja dokaza a stranka se ne moe na vrijeme o tome obavijestitiili ne moe nazoiti.

2.3.2. ISPRAVE

U uem tj tehnikom smislu isprava je dokazno sredstvo izdano u pisanom obliku kojim se utvrujepostojanje ili nepostojanje odreene injenice ili dogaaja.U irem smislu ispravom se smatra svaki predmet koji moe posluiti za utvrivanje relevantnih injenica

jer sadri trag ije opaanje moe pomoi pri stjecanju spoznaje o takvoj injenici.Hoe li se neka isprava koristiti kao dokazno sredstvo te kakva je njena dokazna snaga ocjenjuje

javnopravno tijelo.

Dokazivanje se izvodi javnim i li privatnim ispravama. Isprava moe biti i u elektronikom obliku.

Podjavnim ispravama u smislu ovoga Zakona smatraju se isprave koje su izdali nadleni sudovi ili

javnopravna tijela u granicama svoje nadlenosti i u propisanom obliku. Javne isprave dokazuju ono tose njima utvruje ili potvruje.(to su npr. sudska presuda, upravni akt..)Zakonska predmnijeva istinitosti sadraja javnih isprava je oboriva te se moe dokazati kako sadrajisprave nije istinit. Ako postoji sumnja u vjerodostojnost isprave, slubena osoba provjerit e poslubenoj dunosti ili na zahtjev stranke vjerodostojnost takve isprave kod suda, odnosno javnopravnogtijela koji su takvu ispravu izdali.

Pri vatne ispravene uivaju zakonski predmnijevu istinitosti, njima se samo dokazuje da je osoba koja jesastvaila i potpisala ispravu dala izjavu koja je sadrana u njoj. Dokaznu snagu ovih isprava procjenjuje

javnopravno tijelo.

Privatna isprava koju je ovjerio javni biljenik potvruje da je upravo osoba iji je potpis ovjerenpotpisala tu ispravu, pa ova ima jau dokaznu snagu nego neovjrena.


22/44

Upravni postupak22

Stranka ili druga osoba kod koje se nalazi isprava potrebna kao dokaz u postupku duna je omoguitiuvid u ispravu na zahtjev slubene osobe.Ako fizika osoba kod koje se nalazi isprava, bez opravdanog razloga odbije dati ispravu na uvidslubenoj osobi, rjeenjem e se novano kazniti u iznosu do 50% prosjene godinje bruto plaeostvarene u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini. Ako pravna osoba kod koje se nalazi isprava bez

opravdanog razloga odbije dati ispravu na uvid slubenoj osobi, rjeenjem e se novano kaznitiodgovorna osoba te pravne osobe u iznosu do tri prosjene godinje bruto plae ostvarene u Republici

Hrvatskoj u prethodnoj godini. alba na rjeenje o novanoj kazni ne odgaa izvrenje rjeenja.

2.3.3. I SKAZ SVJEDOKA

Svjedoenjeje postupovna radnja u kojoj odreena osoba koja nije stranka u upravnom postupku dajeiskaz o injenicama bitnim za rjeavanje odreene upravne stvari. Treba li neku injenicu dokazivatisvjedocima odluuje javnopravno tijelo.Svjedok moe biti svaka osoba za koju se smatra da ima saznanja o odreenim injenicama i koja svojasaznanja moe priopiti.Svjedoka se poziva na usmenu raspravu ZAKLUKOM,poziv se dostavlja u pisanom obliku osam dana

prije dana svjedoenja.

Svaka osoba pozvana kao svjedok duna je svjedoiti.

Svjedoka e se pouiti da ima pravo uskratiti svjedoenje, odnosno odgovore na pojedina pitanja kojimabi sebe, svoje srodnike u ravnoj liniji, a u pobonoj liniji do treeg stupnja srodstva zakljuno, branogdruga ili srodnike po tazbini do drugog stupnja srodstva zakljuno, pa i onda kad je brak prestao, teskrbnika i tienika, odnosno posvojitelja i posvojenika izloio kaznenom progonu, tekoj sramoti iliznatnoj materijalnoj teti.

Svjedoka e se pouiti da ima pravo uskratiti odgovore i na pojedina pitanja na koja ne bi mogao

odgovoriti, a da ne povrijedi propisima utvrenu tajnu, a posebice na pitanja o onome to mu je strankapovjerila kao svojem opunomoeniku ili ispovjedila kao vjerskom ispovjedniku.

Svjedok ne moe, zbog opasnosti od imovinske tete, uskratiti svjedoenje o pravnim poslovima kojimaje bio nazoan kao svjedok, zapisniar ili posrednik odnosno o radnjama koje je poduzeo u vezi saspornim odnosom kao pravni prednik ili zastupnik jedne od stranaka te o drugim radnjama o kojima je na

temelju propisa duan podnijeti prijavu ili dati izjavu.

Kad to slubena osoba ocijeni potrebnim, svjedok mora uiniti vjerojatnima razloge uskrate svjedoenja,odnosno odgovora na pojedina pitanja.

Svjedoka e se sasluati bez nazonosti ostalih svjedoka. Kad je pozvano vie svjedoka, svjedok koji jeispitan ne smije napustiti slubene prostorije javnopravnog tijela ili mjesto oevida bez doputenja, prijesasluanja ostalih svjedoka. Svjedok koji je ispitan moe se ponovo sasluati, odnosno suoiti s ostalimsvjedocima ako se njihovi iskazi ne podudaraju.

Svjedok koji se zbog bolesti ili drugog opravdanog razloga ne moe odazvati pozivu moe se ispitati usvojem stanu ili na drugom prikladnom mjestu.

Kad svjedok ne zna jezik na kojem se vodi postupak, sasluat e se preko prevoditelja. Svjedoku koji jegluh pitanja e se postavljati u pisanom obliku, a ako je nijem, odgovarat e u pisanom obliku. Kad sesasluanje svjedoka ne moe obaviti na taj nain, kao tuma pozvat e se osoba koja se sa svjedokom

moe sporazumjeti.


23/44

Upravni postupak23

Od svjedoka e se uzeti sljedei osobni podaci: osobno ime, datum i mjesto roenja, zanimanje i mjestoprebivalita, odnosno boravita ako nema prebivalite na podruju Republike Hrvatske te srodstvo,odnosno u kakvom je odnosu sa strankama.

Ako slubena osoba posumnja da postoje odreeni razlozi kojidovode u sumnju objektivnost svjedoka,svjedoka e se ispitati i o tim okolnostima.

Svjedoka e se prethodno upozoriti da je duan govoriti istinu i da ne smije nita preutjeti. Svjedoku ese predoiti posljedice davanja lanog iskaza.

Svjedoku e se postavljati samo pitanja o upravnoj stvari koja je predmet postupka i pozvat e se daiznese sve ono to mu je o tome poznato. Nije doputeno postavljati pitanja na nain kojim bi se svjedokauputilo kako odgovoriti.

Kad je svjedok maloljetna osoba sasluate se uz prisutnost zakonskog zastupnika.

Ako svjedok ili vjetak bez opravdanog razloga izostanu s usmene rasprave ili odbiju svjedoiti, odnosnovjetaiti te ako vjetak bez opravdanog razloga u ostavljenom roku ne dostavi nalaz i miljenje u

pisanom obliku, slubena osoba moe ih rjeenjem novano kazniti u iznosu do 50% prosjene godinjebruto plae ostvarene u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini i odrediti da snose trokove prouzroene

njihovim propustom. alba na rjeenje o novanoj kazni ne odgaa izvrenje rjeenja.

2.3.4.NALAZ I MILJENJE VJETAKA

Kad je za utvrivanje ili ocjenu odreene injenice koja je bitna za rjeavanje upravne stvari potrebnoposebno struno znanje kojim slubena osoba ne raspolae, dokaz se moe izvesti vjetaenjem.Slubena osoba odreuje vjetaenje po slubenoj dunosti ili na prijedlog stranke. Za vjetaka e sezakljukom odrediti osoba koja je odgovarajue struke, a ovlatena je za davanje miljenja o pitanjimaodgovarajue struke ili osoba registrirana za vjetaenje. Ako takvih osoba nema, za vjetaka se moe

odrediti i druga osoba koja ima odgovarajuu strunost potrebnu za vjetaenje. Stranke e se uvijekprethodno sasluati o osobi vjetaka. Vjetaenje se moe odnositi na podruje tehnike, medicine,geodezije, prometa...

Zadaa vjetaka je iznijeti potrebne informacije o onome to je prema pravilima struke utvrdio i opazio napredmetu vjetaenja dajui eventualno i svoje struno miljenje i zakljuke o injenicama koje su sedogodile u prolosti. Po provedenom vjetaenju vjetak podnosi svoj nalaz i miljenje.

Ako bi trokovi izvoenja dokaza vjetaenjem bili nerazmjerni vrijednosti predmeta, oupravnoj stvarimoe se rijeiti i na temelju drugih dokaza, bez vjetaenja.

Za vjetaka se ne moe odrediti osoba koja ne moe biti svjedok

Slubena osoba odreuje vjetaenje po slubenoj dunosti ili na prijedlog stranke. Za vjetaka e seZAKLJUKOM odrediti osoba koja je odgovarajue struke, a ovlatena je za davanje miljenja o

pitanjima odgovarajue struke ili osoba registrirana za vjetaenje. Ako takvih osoba nema, za vjetaka semoe odrediti i druga osoba koja ima odgovarajuu strunost potrebnu za vjetaenje. Stranke e seuvijek prethodno sasluati o osobi vjetaka.

Prije poetka vjetaenja vjetaka treba upozoriti da je duan predmet vjetaenja briljivo razmotriti i usvojem nalazu tono navesti to zapazi i utvrdi te svoje obrazloeno miljenje iznijeti nepristrano i uskladu s pravilima struke, odnosno vjetine.


24/44

Upravni postupak24

Vjetaenje se moe obaviti na usmenoj raspravi. Vjetaku se moe naloiti i obavljanje vjetaenja izvanusmene rasprave, u kojem e se sluaju vjetaku odrediti da nalaz i miljenje dostavi u pisanom obliku u

primjerenom roku te da na usmenoj raspravi obrazloi svoj nalaz i miljenje.

Kad se vjetaenje ne obavlja na usmenoj raspravi, slubena osoba odredit e vjetaku predmetvjetaenja, odnosno osobe ili stvari koje treba razmotriti i u kojem pogledu.

Kad vjetak izloi svoj nalaz i miljenje, slubena osoba i stranke mogu mu postavljati pitanja i traitiobjanjenja o izloenom nalazu i miljenju.

Kad je odreeno vie vjetaka, oni mogu svoj nalaz i miljenje dati zajedniki. Ako se ne slau, svaki eod njih odvojeno izloiti svoj nalaz i miljenje.

Ako nalaz, odnosno miljenje vjetaka nisu jasni ili potpuni, ako se nalazi i miljenja dvaju ili vievjetaka bitno razlikuju, ako miljenje vjetaka nije dovoljno obrazloeno ili se pojavi osnovana sumnja utonost danog miljenja, a ti se nedostaci ne mogu otkloniti ni ponovnim sasluanjem vjetaka, ponovit ese vjetaenje s drugim vjetacima, a moe se zatraiti i miljenje znanstvene ili strune ustanove.

Miljenje znanstvene ili strune ustanove moe se traiti i onda kad se zbog sloenosti sluaja ili radipotrebe obavljanja analize moe opravdano pretpostaviti da e se na taj nain doi do tonijeg miljenja.

2.3.5. OEVID

Oevid je dokazno sredstvo kojim slubena osoba neposredno opaa injenice i okolnosti relevantne zarijeavanje upravne stvari koja je predmet postupka. Prilikom provedbe oevida slubena osoba se svojimosjetilima izravno uvjerava u postojanje ili nepostojanje neke injenice.Provoenje oevida odreuje se zakljukom.Oevid se u praviluobavlja na mjestu gdje se stvar nalazi a ako se stvar na kojoj je potrebno provestioevid moe bezz potekoa donjeti na mjesto gdje se vodi upravni postupak oevid se moe obaviti i u

slubenim prostorijama javnopravnog tijela. Kada se obavlja oevid odrava se i usmena rasprava.Stranke imaju pravo nazoiti oevidu. Oevid se moe provesti i bez nazonosti stranke u sluajupoduzimanja hitnih mjera radi zatite ivota, zdravlja ili imovine vee vrijednosti.Slubena osoba odreuje po slubenoj dunosti ili na prijedlog stranke koje e jo osobe nazoiti oevidu.Vlasnik, odnosno posjednik stvari na kojima je potrebno obaviti oevid duni su dopustiti da se oevid

provede. teta koja nastane provedbom oevida uraunavase u ukupne trokove postupka.Ako vlasnik ili posjednik stvari, odnosno druga osoba bez opravdanog razloga onemogui obavljanjeoevida, slubena osoba moe ih rjeenjem novano kazniti u iznosu do 50% prosjene godinje bruto

plae ostvarene u RepubliciHrvatskoj u prethodnoj godini, a za provedbu oevida mogu se upotrijebiti idruge prikladne mjere koje e omoguiti njegovu provedbu, ukljuujui i neposrednu prisilu uz pomo

policije. alba na rjeenje o novanoj kazni ne odgaa izvrenje rjeenja.Slubena osoba zatrait e u pisanom obliku pomo policije ako se oevid nije mogao obaviti zbogneopravdanog protivljenja vlasnika, posjednika ili drugih osoba ili kad se pri obavljanju oevidaopravdano oekuje pruanje otpora.


25/44

Upravni postupak25

2.3.6. I ZJAVA STRANKE KAO DOKAZNO SREDSTVO

Ako za utvrivanje odreenih injenica ne postoje drugi dokazi, za utvrivanje takvih injenica moe sekao dokazno sredstvo uzeti i izjava stranke.

Izjava stranke najee je dokazno sredstvo o injenicama o kojima se ne vodi slubena evidencija.Izjava stranke ne uzima se kao vjerodostojni dokaz, a davanje lane izjave je kazneno djelo.

3.

PODUZI MANJE OSTAL IH RADNJI U POSTUPKU

3.1.PODNESCI

Podnescima u postupku smatraju se zahtjevi, prijedlozi, ispunjeni obrasci, prijave, molbe, albe,predstavke, prigovori, obavijesti, priopenja te drugi podnesci kojima se stranke obraaju javnopravnimtijelima u vezi s odreenom upravnom stvari.

Podnesak mora biti razumljiv i sadravati sve to je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, aosobito naziv javnopravnog tijela kojem se upuuje, naznaku upravne stvari na koju se odnosi, osobnoime (ime i prezime) stranke, odnosno osobe ovlatene za zastupanje ako je stranka ima i adresu te osobe.

Podnesci se javnopravnom tijelu mogu predati neposredno u pisanom obliku, poslati potom,dostaviti u obliku elektronike isprave izraene sukladno zakonu ili usmeno izjaviti na zapisnik.Slubena osoba koja primi podnesak duna je na traenje podnositelja potvrditi primitak podneska.Podnesak potpisuje stranka, odnosno osoba ovlatena za zastupanje stranke. Stranku koja ne zna ili nemoe pisati, potpisat e druga pismena osoba uz naznaku svoga osobnog imena i adrese.

Smatra se da je podnesak podnesen u roku ako je prije isteka roka zaprimljen u javnopravnom

tijelu kojem je trebao biti predan.

Kad je podnesak upuen potom preporueno ili predan ovlatenom pruatelju potanskih usluga, danpredaje poti, odnosno ovlatenom pruatelju potanskih usluga smatra se danom predaje javnopravnomtijelu kojem je upuen.Slubenim osobama, odnosno osobama na slubi u oruanim snagama ili policiji, osobama usuhozemnom, rijenom, pomorskom i zranom prometu te osobama koje su liene slobode ili su na druginain sprijeene samostalno poslati, odnosno predati podnesak u roku, dan predaje podneska nadlenomzapovjednitvu, upravi, drugim slubenim tijelima odnosno pravnim osobama u kojima su zaposlene ili ukojima se nalaze smatra se danom predaje javnopravnom tijelu kojem je upuen.

Kad javnopravno tijelo nije nadleno za primitak podneska koji je podnositelj osobno predaoodnosno koji se primi na zapisnik, slubena osoba upozorit e na to podnositelja i uputiti ga na nadlenotijelo. Ako podnositelj i dalje zahtijeva da se njegov podnesak primi, slubena osoba duna je primititakav podnesak i bez odgode uputiti ga nadlenom tijelu te o tome obavijestiti stranku.Kad slubena osoba primi podnesak stranke iz kojeg se ne moe utvrditi koje je tijelo nadleno za rad po

podnesku, bez odgode e, a najkasnije u roku od osam dana od dana primitka podneska, donijeti rjeenjekojim e odbaciti podnesak zbog nenadlenosti i rjeenje dostaviti stranci.

Kad podnesak sadrava kakav nedostatak koji onemoguuje postupanje po podnesku odnosno akoje podnesak nerazumljiv ili nepotpun, slubena osoba zakljukom e upozoriti na to stranku i odredit erok u kojem je stranka duna otkloniti nedostatak, uz upozorenje na pravne posljedice ako to uodreenom roku ne uini.Ako se nedostaci ne otklone u odreenom roku, a po podnesku se ne moe postupiti, slubena osobarjeenjem e odbaciti podnesak.


26/44

Upravni postupak26

Kad javnopravno tijelo primi podnesak na stranom jeziku ili pismu koji nisu u slubenoj uporabikod tijela, slubena e osoba bez odgode traiti od stranke dostavljanje prijevoda podneska i za to odrediti

primjereni rok, a ako to stranka ne uini u odreenom roku, smatrat e se da podnesak nije podnesen.Ovjereni prijevod podneska inozemne javne isprave obvezan je ako se posumnja u vjerodostojnost te

isprave.

3.2.ELEKTRONIKA KOMUNIKACIJA

Javnopravna tijela i stranke te druge osobe koje sudjeluju u postupku mogu komunicirati i u

elektronikom obliku.Podnesci dostavljeni u elektronikom obliku s elektronikim potpisom sukladno zakonu smatrat e sevlastoruno potpisanim.Elektronikim putem dostavljeni podnesaksmatra se podnesenim javnopravnom tijelu u trenutku kad jezabiljeen na posluitelju za slanje takvih poruka. Javnopravno tijelo bez odgode elektronikim e putem

poiljatelju potvrditi primitak podneska.Ako se u javnopravnom tijelu iz tehnikih razlogane moe proitati podnesak u elektronikom obliku, otome e se obavijestiti poiljatelja. Poiljatelj je tada duan ponovo poslati podnesak u ispravnomelektronikom obliku ili ga dostaviti na drugi nain u odreenom roku. Ako to poiljatelj ne uini uodreenom roku, smatrat e se da podnesak nije podnesen.

3.3.EVIDENTI RANJE RADNJI

Evidentiranje radnji u postupku ini se u obliku zapisnika ili slubene biljeke. Za razliku od zapisnikakoji je vrlo formalan i iscrpan te koji se sastavlja o svakoj znaajnoj radnji u postupku slubena biljekaslui za evidentiranje manje vanih injenica.O usmenoj raspravi, oevidu ili drugoj vanijoj radnji u postupku te o vanijim usmenim izjavama

stranaka ili treih osoba u postupku sastavlja se zapisnik.U zapisnik se upisuje naziv javnopravnog tijela koje obavlja radnju, mjesto gdje se obavlja, datum

i sat kad se obavlja, upravna stvar o kojoj se vodi postupak, osobna imena slubenih osoba, nazonihstranaka i osoba ovlatenih za njihovo zastupanje, opis tijeka i sadraja u postupku provedenih radnji idanih izjava te isprava koje su koritene.

Prije zakljuenja zapisnik e se proitati nazonim osobama koje su sudjelovale u upravnoj radnji.Na kraju zapisnika navest e se da je zapisnik proitan i da nisu stavljene primjedbe ili e se, ako suprimjedbe stavljene, ukratko navesti njihov sadraj. Zapisnik e potpisati slubena osoba koja je vodilaupravnu radnju i zapisniar ako ga je bilo. Osobe koje su dale izjave potpisuju zapisnik neposredno iza

svoje izjave te na kraju svake stranice na kojima se njihova izjava nalazi. U potpisanom i zakljuenomzapisniku ne smije se nita dodavati niti mijenjati. Dopuna u ve zakljueni zapisnik unosi se kao dodatakzapisniku koji potpisuje slubena osoba i osoba na prijedlog koje je dopuna unesena.

Ako neka od nazonih osoba odbije potpisati zapisnik ili napusti mjesto radnje prije zakljuenjazapisnika, to e se navesti u zapisniku, kao i razlozi zbog kojih je potpis uskraen.

Zapisnik sastavljen na nain propisan zakonom javna je isprava. Zapisnik je dokaz o tijeku isadraju radnje postupka i danih izjava, osim onih dijelova zapisnika na koje je stavljena primjedba danisu pravilno sastavljeni.

Slubena biljekase vodi o manje bitnim postupovnim radnjama i izjavama stranaka i treih osoba a koje

nemaju velikog utjecaja na rjeavanje upravne stvari.Slubena osoba moe i ak o ovim injenicama sastaviti zapisnik kada smatra da je to svrhovitije odslubene biljeke. Slubenu biljeku uvijek sastavlja slubena osoba koja obavlja konkretnu postupovnu


27/44

Upravni postupak27

radnju. Ona se tehniki moe izraditi kao zaseban dokument a moe se ubiljeiti i na odgovarajui akt uspisu. Slubena biljeka predstavlja punovaan dokaz o odreenoj radnji ili izvedenom dokazu.

3.4.POSTUPOVNE ODLUKE

U upravnom postupkupostupovne odluke kojima se ne rijeava upravna stvar nazivaju se zakljucima.Zakljukom se odluuje o postupovnim pitanjima ako ovim Zakonom nije propisano donoenje rjeenja.

Zakljuak donosi slubena osoba koja obavlja radnju u postupku pri kojoj se po stavilo pitanje koje jepredmet zakljuka.Kad se nalae izvrenje neke radnje, zakljukom e se odrediti rok u kojem se ta radnja treba obaviti.Zakljuak se priopuje usmeno, a o priopenju zakljuka u spisu bi trebalo staviti slubenu biljeku .Zakljuak se izdaje u pisanom obliku kad stranka to zatrai ili je to nuno radi pravilnog voenja

postupka.

Protiv zakljuka ne moe se izjaviti alba. Zakljuak se moe pobijati albom protiv rjeenja kojim serjeava o upravnoj stvari.

3.5.OBNAVL JANJE SPISA

Ako se pojedini spisi upravnog postupka izgube, otete ili unite, po potrebi e se pokrenuti postupak zaobnovu spisa (rekonstrukcija).

Postupak za obnovu spisa provodi javnopravno tijelo nadleno za rjeavanje u toj upravnoj stvari.Postupak za obnovu spisa pokree se na zahtjev stranke ili po slubenoj dunosti. Rjeenje o obnovi spisadonosi elnik javnopravnog tijela ili osoba koju on za to ovlasti.Pri obnovi spisa obnovit e se samo oni dijelovi spisa koji su vani s obzirom na razloge zbog kojih jeodobren postupak za obnovu. Spisi se obnavljaju na temelju prijepisa nestalih, oteenih ili unitenih

podnesaka kojima raspolau stranke ili javnopravno tijelo, podataka iz glavnih i pomonih uredskih

knjiga, sukladno pravilima o dokazivanju.Postupak za obnovu spisa nee se provesti ako je protekao propisani rok do kojeg se uvaju spisiodreene upravne stvari.Trokovi koji nastanu obnovom spisa naknauju se iz sredstava javnopravnog tijela.

4. ROKOVI

Kako bi se upravni postupak pravodobno ali i to uinkovitije okonao donoenjem rjeenja kojim seodluuje o upravnoj stvari postupovne radnje treba poduzimati u odreenim vremenskim ogranienim

razdobljima tj unutar odreenih rokova.Stranka moe poduzeti odreenu radnju sve do protka roka te do tada za nju zbog nepoduzimanja rednjene smiju nastupiti nikakve tetne posljedice. Ovo vai ak i kada je izvjesno da uope nema namjeru

poduzeti radnju.

Svrha rokova je i uvijetovati mogunost koritenja pravnih sredstava a sve zbog pravne sigurnostisranaka.

Rok je vremensko razdoblje unutar kojega se poduzimaju odreene postupovne radnje u upravnompostupku.

Razlikujemo:

1.zakonski r ok-propisani su uvijek zakonom ili drugim propisima, na odreivanje i protekovih rokova javnopravno tijelo ne moe utjecati ni po slubenoj dunosti niti na prijedlog stranke


28/44

Upravni postupak28

2. rok koji odreuje javnopravno tijelo- oni koje javnopravno tijelo odreuje na osnoviposebne zakonske ovlasti; javnopravno tijelo ovlateno je samo odrediti rok kada ocjeni da je zaobavljanje radnje u postupku korisno propisati rok a ovaj nije propisan zakonom ili drugim propisom

1. neproduivi- rokovi koji se ne mogu produiti2.produivi

Svaki rok koji je odredilo javnopravno tijelo moe se produiti dok se zakonski rok moe produiti samo

kada je propisano. Javnopravno tijelo produiti e rok na molbu zainteresirane osobe koja javnopravnomtijelu mora biti podnesena prije isteka roka ako takvu molbu smatra opravdanom.

1.subjektivni- poetak raunanja subjektivnog roka ovisi o saznanju odreene osobe zadogaaj ili injenicu relevantnu za raunanje tog roka

2.objektivni- rauna se od nastupa odreene okolnosti neovisno o saznanju osobe za njezinnastup i postojanje, protekom objektivnog roka osoba gubi pravo poduzeti postupovnu radnju bez obzira

to subjektivni rok jo nije protekao ili ak nije niti poeo tei.

1.prekluzivni- proputanjem ovog roka osoba gubi mogunost poduzimanja odreeneradnje koju je mogla poduzeti unutar roka, tj.gubi pravo koje je do tada imala

2. dilatorni- vremensko razdoblje koje mora protei da bi se neka postupovna radnja moglapoduzeti, kako bi stranka ostvarila pravo poduzeti odreenu radnju dilatorni rok mora protei u cijelostiIako su neki rokovi formulirani kaoprekluzivni treba primjetiti da njihovim protekom ne nastupaju

nikakve tetne posljedice za osobu kojoj su odreeni . Takvi rokovi nazivaju se nepravim iliinstrukcijskimrokovima. Svrha im je osigurati dinamiku voenja upravnog postupka.

4.1.RAUNANJE ROKOVA

Rokovi se raunaju na dane, mjesece i godine.Kad je rok odreen na dane, dan kad je dostavljeno pismeno od kojeg poinje tei rok odnosno

dan u koji pada dogaaj od kojega se rauna trajanje roka ne uraunava se u rok, ve se poetak rokarauna od prvoga sljedeeg dana.Rokovi se raunaju samo na pune dane pa tako rok istjee protekom

posljednjeg dana roka uzetog kao cjelina od 24 sata.

Rok odreen na mjesece, odnosno na godineistjee onog dana, mjeseca ili godine koji po svombroju odgovara danu kad je pismeno dostavljeno, odnosno danu u koji pada dogaaj od kojega se raunatrajanje roka. Ako toga dana nema u mjesecu u kojem rok istjee, rok istjee posljednjeg dana togamjeseca.

Istjecanje roka moe se oznaiti i odreenim datumom.Nedjelje, blagdani i neradni danine utjeu na poetak i na tijek roka.Kad zadnji dan roka pada u nedjelju, na blagdan ili u drugi dan kad javnopravno tijelo ne radi, rok istjee

prvoga sljedeega radnog dana.


29/44

Upravni postupak29

4.2.POVRAT U PRIJANJE STANJE

Povrat u prijanje stanje je postupovno sredstvo po pravnoj prirodi izvanredni pravni lijek kojim sestranci omoguuje da otkloni tetne posljedice nastale proputanjem poduzimanja postupovne radnje u

propisanom prekluzivnom roku.

Povratom u prijanje stanje postupak se vraa u onu fazu u kojoj se nalazio prije proputanja, imestranka ponovno dobiva mogunost poduzeti proputenu radnju sa svim uincima kao da proputanja nije

bilo.Povrat u prijanje stanje u upravnom postupku stranci e se dopustiti samo u 2 sluaja:1. dopustit ese stranci koja je iz opravdanih razloga propustila u roku obaviti neku radnju pa je

zbog toga proputanja iskljuena od obavljanja te radnje2.

povrat u prijanje stanje dopustit e se i kada je stranka podnesakpravodobno poslala ili ga jeneposredno predala ali nenadlenom tijelu pod uvijetom da je to uinila iz neznanja ili oitom

pogrekom. Ako je do slanja ili predaje podneska nenadlenom tijelu dolo zbog nekog drugograzloga uvijeti za povrat u prijanje stanje nisu ispunjeni

Povrat u prijanje stanjemoe se dopustiti samo na prijedlog stranke.Prijedlog za povrat u prijanje stanje podnosi se tijelu kod kojeg je trebalo obaviti proputenu

radnju, najkasnije u roku od osam dana od dana kad je prestao razlog koji je prouzroio proputanje roka.U prijedlogu za povrat u prijanje stanje moraju se navesti injenice na kojima se temelji opravdanost

prijedloga. Kad se povrat u prijanje stanje trai zbog toga to je proputen rok za podnoenje podneska,prijedlogu treba priloiti i taj podnesak.

Povrat u prijanje stanje moe se traiti samo tijekom upravnog postupka to ukljuuje iprvostupanjski i drugostupanjski upravni postupak, no ne i nakon donoenja rjeenja protiv kojega se nemoe izjaviti alba.

Prilikom podnoenja prijedloga za povrat u prijanje stanje treba voditi rauna o dva roka:1. Subjektivni- iznosi 8 dana i rauna se od dana kada je prestao razlog koji je doveo do

proputanja.2. Objektivni- nakon proteka roka od 3 mjesecaod proputanja roka za poduzimanje

radnje povrat u prijanje stanjene moe se vie traiti osim ako je podnoenjeprijedloga bilo nemogue zbog vie sile

O prijedlogu za povrat u prijanje stanje odluuje se RJEENJEM a moe se odbaciti, usvojiti ili odbiti.Ako se povrat u prijanje stanje dopusti, postupak se vraa u stanje prije proputanja, a rjeenjem se

ponitavaju pravne posljedice nastale proputanjem roka.Javnopravno tijelo odbaciti e prijedlog za povrat u prijanje stanje ako je: 1. Nepravodoban; 2.

Nedoputen; 3. Ako je podnesen od neovlatene osobe. Odbite ga ako razlozi na koje se poziva stranka

nisu opravdani ili nisu uinjeni vjerojatnima.Protiv ovog rjeenja koje je donjelo prvostupanjsko tijelo MOE SE IZJAVITI ALBA, a protiv takvogrjeenja drugostupanjskog tijela MOE SE POKRENUTI UPRAVNI SPOR.Povrat u prijanje stanje nee se dopustiti ako je iskljuen zakonom.Podnoenje prijedloga za povrat u prijanje stanje ni izjavljivanje albe protiv rjeenja o prijedlogu neutjeu na tijek postupka.


30/44

Upravni postupak30

5. OBAVJEIVANJE

5.1.OBAVIJEIVANJE O TIJEKU POSTUPKA I RAZGLEDAVANJE SPISA

Slubena osoba moe stranku i druge sudionike u postupku obavijestiti o tijeku i radnjama u postupanjuusmeno, elektronikim putem, neposrednim uruenjem pismena ili slanjem pismena potom ili na drugi

prikladan nain.

Obavjeivanjeelektronikim putem smatra se obavljenim u trenutku kad je zabiljeeno na posluitelju zaprimanje takvih poruka.

Obavjeivanje potom obavlja se prema odredbama ovoga Zakona koje se odnose na posrednu dostavu.Stranka i drugi sudion

upravni_postupak

Documents