DRAVNA BEZBJEDNOST: Dravna bezbjednost predstavljadjelatnost posebno odreenih dravnih organa na planu zatite odgovarajueg drutvenog i politikog poretka.Pod dravnom bezbjednou se podrazumijeva i primjena i koritenje metoda mjera iradnjiod organa,slubi i politikih subjekata kojima se sprjeavaju, onemoguuju i inebezopasnim nosioci djelatnosti koji ugroavaju dravu.Uorganizacijskom smislupoddravnom bezbjednoupodrazumijevaju se ustanove koje se neposredno angairaju naposlovima zatite dravne bezbjednosti, a to suslube sigurnosti, kontraobavjetajna slubai slubajavne bezbjednosti.DEFINIRANJE NACIONALNESIGURNOSTI:

Nacionalna sigurnost jestranje u kojemjeobezbijedjen,uravnotezen,fizicki,duhovni,drustveniimaterijalni opstanakpojedincaidrustvene zajednice u odnosu prema drugim pojedincima, drustvenim zajednicama iprirodi.Sadrinu sigurnosnog stanja ine:-stanje reda i mira; -kretanje kriminaliteta kojim se napada na linu i imovinsku sigurnost graana i drutvenu imovinu;- aktivnosti stranih drava i njihovih organa; -djelatnosti ekstremnih organizacija; - meunarodna situacija.Sigurnosna politika treba da vodi rauna prvenstveno o:-opstanku drave;-nacionalnom opstanku; -fizikom samoodranju;-teritorijalnom integritetu; -politikoj samostalnosti;-kvalitetu ivota graana.U tom smislu podrazumijevamo: -vanjsku sigurnost; -obrambenu sigurnost; -vanjsku i unutranju privrednu i financijsku sigurnost; -unutranju sigurnost.VRIJEDNOSTI I FAKTORI UTJECAJA: etiri generalne grupevrijednosti:-opstanak;-teritorijalni integritet; -politika samostalnost;-kvalitet ivota.

Opstanak- podrazumijeva se opstanak drave, nacionalni opstanak i fiziko samoodranje.

Teritorijalni integritet-teritorij je krajnje bitan element dravnosti, a u vezi s tim teritorijalni integritet pojavljuje sekao borba za cjelovitost drave.

Politika samostalnostjeopinazivzasuverenitet,nezavisnost, meunarodni subjektivitet, nain ivota i nacionalni ivot.

Kvalitet ivota Tu se prvenstvenomislinaliniidrutvenistandardivotapojedinca,ekonomskirazvojimogunosti tog razvoja.

Sigurnosna politika jedne drave ovisi odniza faktora:-povijesno naslijee;-geopolitiki poloaj;-geostrateki poloaj;-ekonomska razvijenost; -kadrovskomaterijalni potencijali; -demografska potencijalnost; -administrativno ureenje;-adaptacija ciljeva; -drutveno ureenje.

Sigurnosna kulturaje kompleks iz oblasti sigurnosti odnosnoto su osnovne vrijednosti i tekovine koje su objekat napada i zatite, metodi i oblici kao inosioci ugroavanja, koja ine pojedince, sredine i drutvo sposobnijim da raspoznajumetode, oblike i radnje ugroavanja, kao i nosioce tih djelatnosti bezobzira gdje se i kakoispoljavaju.

SIGURNOSNI PROBLEMI: Postoje etiri elementakoja karakteriziraju sigurnosniproblemilisigurnosno pitanje:-referentniobjekat;-sigurnosniakter;-publika;-funkcionalnisektor.

Referentni objekatjeononatoseodnosi prijetnja.

Sigurnosni akterje onaj koji iznosi argumente da je referentni objekat izloen prijetnji.

Publikaje subjekat koji treba uvjeriti u postojanje prijetnje.

Funkcionalni sektorimogu biti historijska neprijateljstvameu dravama,retoriko neprijateljstvo, stranje referentnog objekta isl.SEKTORI SIGURNOSTI:Postoji pet sektora sigurnostikoji utiu na ukupnu bezbjedonosnusituaciju:-vojni;-politiki;-ekonomski; -drutveni;-sektor ivotne okoline.

Vojna sigurnostse odnosi na kapacitet drave za oruani napad,odnosno obranu, te nain nakoji drave percipiraju institucije drugih drava.Politika sigurnostse odnosi na organizacijsku stabilnost drava.Ekonomska sigurnostseo dnosi na mogunost pristupimaresursima, financijama i tritima.Drutvena sigurnostodnosi se na odravanje razvojajezika,kultureireligije,nacionalnogidentitetaiobiaja.

Sigurnost u sektoru okoliaSe odnosi na stanje u biosferi na lokalnom i planetarnom nivou.

REGIONALNI SIGURNOSNI KOMPLEKSI: Set jedinica iji su glavni proces i sigurnosnizacije i desigurnosnizacije toliko meusobno povezani da se njihovi sigurnosniprobleminemoguanaliziratiilirijeitizasvaku tujedinicuzasebno-nazivamo regionalnim sigurnosnim komleksom. REGIONALNISIGURNOSNIKOMPLEKS jeredefinisan kaoset jedinica cijisuglavniprocesisigurnosnizacije i desigurnosnizacije toliko medjusobnopovezanidasenjihovi sigurnosniproblemi ne mogu analizirati ilirijesiti zasvaku tujedinicu zasebno.Analiza regionalne sigurnosti se mora vriti na etiri nivoa: 1.domae slabosti na dravnom nivou; 2.odnosi meudravama; 3.odnosi regija sa susjednim regijama;4.uloga svjetskih sila u regiji.

Sigurnosna konstelacijaje povezanost sva ta etiri nivoa.KOPENHAKA KOLA:Kopenhaka skola razvila je znatan brojkonecepatazapreispitanjesigurnosti,osobitokrozpojmovesekuritizacijeidesekuritizacije.Kopenhaka kola identificira5 glavnih kategorija sigurnosti:Vojna sigurnost, ekonomska sigurnost,ekoloka, drutvena, politika.

Referentni objekti mogu biti: drava(vojna sigurnost),dravna suverenost ili ideologija(politika sigurnost) nacionalna gospodarstva (ekonomska sigurnost) kolektivni identiteti ( drutvena sigurnost) vrste ili stanita ( ekoloka sigurnost).Dvije faze kopenhake kole: Prva fazaodnosi se na prikazivanje odrenih problema osobaili entiteta kao prijetnji opstanku referentnih objekata. Poetni korak sekuritizacije mogupokrenutidrave,aliinedravniakterikaoto su primjerice sindikati ili narodni pokreti.Nedravni akteri stoga sesmatraju vanim igraima u modelima sekuritizacije. Druga kljuna faza sekuritizacije uspjeno je dovrena samo ukoliko prevoditelj sekuritizacije uspjeno uvjeri relevantnu publiku (to je javno mnijenje, politiare vojne asnike ili ostale elite ) da jereferentnom objektu ugroen opstanak , jedino tada se mogu nametnuti izvanredne mjere.

Sekuritizacija se definira kao proces kojim neko pitanje poprima sigurnosni karakter itime biva predstavljeno kao prijetnja.

Desekuritizacijaje proces suprotan sekuritizaciji. Usutini podrazumijevaoduzimanjesigurnosnogznaaja nekom pitanju odnosno nespada uspektar javne politike tj. nepolitizirano pitanje.

Buzantvrdi kako se drave sastoje od triprimarne sastavnice :-fizike osnove;-institucionalnog kapaciteta; -i ideji o dravi. Vane tri dimenzije dravne snage: -infrastrukturna sposobnost; -sposobnost prinude; -nacionalniidentiteti i drustvena kohezija.Vanjske prijetnje slabim dravama: -prodiranje i intervencija drugih drava ili skupina;-prenoenjesukobainemiraiz susjednihregija.

Prijetnje iznutra slabim dravama: -vojne frakcije; -kriminalci; -ustanci manjina; -institucionalni kolaps; -nemiri; -unutar dravni rat.

Monopol sile u defanzivi( Nitzche):Kljune rije ikoje sevezu zaNichea su:-dekonstrukcija;-drava;-dravni monopol sile;-privatizacijajavnesigurnosti;-unutarnjasigurnost. Bez monopola sile drava ne moepostojati.Snano se povezuje sigurnosniinteres graana za odranje vlastitog privatnogposjeda.

Dravna bezbjednost26-28AGRESOR-jedravakojanabilokojinainugrozinezavisnost,suverenitetiliteritorijalniintegritet druge drave , odnosno ije oruane snage napadnu drugu zemlju.DEFINIRANJE SIGURNOSTIsigurnost je stanje u kojem je obezbjeen i uravnoteenfiziki,duhovni,drutveni i materijalni opstanak pojedinca i drutvene zajednice u odnosupremadrugimpojedincima,drutvenimzajednicamaiprirodi.Premareduciranojdefiniciji sigurnost je otklanjanje svih aktivnosti i pokuaja koji ugroavaju lica, javni poredak, objekte ili dati prostor. Pojam ope sigurnosti obuhvaa zatitu linih,imovinskih,politikih i drugihprava isloboda graanaod kriminalnoguskraivanja njihovog koritenja.

Pod sigurnou u uem smislunajee se podrazumijeva djelatnost koja ima za cilj da obezbjedi i garantujelinu i imovinsku sigurnost utvrenu ustavom i zakonima.

Sigurnost u irem smisluobuhvata djelatnost iji je osnovni cilj obezbjeenje i zatita osnova na kojima poivakonkretno dravno ureenje. Sigurnost u najirem politiko-pravnom smislu obuhvata mjere i aktivnosti uvanja i zatite od ugroavanja nezavisnosti i integriteta jedne zemlje i unutranjeg ustavnog i pravnog poretka.

Pojam sigurnosti se moe shvatiti u tri smisla:1.Kao funkcija sigurnosti drave zakonima i drugim normama odreeni su organi i subjektikoji je vre; 2.Kao stanje sigurnosti na osnovu elemenata, tj. podataka o aktivnostimanosilaca ugroavajuih djelatnosti u i prema datoj dravi, utvruje se stepen ugroenosti,odnosno sigurnosno stanje; 3.Kao sluba sigurnosti organi ija je dunost da, vrei posloveiz svoje nadlenosti, primjenom odgovarajuih metoda i mjera, otklanjaju djelatnosti kojimase ugroava javniporedak ili bezbjednost struktura drave.VRSTE SIGURNOSTI-S obzirom na zatiena dobra i vrijednosti razlikuju se vrstesigurnosti: -lina sigurnost (lina prava i slobode graana),-nacionalna sigurnost (dobra ivrijednosti javnog poretka), -sigurnostsaobraaja na putevima,u zraku, rijekama i morima,-sigurnost objekata, -sigurnost prostora, -sigurnost podataka.

Prema objektu zatite:-dravna sigurnost, -opa(javna),kolektivna, lina iimovinska.TRADICIONALNI MODEL SIGURNOSTI--uvjerenje da je drava odgovorna zasigurnost; -sigurnosna politika bila je usmjerena na ouvanju postojeeg stanja;-vojne prijetnje zahtjevalesu uinkovitu vojnuobranu koja jebila primarni interes.

DRAVNA BEZBJEDNOST predstavlja djelatnost posebno odreenih dravnih organa naplanu zatite odgovarajueg drutvenog i politikogporetka.62-91Naela (principi) obavjetajnog rada i rada obavjetajnih slubi:SveobuhvatnostU obavjetajnom radu naelo sveobuhvatnosti znai obavjetajno istraivanje veoma velikogbroja podataka i informacija iz svih oblasti ivota i rada drugih zemalja.

Neprekidnost u radupod ovim principom podrazumijevamo da se obavjetajni rad ne prekida bez obzira na to dali se zemlja nalazi u mirnodopskim uslovima ili ratnom stanju ili u nekoj krizi.

Bezobzirnostova osobenost potie od naela koje obavjetajne slube primjenjuju, a toje da ciljopravdava sredstvo.

Infiltracijakao naelo rada primjenjuje se stalno, a sastoji se u tome toobavjetajne slube nastoje da preko agenture ilispecijalnih snaga budu prisutne u odreenim sredinama ili na teritoriju zemalja u kojima rade kako bi uticale na stanje unjima.

Objektivnost i provjeraova dva principijelna zahtjeva vani su budui da se uobavjetajnom radu zahtijeva prikupljanje to tanijih podataka i njihovo objektivnoprikazivanje.

Blagovremenostu praktinom obavjetajnom radu blagovremenost(pravovremenost) znaisvakodnevno, au radusvakoasovno, imatipregled situacije.

Tajnostradaovo naelo je temelj obavjetajne djelatnosti.

Planiranje zadatakaplanski pristup radu, sa jasno preciziranim poslovima po vremenu i prostoru, veoma je vaan inilac zauspjeh obavjetajne slube.

Centralizacija rada i rukovoenjaZnaajni i krupniobavjetajni rezultati mogu se ostvariti jedino tamo ako se svi istorodni poslovi objedine podrukovodstvom jednog odreenog organa.

Relativnasamostalnostpredvia se prije svega zavojnoobavjetajne organe i neke druge resore obavjetajne organizacije. Primjena naelarelativne samostalnosti naroito dolazi do izraaja u ratnim uslvima i to posebno kod onihorgana koji su u jedinicama angaovani u borbi.

Specijalizacijanalae sveobuhvatni obavjetajni zahtejvi i obim poslova koje obavljaju savremene obavjetajne slube a ovi zahtijevaju detaljnu podjelu rada u okviru njihovih organizacija.

Timski radneizbjeanupravo zato to su mnogi obavjetajni poslovi veoma sloeni i zahtijevaju zajedniki radveeg broja specijalista razliitog profila timova.U novije doba, u uslovima postojanja saveza (vojnih), konstituira se i novo naelo kao koordirano djelovanje nacionalnihobavjetajnih organizacija, koje dolazi do punog izraaja jer se i kroz koordinacijuObavjetajne djelatnosti oituje jedinstvo saveza.OBAVJETAJNU SLUBU INE: obavjetajna djelatnost i organizacija tj.aparat koja tu djelatnost sprovodi.OBAVJETAJNA SLUBA U MATERIJALNOM SMISLU: obuhvata obavjetajnudjelatnost i ciljeve koji se tom djelatnou ostvaruju.OBAVJETAJNA SLUBA U FORMALNO ORGANIZACIJSKOM SMISLU:obuhvata organizaciju i sredstva kojimase obavjetajna funkcija obavlja.NAJOPIJI ZADATAK OBAVJETAJNE SLUBE: jest da prikuplja podatke iinformira o tajnama protivnika.

KARAKTERISTIKE MODERNE OBAVJETAJNE SLUBE: 1. OS se javlja kao stalnispecijalizirani organ drave sa obavjetajnom funkcijom. 2. Obavjetajna djelatnost postajesve obimnija,a njeni metodi raznovrsniji. 3. OSne interesiraju samo vojna ipolitika saznanjave se njen domet iri na ekonomske i druge oblasti. 4. Pored metoda naroito je osjetanporastobavjetajneprakse.5.OSsepoinjebavitiimnogimneobavjetajnimpitanjimapoput: terorizma, propagande, diverzije, sabotae, udara-pueva i dr.KLASINA PODJELA OSS OBZIROM NA NJENE ZADATKE JE:-obavjetajnasluba u uem smislu(njena djelatnost je usmjerena ka inozemstvu);-kontraobavjetajnasluba(ima zadatak da titi od djelatnostistranih os)DEFINIRANJE OBAVJETAJNE SLUBE: os je organizirana aktivnost ili organizacija-ustanova, koja po zahtjevu i namjerama vodeih politikih struktura, pokreta ili drave,prikuplja,ocjenjuje,tumai,prua(zatiene)tajneidrugepodatkeoprotivnikuilineprijatelju, titi sopstvene strukture i angaira se na sprovoenju drugih aktivnosti kojima seostvaruju odreeni politiki ciljevi.PO SISTEMU KOMANDOVANJA RAZLIKUJU SE: -strategijska, -operativna, -taktika.OBAVJETAJNE SLUBE INE: -centrala, -centri, -podcentri, -punktovi, -grupaobavjetajaca, ugraeni obavjetajci. Centrala predstavlja vrh obavjetajne slube. Onaplanira, organizira, rukovodi, usmjerava obavjetajnepodatke politikom rukovodstvu pokretailidrave. Centri, podcentri, punktovi, grupaobavjetajaca, ugraeni obavjetajcineposrednose angairaju na prikupljanju odreenih podataka i izvravaju druge zadatke metodimaobavjetajne slube.ORGANIZACIONO I STRUKTURNO OS DIJELIMO NA:-os u materijalnom i os uformalnom smislu, -os ikontraobavjetajna sluba,-civilna i vojna obavjetajna sluba.PIJUNAA,RAZLIKUJEMO SLJEDEE POJMOVE:-politika,vojna,ekonomska,nauno-tehnika, geografska, zrana i dr. Objekti napada politike pijunae jesu: dravniaparat, sluba dravnje tj.nacionalne bezbjednosti i ministarstvo unutranjih poslova,vladajue i opozicione politike partije,ministarstvo inozemnih poslova, te razne naune,kulturno prosvjetne, umjetnike i dr.institucije. Vojna pijunaa ima za objekte interesiranja:ministarstvo obrane, generaltab, ratni savjet, rodove vojske, vojna podruja i dr. Domeninteresiranja ekonomske pijunae jesu: institucije i objekti preko kojih se moe doi doprivrednetajne,glavneinstitucije(ministarstva,savjeti,komisije)izkojihserukovodi

privredomucjelini,spoljnotrgovinskeinstitucije...Nauno-tehniku pijunau interesirajutajne vezane za razne naune pronalaske (atomska energija, reketna tehnika,vjetaki sateliti idr.)Faze obavjetajnog rada:-Planiranje se zasniva na raspoloivim podacima i potrebamainstitucije;-Prikupljanje podakata je neprekidani sloen proces, a izvori se klasificiraju narazne naine; -Obrada podataka, najsloenija faza; -Koritenje podataka je posljednja faza.Kontraobavjetajni rad: Kontraobavjetajnom djelatnoubavesekontraobavjetajneslube. Kontraobavjetajna slubasu djelatnost, organizacije i organi, koji prikupljaju,sreuju, obrauju i koriste podatke o slubama, majerama, i akcijama drugih zemalja, anaroito onih koje nisu prijateljske, koje predstavljaju stvarnog ili mogueg neprijatelja.Kontraobavjetajna slubajespecijalizovanaslubadravnogaparatazemljezaborbuprotivstranihobavjetajnihivojnoobavjetajnihslubi,diverzijaidrugihobavjetajnosubverzivnih djelatnosti.Naziva se jo i kontrapijunaom. Kontraobavjetajna djelatnostnerijetko semijeaju sa kontraobavjetajnom zatitom.Kontraobavjetajna zatitaje samojedansegmentkontraobavjetajnedjelatnosti..Kontraobavjetajnaprocjenajeproceskojimkontraobavjetajni organi i organi bezbjednosti, na osnovu poznatih podataka, izvlaeodgovarae zakljuke i procjenjuju budui razvoj dogaaja, odnosa iponaanja.Kontraobavjetajna akcijaje konkretna kombinovana primjena metoda isredstava rada kontraobavjetajnih slubi i organa bezbjednosti, radi izvrenja odreenogkontraobavjetajnog zadatka i postizanja planiranog cilja u kontraobavjetajnojaktivnosti.Obavjetajni podatakjevrsta podatkaocijenjenog iprotumaenog takodamoeda se upotrijebi kao element za donoenje odluke kojom se ostvaruju politiki ciljevi pokretaili drave.Prema sadraju i formi obavjetajni podaci se dijele na potpune i nepotpune, povremenu prikupljanja na blagovremene i zakanjele.Obavjetajni izvorje svaki izvor kojiobavjetajnim izviakim i drugim strukturama, organima, ili pojedincima neposredno dajepodatke o protivniku, odnosno o svemu to jeobjekt i predmet obavjetajne djelatnosti.HRESTOMATIJA: Sinia Tatalovi Savremene sigurnosne politikeSredinja podjela slubi sigurnosti je na:-civilne i vojne. Civilne su zaduene za zatitudemokratskihinstitucija i privrednog blagostanja drave i drutva. Vojne su odgovorne zasigurnost vojnih snaga.

Slube sigurnosti su organizirane kao: -nezavisna tijela, civilna ili vojna; -specijaliziraniogranci opih policijskih snaga.Slube sigurnosti imaju nekoliko pravnih temelja na osnovu kojih djeluju: -ustav, -zakonodavstvo, -vladine uredbe.SISTEM SIGURNOSTI SUVREMENE DRAVE:Suvremeni sistem sigurnostipredstavlja sintezu svih podsistema drutva jer osigurava uslove za opstanak i razvojdrutva,kvalitet ivota i djelovanje u smjeru poveanja otpornosti drutva i prirode od ugroavanja.Temeljni elementi sistema nacionalne sigurnosti suvremene drave: 1)sigurnosna politika;2)pravna regulativa; 3)sigurnosna struktura; 4)ljudska sigurnost; 5)privatni sektor sigurnosti;6)sigurnosno samoorganiziranje drutva. Ljudska sigurnost obuhvaa 7 podruja:-ekonomska; -ekoloka;-lina;-politika;-prehrambena; -sigurnost zajednice; -zdravstvena.LJUDSKA SIGURNOST:Definicija ljudske sigurnosti-kao stanje u kojem suljudiosloboeni od trauma koje optereuju ljudski razvoj. Ljudska sigurnost znai kao prvo,sigurnost od takvih hroninih prijetni kao to su glad, bolest i represija. A kao drugo, znaizatitu od iznenadnih i tetnih poremeaja svakodnevnice bilo u domovima, na radnimmjestima ili u zajednicama. Cilj ljudske sigurnosti da zatiti ljudski ivot na nain koji mugarantuje unapreenje ljudskih sloboda i njegovu samorealizaciju.Ljudska sigurnost: -referentni objekat je ovjek, titi integritet individue, mogue prijetnje siromatvo,bolest,nasilje...Tradicionalna sigurnost: -referentni objekat je drava, titi integritet drave,mogue prijetnje graanskirat,revolucija.Pristupi ljudskoj sigurnosti: -ui pristup-prijetnjapolitikimnasiljemljudimaodstranedraveilibilokojegdrugogorg.subjektaprikladanpredmet koncepta ljudske sigurnosti; iri pristup.CILJEVI U RADU POLICIJE:1)prevencija kriminala; 2)smanjenje straha od kriminala;3)odravanje javnog reda i mira; 4)zatita osoba iimovine; 5)provoenje zakona; 6)otkrivanjekrivinih djela; 7)kontrola saobraaja; 8)odgovaranje na potrebe zajednice; 9)rjeavanjesukoba unutar zajednie; 10)zatita prava pojedinca; 11)nediskriminacija. Vrijednosti nakojima poiva rad policije:-Autoritet policijezasniva se na zakonu i provoenju zakona;-Zajednica moe pruati pomo i informacije policiji prilikom provoenja zakona;-Odgovaranje na pozive graana osnovni je prioritet ina te pozive mora se odgovoriti to prije;-Socijalni problemi i problemi odreenih grupa stanovnitva nisu u nadlenosti policije osimako ne ugroavaju javni red i mir;-Policija je, kao ekspert u tom podruju, najkompetentija daodredi prioritete i strategije uvanja reda i mira. Vrijednosti kojima se policija rukovodi da bizadovoljila potrebe zajednice: -Policija e ukljuiti zajednicu u sve svoje aktivnosti,ukljuujui razvijanje strategija koje utiu na kvalitet ivota u njoj;-Policija smatra da testrategije moraju sauvati i unaprijediti principe demokratije;-Policija mora regulisati nainpruanja uslugatako daiskoristipotencijale lokalnezajednice;-Slubenici policije trebali biimati udjela u rjeavanju pitanja kojautiu na uinkovitost posla izadovoljstvo koje taj posaoprua.POLITIKANACIONALNESIGURNOSTI:Vanjska,odbrambena,privredna,socijalna,ekoloka, zdravstvena, energetska, obrazovna,kulturna i druge politike.6 ELEMENATA SISTEMA NACIONALNE SIGURNOSTI: Zakonsko pravna regulativa(ustav,zakoni,podzakonska akta) ; -sigurnosna struktura(sistem civilne zatite-vanjska iunutranja sigurnost);-sudjelovanje drave u meunarodnim sigurnosnim i obrambenimorganizacijama(NATO,EU,UN) ; -ljudska sigurnost (glad,bolest,represija); -privatna sigurnost(agencije za zatitu ljudi i imovine, detektivi);-sigurnosno samoorganiziranje civilnog drutvaEvropska unija isigurnost:Postavlja se pitanje da li se EU moe posmatrati kao jedinstvenasila ili kao regija. Postoje argumenti za obje ove teze. S jedne strane, EU nema jedinstvenuvanjsku politiku, zbog ega se ne moe smatrati jednom silom. S druge strane, EU je sigurnojedinstvenaekonomskasilausvijetu.Prema jednoj od klasifikacija drava, postojepredmoderne, moderne ipostmoderne drave. Uskladu sadefinicijom svake,zemlje laniceEU su sve postmoderne drave koje karakterie otvoren i tolerantant pristup prema politikoj,kulturolokoj, ekonomskoj i politikoj interakciji, i koje vjeruju da otvaranje njihovihekonomija, i u manjoj mjeri drutva i politike razliitim oblicima interakcije je dobro i zanjihov prosperitet i njihovu sigurnost.Jedno od pitanja koje je identifikovano i kaopotencijalna prijetnja stabilnosti u regiji je migracija.EUROPSKA SIGURNOSNA STRATEGIJA: Europska sigurnosna strategija navodi da jetradicionalni koencept sigurnosti bio baziran naprijetnji invazije i da kao kontrast vidljivimprijetnjamazavrijemeHladnograta,nijednaodnovihprijetnjinijeiskljucivovojna, nitijosse moze suprotstaviti iskljucivo vojnim sredstvima. Europska sigurnosna strategija kaokljune prijetnje Europiprepoznajesljedee pojave:-terorizam; -proliferacijaorujaza masovno unitenje; -regionalni konflikti; -neuspjele drave; -organizovani kriminal. Unija je na ove prijetnje odgovorila nizom preventivnih mjera:-isticanjem vanosti;-privrenostiiojaavanjem meunarodnih pravnih okvira; -veom suradnjom s partnerima (UN, NATO,SAD); -te razvojem novih i dinaminih instrumenata odgovora. Europski strateki konceptunutarnje sigurnosti zasnovan je na irenju zona sigurnosti preko vanjskih granica, potomintegraciji istonih i jugoistonih zemalja Europe u EU, te partnerskomodnosu s dravama najunim iistonim obalama Mediterana. Potrebno je izdvojiti dva dokumenta koja su odredilaput(strategijieu)atosu:Prvi STOKHOLSKI PROGRAMotvorena i sigurna europa u slubii zatitigraanaDrugiLISABONSKI UGOVOR- njime jepredvieno osnivanje :stalnog odbora za operativnusuradnju upodrujuunutarnje sigurnosti (COSI)-zadaci COSI-a su razvijanje te da pratiprovoenje strategijeunutarnje sigurnosti. Popitanjuintegriranogupravljanja granicomosnovan je: europski sustav za nadzor granica (EUROSUR).Kako bi strategija bila uspjenoprovedenaKomisijajetijekom2010.godusvojila:akcijskiplanzaprovedbueuropsesigurnosti EU. Akcijski plan donosi 41 predloenu akciju koje imaju za cilj odgovoriti nanajurnije sigurnosne izazove s kojima se Europa susree.POJMOVI: AGENTURNA MREAtri i vie agenata sa kojima operativno rukovodijedan obavjetajni centar ili obavjetajni punkt.AGITACIJAsvaki prekid stanja mirovanja.Ostvaruje se javnim govorom predavanjima raspravama i debatama. AMBASADAdiplomatska misija najvieg ranga.AMNESTIJA-akt kojim se neodreenom broju lica dajeoslodoenje od gonjenja potpuno ili djelimino osloboenje od izvrenjakazne , zamjenjujeizreena kazna blaom , odreuje brisanje ili se ukidaju pravne posljedice osude.ANARHIZAM-drutveni i politiki pokret koji zastupa nunost ruenja drave kako bi sebezsvakogredanadzoraprisileivlastiuspostavilaindividualnaigrupnasloboda.ANEKSIJAnasilno pripajanje dijela ili cijelog podruja koje se nalazi pod suverenitetomneke drave od strane druge drave. ANTAGONIZAMstanje izmeu dvajusuprotstavljenih sila koje obino vodipromjeni postojeih odnosa. APARTHEJD-doktrinaii politika rasne superiornosti bijele u odnosu na crnu i druge rase. APATRIDIlica kojanemaju dravljanstvo nijedne postojee drave ( lica bez dravljansta, apolidi, hajmatlozi).ARBITRARNOSTu meunarodnom pravu izraz se koristi kao oznaka za proizvoljnougroavanje temeljnih prava i sloboda pojedinca od strane drave i njenih institucija odnosnotijela. ARBITRAAnain mirnog rjeavanja sporova koji se oslanja na treu stranu tj, naodluku neovisnih posrednika arbitara.ASIMILACIJAproces tokom kojeg jedna drutvena

pojava u kontaktu s drugom pojavom takve vrste gubi svoje osobenosti i samosvojnost nestajeu drugoj pojavi utapa se u njoj.AUTOKRATIJAsamovlae apsolutizam neogranienavlast koju vlastodrac samovoljno provodi ne obazirui se na zakone predstavnika tijela iostala dravna tijela koji postoje samo kako bi bespogovorno provodili volju vladara.AUTONOMIJA-u politickom smislu oznaava pravo stanovnika na nekom podruju ,odnosno nacionalne, etnike zajednice, socijalneili (sub)kulturne grupe da samostalnorjeavaju stvari unutarnje uprave te organizacije ivota i djelovanja odnosno da donosi odlukei zakone po kojima samosvojno djeluje u politikom privrednom drutvenom i kulturnomivotu.AZILu meunarodnom pravu zatita koju neka drava garantira stranoj osobi.BANDAgrupa maloljetnih prijestupnika odnosno delikvenata ija se kultura razlikuje ili jeu sukobu sa opom kulturom drutva, kriminalna skupina odraslih prijestupnika.BILATERALNOSTu meunarodnom pravu znai ugovor sklopljen izmeu dvije dravena osnovu njihovog slobodnog pristanka koji ih uzajamno obavezuje za razliku odmultilateralizma koji podrazumjeva odnose i dogovore izmeu veeg broja drava.BIOLOKO ORUJEosnovnu komponentu biolokog oruja predstavljaju bilokiagensivisoke razornosi , namjenjeni za unitavanje ili onesposobljavanje ljudi ivotinja i biljakaizazivanjem raznih oboljenja.BIROKRACIJAtermin potjee od francuske rijei BIRO kancelarija , i grke KRATOS vlast ili vladavina : dakle vlast biroa aparata i ljudi unjima.Birokracija oznaava jednu silu ili vlast u drustvu.CENTRALNE OBAVJETAJNESLUBEsamostalne obavjetajne organizacije organizirane kao razne agencije ili upravenegdje civilne negdje vojne . Svrha im jeda obavjetajno obrauju druge zemlje i dasprovodeostale tajne operacije i akcije na najviem nivou.CENZURAsvako autoritarnoograniavanje ili zabrana svakog javog izraavanja zato to se ono smatra opasnim po vlastdrutveni li moralni poredak.CESIJAustupanje podruja jedne drave drugoj tako da onomijenja suverenitet.CIONIZAMidovski nacionalistiki pokret nastao u 19 vijeku kaoodgovor na porast antisemitizma u Evropi osobito u Rusiji.CRNO TRZITE-trgovinailegalno uvezenom robom za iroku potronju.DECENTRALIZACIJA-prenoenje ovlasti iupravljakih funkcija s viih nivoana nie, kao diosloenog procesa demokratizacije drutva.DEMILITARIZACIJA-potpunailidjelominazabranjadranjailiorganiziranjavojske,ukljuujui demobilizaciju,predaju oruja i naputanje vojnih objekata, to sepod nadzorommeunarodne zajednice i u skladu s odlukom Vijea sigurnosti UN provodi na ratom ilidrugim oruanim sukobom zahvaenom podruju, najee nakon potpisivanja sporazuma oprekidusukoba.DEMILITARIZIRANA ZONA-dijelovi dravnog podruja na kojem jedravi, kojoj pripada podruje, zabranjeno meunarodnim ugovorom na odreeno ili neodreeno vrijeme podizanje vojnih objekata i stacioniranje vojnih jedinica.EKOLOKIRAT-unitavanjei zagaivanje prirode iivotne sredineljudis ciljemstvaranjatonepovoljnijih uvjeta za ivot stanovnitva na odreenom podruju.EKSPANZIONIZAM-politika irenja dravnog,ali i etnikog nacionalnog teritorija,odnosno irenje sfere politikog,kulturnog ili ekonomskog utjecaja jedne zemlje na druge zemlje ili neka njihova podruja.EKSTREMIZAM-pojamkojioznaavazastupanjekrajnjihiiskljuivihdrutvenihipolitikihmiljenja,stavova,idejaiideologija.ELITA-jevladajua, povlatenailiunekimelementima nadmona drutvena grupa koja ima utjecaj kontrolu ili vlast nad nekimpodrujima drutvenog ivota, u cijelom drutvu ili dravi.EMBARGO-u uem smislu znaizabranu isplovljavanja brodova, polijetanja aviona ili izvoza odreene robe iz zemlje,odnosno njihovu zapljenu.ETATIZAM-trend ili praksa jaanja drave i njeno reguliranje,voenje i nadziranje drutvenih i ekonomskih tokova i odnosa.ETNIKO IENJE-protjerivanjestanovnitasciljemizmjeneetnikestrukturenekogpodruja.ETNOCID-relativno skoranji (etnoloki) pojam nastao u zapadnoj etnologijii antropologiji. To jeprocesakulturacije izazvan spolja, nametnut potinjenim narodima i etnikimgupama.FUNDAMENTALIZAM:Uopteno oznaava konzervativni vjerski svjetonazor i nanjemu temeljne militantne vjerske pokrete koji suprotstavljajui se liberalnim vjerskim idrutvenim reformama kao i uticaju suparnikih religijskih i svjetovnih ideja pozivaju napovratakdrevnimvjerskimvrijednotamaidogmamainanjimapokuavajuutemeljitiitavdrutveni i politiki ivot.GENOCID:Uskraivanje prava na opstanak cijelim ljudskimgrupama, kao to je ubistvo, uskraivanje prava na ivot pojedinim ljudskim biima.Konvencija o sprjeavanju i kanajvanju zloina genocida je usvojena 9.12. 1948.GERILA :Predstavlja poseban vid oruane borbe protiv obino brojno ili tehniki nadmonijegneprijatelja.GRAANIN:oznaka je osobe s politikopravnim statusom dravljanina, to sesvodi na politiko pravo ravnopravnog sudjelovanja u upravljanju dravom, a u modernimpredstavnikim demokratijama koristi se pasivno, i to glasanjem na izborima za tijela vlasti teaktivno, pravom na isticanje vlastite kandidature na izborima za tijela vlasti.GRAANSKANEPOSLUNOST:Oblik nenasilnog djelovanja graana u ciljupromjenevlasti,politike,zakona i sl.GRAANSKI RAT: Unutranji rat u jednoj istoj dravi izmeu dva jasnoobiljeena i organizovana protivnika neprijatelja.HEGEMONIJA:Politiki ili drutveniodnos nadreenosti neke drutvene grupe, politike organizacije iliustanove, nacije ili draveu odnosu na ostale, to moe biti pravno ili fiziki uspostavljeno, u situaciji u kojoj seproklamujeformalnajednakostiravnopravnostsvih.HUNTA:najvii organ vlasti poslijedravnog udara ili pua. S obzirom na sistem, hunte mogu da budu civilne, vojne ili mjeovite, sastavljene od civila i vojnih linosti. Najee su sastavljene od viihoficira.IMIGRACIJA:Useljavanje veeg broja stranaca u neku dravu. Prema uzrocima,razlikujemo politiku, ekonomsku i imigraciju koju pokree vie uzronih faktora, ukljuujuidrutvenu nestabilnost izazvanu ratom, prirodnim katastrofama i drugim vanrednimprilikama.IMUNITET:pravo, odnosno povlastica pojedinaca da budu izuzeti od primjenepojedinihpravnihpropisakojisenadrugalicaredovnoprimjenjuju.INDOKTRINACIJA:organizovano vie ili manje intenzivno nastojanje da pojedinac ili ira populacija internaliziraobrazac miljenja i ideoloke standarde neke formalne organizacije, najee politike ilivjerske.INKRIMINACIJA:Optuiti za krivino djelo ili za neku krivicu.IREDENTIZAM:Shvatanje da drava koji ima nacionalnu u drugoj dravi ima pravo da je pripoji sebi, makar isilom.ISPIRANJE MOZGA:Monstruozna tehnika prisilnog preodgajanja zatvorenika,najee protivnika i liberalno orijentisanih intelektualaca, koja je karakteristina zatotalitarne reime. Naziva se jo i terorom ideja, politikim zaglupljvanjem i idejnimzavoenjem.INTEGRITET:Izraz koji se odnosi na fiziku i moralnu sferu ljudske linosti.Oznaava postojanje i nunost ouvanja fizike i moralne cjelokupnosti i nepovredivostiovjeka kao ljudskog bia.INTEREGNUM (meuvlae): stanje u kome se prelazi s jednedravne vlasti na drugu i u kome je vlast nestabilna ili skoro potpuno nepostojea, tako dadolazi vie manje do anarhije sa svim tetnim posljedicama.INVAZIJA:U vojnom pogleduprodor,najezdailiupadoruanihsnagautuuteritoriju,popraviluneprijatlejsku,rjeeneutralnu da bi se izvrio neki konkretni vojni zadatak ili da bi se ta teritorijazauzela, stavilapod kontrolu oruanihsnaga koje vre invaziju i uspostavila okupacija.IZBORI:Skup naela,mjera i politikih procesa kojima se u skladu sa propisima, obezbjeuje i ostvarujeorganizovano uestvovanje graana, odnosno biraa u izboru politikihpredstavnika.IZOLACIONIZAM:Dravna politika koja zagovara autarhinost ilisamodovoljnost u svim vitalnim sektorima ivota, koja je iskljuivo okupirana svojimunutranjim problemima i koja zanemaruje pa i prekida odnose sa drugim dravama imeunarodnom zajednicom u cjelini.IZRUENJE:Predaja optuene ili osuene osobe odstrane nadlenih dravnih slubi, drugoj dravi na ijem podruju je ta osoba poinilakazneno djelo za koje je pravosnano osuena i za koje multilateralni i bliateralni ugovoripredviajumjeruizruenja.JAVKA(mrtva javka):Dogovoreno tajno, skrovito mjesto nakojem agent ili pijun ostavlja izvjetaje i uzima zadatke za dalji rad. Izvjetaji ili zadaci kojise ostavljaju, odnosno uzimaju na ovakvim mjestima, po pravilu su ifrovani, kako u sluajuotkrivanja ne bi dolo do provale agenturne mree i presijecanje obavjetajnog rada.JAVNABEZBJEDNOST:termin kojim se oznaava bezbjednost drutvene zajednice i njenih

lanova od naruavanja oblika i kontinuiteta dravnog i drutvenogureenja, ustavnih pravaisloboda, obaveza na ponaanje po pravnim propisima i normalnog toka ivota. Sinonimioovoga pojma jo su i opta bezbjednost, i javna i opta sigurnost. Javna bezbjednostobuhvata bezbjednost drave, bezbjednost drutvenih institucija i graana od pojedinihopasnih djela, kao i bezbjednost javnog poretka.JAVNI RED I MIR:Javni red i mir jeuobiajeni naziv za odreeni sistem ponaanja i drutvene discipline u javnom saobraaju iodnosima zasnovan na normiranim standardima i vrijednostima postupanja i phoenja, kojimase titi normalan ivot, rad, mir i slina prava i slobode graana, a preko toga normalno iusklaeno razvijanje javnog ivota i saobraaja meu ljudima.JURISDIKCIJA:Djelokrug ukome drava vri svoju vlast, odnosno pojedini dravni organi, najee sudovi, vre svojaovlatenja i nadlenost. Isto tako, ovaj termin se upotrebljava da bi se njime oznailanadlenost odreene vrste sudova.KAPITULACIJA:Sporazum zakljuen izmeukomandanta zaraenih strana o uslovima predaje vojne jedinice, poloaja, branjenog mjesta,broda,zrakoplovailidijelavojnineprostorije.Razlikujeseoddefactopredajekojapredstavljajednostranonaputanjeborbeodstranepojedincailijedneiliviejedinicabezzakljuivanja bilo kakvog sporazuma.Posebanoblikkapitualcijejetzv.Bezuslovnakapitulacija. Po njoj se komandant koji nudi kapitulaciju obavezuje da prestane sa davanjemotpora i unaprijed izjavljuje da prima uslove koje bude postavio pobjednik.KOALICIONIRAT:Oruani sukob u kojem na jednoj ili obje strane uestvuje uestvuje zajedniki viedrava, sa svojim oruanim snagama i drugim potencijalima.KOLABORACIONIZAM URATU:Dobrovoljna saradnja s okupatorom jedne zemljedrave. Ratna kolaboracija moepoetiiprijeokupacije zemlje tj. u toku pripreme i borbe za okupaciju. Saradnja sokupatorom moe imati vie oblika.KOLEKTIVNA BEZBJEDNOST:Sistem kolektivnih prinudnih mjera organizovane grupedrava u sluaju prijetnje miru, povreda mira i u sluaju agresije. Kolektivna bezbjednost jenajzrelija koncepcija meunarodne bezbjednosti i suprotna je koncepciji blokovske politike spozicija sile. Drave obuhvaene u odreeni ssistemkolektivne bezbjednosti obavezuju se dae svoje sporove rjeavati mirno, a zajednikom akcijom sprijeiti upotrebu sile protiv nekeod njih. Kolektivna bezbjednost zasniva se na reciprocitetu. Svaka drava je zatiena, ali isama prua zatitu drugima.KONSPIRACIJA(UROTA):Urota, zavjera, tajnoprotivzakonitoplaniranjeidjelovanjenajeeusmjerenoprotivdravnevlasti,poputorganizovanja atentata, teroristikih aktivnosti, ali i pobune i otpora protiv diktature iliokupatorske strane sile.KONTRAREVOLUCIJA:Suprotnost revoluciji, zbacivanje vladajue revolucionarne klase s vlasti i dolazak na vlast bive vladajue klase.KORUPCIJA:Pokvarenost, potkupljivost, podmitljivost, podmiivanje uticajnih ljudi naodgovornim poloajima.KRIPTOLOGIJA:Nauka koja sebavi izuavanjem idefinisanjemmetoda za zatitu svih oblika informacija i otkrivanje informacija iz ifriranih poruka, bezprethodnogpoznavanjapostupkakojimasuoneifrovane.KRIPTOZATITA:specifinadjelatnost vojnih, dravnih, diplomatskih, bezbjednosnih, privrednih i drugih organa iorganizacija, ija je osnovna funkcija obezbjeenje zatite tajnosti sadraja poruke priprenoenjukanalimaveze.LEGALITET:Legalnost, zakonitost, odnosno djelovanje uskladu sa zakonom. Prema naelu legaliteta svi sepostupci vlasti moraju zasnivati na zakonu iu okviru ogranienja to ga postavlja zakon pa se i sve obaveze i dunosti graana moguutvrditi iskljuivo zakonom.LEGITIMITET:za razliku od naela legaliteta, u kojem seteite stavlja na potivanje zakona, naelo legitimiteta oznaava pravovaljanost politikevlasti ili poretka, odnosno priznanje, opravdanje ili prihvatanje odreene vlasti kao valjane izakonski neupitne. Legitimitet politikog poretka zasniva se na konsenzusu graana kojipolitiku vlastprihvataju ne iznavike, straha ilivlastitog interesa, ve natemelju uvjerenja unjezinu pravovaljanost i opravdanost.MANIPULACIJA:vjeto varanje, spletkarenje, priemu se ideje, ljudi ili dogaaji instrumentalizuju, koriste kao sredstvo za odreene ciljeve isvrhe.MEUNARODNI KRIVINI SUD:Ideja o osnivanju Meunarodnog krivinogsuda, o kojoj se u meunarodnim pravnim krugovima diskutuje jo od Nirnberkog suda,konano je materijalizovana u aprilu 2002. Godine, u New Yorku, kada je sveanomsjednicom obiljeeno osnivanje Suda u Rimu.MEUNARODNI SUD PRAVDE:Glavnisudski organ UN, sa sjeditem u Hagu.MEUNARODNO PRAVO: predstavlja skuppravnihpravilakojaureujuodnoseizmeudrava,meunarodnihorganizacijakaoiivotmeunarodne zajednice u cjelini.NEUTRALNOSTnepristrasnost, svjesno nepriklanjanjepojedinca,grupeilidraveinteresima,stavovimailipoliticisukobljenihstrana.OBAVJETAJNA KOMBINACIJA:Planska aktivnost kojom obavjetajacstvaraizvorpodatakaustrukturineprijateljailipotencijalnogagresora.OBAVJETAJNAOPERATIVNA TEHNIKA:Tehnika sredstva koja se koriste u obavjetajnoj djelatnosti,naroito u prikupljanju podataka iodravanje veze.OBAVJETAJNI PUNKT: obavjetajniorgan koji dri odgovarajui broj obavjetajnoopreativnih veza i preko njih prikupljaobavjetajne podatke o protivniku.OBAVJETAJNI RAT:jae sukobljavanje odabjetajnihi kontraobavjetajnih slubi drava ili vojno politikih blokova izmeu kojih se zaotravajupolitikiodnosi.OPERATIVNA AKCIJA: planska, kombinovana i skladna upotreba ikoritenje operativno taktikih metoda, mjera i radnji, sredstava i snaga, uz pribavljenu saglasnost rukovodioca organizacione jedinice ili dozvolu starjeine organakontraobavjetajne, obavjetajne ili slube bezbjednosti, radi izvrenja sloenog operativnogzadatka kojim se ostvaruju program i ciljevi odreene slube.OPOZICIJA:Usvakodnevnom govoru opozicija znai protivnost, osporavanje, protivljenje pobijanje,suprotnost. Odatle pojam opozicije ili oprobe dobija svoje, koriteno znaenje u politici,pogotovokadaseuspostavomdemokratijepolitikaopozicijalegalizuje.PAKT:Ugovorzakljuen izmeu dvije ili vie drava u podruju trgovine, mira, sigurnosti, vojnogsaveznitva, ograniavanja nuklearnog naoruavanja i dr.PARTIKULARIZAM:Termin upolitikom ivotukojim seizraava svojstvonekog djelovanaj ilistava, ukome preovlaujuposebni i pojedinani, u svakom sluaju parcijalni nad ostalim interesima, tenja za to veomsamostalnou i podvojenou pojedinih dijelova u drutvu.PLEBISCIT(referendum):Svenarodno glasanje, izravno odluivanje naroda.PODMIIVANJE:Navoenjenanezakonite radnje funkcionera, zastupnika, privatnih lica, davanjem neke materijalne koristi.POLICIJA:Sluba i organizacija u okviru dravnog aparata, zaduena za staranje o javnomredu i poretku.POLITIKA OBAVJETAJNA SLUBA:Organizovana aktivnost iliorganizacijaustanova koja, po zahtjevu i intencijama vodeih politikih struktura pokreta ilidrave, svojim metodama i sredstvima prikuplja, ocjenjuje, tumai i prezentuje tajne i drugepolitikepodatkeoprotivnikuiangaujesenasprovoenjudrugihaktivnostikojimaseostvaruju odreeni politiki ciljevi.POLITIKA POLICIJA: Specijalizovana ustanova iliposlovikojeobavljajuodreeniorganiudravnomupravnomaparatuiliorganizacijaupokretukojaotkrivanamjereionemoguavanosioceugroavajuedjelatnostipolitikogprotivnikavladajueklase,obavjetavanadleneipolitikeorganeivriobezbjeenjeodreenih linosti iz dravnih i politikih struktura.POLITIZACIJA: Davanje politikogznaenja i obiljeja nekoj temi ili fenomenu koji izvorno ne spada u politiku, npr. Podjelasudionika o sportskim drutvima prema stranakoj pripadnosti, a ne prema drutvenim istrunim razlozima.POSLOVNA TAJNA:Podaci proglaeni zakonom drave, drugimpropisom, optim aktom ili odlukom nadlenog organa, i podaci koji kao takvi, nisu odreeni,ali ije bi odavanje, zbog njihove vanosti, moglo oigledno izazvati tee tetne posljedice zaprivredu.POTANSKO SANDUE: Unaprijed dogogovreno mjesto u otvorenom ilizatvorenom prostoru, izmeu obavjetajaca i izvora podataka koje slui za meusobnokomuniciranjeostavljanje poruka.PRAVNA DRAVA: Demokratski ureenaparlamentarna drava u kojoj se vlast bira na slobodnim viestranakim izborima. To znai dajeureena naosnovama trodiobe uzajamnonezavisnih oblikavlasti:zakonodavne,izvrneisudske, u kojoj su svi ljudi jednaki pred zakonom, u kojoj su ne samo ustavopravno nego i faktiki, od strane institucija sistema, zatiena ljudska, graanska , manjinska i druga prava.PREVRAT: Nagla, skokovita drutvena promjena izraena u vidu revolucija,kontrarevolucija, dravnih udara, pueva, pobuna i ustanaka.PRISLUKIVANJE: 1)Prikupljanje podataka tajnim sluanjem sadraja koji se prenose sredstvima veze. Mogue jeprislukivanjeianogibeianogsistemaveza.PROCJENA BEZBJEDONOSNESITUACIJE:Analiza odreenih injenica, kojipojedinanoiskupno,utiunastepenbezbjednostiudatojsredini,kolektivuilidrutvu,kaoiraspoloenjegraanainjihovaorganizovanost i spremnost da se suprotstave ugroavajuim djelatnostima.PROCJENAOPERATIVNE SITUACIJE: Analiza injenica i podataka o neprijatelju i oblicimaispoljavanja njegove djelatnosti kojima raspolae sluba bezbjednosti, kao i o rasporedusopstvenih snaga i sredstava i njihovim saznajnim mogunostima.PROFESIONALNATAJNA: Podaci koja su lica odreenih zanimanja saznala utoku vrenja svog poziva(advokat, zdravstveni radnik, vjerski ispovjednik) predstavljaju profesionalnu tajnu i zakonomsu zatieni.PSEUDODIPLOMATIJA: Aktivnost nedravnih ustanova u inostranstvu iji jezadatak da razvijaju ekonomske, privredne, kulturne i druge odnose.PSIHOLOKI RAT:Skup organizovanih mjera i postupaka koje jedna ili vie drava preduzimaju premastanovnitvu druge drave kako bi uticalena svijest, miljenje, postupke, shvatanje i osjeanjeljudi u miru ili ratu i time doprinijele,odnosno olakale realiziranju svojih politikih, vojnih, idrugih ciljeva.RADIKALIZAM:Korjenitost, beskompromisnost, temeljitost i dosljednost uzastupanju nekog miljenja, djelovanja, teorije ili ideologoije, odnosno usmjerenost natemeljitu provedbu odreene politike pozicije, do krajnjih granica.RASIZAM: Nazor iponaanje koje se oslanja na tezu da se ljudski rod dijeli na grupe koje se meusobno genetskirazlikuju po inteligenciji, kreativnosti, izdrljivosti itd zbog ega ne mogu imati ista prava ukoritenju drutvenih resursa i bogatstava.RASNADISKRIMINACIJA: Sistem represivnihmjera i postupaka kojima se sprjeava mijeanje pripadnika razliitih rasa.RATNADOKTRINA: Skup teoretskih stavova i praktinih mjera i rjeenja odreene drave, drutvaili politikog pokreta o pripremanju i voenju rata.RATNIZAROBLJENICI:lica koja supalapodvlastneprijateljaapripadajujednojodlsedeihkategorija:1)pripadnicioruanihsnaga i pomonih odreda; 2) pripadnici milicijai dobrovoljnih jedinica 3)pripadnici redovnihoruanih snaga 4) lica koja prate oruane snage 5) llanovi posada 6) stanovnitvoneokupirane teritorije.RATNI ZLOINI:Kazneno djelo kojim se kre odredbemeunarodnog prava u oruanom sukobu ili ratu.RAT TOTALNI:Izraz koji se pojavio u19. Vijeku za rat koji ugroava egzistenciju jednog naroda i u kojem su mobilizovana svaraspoloiva ljudska i materijalna sredstva. U dananje vrijeme bi znaio globalno unitenjezbog snage nuklearnog oruja.REPRESIJA:Oznaava pritisak na individualno ponaanje upsihologijskomipsihoanalitikomsmislu,odnosnougnjetavanje,tlaenjejednegrupeoddruge.SATELITSKA DRAVA:Ustavnopravno nezavisna drava koja je stvarno zavisnaod druge drave.SECESIONIZAM:Otcjepljenje dijela teritorija od drave s ciljemosnivanja samostalne drave ili pripojenja drugoj, susjednoj dravi.SEGREGACIJA:Razdvajanje ljudi prema kriterijima koji su u suprotnosti s naelima ljduskih prava i slobodaod kojih je razdvajanje prema rasnoj, etnikoj i nacionalnoj pripadnosti.SEPARATIZAM:Drutveni pokret za odvajanjem jedne grupe od ire zajednice, bilo u svrhu prikljuenjadrugoj zajednici ili potpunog osamostaljenja.SPECIJALNI RAT: Skup organizovanih ikoordinisanih politikih, diplomatskih,ekonomskih obavjetajno-subverzivnih, teroristikih aesto i vojnih akcija, mjera i postupaka koje jedna ili vie drava preduzimaju protiv drugezemlje, nacionalno oslobodilakog pokreta radinametanja hegemonije, mijeanja u postojeeodnose...SPOLJNA POLITIKA:Djelovanje drave na meunarodnom polju, u njenimodnosima s drugim dravama, odnosno meunarodnim organizacijama.SUBVERZIJA:podrazumijeva se otvorenaili tajna,direktna ili indirektna aktivnost organizovana sastrane, au smjerena protiv postojeeg reima,pravnog, politikog i drutvenog ureenja jedne draveili unutranjeg ustrojstva i rada jedne organizacije.SUBVERZIVNA DEJSTVA:Smiljena,planskaiorganizovana aktivnostdrave, pokreta ili grupe u miru i u ratu, koja se sprovoditajno ili prikriveno, direktno ili indirektno, radi ugroavanja date drave ili pokreta i njihovogruenja ili unitenja.SUBVERZIVNA DJELATNOST:Obavjetajne slube u svome radudjeluju subverzivno prema drugim zemljama.OVINIZAM:Vodi porijeklo od francuskogvojnika ovena, poklonika zavojejvake politike Napoleona. Oznaava ekstremanreakcionarni oblik nacionalizma koji karakterie nacionalna iskljuenosti, shvatanje osuperiornosto svoje nad drugimnacijama, propovijedanje nacionalne izolovanost, mrnje ineprijateljstva prema drugim dravama i narodima.TAJNO PRAENJE:Operativno-taktika mjera koju preduzimaju organi gonjenja izvrilaca krivinih djela. Ova mjera sastojise iz radnje stalnog fizikog slijeenja lica koje se prati, opaanja i evidentiranja svakeinjenice i okolnosti iz aktivnosti i ponaanja praenog i poduzimanja drugih operativnihradnji koje su naloene zahtjevom i poduzimanjem drugih operativnih radnji koje sunaloenezahtjevom za tajno praenje.TEHNIKA VELIKE LAI:Nazivzaviepolitiko-propagandnih postupaka i metoda kojima se neka znaajna la javnosti predstavlja kao istina inaknadno nadopunjuje novim neistinama, koje zajedno funkcioniu kao sistem podrkevelikoj lai.TRANZICIJA: Prelaz iz jednog stanja u drugi. U uem smislu rijei, tranzicijaoznaava proces transformacije netrinih u trina gospodarstva koji je nastupio kao posljedica sloba komunizma. U irem smislu, tranzicija oznaava prijelaz iz nedemokratskog,totalitarnog komunistikog drutva u dravnom i paradravnom vlasnitvu, u graanskodrutvo robno trine privrede s viestranakim politikim sistemom liberalne demokratije.VOJNA HUNTA:Grupa oficira koja je nasilnim sredstvima , protiv volje naroda, osvojilavlast i zavela diktaturu.ZLOIN PROTIV OVJENOSTI: Kazneno djelo koje premaodredbama meunarodnog prava ukljuuje masovna pogubljenja, masakre, pretvaranje civilairatnih zarobljenika u roblje, deportaciju i druge neovjene postupke i kazne protiv civilnogstanovnitva, bolesnih i nemonih, ili progone politike rasne ili vjerske naravni kada su todjela ili progoni povezani s bilo kojim zloinom protiv mira ili bilo kojim ratnim zloinom.ZLOIN PROTIV MIRA:Djela koja prema meunarodnom pravu pripadaju kategorijiizrazito tekih kaznenih djela, a obuhvataju: a) planiranje, pripremu, iniciranje ili podsticanjena agresivan rat, odnosno ratkojim se kremeunarodni sporazumi ili meunarodne garancijeb) sudjelovanje u planiranju, pripremi ili podsticanju takvograta.