8/13/2019 Ustavno Ustrojstvo i Teritorijalna Organizacija Kantona Sarajevo

1/2

USTAVNO USTROJSTVO I TERITORIJALNA ORGANIZACIJA KANTONA SARAJEVO

Na osnovu Ustava Feeracije Bosne i Hercegovine ("Slubene novine Feeracije BiH", broj 1/94), Skuptina

Kantona Sarajevo je na sjenici oranoj ana 11. marta 1996. goine onijelaUSTAV KANTONA SARAJEVO, kojim

je ureena organizacija i status Kantona Sarajevo, njegove nalenosti i struktura vlasti.

Poruje graa Sarajeva, koje je razgranienjem izmeu entiteta u Bosni i Hercegovini izvrenim Mirovnim

sporazumom za Bosnu i Hercegovinu potpisanim u Parizu 14.decembra 1995. godine pripalo Federaciji Bosni i

Hercegovini, organizirano je kao kanton u sklau sa Ustavom Feeracije BiH i Ustavom Kantona Sarajevo. Slubennaziv ovog kantona je Kanton Sarajevo, a njegovo sjeite je u Sarajevu.

Teritorij Kantona obuhvata poruja opdina Centar Sarajevo, Haidi, Ilia, Ilija, Novi Gra Sarajevo, Novo

Sarajevo, Stari Gra Sarajevo, Trnovo i Vogoda, kako je to utvreno Mirovnim sporazumom. U Kantonu Sarajevo

opdine Centar, Novi Gra, Novo Sarajevo i Stari Gra ine Gra Sarajevo, kao jeinicu lokalne samouprave. Gra

Sarajevo je formiran Amanmanom II na Ustav Kantona Sarajevo. Nalenost i unutranja organizacija Graa

ureuju se Statutom Graa. Gra ima Grasko vijede sa 28 vijednika.

Kanton ima grb, zastavu i peat, kao i ruga obiljeja koji proizilaze iz oluke Skuptine KS. Slubena obiljejaKantona upotrebljavaju se samostalno ili zajeno sa slubenim obiljejima Bosne i Hercegovine i Feeracije BiH,

kako je to oreeno njihovim propisima i propisima Kantona.

Kanton Sarajevo ima zakonoavnu, izvrnu i susku vlast. Zakonoavnu vlast u Kantonu vri Skuptina Kantona.

Skuptina je jenoomo prestavniko tijelo sastavljeno o 35 poslanika. Poslanici se biraju tajnim glasanjem na

neposrenim izborima na cijelom poruju Kantona. Manat poslanika u Skuptini je etiri goine. Izvrnu vlast u

Kantonu Sarajevo vri Vlaa KS. Vlau Kantona Sarajevo ine premijer i 12 ministara. Presjeavajudi Skuptine u

konsultaciji sa zamjenicima predsjeavajudeg imenuje kaniata za mjesto premijera Kantona. Kaniat za mjest

premijera Kantona prelae ministre. Vlau potvruje Skuptina vedinom glasova. Susku vlast u Kantonu Sarajev

vri kantonalni su. Kantonalni su ima albenu nalenost u onosu na opdinski su u Kantonu i prvostepenu

nalenost u stvarima koje ne spaaju u nalenost opdinskog sua, te ruge nalenosti utvrene zakonom.

Suije kantonalnog sua, ukljuujudi i presjenika sua, bira, imenuje, provoi isciplinski postupak protiv njih,

smjenjuje Visoko susko i tuilako vijede, u sklau sa ustavom i zakonom.

Sarajevo je glavni gra Bosne i Hercegovine i Feeracije BiH, kako je to oreeno njihovim ustavima. Organi vlast

u Kantonu su uni obezbijeiti punu zatitu interesa Bosne i Hercegovine i Feeracije BiH na poruju Kantona

Sarajevo.

Kanton ima nalenosti utvrene Ustavom Feeracije BiH i Ustavom Kantona Sarajevo. Kanton ima sve naleno

koje nisu izriito povjerene feeralnoj vlasti, kako je to utvreno Ustavom Feeracije BiH.

Iskljuive nalenosti Kantona Sarajevo su:

a) uspostavljanje i nadziranje policijskih snaga;

b) utvrivanje obrazovne politike, ukljuujudi onoenje propisa o obrazovanju i osiguranje obrazovanja;

c) utvrivanje i provoenje kulturne politike;

) utvrivanje stambene politike, ukljuujudi i onoenje propisa koji se tiu ureivanja i izgranje stambenih

objekata;

e) utvrivanje politike koja se tie reguliranja i osiguravanja javnih slubi;

f) onoenje propisa o koritenju lokalnog zemljita,ukljuujudi i zoniranje;

g) onoenje propisa o unapreivanju lokalnog poslovanja i obrotvornih aktivnosti;

8/13/2019 Ustavno Ustrojstvo i Teritorijalna Organizacija Kantona Sarajevo

2/2

h) onoenje propisa o lokalnim postrojenjima za proizvonju energije i osiguranje njihove ostupnosti;

i) utvrivanje politike u vezi sa osiguranjem raija i televizije, ukljuujudi onoenje propisa o osiguranju njihovog

rada i izgradnji;

j) provoenje socijalne politike i uspostava slubi socijalne zatite;

k) stvaranje i primjena politike turizma i razvoja turistikih resursa;

l) stvaranje pretpostavki za optimalni razvoj privrede koja odgovara urbanoj sredini;

m) finansiranje jelatnosti kantonalnih vlasti ili kantonalnih agencija oporezivanjem, zauivanjem ili rugim

sredstvima.

Zajenike nalenosti sa Feeracijom BiH

Kanton zajedno sa Feeracijom BiH, samostalno ili u koorinaciji sa feeralnim vlastima vri slijeede nalenosti

a) jamenje i provoenje ljuskih prava;

b) zdravstvo;

c) politika zatite ovjekove okoline;

d) komunikacijska i transportna infrastruktura u skladu sa Ustavom Federacije BiH;

e) socijalna politika;

f) provoenje zakona i rugih propisa o ravljanstvu i putnim ispravama ravljana BiH sa terotrije Feeracije Bi

i o boravku i kretanju stranaca;g) turizam;

h) koritenje prironih bogatstava.

Kanton Sarajevo je smjeten u planinskom masivu Dinaria, na kontaktu viju velikih prirono-geografskih cjelina

Pounavlja i Jaranskog mora. Zauzima povrinu o 1.268,5 km to ini 2,5% teritorija Bosne i Hercegovine.

Kanton Sarajevo se nalazi izmeu 4335' i 447' sjeverne geografske irine, te izmeu 180' i 1838' istone

geografske uine. Rastojanje izmeu najsjevernije take Kantona i najjunije iznosi 62 km, a izmeu zapane i

istone take uina je 52,5 km. Ukupna uina granice Kantona Sarajevo je 303,5 km.

Sa geomorfolokog aspekta Kanton Sarajevo prestavlja izrazito planinsku oblast, gje se 78% prostora nalazi u

rejonu iznad 700 m nadmorske visine, brdskom rejonu od 550 m do 700 m pripada 13%, dok nizijskom rejonu

pripada svega 9% teritorije. Prostor Kantona Sarajevo karakteriu va klimatska tipa: o 600 m namorske visine

zastupljena je kontinentalna klima, dok je na prostoru iznad pomenute nadmorske visine zastupljen kontinentaln

planinski i alpski tip klime.

Poruje Kantona Sarajevo je poznato po nekim prironim mineralnim sirovinama i njihovom iskoritavanju jo iz

prerimskih vremena. Najvie su se koristili prironi graevinski materijali: ljunak, pijesak, glina, olomit, krenj

i kvarcni pjeari, a manjim ijelom mangan, iva, te pitke i mineralne voe za pide i termomineralne voe u

banjske svrhe. Ipak, anas su najvaniji i najvrijeniji prironi resurs Kantona Sarajevo voe za pide Sarajevskog

polja. Drugi po vrijenosti su termomineralne voe Ilie i Blauja, te termalne voe Butmira.

Procijenjuje se kako na poruju Kantona Sarajevo ivi oko 400.000 stanovnika.

http://www.ks.gov.ba/ustrojstvo/organizacija

http://www.ks.gov.ba/ustrojstvo/organizacijahttp://www.ks.gov.ba/ustrojstvo/organizacijahttp://www.ks.gov.ba/ustrojstvo/organizacija