uzgoj dagnji i ostriga

UZGAJANJE OSTRIGA I DAGNJI

• JOŠ JE PRAČOVJEK KORISTIO ŠKOLJKE ZA ISHRANU.

• UZ NASELJA PRAČOVJEKA NAĐENE SU LJUŠTURE OSTRIGA.

OSTRIGA

http://www.marlin.ac.uk/php/image_viewer.php?images=ostedu&topic=Species

DAGNJA

ZNAČAJ ŠKOLJAKA

• ŠKOLJKE SE KORISTE ZA ISHRANU, DOBIJANJE BISERA, SEDEFA ZA NAKIT, IZRADU UKRASNIH PREDMETA.

• LJUŠTURA IM SE KORISTI ZA DOBIJANJE KREČA, KORISTE SE KAO MAMCI U RIBOLOVU...

ZNAČAJ ŠKOLJAKA

• ZBOG ODLIČNOG UKUSA I VELIKE HRANLJIVE VRIJEDNOSTI NAJVIŠE SE UZGAJAJU OSTRIGE (KAMENICE) I DAGNJE (MUŠLJE).

ZNAČAJ ŠKOLJAKA• HRANLJIVA VRIJEDNOST

ŠKOLJKI SE TEMELJI NA ODNOSU KOLIČINE BJELANČEVINA I MASTI.

• BOLJEG KVALITETA SU ŠKOLJKE SA VIŠE BJELANČEVINA.

• ZA RAZLIKU OD MESA DRUGIH ŽIVOTINJA, MESO ŠKOLJAKA SADRŽI VELIKE KOLIČINE GLIKOGENA.

UZGAJANJE ŠKOLJAKA

• POSTOJE DVA TIPA UZGOJA: HORIZONTALNI I VERTIKALNI.

• 4/5 UKUPNE PROIZVODNJE ŠKOLJAKA SE OBAVLJA HORIZONTALNIM UZGOJEM.

• HORIZONTALNI UZGOJ PRIMJENJUJE SE TAMO GDJE POSTOJI VELIKA RAZLIKA U NIVOU VODE IZMEĐU PLIME I OSEKE (U JAPANU, OBALI SAD NA PACIFIKU) .

HORIZONTALNI TIP UZGOJA

• TAMO GDJE MORSKO DNO U VRIJEME OSEKE OSTAJE SUVO KAMENICE I DAGNJE SE UZGAJAJU NA BAMBUSOVOJ TRSCI, GRANAMA ILI NIZOVIMA STUPOVA.

• TAMO GDJE JE MORSKO DNO U VRIJEME OSEKE POTOPLJENO UZGOJ SE VRŠI SA POSEBNIH BRODOVA SA KOJIH SE DAGNJE I KAMENICE SIJU NA MORSKO DNO.

HORIZONTALNI TIP UZGOJA

• NAKON TOGA SE POMOĆU DREŽDA (POVLAČNE MREŽE SA METALNIM OKVIROM) VADE I OTPREMAJU NA TRŽIŠTE.

VERTIKALNI TIP UZGOJA

• PRIMJENJUJE SE U PODRUČJIMA SA MALOM RAZLIKOM IZMEĐU PLIME I OSEKE.

• UZGOJ SE VRŠI U TZV. “PARKOVIMA” NA KOJE SE VJEŠAJU “PLETENICE” SA DAGNJAMA I KAMENICAMA.

• “PARKOVI” SU ČVRSTE KONSTRUKCIJE OD DRVENIH ILI BETONSKIH STUPOVA ILI OD ŽELJEZNIČKIH TRAČNICA KOJI SE ZABIJU U MORSKO DNO.

VERTIKALNI TIP UZGOJA

• “PARKOVI” SU ZABODENI TAKO DA ČINE OBLIK KVADRATA A MEĐUSOBNO SU VEZANI IZNAD POVRŠINE MORA GREDAMA ILI ŽELJEZNIČKIM TRAČNICAMA ILI UŽETOM.

• OVAKAV OBLIK UZGOJA JE PRISUTAN KOD NAS I JOŠ NEKIM ZEMLJAMA NA MEDITERANU (ITALIJA, MEDITERANSKA OBALA FRANCUSKE, HRVATSKA).

UZGOJ KAMENICA (OSTRIGA - OSTREA EDULIS)

• UZGOJ OBUHVATA TRI FAZE.

• PRVA FAZA PREDSTAVLJA HVATANJE MLAĐI

• MLAĐ SE HVATA DVA PUTA GODIŠNJE I TO U JUNU I U OKTOBRU.

• TO SE OBAVLJA NA SNOPOVIMA GRANJA OD TRŠLJE (PISTACIA LENTISCUS) ILI HRASTA CRNIKE (QUECUS ILEX).


• SNOPOVI SE PRIČVRSTE JEDAN IZA DRUGOGA NA TVRDOM, KATRANOM IMPREGNIRANOM UŽETU U RASTOJANJU OD 2 METRA.

TAKO POVEZANI SNOPOVI OSTAJU 4-6 MJESECI DOK BUDU MALE KAMENICE VIDLJIVE (VELIČINE 1-2 CM).

PROSJEČAN PRIHVAT MLADIH KAMENICA NA JEDNOM SNOPU IZNOSI OKO 1000 KOMADA.


• DRUGA FAZA OBUHVATA PRERADU SNOPOVA I FORMIRANJE PLETENICA ZA MLAĐ.

• SNOPOVI SE RAZVEZUJU, RASTAVLJAJU NA POJEDINE GRANE , REŽU MAKAZAMA NA ODRESKE OD 25. CM.

VIŠE DESETAK TAKVIH ODREZAKA NA KOJIMA SE NALAZE MLADE KAMENICE UPLETE SE RASTAVLJENO U RAZNIM SMJEROVIMA U UŽE, DUŽINE 2,5 METARA


• TAKO DOBIJENE PLETENICE MLAĐI VJEŠAJU SE NA PARKOVE U RAZMACIMA OD POLA METRA.

OVE PLETENICE OSTAJU NA PARKOVIMA GODINU DANA ZA KOJE VRIJEME MLADE KAMENICE DOSTIGNU VELIČINU DO 6 CM.


• TREĆA FAZA PREDSTAVLJA PRERADU PLETENICA MLAĐI I FORMIRANJE PLETENICA SA CEMENTIRANIM KAMENICAMA.

KAMENICE STARE GODINU I PO DANA SKIDAJU SE SA ODREZAKA NA KOJIMA SU SE DO SADA RAZVIJALE, RADI BOLJEG RAZREĐIVANJA, ČIŠĆENJA I CEMENTIRANJA.


• ČIŠĆENJE KAMENICA JE POTREBNO ZBOG SKIDANJA MULJA I RAZLIČITIH CRVA, MAHOVNJAKA I ALGI. TAKVE OPRANE I OČIŠĆENE KAMENICE CEMENTIRAJU SE.

CEMENTIRAJU SE DVIJE PO DVIJE NA KRAJEVE ŠTAPIĆA OD VRIJESA ILI HRASTOVINE, DUŽINE DO 25 CM.


• ŠTAPIĆI SA CEMENTIRANIM KAMENICAMA SE UPLETU U KOKOSOVU UŽAD DUŽINE 2,5 METRA I VJEŠAJU NA PARKOVE.

• UPLITANJE ŠTAPIĆA SA CEMENTIRANIM KAMENICAMA VRŠI SE UNAKRST, A RAZMAK IZMEĐU ŠTAPIĆA IZNOSI OKO 5 CM.

• TU U TOKU DRUGE GODINE DOSTIGNU TRŽIŠNU VELIČINU.


• GOTOVA PLETENICA SADRŽI 50 ŠTAPIĆA, ODNOSNO 200 KOMADA KAMENICA.

• UZGOJ KAMENICA KOD NAS TRAJE 2,5 GODINE.

• SEZONA POTROŠNJE KAMENICA TRAJE OD NOVEMBRA DO MAJA, KADA SU NAJUKUSNIJE I NAJBOLJE UZGOJENE.

UZGOJ DAGNJI (MUŠLJA – MYTILUS GALLOPROVINCIALIS)

• DAGNJA (MYTILUS GALLOPROVINCIALIS) PRIPADA OBITELJI MYTILIDAE. UZGAJA SE JOŠ I MYTILUS EDULIS. LJUŠTURE SU IZVANA CRNO MODRE, A IZNUTRA BLIJEDO SEDEFASTE.

DAGNJE


• ZA PODLOGU SE PRIHVAĆA POMOĆU BISUSNIH NITI

• NJIH LUČI BISUSNA ŽLIJEZDA TOKOM ČITAVOG ŽIVOTA DAGNJE (ZA RAZLIKU OD KAMENICE). OBIČNO SE NE POKREĆE ILI TO ČINI JAKO SPORO.


• HRANI SE PLANKTONOM I SUSPENDOVANOM ORGANSKOM MATERIJOM. MOŽE NARASTI DO 15 CM I POSTIĆI MASU OD 200 GRAMA.


• U POVOLJNIM USLOVIMA UZGOJA (MANJA NASELJENOST) TRŽIŠNU VELIČINU OD 6 CM POSTIŽE VEĆ NAKON PRVE GODINE.


• DOBROG UKUSA I JAKO HRANLJIVO MESO DAGNJE ČINI OD 17 DO 20% UKUPNE MASE. SADRŽI 82% VODE, 10% BJELANČEVINA, 1% MASTI, 5% UGLJENIH HIDRATA I 2% ANORGANSKIH JEDINJENJA.


• TROŠE SE SVJEŽE I KUVANE. DAGNJE SE I KONZERVIŠU, A MLJEVENE LJUŠTURE SE KORISTE KAO ŽIVOTINJSKA HRANA, UMJETNO ĐUBRIVO...


• DAGNJA IMA DOSTA NEPRIJATELJA, POSEBNO U RANOM RAZDOBLJU KADA PLIVA KAO LARVA.

• ODRASLU DAGNJU NAPADAJU RIBE JAKIH ZUBA, KAO I MORSKE ZVIJEZDE I RAKOVI.

UZGOJ DAGNJI (MUŠLJA – MYTILUS GALLOPROVINCIALIS

• DAGNJE SE MRIJESTE U MARTU I NOVEMBRU. ODVOJENIH SU POLOVA I VRLO PLODNE, ZRELA ŽENKA IZLEŽE DO 25.000.000 JAJA.

• PRIHVAĆA SE NA KAMENU PODLOGU I PLUTAJUĆE PREDMETE DO 15 M DUBINE, NAJČEŠĆE U POJASU PLIME I OSEKE I 1 M NIŽE OD NAJNIŽE OSEKE.

• PREDUSLOVI RAZVIĆA I ŽIVOTA DAGNJE SU ZAŠTIĆENOST OD JAČEG KRETANJA MORA, BLIZINA SLATKE VODE I STALNO BLAGO STRUJANJE.


• UZGOJ DAGNJI SE OBAVLJA U DVIJE FAZE.

• PRVA FAZA JE HVATANJE MLAĐI – TO SE VRŠI NA KOLEKTORIMA

KOLEKTORI ILI SKUPLJAČI MLAĐI SU KONOPCI.

ZA PROLJETNO HVATANJE MLAĐI KOLEKTORI SE POSTAVLJAJU U MARTU, A ZA JESENJE KRAJEM OKTOBRA


• KONOPCI SE VEZUJU TAKO DA IMA MNOGO LABAVIH ČVOROVA JEDAN DO DRUGOG, KOJI ČINE POVEĆANU POVRŠINU VRLO POVOLJNU ZA PRIHVATANJE MLAĐI DAGNJI.

• PROSJEČNO SE ZA METAR KONOPCA SA VIŠE ČVOROVA UHVATI 2.000 KOMADA MLAĐI.

MOGU DA SE UZGAJAJAJU I NA PLASTIČNIM MREŽASTIM CIJEVIMA PROMJERA 40 DO 60 MM


• PRIHVAĆENA MLAĐ OSTAJE NA KONOPCIMA (KOLEKTORIMA) GODINU DANA ZA KOJE VRIJEME MLADE DAGNJE DOSTIGNU VELIČINU DO 5 CM.

• PONEKAD MLAĐ OSTAJE NA KOLEKTORIMA 6 MJESECI, DOK ZAVISNO O KLIMI, NE NARASTE DO VELIČINE 2 DO 3 CM.


• DRUGA FAZA OBUHVATA UPLITANJE MLAĐI U PLETENICE.

• GRUMENJE ODRASLE MLAĐI DAGNJI SKIDA SE SA KONOPACA SA ČVOROVIMA I UPLIĆE U TZV. PLETENICE DUŽINE 2,5 METRA.

UMJESTO U UŽAD PLETENICE MOGU BITI MREŽASTE CIJEVI (PERGOLAR) DUŽINE 2 DO 3 M, PROMJERA OKO 2 DO 3 CM.


• ŠEMA FIKSNOG PARKA ZA UZGOJ ŠKOLJAKA


• GOTOVE PLETENICE SE VJEŠAJU NA PARKOVE NA KOJIMA ZA GODINU DANA POSTIŽE TRŽIŠNU VELIČINU

•ŠEMATSKI PRIKAZ PLUTAJUĆEG PARKA ZA UZGOJ DAGNJI I KAMENICA


• NORMALNE TRŽIŠNE DAGNJE (30 KOMADA U 1 KILOGRAM) DOSPIJEVAJU ZA 2 GODINE.

• PREMA ZAKONU MOGU SE PRODAVATI DAGNJE AKO SU VEĆE OD 6 CM.

• AKO SE ŽELI DOBITI KRUPNIJE DAGNJE PROSJEČNO 9 CM ILI 15 KOMADA U 1 KILOGRAMU, ONDA UZGOJ TRAJE 3 GODINE.


• SEZONA UZGOJA DAGNJI JE OD JUNA DO OKTOBRA KADA SU NAJUKUSNIJE.

• DAGNJE BRŽE RASTU OD KAMENICA, OTPORNIJE SU I MOGU SE AKTIVNO PRIHVATITI ZA PODLOGU.

• DAGNJE SE UČVRSTE ZA PODLOGU BISUSNIM NITIMA.

• JEFTINIJE SU OD OSTRIGA.

DA PONOVIMO...• PITANJA

1. ZAŠTO SE SVE KORISTE ŠKOLJKE?

2. KOLIKO IMA FAZA UZGOJ KAMENICA?

• ODGOVORI:

1. ZA ISHRANU, UKRAS...

2. TRI FAZE: HVATANJE MLAĐI, PRAVLJENJE PLETENICA, CEMENTIRANJE PLETENICA

• PITANJA:

1. KOLIKO TRAJE UZGOJ DAGNJI?

2. KOLIKO JAJA IZBACI DAGNJA?

• ODGOVORI:

1. DVIJE DO TRI GODINE

2. 25 MILIONA

uzgoj dagnji i ostriga

Education