vl_25

VirskiLISTMAGAZIN ZA PROMIDŽBU OTOKA VIRA BROJ 25 CIJENA 10 KN GODINA V. VELJAČA 2012.

tema broja

SAJMOVI TURIZMABrno Beč Ljubljana Budimpešta

promidžba otoka ViraIZRADA TURISTIČKOG

INFO VODIČA

komunalne novostiNovi režim prikupljanja

i odvoza otpada

2 VIRSKI LIST VELJAČA 2012.

Virani podržali europsku Hrvatsku 4

Vir Card za turiste 5

Nastavljeni radovi na I. fazi 5

Veza Mađara i Hrvatske 11

Pokazali smo ozbiljnost 13

Vir napreduje krupnim koracima 13

Kod hrvatskog veleposlanika 13

Raspjevani štand HTZ-a 17

Oduševila ih brošura i klapa Vir 18

Tajna povijest Vira 20

Sadržaj

8 TEMA BROJA

Sajmovi turizmaŠirom Europe prezentira se virski turistički potencijal

8-18PREZENTACIJA OTOKA VIRA

Brno, Budimpešta... Na štandovima HTZ-a otok Vir se

predstavio novom brošurom

SADRŽAJ 3

Podjela sadnica cvijeća 25

Sve gotovo do početka jeseni 26

Uređen put do Lanterne 27

Osigurana financijska sredstva 28

4 milijuna kuna poticaja 30

VirskiLIST

Najpovoljniji

oglasni prostor

veÊ od 200 kuna

Kontakt [email protected]

098 18-15-211

25 KOMUNALNE NOVOSTI

Novi režim za otpadPrikupljanje i odvoz otpada organizirat će se u tri zone

29IZDAVAŠTVO

Uskoro virski vodič Besplatni informativni ljetni vodič

kroz otok Vir

INFO

i

pristu panju euro-integracijama ne poklanjaju previše povje-renja, po put Pašmana i Dugog Rata s jedva 52 %, Primoštena,Murte ra, Hvara, Šolte, Visa s 55 %, Kaštela s 56 % te Bola, Bi -o gra da i Sali s oko 57 %, Vir je s preko 70 % glasova „za“ biobli ži spomenutim Gračacu i Benkovcu, ili Kninu, Sinju, Go-spi ću, Otočcu i drugim mjestima, općinama i gradovima izunu trašnjosti Zadarske i drugih županija.

VIRSKA POSEBNOSTReferendumski trend po kojemu tradicionalno liberalnije i,uglavnom, politički lijeve sredine poput otočkih i primor-skih mjesta ne poklanjaju značajno povjerenje integraciji sEu ropom neki analitičari tumače egzistencijalnim strahomod većih mogućnosti inozemnih ulaganja u turizam ulaskomHrvatske u EU, odnosno određenim gubitkom prihoda odiznajmljivanja apartmana pred vjerojatnim nadolazećim ho-tel skim kapacitetima.

Kako bilo, Vir je i ovom prilikom poka zao posebnost u od-nosu na slične sredine iz drugih dalmatinskih županija imikro-regija.


N a referendumu o pristupanju Hrvatske Europskojuniji, svoj glas podrške europskoj integraciji dalo je70,46 % Virana, dok je 28,83 % stanovnika glasalo

protiv. Od 1117 građana, koliko ih je izašlo na referendum,njih 787 bilo je „za“, dok je 322 bilo „protiv“ uz 8 nevažećih li-stića. Gotovo 71 % glasova podrške pristupanju Europskojuniji na otoku Viru značajno nadmašuje ukupni rezultat uRepublici Hrvatskoj od 66,27 %, ali se i s odzivom od 27,69 %debelo spušta ispod hrvatskog prosjeka od 43,51 %.

Podrška stanovnika otoka Vira od 70,46 % treći je naj-uspješniji rezultat u Zadarskoj županiji – iza Gračaca i Ben-kovca, isto kao što je i na prošlogodišnjim izborima zazastupnike u Saboru Republike Hrvatske s 42,35 % glasovapodrške Kukuriku koaliciji, otok Vir ostvario treći najbo-lji rezultat za aktualnu vlast u IX. Izbornoj jedinici.

CIVILIZACIJSKO OPREDJELJENJEStatistički visoko izraženom podrškom procesu priključenjaEuropskoj uniji stanovništvo otoka Vira pokazalo je svoje te-meljno civilizacijsko opredjeljenje i, za razliku od brojnih dru-gih općina i gradova na obali i morskom dijelu srednje i južneDalmacije, pripadnost posve drukčijem referendumskom

trendu. Naime, dok su brojni drugidalmatinski otoci i primor ska

mjesta s „niskih“ 50-57 %podrške pokazali kako

Aktualnosti

71posto virskih glasova podrške pristupanju EU značajno nadmašuje ukupni rezultat uRH od 66,27 %. Od 1117 građana, koliko ih je izašlo na referendum, njih 787 bilo je „za“,dok je 322 bilo „protiv“ uz 8 nevažećih listića.

Rezultati referenduma za pristupanje EU

VIRANI PODRŽALI EUROPSKU HRVATSKU

Referendumskom podrškom procesu priključenja Europskoj uniji od 70,46 % stanovništvo otoka Vira pokazalo je svoje temeljno civilizacijsko opredjeljenje i, za razliku od brojnih drugih općina i gradova na obali i

morskom dijelu srednje i južne Dalmacije, pripadnost posve drukčijem trendu

[ Statistički visoko izraženompodrškom procesu priključenjaEuropskoj uniji od gotovo 71 %

stanovništvo otoka Vira pokazalo je svoje temeljno civilizacijsko

opredjeljenje ]

AKTUALNOSTI 5

S „Vir Cardom“, odnosno paket aranžmanom s po-lupansionom, turistička ponuda otoka Vira bit ćebogatija za još jedan novi turistički sadržaj. Ne-

ovisno o rezervaciji smještaja, korisnici paketa „VirCard“ imat će osiguranu uslugu polupansiona u proši-renom i renoviranom restoranu „Kotarina“ u samomcentru mjesta uz centralnu plažu Jadro. Polupansionuključuje doručak u vremenu od 7 do 10 sati, odnosnobuffet, kavu, čaj, mlijeko, razne namaze, müssli, dvi -je vrste salama, sir i jaja po želji. U vremenu od 19 do 22sata uključena je i večera sa 3 menija po izboru, uz oda-bir dan ranije, a od toga uvijek jedan riblji meni te dvijevrste juhe.

„Vir Card“ uključuje i besplatni WiFi internet u cije-lom centru Vira, korištenje taxi-boat usluge do pješčaneplaže Virić udaljene oko 3 kilometra od centra Vira, le-žaljku na jednoj od tri plaže u koncesiji tvrtke „Vir tu-rizam“ s obje strane otoka te besplatni parking u centrumjesta uz dvije centralne plaže.

IzdvojenoNovost u turističkoj ponudi tvrtke „Vir turizam“

Sadržajni „VIR CARD“ za turisteZa cijenu od 16 eura dnevno gostima je osiguran polupansion s doručkom i večerom u restoranu „Kotarina“,besplatni WiFi internet, korištenje taxi-boata do Virića, ležaljka na plaži i besplatni parking u centru mjesta

Crpna stanica i podmorski ispust

NASTAVLJENI RADOVI NA VODOVODNOJ

I KANALIZACIJSKOJ MREŽI OTOKA VIRA

N akon silnih meteoroloških neprilika koje suu siječnju i veljači pogodile Vir i cijelu Hr-vatsku, ljepše vrijeme i prvi nagovještaji pro-

ljeća razveselili su i izvođače radova na izgradnji I.faze vodovodizacije i kanalizacije otoka Vira, pa sutako nastavljeni započeti radovi na postavljanjupodmorskog cjevovoda. Ranije je jedan dio tog cje-vovoda, nedaleko od crpne stanice u pravcu plažeJadro, već postavljen u prosincu. Sa završetkom ra-dova na crpnoj stanici i podmorskom ispustu, kao idovršetku radova na vodospremi i kopnenom dijeluizgradnje I. faze vodovodne i kanalizacijske mrežeotoka Vira, priča oko radova na I. fazi bit će okon-čana uz očekivani i predviđeni dovršetak cijelog su-stava do 30. lipnja ove godine.

URED TURISTIČKE ZAJEDNICE OPĆINE VIRPut Mula 923234 Vir

Kontakt 023 362-196

DirektorŠime Vučetić

Mob. 091 362-3625

DjelatniceAndrea Olić

Elvira Rudić Buškulić

Cijena paketa „Vir Card“ iznosi 16 eura za odrasluosobu; djeca do 6 godina koriste ga besplatno, a djeca od6 do 12 godina imaju 50 % popusta. Za djecu nisu osi-gurane ležaljke na plaži, kao i besplatna WiFi konekcija.

„Vrlo je važno da gosti znaju kako na Viru postoji re-storan koji uvijek nudi polupansion. Bilo gdje da od-sjednu, restoran Kotarina im preko Vir Carda nudipolupansion sa svim drugim besplatnim sadržajima“,kaže Ante Galić, voditelj Turističke agencije tvrtke „Virturizam“ koji je ovu ideju realizirao u novu virsku turi-stičku uslugu. Sve dodatne informacije mogu se dobitiu uredu Turističke agencije tvrtke „Vir turizam“ i UreduTurističke zajednice Općine Vir.

[ Besplatna WiFi internetkonekcija jedna je od

brojnih pogodnosti zakorisnike „Vir Carda“ ]


Virski prizori

VIRSKI PRIZORI 7

Oko podne uobičajeni prizor ispred „Kotarine“ u vrijeme marende. U isto doba marenda se odvijala na Jadru na mnogookrutniji način; ovaj ju je galeb pribavio i ponosno stao oprezno tumačeći sve znakove iz okoline.

[ Foto Kažimir Škrbić ]

prezentacija otoka Vira


Tema broja

Sajmovi turizmaprezentacija otoka Vira

SAJMOVI TURIZMA 9

UTAZÁS 2012. U BUDIMPEŠTI

Č etverodnevni međunarodni turistički sajamUTAZÁS u Budimpešti doživio je ove godinesvoje 35. izdanje na kojemu je sudjelovalo čak

456 izlagača iz 22. zemlje Europe i svijeta, ili oko 55 ti-suća posjetitelja i profesionalaca iz turističke oblasti.

I na ovom sajmu Hrvatska turistička zajednicapredstavila je najatraktivnije hrvatske turističke des-tinacije na prepoznatljivom novodizajniranomštandu, pa se tako virski propagandni materijalnašao u društvu drugih atraktivnih brošura dalma-tinskih, kvarnerskih i istarskih gradova i mjesta.UTAZÁS je jedan od najznačajnijih europskih turi-stičkih sajmova i najveći na području srednjoisto-čne Europe, a kao i na ljubljanskom sajmu, klapa„Vir“ zapivala je i u Budimpešti na improviziranojbini HTZ-a na zadovoljstvo voditelja hrvatskogštanda Ive Eškinje i svih gostiju sajma.

SAJMOVI TURIZMAprezentacija otoka Vira

Na turističkim sajmovima u Brnu, Beču, Ljubljani iBudimpešti predstavljanje i prezentaciju otoka Vira,njegovih ljepota i posebnosti, pratilo je više stotinagostiju i uzvanika iz Europe i Hrvatske

A ko su Brno, Beč i Ljubljana naznačili virski turističkipropagandni potencijal i sve izraženiju prisutnostna europskim turističkim sajmovima, na najvećem

međunarodnom turističkom sajmu u Mađarskoj – budim-peštanskom „UTAZÁS 2012.“, Vir je svoj rastući status tu-rističke Meke sada potvrdio i na mađarskom tržištu.

Više stotina Mađara, posjetitelja sajma UTAZÁS, zainte-resirano je pratilo prezentaciju otoka Vira i virskog turizmakojega su uvodnim i završnim riječima prezentacije pred-stavljali načelnik Općine Vir Kristijan Kapović, direktoropćinske tvrtke „Vir turizam“ Zdenko Mičić te dugogo-dišnji direktor predstavništva Hrvatske turističke zajedniceu Budimpešti Marin Skenderović, ali i klapa „Vir“ koja jepo tko zna koji put oduševila publiku vokalnim i instru-mentalnim izvedbama popularnih klapskih pisama.

„Našu ozbiljnost i namjeru da mađarskim gostima jošviše približimo otok Vir pokazali smo izradom atraktivneturističke brošure na mađarskom jeziku, a kako su Mađarinaši najbrojniji strani turistički gosti, u ime Općine Virmogu obećati kako vas i dalje očekujemo punog srca i ot-vorenih ruku“, poručio je okupljenim gostima virske pre-zentacije načelnik Kapović, dok je direktor Mičić kazao:

„Vir iz godine u godinu bilježi trend rasta turističkih do-lazaka, po čemu je fenomen u Hrvatskoj, a sve značajnijaopćinska financijska ulaganja u virski turizam svjedoče oozbiljnosti turističkih projekata i stvaranju iznimne turi-stičke destinacije“.

DOBRODOŠLICA ZA MAĐARENakon uvodnih riječi, podjele turističkih brošura i nastupaklape „Vir“, posjetitelji prezentacije pogledali su propagandnifoto-film o otoku Viru, njegovim posebnostima i ljepotama,pa se na samom kraju programa prezentacije direktor HTZ-a za Mađarsku Skenderović od posjetitelja oprostio riječima:

„Očekujemo vas ove sezone u još većem broju kako bipomogli da i otok Vir uđe među turističke destinacije s mi-lijun noćenja“.

Na virskoj prezentaciji bila je općinska delegacija s MatomRadovićem, predsjednikom Općinskog vijeća te njegovim za-mjenicima i vijećnicima Miroslavom Glavanom i VeseljkomOrlićem, voditelj Turističke agencije tvrtke „Vir turizam“Ante Galić i direktor virskog Ureda Turističke zajednice ŠimeVučetić, a uz brojne Mađare i generalna konzulica Republike

Hrvatske u Pečuhu, Ljiljana Pancirov, tradicionalna gošćasvih virskih događanja u Mađarskoj.

Virska prezentacija održana je 2. ožujka, drugog danasajma u Mađarskoj.


BUDIMSKI DVORAC

N a mađarskom Budai Vár, ili Budimski dvo-rac, dvorski je kompleks mađarskih kraljevanastao i obnavljan tijekom više stotina go-

dina, a utemeljen u 13. stoljeću za vrijeme hrvatsko-ugarskog kralja Bele IV. te znatno proširen zaSigismunda Luksemburškog, rimsko-njemačkogcara, hrvatsko-ugar skog i češkog kralja. Spomenutidvorac s oko licom, obala Dunava, Andraševa ave-ni ja, ili Andrássy út, s Trgom heroja i Milenijska po-d zemna željeznica, ujedno i najstarija u Europi,dijelovi su Budimpešte koji se nalaze na listi UNE-SCO-ve svjetske baštine.

Prilikom večere na brodu-restoranu „Spoon“, Vira -ni su sa svojim gostima na gornjoj palubi i ostaklje-nom prostoru restorana mogli uživati u međusobnomdruženju s pogledom na osvijetljeni kompleks Bu-dimskog dvorca.

SAJMOVI TURIZMA 11

M aster plan turističkog razvoja odredio je pro-jekte, usmjerio razvojni potencijal i buduć-nost otoka Vira te njegove glavne nositelje, a

sve snažnija prisutnost Vira na sajmovima širom Eu-rope konkretne su propagandne turističke mjere. Na pi-tanje zašto Mađarska? – odgovor je više nego logičan ijednostavan.

Mađari su najbrojniji strani gosti na otoku Viru s višeod 11 i pol tisuća dolazaka i s 83 tisuće noćenja drugi naj-brojniji gosti u ovoj kategoriji. Usporedimo li te podatkes cjelokupnim turističkim rezultatima i dolascima Ma-đara u Crnu Goru, ljubav Vira, Hrvatske i Mađara bit ćejoš očitija.

Naime, Crnu Goru je ukupno tijekom 2011. godine po-sjetilo oko 17 tisuća mađarskih turista s nešto više od 98

tisuća noćenja, što je u oba slučaja neznatno više od vir-skih rezultata. Brojkama, samo otok Vir ostvaruje 68%svih godišnjih dolazaka Mađara u Crnu Goru, ili oko 85%noćenja, što je impresivan podatak budući da smo uspo-redili podatke jednog hrvatskog otoka i jedne države okre-nute turizmu!

„Grčka i Italija omiljene su destinacije mađarskih turi -sta, ali tek nakon Hrvatske. Zapravo, Mađari Jadran do živ-ljavaju kao svoje more i ako ne idu na ljetovanje naBa laton, onda za njih postoji samo Hrvatska“, riječi su veleposlanika Republike Hrvatske u Mađarskoj Ivana Ban-dića, izrečene prilikom druženja s Viranima u Mađarskoji službenog posjeta virske općinske delegacije veleposlan-stvu RH u Budimpešti, koje također dodatno ilustrirajugore iznesene podatke.

11,5 tisuća dolazaka mađarskih turista na otok Vir

TRADICIONALNA VEZA MAĐARA I HRVATSKE

Mađari Jadran do življavaju kao svoje more i ako ne idu na ljetovanje na Ba laton, onda za njih postoji samoHrvatska, kazao je ve leposlanik Republike Hrvatske u Mađarskoj Ivan Bandić

[ Pogled s Dunava na kompleks Budimskog dvorca u Budimpešti ]


Szabó Loránd, gradonačelnik Dombóvára

NA VIRU JE NAŠE MORE„Moram priznati kako sam od prošlosezonske Virske no ćipostao fan Jelene Rozge, a to je zato što je našoj ma đarskojduši uvijek nedostajao morski ambijent. Iz tog smo razlogasvi mi iz Dombóvára počašćeni što mo žemo smatrati kakona Viru imamo svoje malo mo re. Uostalom, gotovo danema mjesta ili regije u Hr vatskoj koja ne dijeli jedan dioprošlosti s Mađarskom. Našim Viranima želim uspješnu idobru sezo nu“.

Patay Vilmos, zastupnik u mađarskom parlamentu

PRILIKA ZA MAĐARSKE PODUZETNIKE„Činjenica kako su naša dva naroda živjela gotovo 900 go-dina u zajedničkoj državi govori o stoljetnom njegovanjuprijateljskih odnosa, a znam da će takva biti i naša veza sViranima. Vir je počeo s turističkim razvojem i to su uočilisvi u Dombóváru, pa osim međusobnih simpatija želimoučiniti sve da ojačamo naše međusobne kulturne i gospo-darske veze, kako bi i poduzetnici iz Dombóvára mogli naViru razvijati svoje ideje i projekte“.

NA LIJEPOM PLAVOM DUNAVU

S pogledom na Budimski dvorac, ljepoticu uspavanu naobali Dunava, i Lančani most Szécheny, na velikom ielitnom turističko-ugostiteljskom brodu i restoranu

„Spoon“, Virani su prvog dana boravka u Budimpešti na ve-čeri i druženju ugostili svoje brojne prijatelje iz Mađarske ihrvatske dužnosnike u Mađarskoj.

Tako su gradonačelnik prijateljskog Dombóvára Szabó Lo-ránd, zastupnik u mađarskom parlamentu i prijašnji dombó-várski gradonačelnik Patay Vilmos, predsjednik hrvatskesamouprave u Dombóváru Gábor Varga-Stadler, veleposla-nik Republike Hrvatske u Budimpešti Ivan Bandić, direktorpredstavništva Hrvatske turističke zajednice u BudimpeštiMarin Skenderović, voditelja štanda Hrvatske turističke za-jednice Ivo Eškinja i brojni drugi uzvanici, uživali s Viranimana večeri i pismi s neizostavnom klapom „Vir“.

U nadahnjujućem ambijentu lijepog plavog Dunava i Bu-dimskog dvorca, svi su govornici izražavali zadovoljstvookupljanjem Mađara i Hrvata u prijestolnici nekadašnje za-jedničke države, a posebno činjenicom što Vir kao turističkoodredište bilježi sve vidljiviji i značajniji progres. Sve goste i

uzvanike prvo je pozdravio načelnik Općine Vir KristijanKapović istaknuvši ozbiljnost u namjerama otoka i OpćineVir da se što više turistički i prijateljski približe Mađarima imađarskom tržištu, a tu su ideju podržali i drugi govornici.

NJEGOVANJE ISTINSKOG PRIJATELJSTVA„Vir je jedno vrijeme bio loše percipiran u medijima, alizahvaljujući sposobnosti virske općinske uprave i načel-nika Kapovića, posljednjih godina otok Vir ide velikim ko-racima naprijed i tako postaje prava turistička Meka. Dragomi je, također, što su se Dombóvár i Vir povezali, a još jeljepši ovaj neposredni kontakt među ljudima i njegovanjeistinskog prijateljstva“, kazao je tako veleposlanik Bandić, adirektor predstavništva HTZ-a Skenderović još je dodao:

„Pred Virom je velika budućnost. Ono ima sve ono štotreba imati kao turističko odredište, ali prije svega ima spo-sobne ljude koji mogu prepoznati prave vrijednosti. Imasposobnog i odlučnog načelnika Kristijana Kapovića i vr-hunskog turističkog djelatnika Zdenka Mičića, pa uspjehVira nije slučajan“.

SAJMOVI TURIZMA 13

Ivan Bandić, veleposlanik RH u Budimpešti

VIR NAPREDUJE KRUPNIM KORACIMA„Rado sam se odazvao na ovo druženje Dombóvára i Virakoji njeguju prijateljstvo. Izražavam ponos što sam velepo-slanik u Mađarskoj i siguran sam da će naši prijatelji Ma-đari, unatoč krizi, doći i ove godine na naš Jadran. Zatosam se rado odazvao na ovo druženje Dombóvára i Virakoji njeguju prijateljstvo, jer osim njih imamo još 54 prija-teljske veze gradova u Mađarskoj i Hrvatskoj. Pogotovo tovrijedi za Vir koji napreduje krupnim koracima“.

Kristijan Kapović, načelnik Općine Vir

POKAZALI SMO OZBILJNOST„Na Viru je srušeno 150 apartmana mađarskih ulagača, paje jedno vrijeme o Viru vladala loša slika u javnosti. Me-đutim, mi smo kao Općina Vir učinili izniman napor kakobi se ta percepcija promijenila i kako bi postali turističkadestinacija. Prva smo sredina u Hrvatskoj koja je izradilamaster plan turističkog razvoja, a pored toga pripremilismo i luksuznu turističku brošuru na mađarskom jeziku,pa sve to dovoljno govori o ozbiljnosti naših namjera“.

KOD HRVATSKOG VELEPOSLANIKA

U oči turističkog sajma UTAZÁS 2012., Virane jeu hrvatskom veleposlanstvu u Budimpešti pri-mio veleposlanik Ivan Bandić.

Tako su načelnik Općine Vir Kristijan Kapović ipredsjednik Općinskog vijeća Mate Radović kod hr-vatskog veleposlanika razgovarali o povezanosti Hrvatai Mađara, radu veleposlanstva i djelovanju prema hr-vatskoj zajednici u Mađarskoj koja broji oko 30 tisućagovornika hrvatskog jezika, turističkoj orijentaciji Op-ćine Vir i ulaganjima u turizam te očekivanjima i per-cepciji Hrvatske od strane mađarskih turista.

Također, veleposlanik Bandić je upoznao virsku de-legaciju s prošlošću same zgrade veleposlanstva, vrlo li-jepog objekta smještenog u ulici Munkácsy Mihály upredjelu Budimpešte u kojemu se inače nalazi većina

veleposlanstva drugih zemalja. Ona je prvotno bila uvlasništvu mađarsko-židovske obitelji koja je emigri-rala u SAD, potom je bila Dom Južnih Slavena, a sadaje renovirani i potpuno uređeni objekt veleposlanstvaRepublike Hrvatske s konzularnim dijelom, sve skupana oko 2 tisuće kvadrata.

Na ovom druženju Virana s veleposlanikom Bandi-ćem bio je prisutan i Ivo Eškinja, voditelja štanda Hr-vatske turističke zajednice, koji je istaknuo porast brojamađarskih turista u Hrvatskoj.

Inače, Bandić je iskusan hrvatski diplomata koji jeprije Budimpešte predstavljao Hrvatsku s različitimfunkcijama u Sarajevu, Haagu, Tirani, Beogradu i Pe-čuhu, a u Budimpešti je po prvi puta s veleposlaničkimstatusom.

[ Kapović i Radović na službenom prijemu u veleposlanstvu RH u Budimpešti ]

Vir predstavljen na sajmu u Ljubljani

Prezentacija virskihljepotaSa svojim novim promidžbenim turističkimmaterijalima Vir se pridružio najpoznatijim hrvatskimturističkim destinacijama na novodizajniranomhrvatskom turističkom štandu

T uristički potencijal otoka Vira, općinska tvrtka „Virturizam“ i projekt Lanterne kao objekt rezidencijal-nog turizma, predstavljeni su krajem siječnja na ve-

likom međunarodnom turističkom sajmu u Ljubljani. Virse tako sa svojim novim promidžbenim turističkim mate-rijalima pridružio najpoznatijim hrvatskim turističkim de -stinacijama na novodizajniranom hrvatskom turističkomštandu koji je veličinom od 130 m², smještajem i zanima-njem posjetitelja bio centralno mjesto na ljubljanskomsajmu, a za dobru atmosferu i privlačenje potencijalnih go-stiju pobrinula se klapa „Vir“ koja je nastupila na improvi-ziranoj bini hrvatskog turističkog štanda.

LJEPŠA SLIKA VIRAU sklopu ljubljanskog regionalnog turističkog sajma odr-žana je i prezentacija otoka Vira koju su, kao i hrvatskištand, posjetili Marjan Hribar, državni tajnik za turizamRepublike Slovenije, Goran Blažić, direktor PredstavništvaHrvatske turističke zajednice u Sloveniji, Nikola Bunjevac,trgovinski attaché u Veleposlanstvu Republike Hrvatske uLjubljani, drugi turistički uzvanici iz Slovenije i Hrvatske,predstavnici medija i brojni slovenski posjetitelji.

Nakon gledanja promotivnog foto-filma „Vir, Otok s dvalica“ i nakon što je klapa „Vir“ otpivala „Croatio iz duše teljubim“, direktor tvrtke „Vir turizam“ Zdenko Mičić upoz-nao je goste i posjetitelje prezentacije s ljepotama otokaVira, turističkim master-planom razvoja otoka Vira, budu-ćom gradnjom hotela i ponudom za virski svjetionik, prvimvirskim rezidencijalnim turističkim objektom. Za sve gosteprezentacije priređen je i domjenak na kojemu su, u očeki-vanju 2. konferencije „FIJET Alpe-Adria: The Rising Starof Europe“, bili i turistički novinari iz cijele regije.

SUIZLAGAČI NA HRVATSKOM ŠTANDUTradicionalni regionalni „Alpe-Adria TIP 2012.“ turističkisajam okupio je na četverodnevnoj manifestaciji turizma ve-ćinu europskih i afričkih zemalja Mediterana koji su na štan-dovima predstavljali svoja najatraktivnija ljetna turisti čkaodredišta. Na hrvatskom štandu, osim općenitih promi -džbenih materijala Hrvatske turističke zajednice, pred stav-ljene su i ponude suizlagača riječke „Jadrolinije“, „IstraturistSolmelia“ iz Umaga, Turističke zajednice Grada Zagreba,

„Campa Galeb“ iz Omiša, „Adria Holidays“ iz No vog Mesta,„Novasola“ Hrvatska te novi virski promidžbe ni alati: imagebrošura, dvd-ovi i plakati.

Prvi dan ljubljanskog sajma obilježili su poslovni susreti,konferencije za medije te u večernjim satima i službeno ot-varanje sajma, dok je sljedećeg dana organizirano predstav-ljanje turističkih odredišta i konferencija udruženjaturističkih novinara na kojoj je Blažić, direktor Predstavni-štva Hrvatske turističke zajednice u Sloveniji, održao pre-zentaciju o brendiranju Hrvatske kao turističkog odredišta.


[ Ljubljanski sajam obilježila je i 2. konferencija„FIJET Alpe-Adria: The Rising Star of Europe“,

priređena za turističke novinare ]

SAJMOVI TURIZMA 15

P oseban gost na prezentaciji otoka Vira u okvirumeđunarodnog ljubljanskog turističkog sajmabio je Marjan Hribar, državni tajnik za turizam

Republike Slovenije. Dan ranije, otvorio je sajam i sti-gao posjetiti Virane u ljubljanskom restoranu u pod-nožju glavnog objekta sajma. Veza s direktorom virskeopćinske tvrtke „Vir turizam“ Zdenkom Mičićem da -vno je uspostavljena, a međusobne riječi profesiona-lnog uvažavanja te podrške otkrivaju i stare prijatelje.Kada je riječ o prezentaciji otoka Vira, poželio je svimViranima puno uspjeha i dobrih turističkih rezultata unarednoj sezoni, a kada su u pitanju dolasci Hrvata uSloveniju, govorio je s jednakim uvažavanjem:

„Hrvati su naši dragi i uvijek rado viđeni gosti. Uprin cipu, uvijek govorimo o pozitivnim trendovimakoji je prošle godine doživio manji pad, ali isključivozbog ekonomske krize. Ova bi godina, čvrsto vjerujem,ponovno trebala pokazati trend rasta. Hrvatska je našebitno tržište“.

Godišnje u Sloveniju dolazi oko 120 tisuća turista izHrvatske, i to najviše na čuvena zimovališta i u sloven-ske terme. Kada ovaj podatak usporedimo s brojem slo-venskih turista u Hrvatskoj, dolasci Hrvata u Slovenijučine samo 10% dolazaka Slovenaca u Hrvatsku. No, itakve brojke zadovoljavaju Slovensku turističku orga-nizaciju jer se ukupna turistička djelatnost ne može sve-sti isključivo na broj turističkih dolazaka. Hribar ističe:

„Suradnja s HTZ-om ne može biti bolja od one kojuimamo, a također i suradnja između naših ministar-stava. Imamo brojne projekte od kojih ističem zajedni-čko predstavljanje u Kini, Japanu i Indiji, a očekujemkako ćemo uspješno i na obostrano zadovoljstvo sura-đivati i u budućnosti“.

U skoroj budućnosti Hribar bi mogao svratiti i doVira. Kaže kako je čest gost na Kornatima te da na Bo-riku ima jedrilicu, a s Vira – prijateljski poziv.

„Sigurno ću doći. S prezentacijom koju sam vidio,sada imam i razlog više“, dodao je Hribar.

Marjan Hribar, državni tajnik za turizam Republike Slovenije

SJAJNA SURADNJA S HRVATSKOM


Goran Blažić, direktor Predstavništva Hrvatske turističkezajednice u Sloveniji

1,1 MILIJUN SLOVENSKIH TURISTA U HRVATSKOJ„Sajam protiče onako kako smo i planirali. Zaista jepuno posjetitelja, više nego proteklih godina, pa je inaš novodizajnirani štand osvojio pažnju posjetite-lja“, prvi je dojam direktora Predstavništva Hrvatsketurističke zajednice u Sloveniji Gorana Blažića, pootvorenju i prvom danu turističkog sajma na kojemuje Hrvatska, već po turističkom običaju, ukrstila ko-plja s tradicionalnim odredišnim rivalima iz Turske,Srbije, Italije, Maroka, Tunisa i drugih mediteranskihzemalja. No, Hrvatska je imala svoga „asa u rukavu“,odnosno klapu „Vir“ oko koje se napravila najvećagužva na sajmu te – prezentacijskog predstavnika.Mje sto radnje bio je vanjski prezentacijski paviljon, abrojni znatiželjnici, turistički novinari iz cijele regijete uglednici iz Hrvatske i Slovenije dali su virskomnastupu i predstavljanju dodatnu težinu.

„Lijepo je predstavljati svoje mjesto na ovakvom tu-rističkom skupu, jer osim predstavljanja Vira imamoi predstavljanje brendinga Alpe-Adria destinacija ibrenda Croatia“, veli Blažić.

Tradicionalno, kada su u pitanju ljetna turističkaodredišta, Slovenci su najviše usmjereni na Jadran-sko more iako se, kako primjećuje Blažić, sve višeetablira i kontinentalna ponuda. Ukupno u rekord-noj ljetnoj sezoni, Hrvatsku je posjetilo 1,1 milijungostiju iz Slovenije koji su ostvarili više od 7,2 mili-juna noćenja. Riječ je o brojci koja čini više od 11%ukupnog turističkog prometa u Hrvatskoj, a sloven-ske turiste, odmah nakon njemačkih, drugim naj-brojnijim gostima.

„Riječ je o uzlaznom trendu, jer već godinama bi-lje žimo porast slovenskih gostiju“, navodi direktorPred stavništva Hrvatske turističke zajednice u susje -dnoj Sloveniji.

Tako je u konačnici u razmjeni turističkih isku-stava uspostavljena odlična suradnja sa STO, ili Slo-venskom turističkom organizacijom, koju Blažićnaziva uzornom i navodi kako se osim suradnje nanacionalnoj razini TZ-a dosta radi i na zajedničkojpromociji na udaljenim tržištima.

„Procijenili smo kako je racionalnije da se zajed-nički pojavljujemo i predstavljamo na tržištima po -put Kine, Japana ili Indije“, zaključuje.

SAJMOVI TURIZMA 17

K ada je u travnju prošle godine Ministarstvo vanj-skih poslova i europskih integracija između 127kandidata odabralo petoro budućih trgovinskih

attachéa s adresom u Ljubljani, Chicagu, Münchenu, Mi-lanu i Beču, jedan od njih bio je Nikola Bunjevac, bivšidirektor projekta domaćih i inozemnih sajmova na Za-grebačkom velesajmu i član Uprave za susjedne zemlje ijugoistočnu Europu u Ministarstvu vanjskih poslova ieuropskih integracija. Bunjevac je ekonomist sa znanjemslovenskog, njemačkog i engleskog jezika, a u Ljubljanikao predstavnik nove hrvatske gospodarske diplomacije,među ostalim, ima zadatak pronaći poslovne partnereza hrvatske poduzetnike u lošem gospodarskom ozračjunakon odbijanja „Agrokorove“ ofenzive na „Mercator“.

Trgovinski attaché je nova funkcija u Ministarstvuvanjskih poslova, inaugurirana u kolovozu prošle godine,i od tada Bunjevac u Sloveniji nastoji povezati hrvatske islovenske tvrtke na promociji hrvatskog gospodarstva.

1,2 MILIJARDE EURA SLOVENSKIH ULAGANJA„Prvenstveni cilj je pomoći hrvatskim izvoznicima itvrtkama koja se žele probiti na slovensko tržište. Istotako i pronaći nekog slovenskog investitora koji želi ula-gati u hrvatsko gospodarstvo“, kaže Bunjevac i broj-kama ilustrira slovenski ulagački interes:

„U zadnjih 15 godina slovenska ulaganja u Hrvatskuiznose oko 1,2 milijarde eura uz postojanje stotinjak slo-venskih tvrtki koja imaju svoja predstavništva ili ljude uHrvatskoj. Mi smo također povezani i bivšom zajedni-čkom državom u kojoj smo bili tehnološki napredniji oddrugih, a kako ni jezik nije barijera, povezanost naših islovenskih tvrtki jednostavno je prirodan slijed“.

Nikola Bunjevac, trgovinski attaché u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Ljubljani

RASPJEVANI ŠTAND HRVATSKE TURISTIČKE ZAJEDNICE

„Svi su puni hvale za hrvatski štand i oduševljeni nastupom klape Vir. Utisci su kod svih jako pozitivni“, veli Bunjevac koji je pohvalio i turističku brošuru Vira te istaknuo činjenicu kako je i on jednom prilikom ljetovao na otoku

Ulaskom Hrvatske u EU situacija oko gospodarskerazmjene i mogućnosti međusobnih ulaganja samo ćese dodatno poboljšati, pogotovo zbog činjenice kako ćenestati carinska barijera i silna carinska administracijakoja je djelomično sputavala i ograničavala slobodnutrgovinu te uvozno-izvozne poslove. Jednostavno ka-zano, ako netko na Viru proizvede paprike, kupine ilibilo što drugo, naravno po proizvodnim standardimaEU, neće imati nikakvih zapreka oko plasmana svojerobe na jedinstveno europsko tržište.

„Taj put je već i sada otvoren, ali s određenim carin-skim ograničenjima kojih uskoro više neće biti. Time svepostaje poticajnije, jednostavnije i lakše“, kaže Bunjevac.

GOSTOLJUBIVI VIRANIIako Sloveniju smatra vrlo lijepom i ugodnom zem-ljom, a Ljubljanu lijepim europskim gradom, hrvatskitrgovinski attaché nostalgično hvata svaki dašak iz Hr-vatske. Tako je bilo i turističkom sajmu u Ljubljani kadase pridružio maloj virskoj zajednici na promociji turi-stičkih vrijednosti otoka Vira na štandu HTZ-a koji je,kako nam je dodao, primjetno upečatljiv, najveći i naj-ljepši na ovom međunarodnom sajmu. S klapom „Vir“koja je nastupila na improviziranoj bini štanda, bio je inajdinamičniji i – raspjevan.

„Svi su puni hvale za hrvatski štand i oduševljeni na-stupom klape Vir. Utisci su kod svih jako pozitivni“, veliBunjevac koji je pohvalio i turističku brošuru Vira teistaknuo činjenicu kako je i on jednom prilikom ljeto-vao na otoku.

„Vir je izuzetno lijep otok, a Virani su gostoljubiviljudi baš kao i svi Dalmatinci“, diplomatski je zaključio.

Češki „Dnes“ pohvalio virsku prezentaciju

KLAPA VIR ITURISTIČKA BROŠURAPRIVUKLI ČEHE

„Među štandovima partnerskih gradova Vir je izuzetak, jer za turističke brošureostalih prijateljskih gradova ili regija nema toliko zainteresiranih. Poznanj,Stuttgart ili Chanty-Mansijsk ne privlačepuno posjetitelja“, pisalo je u izvještajunacionalnog češkog dnevnika sa sajma u Brnu

N akon javne prezentacije i predstavljanjaturističkih projekata te luksuznih turi-stičkih brošura o Viru, općinska tvrtka

„Vir turizam“ predstavljena od direktora ZdenkaMičića i voditelja Turističke agencije Vir turizamAnte Galića, krenula je s promocijom virskogturizma na europskim sajmovima.

Zajedno s predsjednikom Općinskog vijeća Općine VirMatom Radovićem i predstavnicima općinske vlasti te di-rektorom Ureda Turističke zajednice Općine Vir ŠimomVučetićem, Mičić i Galić prezentirali su Vir i virski turizampolovicom siječnja na međunarodnom sajmu putovanja iturizma „GO – Region Tour 2012.“ u češkom Brnu.

PREDSTAVLJENA LANTERNA U organizaciji tvrtke „Vir turizam“ priređena je večer Virana kojoj je predstavljena virska Lanterna kao rezidencijalnituristički objekt. Uz bogat nastupni program u društvu spredstavnicima prijateljskog grada Oslavanyja i južnomo-ravske regije, predstavljanje virskog svjetionika i otoka Virabilo je praćeno nastupom klape „Vir“ i promotivnim fil-mom „Vir, Otok s dva lica“, a za sve uzvanike i goste sajmavirski kuhari i konobari iz restorana „Kotarina“ spremili sušvedski stol s dalmatinskim pršutom, sirom, maslinama,škampima i lignjama.

„Imali smo zapažen i pohvaljen nastup u češkim dnevnimnacionalnim novinama Dnes, a došao nas je posjetiti i pred-sjednik južnomoravske regije“, kazao je Mičić. Tako je spo-menuti češki dnevnik na cijeloj stranici u rubrici doga đaja izBrna opisao dojam predstavljanja Vira, a tekst nam je ljuba-zno prenijela Koraljka Přikrylová: „Na štandu Ivančica nagoste čeka prozirno piće u malim čašicama. Ali, nije to piće izMoravske. Rakiju su donijeli Hrvati s prijateljskog jadranskog

otoka Vir. Njih se u paviljonu može dosta čuti zahvaljujući nji-hovoj klapi Vir. Među štandovima par tnerskih gradova Vir jeizuzetak, jer za turističke brošure ostalih prijateljskih gradovaili regija nema baš toliko zainteresiranih. Poznanj, Stuttgart iliChanty-Mansijsk ne privlače puno posjetitelja“.

SAJAM „HOLIDAY WORLD“Pored prezentacije otoka Vira na sajmu u Brnu, mjesec danakasnije u sklopu sajma „Holiday World“ održana je i pre-zentacija u Pragu s jednim od dva najveća češka tour ope-ratora. Izravna reklama virskog turizma, luksuzne Lanternei privatnog smještaja osigurana je preko češke turističke pu-blikacije tiskane u 35 tisuća primjeraka koja se prosljeđujesvim turističkim agencijama u Češkoj, pa su već na sajmuosigurana i prodana tri tjedna ljetovanja na Lanterni.


TEMA 19

Vir turizam & Virski listpoklanjaju

35% popusta zapretplatu na Virski list

SAMO 101 KUNA ZA CIJELU GODINU + pokloni za pretplatnike!

Svakog mjeseca na Vašu kućnu adresu šaljemo Vaš primjerak „Virskog lista“ uzpopust od 35%! Dovoljno je samo odrezati kupon na dnu stranice i staviti ga ukovertu zajedno s kopijom uplate na općoj uplatnici, te poslati s naznakom naadresu: Vir turizam d.o.o. Pretplata Virski listPut Mula 723234 Vir

KAKO ISPUNITI OPĆU UPLATNICU?Ispunite opću uplatnicu s uplatom na račun i adresu izdavača:UplatiteljVaše ime i prezime, adresa stanovanjaPrimateljVir turizam d.o.o.Put Mula 723234 VirŠifra opisa plaćanja33Iznos101,00 knModel02Broj računa primatelja2402006-1100542287Poziv na broj odobrenjaUpisati datum uplate (npr. 22012012)Opis plaćanjaPretplata na Virski list

Za dodatne informacije, nazovitetel. +385 (0)23 346 741 mob. +385 (0)98 18 15 211

Pretplata se realizira na godišnjoj razini i uključuje 12 brojeva časopisa „Virski list“, bez posebnih izdanja časopisa koja ne nose numeričke redne oznake izdanja.

19

Virski listPrezida II23234 Vir+385 (0)23 346 [email protected]

Vir turizam d.o.o.Put Mula 723234 Vir+385 (0)23 362 [email protected] VL

TEMA

KUPON ZA POPUST

OD

35%�

Pretplata za organizacijeOrganizacije, društva i institucije koje su zainteresirane za pretplatu na časopis„Virski list“, zahtjev za pretplatom trebaju poslati bez kupona poštanskim putemna adresu izdavača „Vir turizam“ d.o.o., Put Mula 7, 23234 Vir, s naznakom„Pretplata Virski list“ i kopijom opće uplatnice s iznosom od 156,00 kuna.

Cijena časopisa bez popustaCijena časopisa po jednom izdanju iznosi 10 kuna, a godišnja koja uključuje 12 brojeva iznosi 156 kuna uključujući poštanske troškove za Hrvatsku.

Pretplata za inozemstvoGodišnja pretplata uključujući troškove poštanskog slanja za pretplatnike iz zemalja Europske unije te Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Švicarske i Norveške iznosi 282,00 kune.Godišnja pretplata uključujući troškove poštanskog slanja za pretplatnike iz Sjedinjenih Američkih Država iznosi 414,00 kuna.Godišnja pretplata uključujući troškove poštanskog slanja za pretplatnike iz Australije iznosi 492,00 kune.


broju, ali veljača je misec od ljubavi, ne samo za mačke. Unjoj se štuje i zaštitnik zaljubljenik Sv. Valentin, koji pada uutorak 14. veljače, pa san odlučija da se o ljubavnin jadinnašik starik čita baš u von broju. Ima ik toliko da će popu-niti i drugi broj.

(Napomena: Kad san vo pisaja moja mate je još bila živa.Od 7. sičnja 2012. godine počiva u miru Božjen.)

ISPARAJA JOJ SVE NA NJOJVolili se Care i Mare. Care je bija mališan i suvonjov PereĆepulov, od Jose nahočeta iz Paga i Anice Budijine, a Mareje tako lipa ćer Jose Žepine, rečenog Bepo i Vrškinje JakoveRončevića. Volili su se toliko da su se kanili i oženiti. Tolikoda je Care što bi teškon mukon zaradija na motiku dilija sMaron. Pogodija Care istrapiti cilu Dragu u Zapanjen Poljumon didu Šimiću Mujsinon i posaditi priko iljadu panjov.Bože moj koliko je znoja prolija i koliko ga je bur šibalo nanoj goleti, na strmini kad se spuštate od Kerina Rasta pranLokvi u Dragan. Koliko mu je za to tribalo vrimena točnone znan, ali sigurno je to trajalo misecin, ako ne i godinu iviše dan, da sam čovik to sve uradi.

I kad je bilo sve gotovo baba Zatonka isplatila je Carinovac za njegov teški trud. A Care odma da dija novacMari da kupi cilu prioblaku robe, od bljuze, vuštana i tra-vese i sve drugo što je na njoj.

Bepovi su imali puno cur koje su stizale jedna za drugon:Šimicu udatu za Tomu Jurčeva, u Prilaku; Anu udatu zaŠimu Budiju, Parića; Milku udatu za Antu Radovića, CantuAndabakova; Ružicu udatu za Matu Vučetića, Patina i sadse tribala udati Marija za Caru. A doma su još bile Jelkakoja se kašnje udala za Peru Budiju, Sabaotova i njiova naj-mlađa ćer Venka, koja se isto udala u Budije za Perina brataJosu, Sabaotova. E pa poj ti opremiti i udati toliko cur. Nito bilo lako.

I da se vratimo. Došla je Miolja (Sv. Mihovil) i pošla Marena feštu u Vrsi, kod dida i babe i cile rodbine. Obukla Marenase svu novu prioblaku što je kupija Care. I evo ti belaja,na fešti se u nju zagledaja Vršanac Ante Modrić. Ni tribalopuno i Mare ostavi Caru i udade se za Antu u Vrsi.

Jadan i kivan Care ostaja bez Marine ljubavi, ali i bez ulo-ženog novca na njizinu odiću. Došla Mare u positu materiu Lozice. U čen će nego u Carinoj robi. Saznaja Care da jedošla u Žepine, poša u Bepovi i na Mari poparaja svu nje-govu robu. Eto baren je malo duši daja oduška.

Ma da ne mislite da je Care osta vično tužan. Zaprosija jeun Šimicu, rečenu Šiku Šljivinu, od Adabakovh. Oženija jei dobija brojnu dicu, njik petero: Antu, Mirka, Anku, Divnui Srećku. Sve ik je na motiki odranija i uzdiga. Doživija jeCare 78 godin i umra 1991. godine.

I Mare je s Anton rodila puno dice, njik osmero. Još i sadživi u Vrsin. U 92 je godini.

Neznan jesu li se ikad posli Mare i Care sastali i zajnopopričali o tin vrimenin.

TAJNA POVIJEST VIRA IV. DIO

Tekst napisaja: Ive Bas ic

Na virski popravija: Joso Olic, Mijin

Kako bi se to unda reklo, vrtija se mladi Šime,Žile oko Luce Starkine. Bija je un lipuškasti,mršav i žilav momak. Za to su ga valja iprozvali Žile. Kašnje je nosija brk i osta mršav i žilav do smrti. Luce se ni dala. Di će ona ohola, iz bogate kuće, poći zasiromaka Žilu. U to joj se vrime još namirijaBare Rumora iz Povljane

N a vu temu me ponukala moja stara mate. Devede-seta joj je pa ni ni čudo što gotovo svaki dan šlušanjedno te isto iz vrimena kad je ona bila mlada.

Udala se od sedamnajest godin i pošla iz Lozic u Selo. Go-tovo sve što je proživila kroz 77 godin u Selu ne spominje,ali ono iz ditinjstva i curstva stalno joj se vrti u pameti.

Pripovida i ove događaje o ljubavin jadin, koji su se pri tvo-rili u muku. Gotovo uvik spominje pripovid od Cari i Mari.Po redu kako san pisaja ova tema je tribala biti u drugon

TAJNA POVIJEST VIRA 21

VIŠE IMA OD PIZDE DO GUZICE NEG U ŽILE ORANICETo su bile riči Šimice-Lucije-Uršule, rečene Luce Bušku-lića, Starkine iz Lozic, kad su joj rekli da će se udati za ŽiluKanjeva. Luce (1905.-1979.) je bila ćer Šime Buškulića, re-čenog Starka i Luce Bašića, Jerkove, a Žile Šime Kapović(1902.-1966.), sin Šime Kapovića, rečenog Kanj i Cvite Bu-dijine, iz Lozic.

Ma, da bolje svatite moran van reći da je Luce bila iz bo-gate Buškulića famije. U njik je bilo puno blaga i zemlje.Oni su kupovali zemlju, naslidili je od don Duje Radovića,odkupili dija od Pijažinik. Ni kod njik falilo rane. Bilo ježita, šenice, sira, vune i mesa. Jednon riči u no vrime malikulaci za virske prilike. Kažu da su, u no vrime prije, imalitoliko blaga, da bi oni i Škrokovi plaćali cilu pašarinu Gazdi(vlasniku otoka Crnici i Bakmazu).

Za razliku od Luce, Žilini (Kanjevi) su bili siromašniji.Ni bilo toliko zemlje ni blaga, iako su i oni naslidili po ima-nja u Budije, po materi Cviti, a drugi dija, po ocu Šimi,Kanju, od Tukinik. Šime je poša u vlaštvo u Budije.

Kako bi se to unda reklo, vrtija se mladi Šime, Žile okoLuce Starkine. Bija je un lipuškasti, mršav i žilav momak. Zato su ga valja i prozvali Žile. Kašnje je nosija brk i osta mršavi žilav do smrti. Luce se ni dala. Di će ona ohola, iz bogatekuće, poći za siromaka Žilu. U to joj se vrime još namirijaBare Rumora iz Povljane. Ti moji Barini (po pranbabi Matiji)su isto bili imućnija famija, s puno blaga. Kaj u pravilu ženilisu se iz Vira iz famije Buškulića i Bašića, a Bašići od njik.

I di će se Luce odlučiti nego za onoga bogatijega, a k ton joši puno mlađega. Bare je bija sedan godin mlađi od Luce(mlad kaj pivčić) i deset od Žile. Kad su se ženili Bare je imajasamo 16 godin, a Luce je bila zrila divojka u 23 godini.

Kad se tribala udati u Povljanu pitali su je, a što je s Žilon,a ona in je odgovorila: „Ima više od pizde do guzice, neg uŽile oranice.“ I tako Žile, zbog siromaštva, ni oženija LucuStarkinu.

Ma nemojte misliti da je Žile ostaja bez cure. Ženija se uni to dva put. Prva žena mu je bila Marija Vučetić, ćer Šime,zvanog Šeme (od Bovčića) i Stošije Subotića, koja mu je ro-dila troje dice. Umre Mare mlada u 28 godini, pa se udovacŠime oženija s divojkon Maron Radović, ćeron Šime, reče-nog Pemac i Luce Kapove, od Šuminik. Mare mu je rodilajoš troje dice. Doživija Šime samo 64 godine i mirno pošana onaj svit. Luce je živila u Povljani u svon bogastvu. Ro-dila je šestero dice. Doživila veću starost od Žile. Primi-nula je u 76 godini.

NISU JOJ KAZALITomica Subotićka, rođena 1884. godine, zvana Markovi-ćka, je bila ćer Jure Subotića i Matije Šarić. Kaj obično, uono vrime, nafalili su Tomici da se uda za Antu Rukavinuu Povljanu. Taj Ante je bija drugi sin Nike Rukavine, An-tina, iz Vira i Mare r. Rumora, iz Povljane.

Evo još jedne prilike da se zna kako su Rukavinci u Pov-ljanu doselili iz Vira.

Mare Rumora (1856.-1929.), ćer Mate Rumore, iz Pov-ljane i Marte r. Šarić, iz Tribnja, udala se za Josu Bašića,sina Jakovljeva i Petrice r. Buškulić. Joso je po žendbi mo-biliziran u vojsku u Polu. Nadmetaja se u rvanju s druginvojnikon kog je nadrvaja i srušija na zemlju. Ovaj srušenini moga podniti poraz pa je Josu udarcen željeznon šipkonusmrtija. Mare je ostala mlada udovica. Imala je samo 20godin. S Joson ni još imala dice. U famiji njezinog oca nibilo muške dice. Mari su nafalili Niku Rukavinu, Antina.Uslidila je udaja za Niku. Kako su Rukavinci bili siromašnizemljon, Mare je Niku povela u vlaštvo u Povljanu. Rodilamu je 14-tero dice, među njiman i sina Antu (1890.-1918.),koga su namirili Tomici, Markovićki, za muža. Kako to dasu uvlake Tomicu udale za bolesnog Antu ?

UDALA SE ZA BOLESNOG ČOVIKAJoš iz Vira je bila velika rodbinska veza između Subotića iRukavinovik, a isto tako i veliki rod između Bašićovik i Ru-moroća. Tri Rumorićke su se udale u famiju Jakova Bašić,pa ni čudo što nas zovu Povljankini.

Kašnje, kad se već udala, Tomica je saznala da Ante imapadavicu (boluje od epilepsije). Pitali su je kako to da seudala za bolesnog čovika, koji boluje od teške neizličive bo-lesti, a ona in je odgovorila: „Nisu mi to kazali“.

Ma, imala je Markovićka i sretni trenutkov s Anton. Ro-dila mu je petero dice, od kojik je samo najstarija Marija(1909.-1991.) doživila potomstvo. Marija se udala za Mar-tina Tičića, s kojin je rodila petero dice. Njezina dica su:Stanko Tićič, onaj poznati nogometaš; Marija, udana zaRumora Antu i Grozdijan Tičić.

Ante Rukavina je mlad umra od 28 godin, pa se Tomicapriudala za Pogorilića Josu, kon je podarila sina Krstu i ćerMatiju.

Eto, da se i to zna i zabiliži, što su sve činile uvlake u onovrime. I bolesne i zdrave su međusobno ženile. Da baren uovo vrime ima uvlaka, ne bi ovi pusti stari momci, zdravi ibolesni, ostali neženje do smrti.

O ljubavnin jadin Viranov i Virkinj


Virske novosti

VIRSKE NOVOSTI 23

Val polarne hladnoće zahvatio je Hrvatsku u veljači i u svom ledeno-hladnom zagrljaju, što snijegom što burom, okovao Dalmaciju. I na Viru samo na trenutak kao da je sve stalo i skrilo se u kutke pod zaštitom kućne topline.

[ Foto Dražen Žepina ]


POŽAR NA PRAULJAMA

N a dan paljenja virskog Karnevala – „nikrivog ni dužnog“ – planula je i suhatrava na tri mjesta u predjelu poviše

Praulja. Iako je vjetar predstavljao relativnuopasnost za razbuktavanje požara većih raz-mje ra, brzom akcijom komunalnih redara Op-ćine Vir i vatrogasne jedinice požar je brzo iefikasno stavljen pod kontrolu i ugašen. Trirazličita požarišta na manje prohodnim dije-lovima ob ra slim samoniklim biljem, travom igrmljem upućuju na na mjerno izazvano pa-ljenje, što je unatoč vjerojatnom proračunatomriziku neodgovorno i štetno ponašanje.

OBILJEŽEN DAN ŽENA

M eđunarodni Dan žena, uobičajen i kao „Osmimart“, i ove je godine prigodno obilježen odstrane Općine Vir. Uz jednosatno druženje uz

kavu i sok na terasi restorana „Kotarina“, Viranke su poča-šćene crvenim ružama koje im je poklonio načelnik virskeOpćine Kristijan Kapović. Svečarsko ozračje Dana ženaprilika je i za prisjećanje na Claru Zetkin, njemačku mar-ksisticu i aktivisticu koja je 1911. godine pokrenula obilje-žavanje međunarodnog Dana žena zahtijevajući jednakemogućnosti rada i plaćanja te pravo glasanja za žene. OsimDana žena, svoj dan slavi i „Cockta“ koja je 8. ožujka 1953.godine prvi put predstavljena javnosti.

POLARNA HLADNOĆA U DALMACIJI

D iljem istočne i jugoistočne Europe, od Rusijei Ukrajine do Bugarske, udar polarne hlad-noće sa snježnim mećavama i temperatu-

rama ispod –30 °C u siječnju i veljači odnio je višeod pet stotina ljudskih života, a u nešto blažemobliku zahvatio je i Hrvatsku. U Dalmaciji, pogo-tovo u Splitu, snježne padavine i poledica izazvalisu Splićanima ogromne poteškoće, a temperatura sepo noći spuštala ispod –10 °C. Šibenik i Zadar sunekoliko dana bili potpuno prekriveni snijegom,dok je Viru zasniježilo tek jednu noć. Iako nije bilovećeg snijega, Vir je u siječnju i veljači bio pod uda-rima orkanske bure pa se polarna hladnoća osjetilai na otoku.

VIRSKE NOVOSTI 25

Akcija virske Turističke zajednice

PRIJAVE ZA PODJELU SADNICA CVIJEĆA

U red Turističke zajednice Općine Vir i ove će godineorganizirati akciju podjele sadnica cvijeća kako bise potaknulo uređivanje okućnica i balkona pred

nadolazeću turističku sezonu. Iz virskog TZ-a pozivaju svezainteresirane za preuzimanje sadnica cvijeća da se prijaveu Ured Turističke zajednice kod Mula do 15. travnja 2012.godine, a prijave se osim osobnim dolaskom mogu izvršitii telefonskim putem na broj 023/362 196 ili elektronskompoštom na adresu [email protected]

Prijave za dodjelu sadnica cvijeća mogu podnijeti osobesa stalnim mjestom boravka na Viru te vlasnici objekata zaodmor koji uredno plaćaju boravišnu pristojbu, odnosnogodišnji paušal. Sadnice će moći preuzeti samo osobe kojesu se prijavile za dodjelu, a ukoliko će, iz bilo kojih razloga,netko drugi preuzeti sadnice u njihovo ime, potrebno jekod prijave navesti ime osobe koja će to učiniti.

Podjela sadnica organizirat će se krajem travnja ili naj-kasnije početkom svibnja, a točan datum uskoro će odre-diti Ured Turističke zajednice Općine Vir.

IZLOŽBA HRVATSKIH SVJETIONIKA

S totinu fotografija svih hrvatskih svjetionika,među kojima i fotografije virske Lanterne,našlo se u fotomonografiji „Hrvatski svjetio-

nici“ koja je početkom ožujka predstavljena u Grad-skoj knjižnici Marka Marulića u Splitu.

„Jadranski arhipelag je čudesan u svjetskim razmje-rima i po mnoštvu otoka, i po podmorju i nadmorju,te je i ova knjiga o našim svjetionicima također ču-desna. Ona svjedoči o ljepoti dodira mora i kamenauronjenog u slanu vodu, a fotografsko oko otkriva ču-desnu ljepotu prizora oko svjetionika koji su kućesvjetla“, kazao je Joško Božanić, autor uvodnika.

U fotomonografiji su objavljeni radovi 35 hrvat-skih i petero inozemnih fotografa čije su fotografijeu proteklih pet godina predstavljene na izložbamapod istoimenim naslovom „Hrvatski svjetionici“ u46 gradova diljem svijeta.

Na izložbi je istaknuto kako se zbog automatiza-cije svjetla broj svjetioničara prepolovio, pa ih na hr-vatskom Jadranu trenutno radi samo tridesetak, teda je tvrtka „Plovput“ – izdavač fotomonografije i uvlasništvu svjetionika, razvila projekt obnove svje-tioničarskih zgrada koji je odobrila i hrvatska vlada.Virska tvrtka „Vir turizam“ već izvodi jedan takavprojekt obnove svjetionika, a u nekoliko idućih go-dina bit će obnovljena unutrašnjost svih svjetioni-čarskih zgrada na našem dijelu Jadrana, poručeno jena splitskoj izložbi.

O d 1. ožujka 2012. godine općinsko poduzeće„Čisti otok“, nakon završene podjele kanti zaprikupljanje otpada po domaćinstvima, uvodi

novi režim prikupljanja i odvoza otpada. Tako će cijelopodručje Vira biti podijeljeno na tri zone, a u svakoj odnjih odvoz će se organizirati dva dana u tjednu. Evo ra-sporeda odvoza otpada po sljedećoj podjeli i danima utjednu:

Za I. zonu odvoz otpada vršit će se ponedjeljkom i če-tvrtkom, a u njoj se nalaze svi objekti južnije od ulica Vir-ski put, Borisa Krnčevića i Lokvine, potom istočnije odPuta Lozica i Puta Torova te sjevernije od Puta Kozjaka.

Za II. zonu odvoz otpada vršit će se utorkom i pet-kom, a u II. zoni nalaze se svi objekti sjevernije od ulicaVirski put, Borisa Krnčevića i Lokvine te istočnije odPuta Slatine (Mala Slatina).

Za III. zonu odvoz otpada organiziran je za srijedu isubotu, a u ovoj se zoni nalaze svi objekti južnije odPuta Kozjaka te zapadnije od Puta Torova, Puta Lozicai Puta Slatine (Mala Slatina).

Korisnici usluga sve posude za prikupljanje otpadana dan odvoza trebaju spremiti ispred ili pokraj dvori-šnih vrata. Iz tvrtke „Čisti otok“ mole stanovnike Virada se pridržavaju navedenog režima odvoza otpada.

Nakon podjele kanti za prikupljanje otpada

Novi režim prikupljanja i odvoza otpadaCijelo područje Vira bit će podijeljeno na tri zone, a u svakoj od njih odvoz će se organizirati dva dana u

tjednu, pa iz tvrtke „Čisti otok“ mole stanovnike Vira da se pridržavaju režima odvoza otpada

S najnižom ponuđenom cijenom na javnom natječajuod oko 1,4 milijuna kuna bez PDV-a, građevinskiobrt „Špelić“ iz Slunja odabran je za glavnog izvo-

đača radova na projektu virske mrtvačnice. Tako je s ranijeotkupljenih 6,5 tisuća kvadrata zemljišta za izgradnju mrt- vačnice i uređenje virskog groblja, odabirom izvođača ra-dova i prethodno dobivenom građevinskom dozvolom,jedan od najvažnijih projekata Općine Vir i tvrtke „Vir odr-žavanje“ ušao u svoju posljednju fazu. Objekt je iskolčen,što znači da je geodeta po dobivenoj građevinskoj dozvoliili rješenju o uvjetima građenja, „ucrtao“ smještaj objekta,pa se sada još očekuje sam početak radova i finalizacija po -sla. Dok će „Špelić“ izvoditi sve radove na objektu mrtva -čnice, virska tvrtka u općinskom vlasništvu „Vir održavanje“radit će kompletno uređenje okoliša cijelog groblja; horti-kulturu uz kompletne građevinske poslove predviđene uprojektu uređenja groblja te javnu rasvjetu. Paralelno iz-vođenje po slova na projektu virske mrtvačnice i uređenjagroblja tražit će, prema predviđanjima direktora tvrtke „Virodržavanje“ Ante Marasovića, maksimalno oko šest mje-seci radova s ukupnim troškovnikom od 2,1 milijun kunabez PDV-a, pa bi nakon tog vremena objekt bio u svojoj

funkciji. Najzahtjevniji dio posla, odnosno građenja, raditće se do početka turističke sezone, a tijekom ljeta radoviko ji ne stvaraju buku, odnosno završni soboslikarski, kera -mički i drugi poslovi unutarnjeg i vanjskog uređenja. Todru gim riječima znači kako bi do rujna ove godine svi po-slovi trebali biti okončani.

„Imamo financijska sredstva i sve uvjete za početak ra-dova tako da nema razloga da mrtvačnica i groblje ne budugotovi do početka jeseni“, potvrđuje direktor Marasović.

Jedina dvojba u cijelom projektu vezana je uz struju, ilipitanje od kuda će se dobivati snaga potrebna za normalnofunkcioniranje mrtvačnice i groblja. Marasović kaže:

„Postoji otvoreno pitanje oko spajanja struje za potrebemrt vačnice. Nedvojbeno je kako na tom mjestu mora doćitra fostanica, jer osim 15 kW koje trebamo za prostor mrtva -čnice i groblja, imamo i budući sportski centar s rasvjetomkoji će tražiti minimalno 50 kW snage. U HEP-u su kazalikako će staviti jači transformator u trafostanici Vir V u Po-dvo rnicama, negdje na pola puta od Kolišta do Kozjaka, pabi iz te trafostanice vod bio izravno spojen s grobljem. Da -kle, pitanje je hoće li se raditi nova trafostanica ili ćemo seizravno spajati na trafostanicu u Podvornicama“.


Odabirom izvođača radova projekt uređenja virskog groblja i gradnje mrtvačnice ušao u završnu fazu

Projekt mrtvačnice i uređenja groblja bit će gotov do početka jeseni

Najzahtjevniji dio posla, odnosno građenja, radit će se do početka turističke sezone, a tijekom ljeta radovi koji nestvaraju buku, odnosno završni soboslikarski, keramički i drugi poslovi unutarnjeg i vanjskog uređenja.

To drugim riječima znači kako bi do rujna ove godine svi poslovi trebali biti okončani

ASFALTIRANJE VIRSKIH PUTOVA

S ukladno proračunskim zadanostima i o troškuOpćine Vir, komunalna tvrtka „Vir održava-nje“ izvodit će i tijekom ove godine brojna as-

faltiranja po virskim trasama. Tako će putovi okoTorova u dužini 1,800 metara i od prošle godine pro-bijena spojna cesta Put Rastovca i Put Lanterne, do-biti asfaltnu glazuru kako bi se tim atraktivnimdijelom otoka moglo prolaziti u pješačenju ili bici-klima, ali i kao vid protupožarne zaštite. Trenutno seprobijaju dvije trase na Putu Bandire, odnosno ne-kadašnji put ucrtan u katastru, zajedno s poprečnimputovima koji se s njim spajaju. Riječ je o slabo pro-hodnim dijelovima otoka na kojima je nužno probi-janje i cestovno-putna intervencija zbog osnovneprotupožarne zaštite i mogućnosti da se i ovaj diootoka može posjećivati te turistički valorizirati.

[ Probijena spojna cesta Put Rastovca i Put Lanterne dobit će asfaltnuglazuru kako bi se tim atraktivnim dijelom otoka moglo prolaziti ]

VIRSKE NOVOSTI 27

UREĐENJE PUTA DO SVJETIONIKA

Č ak 250 tona tampon jalovine u dužini od oko1,200 metara posuto je na utabanom prilaznomputu do virske Lanterne koji je do sada bio pre-

pun rupa i kamenja, čime je budućem rezidencijal-nom turističkom objektu osiguran nesmetan prilaz zanastavak radova na njegovom uređenju. Posao tam-poniranja zajedno s angažiranom geodetskom kućom,koja je iskolčila i označila trasu puta, izvela je virskaopćinska tvrtka „Vir održavanje“ čiji djelatnici rade ina uređenju područja uz put i oko svjetionika.

„Riječ je o pomorskom dobru Općine Vir, pa smotaj dio počistili i poravnali“, kaže Marasović najavlju-jući i daljnje radove na uređenju svjetionika, odnosnonjegovog neposrednog okoliša.


O pćina Vir financirala je projekt pojačanog odr-žavanja ceste D-306, što znači da će se spome-nuta dionica ceste od virskog mosta do Centra

rekonstruirati na način na koji je, primjerice, uređenacesta od zadarskog Dikla do Nina. S istim karakteristi-kama u cijeloj dužini, osim staze za bicikliste, imat ćetrotoar i javnu rasvjetu sa 134 rasvjetna stupa 8 metaravisine i s takozvanom produženom rukom. Takvo bi ra-svjetno tijelo s jedne strane ceste osiguralo dobru vi-dljivost na cijeloj širini ceste, dok bi princip štedljiverasvjete zadovoljio kriterije iz EU.

„Za ovaj projekt sve je spremno. Općina je osiguralafinancijska sredstva, ali ga trenutno ne smijemo izvoditizbog zadanih uvjeta. To znači kako se prvo moraju po-staviti cijevi za vodovodizaciju i kanalizaciju otoka Virau II. i III. fazi, i to od Busole do Prezide, nakon čega biHrvatske ceste mogle izvršiti pojačano održavanje. Tektada bi mi mogli postaviti rasvjetu“, kaže Ante Mara-sović, direktor općinske tvrtke „Vir održavanje“ koja ćeu izvođenju projekta postavljati rasvjetu na D-306.

Po projektantskim predviđanjima, riječ je o 1,8 mili-juna kuna vrijednom projektu koji osim praktične sao-braćajne i cestovne funkcionalnosti sadrži estetskukomponentu i prvu, opću informaciju o mjestu u kojevodi. Vožnja ili šetnja po glavnoj virskoj prometnici ukasnijim večernjim satima u mračnom ambijentu neostavlja najbolji dojam, a posljedično sa slabijom vidlji-vošću uvjetuje i manju sigurnost te povezanost sa svimostalim prometnicama i sporednim putovima u svojojdužini od oko 4 kilometra. Glavna prometnica imat ćetrotoar širine 1,2 metra s jedne strane, i gdje je to mo-guće, isti takav trotoar s druge strane. Kako državna tvr-tka „Hrvatske ceste“ u vlasništvu ima oko 8 metara širineceste, za puno izvođenje projekta ceste koji bi imao tro-toar s obje strane nedostaje oko 2,3 metra.

„Najbolje bi bilo kada bi Hrvatske ceste izvršile izvla-štenja kako bi se ta cesta jednom zauvijek projektiralana najbolji mogući način. Dakle, imala trotoare s objestrane duž cijelog puta i sve atribute državne ceste s ri-ješenim pitanjem oborinskih voda“, misli Marasović.

RASVJETA OD MOSTA DO CENTRA

Po projektantskim predviđanjima, riječ je o 1,8 milijuna kuna vrijednom projektu koji osim praktičnesaobraćajne i cestovne funkcionalnosti sadrži estetsku komponentu i prvu, opću informaciju o mjestu u koje vodi

UREĐENJE BUNARA

S vi građevinski poslovi na uređenju bunara suokončani, pa je jedino što preostaje poploča-vanje dvorišta, stavljanje poklopaca na bunare,

montiranje pumpe i postavljanje javne rasvjete. „Većje uplaćen priključak za struju“, govori nam direktorMarasović, pa odabirom i kupovinom pumpi slijedinjihovo spajanje.

„Bunari moraju biti osigurani kako bi voda u njimauvijek bila čista i ispravna te kako bi je uvijek bilo. Nesmije se u njih ubacivati kamenje i štošta drugo, štoje do sada bio slučaj. Zato će se voda crpiti ručnimpumpama, a ne vađenjem s kantama ili korištenjemšpina koje bi korisnici mogli zloupotrebljavati“, do-daje direktor općinske tvrtke „Vir održavanje“.

P oštovani čitatelji; vlasnici turističkih, gastronomsko-ugostiteljskih i svih drugih objekata slične namjene, kao i svi drugi koji

planirate različita kulturna, zabavna ili sportskadogađanja tijekom ljetne sezone 2012., pozivamo Vas da se osobno javite u ured „Virskog lista“ na adresi Prezida II, na telefon 023/346-741 ili elektronskompoštom na [email protected], radi dogovora oko objave Vaših informacija u besplatnom ljetnominformativnom vodiču otoka Vira.

P rikupljanje informacija radi skore izradeinformativnog ljetnog vodiča otoka Vira vršit će sesvakodnevno od 19. do 23. ožujka te od 26. do 30.

ožujka u uredu „Virskog lista“ u vremenu od 10 do 11 sati.Objava informacije o Vašem radu, mjestu na kojemu senalazi objekt ili događanju koje pripremate za ljeto 2012.godine, je potpuno besplatna i dobrodošla, a eventualnuobjavu fotografije objekta uz pripadajući tekst na 1/3stranice vodiča formata A5 (210 x 148 mm) naplaćivatćemo po popularnoj cijeni od 200 kuna.

29

INFOVirski list PREZIDA II

Telefon023/346-741

Mobitel098/18-15-211

E-poš[email protected]

U vremenu10,00 – 11,00

iNOVO NOVO NOVO NOVO

VIR INFOBESPLATNI INFORMATIVNI LJETNI VODIČ KROZ OTOK VIR

SVI DOGAĐAJI NA JEDNOM MJESTU

BESPLATNA OBJAVA INFORMACIJA O KONCERTIMA, SPORTSKIM SUSRETIMA, ZABAVNIM IGRAMA I SVIMLJETNIM DOGAĐAJIMA BESPLATNA OBJAVA INFORMACIJA O RADU VAŠIH TURISTIČKOUGOSTITELJSKIH

OBJEKATA; RESTORANA, KAFIĆA I NOĆNIH BAROVA PRVI POTPUNI I CJELOVITI LJETNI INFORMATIVNIVODIČ ZA TURISTE I GOSTE OTOKA VIRA


22. Općinsko vijeće Općine Vir

Razvoj turizma, poduzetništvai poljoprivrede

Općina Vir će izdvojiti 4 milijuna kuna za poticajrazvoja, i to 2,5 milijuna kuna za subvencioniranjepodizanja kvalitete usluga u turizmu te po 750 tisućakuna za poticaj razvoja poduzetništva i razvojpoljoprivrede. Predstoji izrada pravilnika po kojemu će se strogo definirati načini i uvjeti za davanjesubvencija i poticaja

U svojeni Program razvoja turizma, poduzetništva ipoljoprivrede po kojemu će se izdvojiti 4 milijunakuna za poticaj razvoja u spomenutim djelatno-

stima, skora isplata jednokratne materijalne pomoći ili bo-žićnice, te Odluka o otpisu potraživanja koje Općina Virpotražuje od obveznika za koja je nastupila apsolutna za-stara – najvažnije su odluke sa 22. sjednice Općinskog vi-jeća Općine Vir.

Sjednica Općinskog vijeća održana je krajem veljače, akao i svakom drugom prilikom, počela je Aktualnim satomna kojemu je vijećnik HSP-a Šime Buškulić postavio pita-nje o realizaciji projekata izgradnje dječjeg vrtića i škole teizgradnje vodovodne mreže.

„Nastavak radova na objektu novog dječjeg vrtića oče-kuje se uskoro, a sami radovi trebali bi biti gotovi do krajalipnja“, odgovorio je načelnik Općine Vir Kristijan Kapo-vić i dodao da za izgradnju školske zgrade postoji idejnorješenje, ali kako bi, prije ishođenja ostale potrebne doku-mentacije, ipak trebalo promijeniti projekt. „Gabariti pred-viđene sportske dvorane trebali bi se povećati kako bi se unjoj dobili uvjeti za odigravanje rukometnih ili malonogo-metnih utakmica što po postojećem idejnom rješenju nijepredviđeno“, još je napomenuo.

PRIHVAĆENI PROGRAMI JAVNIH POTREBAKapović je dalje istaknuo kako je riječ o njegovom prije-dlogu o kojemu će se raspravljati, a potom će se ići u pro-ceduru izrade svih potrebnih projektnih dokumenata. Štose tiče trenutnog stanja u izgradnji virske vodovodne mre -že, odgovor je dao direktor tvrtke „Vodovod-Vir“ HrvojeBašić:

„Za sada svi radovi teku prema predviđenim rokovima,a završetak radova na I. fazi mjesne kanalizacijske i vodo-vodne mreže predviđen je za 30. lipnja ove godine“.

Nadalje, vijećnika Buškulića zanimalo je i stanje u po-stupku izrade Izmjena i dopuna Prostornog plana, a odgo-voreno mu je kako je izrađivaču dostavljena analiza pristiglih

NaËelnik OpÊine

Kristijan KapoviÊMob. 098 303-042

Zamjenik naËelnika

Tomislav BaπiÊMob. 098 480-218

Predsjednik

OpÊinskog vijeÊa

Mate RadoviÊMob. 098 480-183

e-poπta: [email protected]

ZamjeniCI predsjednika

OpÊinskog vijeÊa

Miroslav GlavanMob. 099 80-22-657

&Veseljko OrliÊ

Mob. 099 80-22-656

Odsjek za upravu i

samoupravu

Katarina RadoviÊvoditeljica odsjeka

Mob. 099 802-26-55e-poπta: [email protected]

Draæen Æepinasamostalni upravni referent za

informiranjee-poπta: [email protected]

Ana Lazanjaviπi struËni suradnik ∑ tajnik

OpÊinskog vijeÊa i Ureda naËelnika

Ante OrliÊviπi upravni referent ∑ vjeæbenik

Damir BuπkuliÊvozaË

Mob. 098 480-219

Valentin KapoviÊposluæitelj

Josip VuËetiÊvratar

Ljeposava KuæetËistaËica

Odsjek za financije

Ljiljana VuËetiÊvoditeljica odsjeka


Edita JuriÊstruËni raËunovodstveni referent

ODSJEK ZA PROSTORNO

URE–ENJE, GRADITELJSTVO I

KOMUNALNO GOSPODARSTVO

Paola Æepinavoditeljica odsjeka


Davor BuπkuliÊsamostalni upravni refent

za prostorno ureenje,graditeljstvo i komunalno

redarstvo

Anita RadoviÊupravni referent za komunalne prihode

Elma OrliÊupravni referent za komunalne prihode

Ivan Begonjaupravni referent za komunalne prihode

Komunalno redarstvo

Petar VuËetiÊkomunalni redar

Mob. 098 480-185

Tihomir BuπkuliÊkomunalni redar

Mob. 098 480-184

Frane RudiÊkomunalni redar

Mob. 099 312-57-57

Alen TomiÊkomunalni redar

Ive Glavankomunalni redar

Igor Lipovackomunalni redar

Odsjek za

financije ∑ lokalne poreze

Sanja »ulinavoditeljica odsjeka


Ninoslav DraæeviÊporezni referent

Glorija VuËetiÊporezni referent ∑ vjeæbenik

OPΔINA VIR

Trg Svetog Jurja 123 234 Virwww.vir.hr

Kontakt adrese e-poπ[email protected]

[email protected]

Kontakt e-poπta zaodnose s medijima

[email protected]

TEMA 31

primjedbi građana, te se očekuje dorada prijedloga po ovimprimjedbama. Istaknuto je kako se većina primjedbi odnosina predložene trase putova te da će se u većini slučajeva udo-voljiti zahtjevima građana, osim po pitanju širine nekolikoglavnih prometnih pravaca.

Vijećnika Miroslava Glavana zanimalo je kada će se za-početi s isplatom jednokratne materijalne pomoći ili bo-žićnice, i to građanima koji su po Odluci Općine stekli nanju pravo. Većina zahtjeva dostavljena je u nepotpunomobliku, pa se trenutno telefonski obavještavaju pojedincida upotpune traženu dokumentaciju, nakon čega će uslije-diti i isplata – odgovoreno je vijećniku Glavanu.

Po okončanju Aktualnog sata, donesena je Odluka o pri -hvaćanju zapisnika Komisije za popis imovine kojom je iz-vršena redovna obveza popisa imovine Općine Vir, i tokapitalne imovine, obveza i potraživanja te osnovnih sred-stava. Prihvaćanjem Odluke o otpisu potraživanja tijekomredovitog poslovanja prihvaćena je realizacija otpisa potra-živanja koje Općina Vir potražuje od obveznika, za koja jenastupila apsolutna zastara. Riječ je o potraživanjima za ko-munalnu naknadu, naknadu za uređenje voda, komunalnidoprinos, poreza na kuće za odmor i poreza na tvrtku.

Uslijedilo je prihvaćanje niza programa javnih potreba ito u kulturi, socijalnoj skrbi i sportu, potom programa iz-gradnje i održavanja objekata i uređaja komunalne infra-strukture, programa protupožarne i civilne zaštite, javnihpotreba u zdravstvu, programa razvoja turizma, poduzet-ništva i poljoprivrede te Plan nabave za 2012. godinu. Sviovi programi doneseni su u skladu s prethodno usvojenimProračunom Općine Vir za 2012. godinu.

POTICAJI ZA TURIZAM, PODUZETNIŠTVO I POLJOPRIVREDUNa ovoj je sjednici po prvi put usvojen i Program razvojaturizma, poduzetništva i poljoprivrede. Po njemu se izdvaja4 milijuna kuna za poticaj razvoja u navedenim granama ito: 2,5 milijuna kuna za subvencioniranje podizanja kvali-tete usluga u turizmu, i po 750 tisuća kuna za poticaj raz-voja poduzetništva i razvoj poljoprivrede. Istaknuto je kakopredstoji izrada pravilnika po kojemu će se strogo defini-rati načini i uvjeti za davanje subvencija i poticaja osobamai poduzetnicima koji se bave poslovima u navedenim gra-nama ili imaju namjeru pokrenuti poslovanje.

Prihvaćanjem Odluke o davanju suglasnosti za nabavkunovog službenog automobila vijećnici su načelniku Općinedali suglasnost da, u skladu s provedenim postupkom javnenabave, potpiše ugovor o operativnom leasingu za nabavuslužbenog automobila marke Volkswagen Passat u iznosuod 285 tisuća kuna bez PDV-a.

Na kraju sjednice vijećnici su izglasali izmjene i dopuneOdluke o komunalnom redu kojima su precizirane od red -be o zabrani postavljanja predmeta, objekata, uređaja, re-klama, reklamnih panoa, ili bilo kojih drugih pokretnihnaprava na zemljištu u vlasništvu fizičkih i pravnih osobate na javnim površinama. Posebno je regulirano uklanjanjenavedenih objekata ukoliko su postavljeni suprotno odlu-kama i propisima Općine, ili da za njihovo postavljanje nijedana suglasnost Općine.

VirskiLISTmagazin za promidžbu otoka Vira

IZDAVA»Vir turizam d.o.o.

za turistiËko-ugostiteljske djelatnostiPut Mula 7, 23234 VirKontakt: 023 362-713

DirektorZdenko MiËiÊ

Glavni i odgovorni urednikKaæimir ©krbiÊ

Mob. 098 18-15-211e-pošta: [email protected]

SuradniciIve BašiÊ

Velid JakupoviÊZvonko KucelinAndrija LuËiÊDraæen Æepina

Samir HusiÊ ÆupanËiÊ

TisakPRINTERA GRUPA d.o.o., Zagreb

GrafiËka pripremaŽUPAN»IΔ H R d.o.o.

za nakladniËku i grafiËku djelatnoste-pošta: [email protected]

Naklada1000 komada

Izlazi mjeseËnoGodina V. Broj 25

VeljaËa 2012.

VirskiLISTMAGAZIN ZA PROMIDŽBU OTOKA VIRA BROJ 25 CIJENA 10 KN GODINA V. VELJAČA 2012.

tema broja

SAJMOVI TURIZMABrno Beč Ljubljana Budimpešta

promidžba otoka ViraIZRADA TURISTIČKOG

INFO VODIČA

komunalne novostiNovi režim prikupljanja

i odvoza otpada

© VirskiLIST

Sva prava zadržana. Ni jedan dio ove publikacije ne smije se reproducirati, pohraniti ili prenositi

u bilo kojem obliku ili bilo kojim putem, elektroniËki,mehaniËki, fotokopiranjem, snimanjem ili drukËije bez

prethodnog pisanog dopuštenja vlasnika autorskoga prava.

vl_25

Documents