ZAKON O VODAMA

I. OPE ODREDBE..........................................................................................................................................3 II. VODE, VODNO DOBRO I VODNE GRAEVINE...................................................................................9 1. Pravni status voda......................................................................................................................................9 2. Pravni status vodnog dobra........................................................................................................................9 3. Vodne graevine......................................................................................................................................13 III. VODNA PODRUJA...............................................................................................................................16 IV. PLANSKI DOKUMENTI UPRAVLJANJA VODAMA.........................................................................16 V. ZATITA VODA I VODNOGA OKOLIA.............................................................................................19 1. Opa svrha zatite voda...........................................................................................................................19 2. Standard kakvoe voda i utvrivanje stanja voda....................................................................................19 3. Podruja posebne zatite voda.................................................................................................................21 4. Odstupanja od postizanja ciljeva zatite vodnoga okolia.......................................................................23 5. Isputanje, odvodnja i proiavanje otpadnih voda................................................................................24 6. Izvanredna i iznenadna oneienja voda................................................................................................27 VI. KORITENJE VODA...............................................................................................................................28 1. Vrste i uvjeti koritenja voda...................................................................................................................28 2. Koritenje voda za potrebe javne vodoopskrbe.......................................................................................30 3. Koritenje vode namijenjene ljudskoj potronji za prekograninu prodaju.............................................31 4. Zatita izvorita i zone sanitarne zatite...................................................................................................31 5. Koritenje vodnih snaga...........................................................................................................................32 6. Koritenje voda za navodnjavanje...........................................................................................................33 7. ljunak i pijesak u podruju znaajnom za vodni reim..........................................................................33 VII. ZATITA OD TETNOG DJELOVANJA VODA................................................................................36 1. Zatita od tetnog djelovanja voda...........................................................................................................36 2. Obrana od poplava...................................................................................................................................39 3. Obrana od leda.........................................................................................................................................40 4. Zatita od erozija i bujica.........................................................................................................................41 VIII. ZABRANE I OGRANIENJA PRAVA VLASNIKA I POSJEDNIKA ZEMLJITA I POSEBNE MJERE RADI ODRAVANJA VODNOG REIMA....................................................................................42 IX. VODNA DOKUMENTACIJA..................................................................................................................44 X. VODOPRAVNI AKTI................................................................................................................................46 1. Zajednike odredbe..................................................................................................................................46 2. Vodopravni uvjeti....................................................................................................................................46 3. Obvezujue vodopravno miljenje...........................................................................................................48 1Zakon o vodama NN 153/09, 63/11, 130/11

4. Vodopravna potvrda.................................................................................................................................48 6. Posebni uvjeti prikljuenja.......................................................................................................................51 7. Potvrda o sukladnosti s posebnim uvjetima prikljuenja.........................................................................51 XI. KONCESIJE..............................................................................................................................................52 1. Koncesije za gospodarsko koritenje voda..............................................................................................52 2. Koncesije za javne usluge i javne radove................................................................................................54 3. Zajednike odredbe o koncesijama..........................................................................................................55 XII. NACIONALNO VIJEE ZA VODE I HRVATSKE VODE..................................................................57 1. Nacionalno vijee za vode.......................................................................................................................57 2. Hrvatske vode..........................................................................................................................................58 XIII. JAVNA VODOOPSKRBA I JAVNA ODVODNJA.............................................................................61 1. Zajednike odredbe..................................................................................................................................61 2. Cijena vodnih usluga................................................................................................................................63 3. Prikljuenje na komunalne vodne graevine...........................................................................................64 4. Opi i tehniki uvjeti isporuke vodnih usluga.........................................................................................65 5. Vijee za vodne usluge............................................................................................................................66 XIV. POSEBNE DJELATNOSTI ZA POTREBE UPRAVLJANJA VODAMA..........................................67 XV. NADZOR I UPRAVNE MJERE.............................................................................................................68 XVI. PREKRAJNE ODREDBE....................................................................................................................73 XVII. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE..............................................................................................75

2Zakon o vodama NN 153/09, 63/11, 130/11

ZAKON O VODAMAI. OPE ODREDBEPredmet ureivanja lanak 1. Ovim se Zakonom ureuju pravni status voda, vodnoga dobra i vodnih graevina, upravljanje kakvoom i koliinom voda, zatita od tetnog djelovanja voda, detaljna melioracijska odvodnja i navodnjavanje, djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje, posebne djelatnosti za potrebe upravljanja vodama, institucionalni ustroj obavljanja tih djelatnosti i druga pitanja vezana za vode i vodno dobro. Ovim se Zakonom ne ureuju radioloka oneienja voda i vodnoga dobra. Vaenje Zakona u odnosu na predmet lanak 2. Odredbe ovoga Zakona odnose se na: 1. povrinske i podzemne vode, 2. priobalne vode u pogledu njihovog kemijskog i ekolokog stanja, gdje je to izriito odreeno u ovom Zakonu, 3. vode teritorijalnog mora u pogledu njihovog kemijskog stanja, gdje je to izriito odreeno u ovom Zakonu te u odnosu na nalazita vode za pie i 4. mineralne i termalne vode, osim mineralnih i geotermalnih voda iz kojih se mogu pridobivati mineralne sirovine ili koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe to se ureuje Zakonom o rudarstvu. Zatita voda od oneienja u priobalnim vodama i vodama teritorijalnoga mora s plovila, potapanjem, iz zraka ili zrakom, od djelatnosti na morskome dnu i u morskom podzemlju, ukljuujui oneienja sa sprava, ureaja i cjevovoda poloenih na morskom dnu, provodi se po posebnim propisima kojima se ureuje zatita okolia i Pomorskom zakoniku te odgovarajuom primjenom propisanih ciljeva zatite vodnoga okolia odreenih propisom iz lanka 41. ovoga Zakona i Planu upravljanja vodnim podrujima. Granicu izmeu kopnenih voda i voda mora utvruje Vlada Republike Hrvatske. Zatita voda od oneienja s plovila, ukljuujui i plutajue objekte na vodnim putovima unutarnjih voda i lukama na unutarnjim vodama, provodi se po odredbama Zakona o plovidbi i lukama unutarnjih voda, sukladno ciljevima zatite vodnoga okolia odreenih propisom iz lanka 41. stavka 1. ovoga Zakona i Planu upravljanja vodnim podrujima. Znaenje izraza lanak 3. Pojedini izrazi, u smislu ovoga Zakona, imaju sljedee znaenje: 1. Aglomeracija je podruje na kojem su stanovnitvo i gospodarske djelatnosti dovoljno koncentrirani da se komunalne otpadne vode mogu prikupljati i odvoditi do ureaja za proiavanje otpadnih voda ili do krajnje toke isputanja u prijemnik; 2. Bujica je stalni ili povremeni vodotok ija su obiljeja: velike i brze oscilacije protoka, turbulentno teenje jake erozivne sposobnosti, sklonost ka promjeni smjera teenja, te veliki donos ili pronos nanosa koji moe pokrenuti klizita; 3. Branjeno podruje je temeljna teritorijalna jedinica za obranu od poplava; branjeno podruje je u pravilu podruje maloga sliva, a iznimno vie malih slivova ili njihovih dijelova koji su manje prostorne cjeline od podsliva, a koji zbog svojih zajednikih znaajki vodnoga reima ine optimalno podruje za uinkovitu obranu od poplava; 4. Ciljevi kakvoe voda su ciljevi utvreni Planom upravljanja vodnim podrujima u skladu s kriterijima utvrenim propisom iz lanka 41.stavka 1. ovoga Zakona;

3Zakon o vodama NN 153/09, 63/11, 130/11

5. Ciprinidne vode oznaavaju vode odgovarajuih hidromorfolokih svojstava i kakvoe, koje omoguavaju ili bi u sluaju smanjenja oneienja mogle omoguavati ivot riba iz porodice Ciprinidae, te onih iz porodica Siluridae, Percidae, Esocidae, Acipenseridae i dr., sukladno propisu iz lanka 52. stavka 2. ovoga Zakona; 6. Detaljna melioracijska odvodnja je djelatnost prikupljanja i odvoenja vika vode s poljoprivrednoga zemljita; 7. Dobar ekoloki potencijal je stanje znatno promijenjenog ili umjetnog vodnog tijela, klasificirano u skladu s propisom iz lanka 41. stavka 1. ovoga Zakona; 8. Dobro ekoloko stanje je stanje nekog tijela povrinske vode, klasificirano u skladu s propisom iz lanka 41. stavka 1. ovoga Zakona; 9. Dobro kemijsko stanje podzemne vode je kemijsko stanje tijela podzemne vode, klasificirano u skladu s propisom iz lanka 41. stavka 1. ovoga Zakona; 10. Dobro kemijsko stanje povrinske vode je kemijsko stanje koje se trai za zadovoljenje ciljeva kakvoe za povrinske vode, odreeno u skladu s propisom iz lanka 41. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno da bi se postiglo kemijsko stanje tijela povrinske vode u kojem koncentracije oneiujuih tvari ne prelaze utvrene standarde kakvoe za vode; 11. Dobro koliinsko stanje je stanje definirano propisom iz lanka 41. stavka 1. ovoga Zakona; 12. Dobro stanje podzemne vode je stanje tijela podzemne vode kada je njezino koliinsko i kemijsko stanje najmanje dobro; 13. Dobro stanje povrinske vode je stanje tijela povrinske vode kada je njezino ekoloko i kemijsko stanje najmanje dobro; 14. Efluent je jedinstven naziv za tehnoloke otpadne vode koje se proiene ili neproiene isputaju u sustav javne odvodnje ili u povrinske vode i otpadne vode sustava javne odvodnje koje se proiene ili neproiene isputaju u povrinske vode; 15. Ekoloko stanje je izraz kakvoe strukture i funkcioniranja vodnih ekosustava u vezi s povrinskim vodama; 16. Emisija oznaava izravno ili neizravno isputanje ili istjecanje tvari u tekuem, plinovitom ili vrstom stanju iz pojedinog izvora u vode ili tlo, nastalo kao rezultat ljudskih djelatnosti; 17. ES (ekvivalent stanovnik) znai organsko biorazgradljivo optereenje od 60 g O2 dnevno, iskazano kao petodnevna biokemijska potronja kisika (BPK5); 18. Estuarij je prijelazno podruje na uu rijeke izmeu slatke vode i priobalnih voda; 19. Eutrofikacija je obogaivanje vode hranjivim tvarima, spojevima duika i/ili fosfora, koji uzrokuju ubrzani rast algi i viih oblika biljnih vrsta, te dovodi do neeljenog poremeaja ravnotee organizama u vodi i promjene stanja voda; 20. Granica osjetljivosti je najmanja vrijednost ispitanog pokazatelja koju je mogue odrediti pri mjerenju pokazatelja za povrinske vode; 21. Granica slatkih voda je mjesto u vodotoku gdje za vrijeme oseke i u razdoblju slabijeg protoka slatkih voda dolazi do znatnijeg poveanja saliniteta zbog prisutnosti morske vode; 22. Granina vrijednost emisije oznaava masu, izraenu u odnosu na odreene posebne pokazatelje, koncentraciju i/ili razinu emisije, koja se ne smije prekoraiti u jednom ili vie razdoblja; granine vrijednosti emisija mogu se takoer odrediti za odreene skupine ili kategorije tvari; 23. Interni vodovi su vodoopskrbni vodovi ili kanalizacijski vodovi u ili iz stambenih i poslovnih graevina, drugih nekretnina i drugih graevina, koje nisu komunalne vodne graevine ali se na njih prikljuuju; 24. Isputanje u vode je isputanje tvari, utvrenih propisom iz lanka 60. stavka 3. ovoga Zakona u povrinske ili iznimno u podzemne vode; 25. Izravno isputanje u podzemne vode je izravno isputanje oneiujuih tvari u podzemne vode bez procjeivanja kroz zemlju ili potpovrinske slojeve; 26. Izvanredno pogoranje kakvoe vode za kupanje je dogaaj ili skup dogaaja koji pogorava kakvou povrinskih voda za kupanje; 27. Izvorite je mjesto na zemljinoj estici iz kojeg podzemna voda prirodno izvire na povrinu odnosno mjesto na zemljinoj estici s kojeg se kroz buotinu crpi voda iz tijela podzemnih voda; 28. Javna odvodnja je djelatnost skupljanja otpadnih voda, njihova dovoenja do ureaja za proiavanje, proiavanja i izravnoga ili neizravnoga isputanja u povrinske vode, obrade mulja koji nastaje u procesu njihova proiavanja, ako se ti

4Zakon o vodama NN 153/09, 63/11, 130/11

poslovi obavljaju putem graevina javne odvodnje te upravljanje tim graevinama; javna odvodnja ukljuuje i crpljenje i odvoz otpadnih voda iz septikih i sabirnih jama; 29. Javna vodoopskrba je djelatnost zahvaanja podzemnih i povrinskih voda namijenjenih ljudskoj potronji i njihova kondicioniranja te isporuka do krajnjega korisnika ili do drugoga isporuitelja vodne usluge, ako se ti poslovi obavljaju putem graevina javne vodoopskrbe te upravljanje tim graevinama; 30. Javne usluge su javno navodnjavanje, detaljna melioracijska odvodnja i vodne usluge kada se pruaju iz izgraenih vodnih graevina; 31. Javni radovi su radovi gradnje i odravanja voda, vodnoga dobra, regulacijsko-zatitnih vodnih graevina i graevina za osnovnu melioracijsku odvodnju, radovi gradnje i odravanja graevina za detaljnu melioracijsku odvodnju, graevina za javno navodnjavanje, graevina za javnu vodoopskrbu, graevina za javnu odvodnju i drugih vodnih graevina u vlasnitvu Republike Hrvatske te pruanje javnih usluga iz toke 30. ovoga lanka nakon to se javnim radovima izgrade vodne graevine za javno navodnjavanje, detaljnu melioracijsku odvodnju, javnu vodoopskrbu, odnosno javnu odvodnju; 32. Javno navodnjavanje je djelatnost zahvaanja podzemnih i povrinskih voda i njihova isporuka radi natapanja poljoprivrednog zemljita putem graevina za navodnjavanje u vlasnitvu jedinica podrune (regionalne) samouprave ili mjeovitih melioracijskih graevina u vlasnitvu Republike Hrvatske; 33. Jezero je vodno tijelo stajae povrinske vode; 34. Koliinsko stanje je pokazatelj stupnja u kojem se na vodno tijelo utjee izravnim ili neizravnim zahvaanjem vode; 35. Komunalne otpadne vode su otpadne vode sustava javne odvodnje koje ine sanitarne otpadne vode, oborinske vode ili otpadne vode koje su mjeavina sanitarnih otpadnih voda s tehnolokim otpadnim vodama i/ili oborinskim vodama odreene aglomeracije; 36. Kondicioniranje je postupak proiavanja zahvaene vode namijenjene za koritenje ljudima; 37. Kontrola emisije je kontrola koja zahtijeva specifino ogranienje emisije, na primjer graninu vrijednost emisije ili drukije utvreno ogranienje ili uvjeta prirode i drugih znaajki emisije ili uvjeta rada koji utjeu na emisiju; 38. Kopnene vode su sve stajae ili tekue vode na povrini tla i sve podzemne vode na kopnenoj strani od crte niske vode na obali kopna; 39. Korito je terensko udubljenje kroz koje stalno ili povremeno teku vode odnosno u kojem se nalaze stajae vode; 40. Meudravne vode su vode I. reda koje ine ili presijecaju dravnu granicu; 41. Ministar je ministar nadlean za vodno gospodarstvo; 42. Ministarstvo je ministarstvo nadleno za vodno gospodarstvo; 43. Mjere upravljanja vodom za kupanje su mjere koje se poduzimaju u pogledu uspostavljanja i odravanja profila povrinskih voda za kupanje, kalendara monitoringa povrinskih voda za kupanje, procjenjivanja povrinskih voda za kupanje, klasifikacija povrinskih voda za kupanje, odreivanja i procjena uzroka oneienja koja mogu utjecati na povrinske vode za kupanje i tetiti zdravlju kupaa, davanja podataka javnosti, poduzimanja radnji u cilju sprjeavanja izlaganja kupaa oneienju i poduzimanja mjera u cilju smanjivanja rizika od oneienja; 44. Monitoring je proces opetovanog promatranja jednog ili vie pokazatelja kakvoe i koliina voda, prema utvrenom programu; 45. Navodnjavanje je djelatnost zahvaanja podzemnih i povrinskih voda i njihova isporuka radi natapanja poljoprivrednog zemljita, sportskih terena ili drugoga zemljita; 46. Obala je pojas zemljita uz korito tekuih i drugih povrinskih voda koji slui pristupu vodi i redovitom odravanju korita; 47. Oborinske oneiene vode su otpadne vode koje nastaju ispiranjem oborinama s povrina prometnica, parkiralita ili drugih manipulativnih povrina, postupno otapajui oneienja na navedenim povrinama te otjeu u sustave javne odvodnje ili izravno u povrinske vode; 48. Ocjena voda za kupanje je postupak ocjenjivanja kakvoe povrinskih voda za kupanje u skladu s kriterijima propisa iz lanka 41. stavka 1. ovoga Zakona; 49. Odgovarajue proiavanje otpadnih voda znai obradu otpadnih voda bilo kojim postupkom i/ ili nainom isputanja, koja omoguava da prijemnik zadovoljava odgovarajue ciljeve kakvoe za vode u skladu s propisom iz lanka 60. stavka 3. ovoga Zakona;

5Zakon o vodama NN 153/09, 63/11, 130/11

50. Oneienje podzemnih voda je izravno ili neizravno isputanje tvari ili energije u podzemne vode, rezultat ega moe biti ugroavanje ljudskog zdravlja ili opskrbe vodom, nanoenje tete ivim resursima i vodnom ekosustavu ili ugroavanje drugih zakonitih koritenja voda, odnosno ugroavanje i negativan utjecaj na druge resurse zatiene posebnim propisima; 51. Oneienje voda za kupanje je prisutnost mikrobiolokog oneienja ili oneienja drugim organizmima ili otpadom koji utjee na kakvou povrinskih voda za kupanje i koji ini opasnost za zdravlje kupaa u skladu s kriterijima propisa iz lanka 41. stavka 1. ovoga Zakona; 52. Oneienje je izravno ili neizravno unoenje tvari ili topline u vodu i tlo izazvano ljudskom djelatnou, to moe biti tetno za ljudsko zdravlje ili kakvou vodnih ekosustava ili kopnenih ekosustava izravno ovisnih o vodnim ekosustavima, koje dovodi do tete po materijalnu imovinu, remeti znaajke okolia, zatiene prirodne vrijednosti ili utjee na druge pravovaljane oblike koritenja okolia; 53. Oneiujue tvari su tvari koje mogu izazvati oneienje, a osobito tvari odreene propisom iz lanka 41. stavka 1. ovoga Zakona, ukljuivo opasne, prioritetne i druge oneiujue tvari; 54. Opasne tvari su tvari ili skupine tvari koje su toksine, postojane, kancerogene, mutagene, teratogene, bioakumulativne i druge tvari ili skupine tvari koje izazivaju jednaku razinu opasnosti, utvrene propisom iz lanka 41. stavka 1. ovoga Zakona; 55. Otpadne vode su sve potencijalno oneiene tehnoloke, sanitarne, oborinske i druge vode; 56. Otpadni mulj znai preostali, obraeni ili neobraeni dio mulja iz ureaja za proiavanje komunalnih otpadnih voda; 57. Podaci o kakvoi voda za kupanje su podaci prikupljeni monitoringom povrinskih voda za kupanje; 58. Podsliv je povrina tla s koje otjeu sve povrinske vode putem niza potoka, rijeka a mogue i jezera i ulijevaju se u odreenoj toki u vodotok (obino u jezero ili drugu rijeku); 59. Podzemne vode su sve vode ispod povrine tla u zoni zasienja i u izravnom dodiru s povrinom tla ili podzemnim slojem; 60. Poplava je privremena pokrivenost vodom zemljita, koje obino nije prekriveno vodom, uzrokovana izlijevanjem rijeka, bujica, privremenih vodotoka, jezera i nakupljanja leda, kao i morske vode u priobalnim podrujima i suvinim podzemnim vodama. Ovaj pojam ne obuhvaa poplave iz sustava javne odvodnje; 61. Povrinske vode oznaava kopnene vode, osim podzemnih voda te prijelazne vode; izraz povrinske vode ukljuuje i priobalne vode, gdje je to izriito odreeno u ovom Zakonu te vode teritorijalnog mora gdje je to izriito odreeno u ovom Zakonu; 62. Pozadinska razina je koncentracija tvari ili vrijednost pokazatelja u tijelu podzemne vode koja ne odgovara nikakvim ili samo vrlo malim antropogenim promjenama u odnosu na prvobitno stanje; 63. Prethodna suglasnost je suglasnost koja se daje na akt njegovoga donoenja po nadlenom tijelu; 64. Prijelazne vode su kopnene vode u blizini ua u more, koje su djelomino slane uslijed blizine priobalnih voda, ali se nalaze pod znatnim utjecajem slatkovodnih tokova; 65. Priobalne vode su povrinske vode unutar crte udaljene jednu nautiku milju od polazne crte od koje se mjeri irina voda teritorijalnog mora u smjeru puine, a u smjeru kopna proteu se do vanjske granice prijelaznih voda; 66. Prioritetne opasne i ostale oneiujue tvari su tvari odreene propisom iz lanka 40. stavka 1. ovoga Zakona; 67. Proiavanje komunalnih otpadnih voda je obrada komunalnih otpadnih voda mehanikim, fizikalno-kemijskim i/ili biolokim procesima; 68. Ranjivo podruje je podruje koje otjecanjem i procjeivanjem moe pridonijeti poveanju oneienja voda, koje su oneiene ili im prijeti oneienje nitratima te koje su eutrofine ili podlone eutrofikaciji; 69. Raspoloive zalihe podzemne vode oznaava viegodinji prosjek ukupnog prihranjivanja vodnog tijela podzemne vode, umanjen za viegodinji prosjek teenja, potreban za postizanje ciljeva ekoloke kakvoe povezanih povrinskih voda, utvren propisom iz lanka 41. stavka 1. ovoga Zakona, kako bi se izbjeglo svako znatnije pogoranje ekolokog stanja tih voda, i nanoenje znatne tete povezanim kopnenim ekosustavima; 70. Referentna metoda mjerenja oznaava odreeni nain mjerenja i precizan opis postupka za odreivanje propisanih vrijednosti pokazatelja kakvoe povrinskih voda namijenjenih zahvaanju vode za pie, utvrene propisom iz lanka 41. stavka 1. ovoga Zakona; 71. Rijeni sliv je povrina tla s koje otjeu sve povrinske vode putem niza potoka, rijeka, a mogue i jezera i kroz jedno ue, estuarij ili deltu se ulijevaju u more, s pripadajuim podzemnim vodama i priobalnim vodama;

6Zakon o vodama NN 153/09, 63/11, 130/11

72. Rijeka je kopneno vodno tijelo koje najveim dijelom tee povrinom tla, ali moe i dijelom toka tei ispod zemlje; 73. Rizik od poplava je kombinacija vjerojatnosti poplavnog dogaaja i potencijalnih tetnih posljedica poplavnog dogaaja za ivot, zdravlje i imovinu ljudi, okoli, kulturno naslijee i gospodarsku aktivnost; 74. Salmonidne vode oznaavaju vode odgovarajuih hidromorfolokih svojstava i kakvoe, koje omoguavaju ili bi u sluaju smanjenja oneienja mogle omoguavati ivot riba iz porodice Salmonidae, sukladno propisu iz lanka 52. stavka 2. ovoga Zakona; 75. Sanitarne otpadne vode su otpadne vode koje se nakon koritenja isputaju iz stambenih objekata, ugostiteljstva, ustanova, vojnih objekata i drugih neproizvodnih djelatnosti i uglavnom potjeu od ljudskog metabolizama i aktivnosti kuanstava; 76. Sezona kupanja je kalendarsko razdoblje u kojem se moe oekivati veliki broj kupaa; 77. Slatka voda je prirodna voda s niskim koncentracijama mineralnih tvari koja se esto smatra prikladnom za crpljenje i preradu u proizvodnji vode za pie; 78. Standard kakvoe podzemne vode su koncentracije pojedine oneiujue tvari, skupine oneiujuih tvari ili pokazatelja oneienja u podzemnoj vodi, koje zbog zatite ljudskog zdravlja i vodnog okolia ne bi trebalo prekoraiti; 79. Standard kakvoe voda su koncentracije odreene oneiujue tvari ili skupine oneiujuih tvari u vodi, sedimentu ili bioti koje ne bi smjele biti prekoraene u cilju zatite ljudskog zdravlja i vodnog okolia; 80. Stanje podzemne vode je openiti pojam koji oznaava stanje tijela podzemne vode odreeno njezinim koliinskim i kemijskim stanjem, ovisno o tome koje je loije; 81. Stanje povrinske vode je openiti pojam koji oznaava stanje tijela povrinske vode odreeno njezinim ekolokim i kemijskim stanjem, ovisno o tome koje je loije; 82. Sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda je dio sustava javne odvodnje kojim se prikupljaju i odvode komunalne otpadne vode; 83. Tehnoloke otpadne vode su sve otpadne vode koje nastaju u tehnolokim postupcima i isputaju se iz industrijskih objekata za obavljanje bilo kakve gospodarske djelatnosti, osim sanitarnih otpadnih voda i oborinskih oneienih voda; 84. Tijelo podzemne vode je odreen volumen podzemne vode u jednom ili vie vodonosnika; 85. Tijelo povrinske vode je jasno odreen i znaajan element povrinske vode, kao to je jezero, akumulacija, potok, rijeka ili kanal, dio potoka, rijeke ili kanala, prijelazne vode ili pojasa priobalne vode; 86. Trajna zabrana kupanja je zabrana kupanja ili preporuka da se izbjegava kupanje, a traje najmanje jednu sezonu kupanja; 87. Trenutano oneienje je mikrobioloko oneienje povrinskih voda za kupanje odreeno sukladno kriterijima iz lanka 41. stavka 2. ovoga Zakona; 88. Umjetno vodno tijelo je tijelo povrinskih voda stvoreno ljudskom djelatnou; 89. Unos oneiujuih tvari u podzemne vode je izravan ili neizravan unos oneiujuih tvari u podzemne vode kao posljedica ovjekove aktivnosti; 90. Usluno podruje obuhvaa jedno ili vie vodoopskrbnih podruja i/ili podruja aglomeracija; 91. Veliki broj kupaa je broj koji utvruje nadleno tijelo jedinica lokalne samouprave s obzirom na broj kupaa u prethodnim godinama ili na raspoloivu infrastrukturu i opremu ili druge mjere koje se poduzimaju za promicanje kupanja; 92. Voda namijenjena za ljudsku potronju je: (a) sva voda, bilo u njezinu izvornome stanju ili nakon obrade (kondicioniranja) koja je namijenjena za pie, kuhanje, pripremu hrane ili druge potrebe kuanstava, neovisno o njezinu podrijetlu te o tome potjee li iz sustava javne vodoopskrbe, iz cisterni ili iz boca odnosno posuda za vodu; (b) sva voda koja se rabi u industrijama za proizvodnju hrane u svrhu proizvodnje, obrade, ouvanja ili stavljanja na trite proizvoda ili tvari namijenjenih za ljudsku potronju, osim ukoliko nadleno tijelo ne smatra da kakvoa vode ne moe utjecati na zdravstvenu ispravnost prehrambenih proizvoda u njihovom konanom obliku; 93. Vodna politika je skup akata, postupaka i mjera kojima se, u okvirima djelokruga Republike Hrvatske ureenoga ovim Zakonom i zakonom kojim se ureuje financiranje vodnoga gospodarstva, ureuje i provodi upravljanje vodama, detaljna melioracijska odvodnja i navodnjavanje, te vodne usluge; 94. Vodne usluge su usluge javne vodoopskrbe i javne odvodnje;

7Zakon o vodama NN 153/09, 63/11, 130/11

95. Vodni okoli je vodni sustav, ukljuivo vodne i o vodi ovisne ekosustave (organizme i njihove zajednice), ovjeka te materijalnu i kulturnu batinu koju je stvorio ovjek u ukupnosti uzajamnog djelovanja; 96. Vodni reim je prirodno i/ili ljudskim aktivnostima uzrokovano stanje koliina i kakvoe svih tijela povrinskih, priobalnih i podzemnih voda, vodnoga dobra i vodnih graevina na dravnom podruju; 97. Vodno podruje je povrina kopna i mora koja se sastoji od jednog ili vie susjednih rijenih slivova s njihovim pripadajuim podzemnim, prijelaznim i priobalnim vodama, koje je glavna jedinica za upravljanje rijenim slivovima; 98. Vodonosnik je podzemni sloj ili slojevi stijena ili drugih geolokih naslaga dovoljne poroznosti i propusnosti koji omoguuje znaajan protok podzemnih voda ili zahvaanje znatnih koliina podzemnih voda; 99. Vodotok ini korito tekue vode zajedno s obalama i vodama koja njime stalno ili povremeno teku; 100. Znatan i trajno rastui trend je svaki statistiki i, u pogledu okolia, znaajan porast koncentracije oneiujue tvari, skupine oneiujuih tvari ili pokazatelja oneienja u podzemnoj vodi; 101. Znatno promijenjeno vodno tijelo je tijelo povrinske vode ije su znaajke bitno promijenjene uslijed fizikih promjena uzrokovanih ljudskim aktivnostima. Upravljanje vodama lanak 4. Upravljanje vodama ine svi poslovi, mjere i radnje koje na temelju ovoga Zakona i zakona kojim se ureuje financiranje vodnoga gospodarstva poduzimaju Republika Hrvatska, Hrvatske vode, jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave radi postizanja ciljeva iz lanka 4. ovoga Zakona, osim poslova, mjera i radnji u djelatnostima detaljne melioracijske odvodnje, javnoga navodnjavanja i vodnih usluga. Ciljevi upravljanja vodama su: 1. osiguranje dovoljnih koliina kvalitetne pitke vode za vodoopskrbu stanovnitva, 2. osiguranje potrebnih koliina vode odgovarajue kakvoe za razliite gospodarske i osobne potrebe, 3. zatita ljudi i njihove imovine od poplava i drugih oblika tetnog djelovanja voda i 4. postizanje i ouvanje dobrog stanja voda radi zatite ivota i zdravlja ljudi, zatite njihove imovine, zatite vodnih i o vodi ovisnih ekosustava. Naela upravljanja vodama lanak 5. Voda nije komercijalni proizvod kao neki drugi proizvodi, nego je naslijee koje treba uvati, tititi i mudro i racionalno koristiti. Vodama se upravlja prema naelu jedinstva vodnog sustava i naelu odrivog razvitka kojim se zadovoljavaju potrebe sadanje generacije i ne ugroavaju pravo i mogunost buduih generacija da to ostvare za sebe. Upravljanje vodama prilagoava se globalnim klimatskim promjenama. Za koritenje voda koje prelazi granice opeg koritenja, kao i za svako pogoranje stanja voda, plaa se naknada razmjerno koristi, odnosno stupnju i opsegu utjecaja na promjene u stanju vodnih tijela, potujui ekonomsko vrednovanje voda, povrat trokova njezinoga koritenja i zatite vodnoga okolia i drugih sastavnica okolia. Zatita i koritenje voda temelji se na naelu predostronosti, poduzimanja preventivnih mjera, otklanjanja tete nanijete vodnom okoliu na mjestu njezinog nastanka te naelima oneiiva plaa, odnosno korisnik plaa. Pri provedbi aktivnosti na ouvanju, zatiti i koritenju voda, nadlena tijela odnosno nadlene pravne osobe sukladno Zakonu donose odluke to blie mjestu gdje je voda izloena nekom utjecaju ili gdje se koristi. Upravljanje rizicima od poplava zasniva se na naelima solidarnosti, prvenstva u potrebama, hitne slube, trajne imobilizacije i mobilizacije; planira se i koordinira na razini vodnog podruja u cilju smanjenja rizika od tetnih posljedica poplava, posebno po ivot, zdravlje i imovinu ljudi, okoli, kulturnu batinu, gospodarske djelatnosti i infrastrukturu. U donoenju planskih dokumenata, sukladno ovome Zakonu i posebnim propisima o zatiti okolia, osigurava se informiranje i sudjelovanje javnosti.

8Zakon o vodama NN 153/09, 63/11, 130/11

Upravljanje vodama koje ima prekogranini utjecaj ostvaruje se suradnjom s drugim dravama, sklapanjem i provedbom meunarodnih ugovora, obavjeivanjem o prekograninim utjecajima na vode i vodni okoli, o velikim nesreama kako ih definiraju propisi o zatiti okolia, kao i meunarodnom razmjenom informacija o vodama i vodnom okoliu. Vodna politika lanak 6. Ministarstvo je nositelj vodne politike. U pripremi i provedbi vodne politike sudjeluju i druga tijela dravne uprave, pravne osobe s javnim ovlastima i druge pravne i fizike osobe, druga javna i savjetodavna tijela, koja svojim djelovanjem znatnije pridonose ostvarenju ciljeva vodne politike. Meunarodnu suradnju u pitanjima koja ureuje ovaj Zakon ostvaruje Ministarstvo.

II. VODE, VODNO DOBRO I VODNE GRAEVINE1. Pravni status vodaVoda kao ope dobro lanak 7. Vode su ope dobro i imaju osobitu zatitu Republike Hrvatske. Vode u tijelima povrinskih i podzemnih voda ne mogu biti objektom prava vlasnitva i drugih stvarnih prava. Vode iz stavka 2. ovoga lanka koriste se i na njima se stjeu prava na nain i pod uvjetima utvrenim ovim Zakonom i drugim propisima.

2. Pravni status vodnog dobraVodno dobro lanak 8. Vodno dobro ine zemljine estice koje obuhvaaju: 1. vodonosna i naputena korita povrinskih voda, 2. ureeno inundacijsko podruje, 3. neureeno inundacijsko podruje, 4. prostor na kojem je izvorite voda iz lanka 88. stavka 1. ovoga Zakona potreban za njegovu fiziku zatitu i prostor na kojem je izvorite, izdanosti najmanje 10m3 dnevno, prirodne mineralne, termalne i prirodne izvorske vode potreban za njegovu fiziku zatitu i 5. otoke koji su nastali ili nastanu u vodonosnom koritu presuivanjem vode, njezinom diobom na vie rukavaca, naplavljivanjem zemljita ili ljudskim djelovanjem. Prostor iz stavka 1. toke 4. ovoga lanka koji nije u vlasnitvu Republike Hrvatske ne moe biti manji od 400 niti vei od 450 etvornih metara oko izvorita, tako da je izvorite u pravilu u sreditu toga prostora. Prostor iz stavka 1. toke 4. ovoga lanka koji je u vlasnitvu Republike Hrvatske je jedan hektar oko izvorita, tako da je izvorite u pravilu u sreditu toga prostora, ili iznimno manje povrine ako je zemljite u vlasnitvu Republike Hrvatske na kojem je izvorite manje povrine od jednog hektara. Prostor iz stavka 2. i 3. ovoga lanka mora biti zasebna katastarska i zemljinoknjina estica, za koju se prije parcelacije osniva pravo slunosti prolaza i provoza do javne prometnice, na teret svih nekretnina. Vodno dobro je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zatitu. Vodno dobro se koristi na nain i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.

9Zakon o vodama NN 153/09, 63/11, 130/11

Namjena vodnog dobra lanak 9. Vodno dobro slui odravanju i poboljanju vodnog reima, a osobito je namijenjeno za: 1. graenje i odravanje regulacijskih i zatitnih vodnih graevina, 2. odravanje korita i obala vodotoka, te odravanje i ureenje inundacijskog podruja, 3. graenje i odravanje unutarnjih vodnih putova, 4. provedbu obrane od poplava, 5. koritenje i zatitu izvorita voda iz lanka 8. stavka 1. toke 4. ovoga Zakona. Utvrenje pripadnosti vodnom dobru lanak 10. Ministarstvo rjeenjem utvruje pripadnost zemljita iz lanka 8. ovoga Zakona vodnom dobru, uz prethodno miljenje Hrvatskih voda. U sluaju dvojbe ili spora je li neka zemljina estica vodnoga dobra po sili Zakona postala javno vodno dobro na temelju lanka 11. stavka 1. i 2. ovoga Zakona, Ministarstvo o tome donosi utvrujue rjeenje. Rjeenje iz stavka 1. i 2. ovoga lanka sadri oznaku nekretnine prema podacima iz zemljine knjige i nalog sudu za njegovu provedbu. Rjeenje iz stavka 1. i 2. ovoga lanka je konano i ovrno. Rjeenje iz stavka 1. i 2. ovoga lanka dostavlja se nadlenom dravnom odvjetnitvu. Protiv rjeenja iz stavka 1. i 2. ovoga lanka moe se pokrenuti upravni spor. Na konano rjeenje Ministarstvo stavlja potvrdu ovrnosti i dostavlja ga nadlenom zemljinoknjinom sudu, koji e ga provesti po slubenoj dunosti. Javno vodno dobro lanak 11. Javno vodno dobro ine zemljine estice iz lanka 8. ovoga Zakona koje su do dana stupanja na snagu Zakona o vodama (Narodne novine, br. 107/95.) bile temeljem zakona ili temeljem bilo koje druge pravne osnove: ope dobro, javno dobro, javno vodno dobro, vodno dobro, javno dobro vode, dravno vlasnitvo, vlasnitvo jedinice lokalne samouprave, drutveno vlasnitvo bez obzira tko je bio nositelj prava koritenja, upravljanja ili raspolaganja, odnosno koje su u zemljinoj knjizi bile upisane kao: javno dobro, javno vodno dobro, vodno dobro, dravno vlasnitvo, vlasnitvo jedinice lokalne samouprave, drutveno vlasnitvo s naznakom ili bez naznake nositelja prava koritenja, upravljanja ili raspolaganja, openarodna imovina, ope dobro i sl. Javnim vodnim dobrom smatraju se sve do dokaza suprotnog i one zemljine estice iz lanka 8. ovoga Zakona koje do dana stupanja na snagu ovoga Zakona nisu bile upisane u zemljinoj knjizi, odnosno koje su bile upisane u zemljinu knjigu, ali nitko nije naznaen kao njihov vlasnik. Javnim vodnim dobrom postaju i one zemljine estice iz lanka 8. ovoga Zakona koje se izvlaste ili otkupe u korist Republike Hrvatske. Javno vodno dobro je javno dobro u opoj uporabi odnosno u javnoj uporabi sukladno lanku 14. stavku 2. ovoga Zakona, i u vlasnitvu je Republike Hrvatske. Javno vodno dobro je neotuivo. Na javnom vodnom dobru ne moe neka druga osoba, dosjelou niti na drugi nain, stei pravo vlasnitva niti drugo stvarno pravo, osim prava slunosti i prava graenja na nain ureen lankom 16. ovoga Zakona. Pravni poslovi sklopljeni protivno stavku 6. ovoga lanka su nitetni. Osoba koja neovlateno koristi javno vodno dobro ne moe ostvariti posjedovnu zatitu.

10Zakon o vodama NN 153/09, 63/11, 130/11

Prestanak javnog vodnog dobra zbog gubitka namjene lanak 12. Zemljine estice iz lanka 11. ovoga Zakona mogu izgubiti status javnog vodnog dobra kad trajno postanu nepotrebne za namjene iz lanka 9. ovoga Zakona. Ispunjenje pretpostavki iz stavka 1. ovoga lanka rjeenjem utvruje Ministarstvo, uz prethodno miljenje Hrvatskih voda. Rjeenje sadri oznaku nekretnine koja je izgubila status javnog vodnog dobra i nalog sudu za otpis ove zemljine estice i pripis u novi zemljinoknjini uloak, s upisom prava vlasnitva Republike Hrvatske uz istodobno brisanje tereta zabrane otuenja i optereenja nekretnine zalonim pravom i posljedice nitetnosti pravnih poslova. Rjeenje Ministarstva je konano i ovrno. Rjeenje se dostavlja nadlenom dravnom odvjetnitvu. Protiv rjeenja moe se pokrenuti upravni spor. Na konano rjeenje Ministarstvo stavlja potvrdu ovrnosti i dostavlja ga nadlenom zemljinoknjinom sudu, koji e ga provesti po slubenoj dunosti. Upis javnog vodnog dobra u zemljinu knjigu lanak 13. Javno vodno dobro upisuje se u zemljinu knjigu i katastar na sljedei nain: u posjedovnicu (List A), uz podatke koji se inae upisuju u posjedovnicu, upisuje se i oznaka vrste javnog vodnog dobra iz lanka 8. Zakona, u vlastovnicu (List B) upisuje se naznaka javno vodno dobro u opoj uporabi u vlasnitvu Republike Hrvatske i naznaka pravne osobe koja upravlja tim dobrom. u teretovnicu (List C) upisuje se zabrana otuenja i zabrana optereenja nekretnine zalonim pravom, uz naznaku posljedice nitetnosti pravnih poslova. Vodne graevine i druge javne graevine na javnom vodnom dobru lanak 14. Vodne graevine izgraene na javnom vodnom dobru pripadnost su javnog vodnog dobra sukladno naelu jedinstva nekretnine, osim vodnih graevina izgraenih na temelju prava graenja dok to pravo traje, odnosno vodnih graevina izgraenih na temelju prava slunosti vodova. Javno vodno dobro na kojem su izgraene vodne graevine kao njegova pripadnost, u javnoj je uporabi ako je tako odreeno aktom vlasnika. Graenjem cestovnih i eljeznikih prometnica na javnom vodnom dobru ne mijenja se pravni status javnoga vodnoga dobra. Upravljanje javnim vodnim dobrom lanak 15. Javnim vodnim dobrom sukladno ovom Zakonu upravljaju Hrvatske vode, ako ovim Zakonom nije drugaije propisano. Pod upravljanjem iz stavka 1. ovoga lanka smatra se odravanje, koritenje i uvanje javnoga vodnoga dobra za namjene kojima javno vodno dobro slui. Koritenje javnoga vodnoga dobra za gospodarske ili osobne potrebe lanak 16. Pravne i fizike osobe mogu na dijelu javnoga vodnoga dobra ostvariti prava najma, zakupa, slunosti i graenja radi ostvarenja svojih gospodarskih, odnosno osobnih potreba, samo ako to pravo nee utjecati na ostvarivanje namjena iz lanka 9. ovoga Zakona, o emu miljenje daju Hrvatske vode. Na tom dijelu javnog vodnog dobra moe se drugim osobama ograniiti ili potpuno iskljuiti njegova uporaba.

11Zakon o vodama NN 153/09, 63/11, 130/11

Ugovore o najmu i zakupu javnoga vodnoga dobra sklapaju u ime Republike Hrvatske Hrvatske vode, a ugovore kojim se zasniva pravo slunosti ili pravo graenja na javnom vodnom dobru Vlada Republike Hrvatske, ili od nje ovlateno tijelo. Iznimno od stavka 3. ovoga lanka, na javnom se vodnom dobru mogu graditi druge graevine u vlasnitvu Republike Hrvatske ili koje su u statusu opega dobra, investitor kojih je Republika Hrvatska ili pravne osobe u kojoj je Republika Hrvatska veinski udjeliar, dioniar ili osniva s veinskim pravom odluivanja. Odluku o tome donosi Vlada Republike Hrvatske ili od nje ovlateno tijelo. Na temelju ovoga lanka ne moe se dati koncesija za javne radove na vodnim ili drugim javnim graevinama, to ne iskljuuje davanje koncesije po posebnim propisima. O davanju prava iz stavka 1. ovoga lanka odluuje Vlada Republike Hrvatske ili od nje ovlateno tijelo. Visinu naknade za prava iz stavka 1. ovoga lanka propisuje Vlada Republike Hrvatske. Prihod od naknade za pravo graenja i pravo slunosti na javnom vodnom dobru prihod je dravnoga prorauna, a prihod od naknade za pravo zakupa i najma na javnom vodnom dobru prihod je Hrvatskih voda. Zahtjevi za stjecanje prava iz stavka 1. i stavka 4. ovoga lanka podnose se putem Ministarstva. Koritenje javnog vodnog dobra za odmor i rekreaciju lanak 17. Svatko, pod jednakim uvjetima, moe koristiti javno vodno dobro za odmor i rekreaciju, na nain i u opsegu koje odreuje tijelo jedinice lokalne ili podrune (regionalne) samouprave, uz prethodnu suglasnost Hrvatskih voda. Pri koritenju javnog vodnog dobra iz stavka 1. ovoga lanka ne smije se ugroziti njegovo koritenje za namjene iz lanka 9. ovoga Zakona i za druga koritenja u skladu s ovim Zakonom, a osobito se mora osigurati zatita obala, korita vodotoka i drugih voda, ukljuujui vodne graevine na njima. Zemljine estice izvan sustava javnog vodnog dobra lanak 18. Fizike i pravne osobe, vlasnici zemljinih estica, koje pripadaju vodnom dobru, duni su dopustiti njihovo privremeno koritenje za namjene iz lanka 9. ovoga Zakona u cilju odravanja i poboljanja vodnog reima. Odredbe stavka 1. ovoga lanka odnose se i na dijelove vodnog dobra na kojima se nalaze ceste i eljeznika infrastruktura, luke i luka podruja, zrakoplovna infrastruktura i dr. neovisno o pravu vlasnitva na zemljinim esticama koje ine dijelove tog vodnog dobra. Zemljine estice iz stavka 1. ovoga lanka uknjiit e se u zemljinoj knjizi s naznakom u listu A kao vodno dobro, a u listu C uknjiit e se teret prava prvokupa Republike Hrvatske. Pravo prvokupa lanak 19. Republika Hrvatska ima pravo prvokupa zemljinih estica koje ine vodno dobro, a nisu u sustavu javnog vodnog dobra. U sluaju da vlasnik namjerava prodati zemljine estice iz lanka 8. stavka 1. ovoga Zakona, duan je podnijeti Hrvatskim vodama ponudu za prodaju, po trnim cijenama u mjestu prodaje. Po prijemu ponude iz stavka 2. ovoga lanka Hrvatske vode dune su u roku od 30 dana ponudu sa svojim miljenjem dostaviti Ministarstvu i tijelu Republike Hrvatske nadlenom za upravljanje imovinom Republike Hrvatske. Nadlena tijela iz stavka 3. ovoga lanka duna su u roku od ezdeset dana od isteka roka iz stavka 3. ovoga lanka obavijestiti Hrvatske vode i podnositelja ponude o prihvaanju i uvjetima prihvaanja ponude ili o odbijanju ponude. Ugovor o kupnji zemljinih estica iz stavka 1. ovoga lanka sklapaju Hrvatske vode u ime Republike Hrvatske, uz prethodno miljenje nadlenog upanijskog dravnog odvjetnitva. U sluaju da ponuditelj ne primi odgovor nadlenog tijela u roku iz stavka 4. ovoga lanka, slobodan je prodati zemljinu esticu po svom nahoenju. Kupljena zemljina estica iz stavka 2. ovoga lanka upisuje se u zemljinu knjigu kao javno vodno dobro. Izvlatenje u cilju pripajanja javnom vodnom dobru lanak 20.

12Zakon o vodama NN 153/09, 63/11, 130/11

Iznimno, ako su zemljine estice iz lanka 8. stavka 1. ovoga Zakona osobito znaajne za odravanje vodnog reima, mogue ih je izvlastiti u korist Republike Hrvatske u skladu s odredbama Zakona kojim se ureuje izvlatenje. Potrebu za izvlatenjem estice iz stavka 1. ovoga lanka utvruju Hrvatske vode. U sluaju iz stavka 1. i 2. ovoga lanka smatra se da postoji interes Republike Hrvatske po samom zakonu. Prijedlog za pokretanje postupka izvlatenja Hrvatske vode dostavljaju nadlenom tijelu dravne uprave, koje pokree postupak izvlatenja. Hrvatske vode snose trokove izvlatenja iz stavka 1. ovoga lanka. Izvlatena zemljina estica koja je predmet izvlatenja iz stavka 1. ovoga lanka upisuje se u zemljinu knjigu kao javno vodno dobro.

3. Vodne graevineNamjena vodnih graevina lanak 21. Vodne graevine su graevine ili skupovi graevina zajedno s pripadajuim ureajima i opremom, koji ine tehniku, odnosno tehnoloku cjelinu, a slue za ureenje vodotoka i drugih povrinskih voda, za zatitu od tetnog djelovanja voda, za zahvaanje voda u cilju njihova namjenskog koritenja i za zatitu voda od oneienja. Vrste vodnih graevina lanak 22. Vodne graevine, s obzirom na njihovu namjenu, jesu: 1. regulacijske i zatitne vodne graevine nasipi, obaloutvrde, umjetna korita vodotoka, odteretni kanali, lateralni kanali, odvodni tuneli, brane s akumulacijama, ustave, retencije i druge pripadajue im graevine, crpne stanice za obranu od poplava, vodne stepenice, slapita, graevine za zatitu od erozija i bujica i druge graevine pripadajue ovim graevinama; 2. komunalne vodne graevine: 2.1. graevine za javnu vodoopskrbu akumulacije, vodozahvati (zdenci, kaptae i druge zahvatne graevine na vodnim tijelima), ureaji za kondicioniranje vode, vodospreme, crpne stanice, glavni dovodni cjevovodi i vodoopskrbna mrea, 2.2. graevine za javnu odvodnju kanali za prikupljanje i odvodnju otpadnih voda, mjeoviti kanali za odvodnju otpadnih i oborinskih voda, kolektori, crpne stanice, ureaji za proiavanje otpadnih voda, ureaji za obradu mulja nastalog u postupku proiavanja otpadnih voda, lagune, ispusti u prijemnik i druge graevine pripadajue ovim graevinama, ukljuujui sekundarnu mreu; 3. vodne graevine za melioracije: 3.1. graevine za melioracijsku odvodnju su graevine iz stavka 2. ovoga lanka, 3.2. graevine za navodnjavanje akumulacijske i druge zahvatne graevine, razvodna mrea i druge graevine pripadajue ovim graevinama, 3.3. mjeovite melioracijske graevine su graevine iz podtoke 3.1. i 3.2. ove toke; 4. vodne graevine za proizvodnju elektrine energije brane, akumulacije, dovodni i odvodni kanali, tuneli i druge graevine, ureaji i oprema pripadajui ovim graevinama; 5. graevine za unutarnju plovidbu objekti sigurnosti plovidbe na unutarnjim vodama i luke graevine, sukladno posebnim propisima o plovidbi i lukama unutarnjih voda. Graevine za melioracijsku odvodnju su kanali s pripadajuim crpnim stanicama, drenaama, betonskim propustima, epovima, sifonima, stepenicama, brzotocima, oblagama za zatitu od erozija, ustavama i drugim pripadajuim graevinama, ureajima i opremom, i dijele se na: 1. graevine za osnovnu melioracijsku odvodnju: 1.1. melioracijske graevine I. reda glavni odvodni kanali za prihvat svih voda iz melioracijskog sustava ili dijela tog sustava, a koji se dovode putem detaljne kanalske mree i odvode u melioracijske graevine, 1.2. melioracijske graevine II. reda glavni odvodni kanali za prihvat svih voda iz melioracijskog sustava ili dijela tog sustava, a koji se dovode putem detaljne melioracijske mree i odvode melioracijske graevine I. reda;

13Zakon o vodama NN 153/09, 63/11, 130/11

2. graevine za detaljnu melioracijsku odvodnju: 2.1. melioracijske graevine III. reda sabirni te parcelni kanali za prikupljanje voda s poljoprivrednih povrina i njihovo odvoenje u graevine za osnovnu melioracijsku odvodnju (melioracijske graevine II. reda), 2.2. melioracijske graevine IV. reda parcelni ili detaljni kanali za neposredno prikupljanje voda s poljoprivrednih, odnosno drugih estica i njihovo odvoenje u melioracijske graevine III. reda. Vodne graevine iz ovoga lanka od interesa su za Republiku Hrvatsku. Graenje i odravanje vodnih graevina iz ovoga lanka u interesu je Republike Hrvatske. Pravni status vodnih graevina lanak 23. Regulacijske i zatitne vodne graevine i graevine za osnovnu melioracijsku odvodnju u vlasnitvu su Republike Hrvatske. Vodne graevine za melioracije, osim graevina iz stavka 1. ovoga lanka, javna su dobra u javnoj uporabi i u vlasnitvu su jedinica podrune (regionalne) samouprave. Komunalne vodne graevine su javna dobra u javnoj uporabi, i u vlasnitvu su javnoga isporuitelja vodne usluge ili jedinice lokalne samouprave. Vodne graevine za proizvodnju elektrine energije investitor kojih je Republika Hrvatska ili pravna osoba kojoj je Republika Hrvatska veinski udjeliar, dioniar ili osniva s veinskim pravom odluivanja, ukljuivo i prostor akumulacije izgraen oko javnoga vodnoga dobra u vlasnitvu su Republike Hrvatske. Graevina iz ovoga stavka jedinstvena je graevina. Graevine za unutarnju plovidbu investitor kojih je Republika Hrvatska ili luka uprava, u vlasnitvu su Republike Hrvatske. Pravne i fizike osobe mogu za vlastite potrebe na vlastitom zemljitu ili na zemljitu na kojem ostvare pravo graenja odnosno pravo slunosti vodova graditi vodne graevine. Upravljanje vodnim graevinama lanak 24. Regulacijskim i zatitnim vodnim graevinama, graevinama za osnovnu melioracijsku odvodnju u vlasnitvu Republike Hrvatske upravljaju Hrvatske vode. Graevinama za detaljnu melioracijsku odvodnju i graevinama za navodnjavanje u vlasnitvu jedinica podrune (regionalne) samouprave upravljaju te jedinice. Komunalnim vodnim graevinama upravlja javni isporuitelj vodne usluge ili koncesionar iz lanka 171. stavka 3. podstavka 1. ovoga Zakona. Na upravljanje graevinama za unutarnju plovidbu primjenjuju se posebni propisi o plovidbi i lukama na unutarnjim vodama. Na upravljanje graevinama za proizvodnju elektrine energije primjenjuju se posebni propisi o energiji i tritu elektrine energije. Pod upravljanjem u smislu ovoga lanka smatraju se poslovi investitora gradnje vodnih graevina, njihovo odravanje, uvanje i koritenje za namjene kojima vodne graevine slue. Razvrstaj vodnih graevina za melioracije lanak 25. Popis graevina za osnovnu melioracijsku odvodnju, te mjeovite melioracijske graevine od interesa za Republiku utvruje ministar. Na mjeovite melioracijske graevine sadrane u popisu iz stavka 1. ovoga lanka primjenjuju se odredbe ovoga Zakona koje se odnose na graevine za osnovnu melioracijsku odvodnju, a na one koje nisu sadrane u popisu iz stavka 1. ovoga lanka primjenjuju se odredbe ovoga Zakona koje se odnose na graevine za detaljnu melioracijsku odvodnju. Gradnja i odravanje vodnih graevina lanak 26. Gradnja i odravanje regulacijskih i zatitnih graevina i vodnih graevina za osnovnu melioracijsku odvodnju u vlasnitvu Republike Hrvatske provodi se prema Planu upravljanja vodama.

14Zakon o vodama NN 153/09, 63/11, 130/11

Gradnja i odravanje graevina za detaljnu melioracijsku odvodnju i graevina za navodnjavanje u vlasnitvu jedinica podrune (regionalne) samouprave provodi se prema programu koji donosi njezino predstavniko tijelo. Gradnja komunalnih vodnih graevina provodi se prema planu koji donosi predstavniko tijelo jedinice lokalne samouprave. Odravanje komunalnih vodnih graevina provodi se prema planu koji donosi javni isporuitelj vodne usluge ili prema ugovoru o koncesiji. Ulaganja sredstava dravnog prorauna, vodnih naknada i sredstava iz meunarodnih izvora u gradnju komunalnih vodnih graevina te graevina za detaljnu melioracijsku odvodnju i graevina za navodnjavanje u vlasnitvu jedinica podrune (regionalne) samouprave provode se prema Planu upravljanja vodama. Donositelji planova iz ovoga lanka mogu, sukladno tim planovima, donositi detaljnije programe za gradnju i odravanje vodnih graevina. Donositelji planova i programa iz ovoga lanka donose ope tehnike uvjete za gradnju i odravanje vodnih graevina. Izvlatenje u svrhu graenja i odravanja vodnih graevina lanak 27. Izvlatenje u svrhu graenja i odravanja regulacijskih i zatitnih vodnih graevina, komunalnih vodnih graevina i graevina za melioracije, provodi se sukladno Zakonu o izvlatenju osim kad je ovim Zakonom drukije ureeno. Korisnik u svrhu izgradnje i odravanja vodnih graevina iz stavka 1. ovoga lanka, moe stupiti u posjed nekretnina prije pravomonosti rjeenja o izvlatenju pod uvjetima iz stavka 3. ovoga lanka. Tijelo koje donosi rjeenje o izvlatenju, rjeenjem e odobriti korisniku izvlatenja stupanje u posjed nekretnina prije pravomonosti rjeenja o izvlatenju, ako on uz zahtjev podnese dokaz da je prijanjem vlasniku isplaena naknada sukladno propisima o izvlatenju, odnosno da mu je naknada stavljena na raspolaganje, ili da je prijanji vlasnik odbio primiti naknadu. Rjeenje iz stavka 3. ovoga lanka donosi se u roku od 7 dana od dana podnoenja zahtjeva. alba protiv rjeenja iz stavka 3. ovoga lanka ne odgaa njegovo izvrenje. Graenje i slunost na javnim nekretninama lanak 28. O pravu graenja vodnih graevina u vlasnitvu Republike Hrvatske na drugim nekretninama u vlasnitvu Republike Hrvatske, koje nisu javno vodno dobro, odnosno o pravu na koritenja opeg dobra radi graenja tih graevina, odluuje Vlada Republike Hrvatske, osim ako posebnim zakonom nije drukije odreeno. Odredba stavka 1. ovoga lanka primjenjuje se i radi osnivanja prava slunosti, odnosno prava koritenja radi slunosti. U sluajevima iz stavka 1. i 2. ovoga lanka ne plaaju se: naknada za koritenje opekorisnih funkcija uma ili druga naknada za prava prenesena sukladno zakonu kojim se ureuje gospodarenje umama, naknada zbog umanjenja vrijednosti i povrine poljoprivrednog zemljita sukladno zakonu kojim se ureuje gospodarenje poljoprivrednim zemljitem, naknada za koritenje cestovnog zemljita sukladno zakonima koji ureuju upravljanje cestama, odnosno autocestama i druge naknade za pravo graenja i pravo slunosti utvrene posebnim propisima. Za pravo graenja vodnih graevina u vlasnitvu Republike Hrvatske ili slunosti radi njihova graenja ili odravanja, na nekretninama u vlasnitvu jedinica lokalne ili podrune (regionalne) samouprave, ili pravnih osoba u kojima su jedinice lokalne ili podrune (regionalne) samouprave veinski udjeliar, dioniar ili osniva s veinskim pravom odluivanja, ne plaaju se naknade za graenje i slunost, pod uvjetom uzajamnosti. Upravljanje vienamjenskim akumulacijama lanak 29. Odravanje, snoenje dijela trokova odravanja i usklaivanje koritenja vienamjenskih akumulacija i drugih vodnih graevina koje se, osim za zatitu od tetnog djelovanja voda, koriste i za druge namjene (vodoopskrba, proizvodnja elektrine energije, navodnjavanje, rekreacija i sl.), ostvaruje se u skladu s ugovorom koji zakljuuju Hrvatske vode i drugi nositelji prava na tim graevinama. Vodne graevine za proizvodnju elektrine energije i unutarnju plovidbu lanak 30.

15Zakon o vodama NN 153/09, 63/11, 130/11

Vodne graevine iz lanka 22. stavka 1. toke 4. i 5. ovoga Zakona investitor kojih je pravna ili fizika osoba i grade se na zemljitu te osobe, u vlasnitvu su te osobe, a njima se upravlja sukladno odredbama ovoga Zakona i posebnih propisa o energiji te o plovidbi i lukama unutarnjih voda.

III. VODNA PODRUJAVodna podruja u Republici Hrvatskoj lanak 31. Za upravljanje rijenim slivovima na dravnom podruju Republike Hrvatske utvruju se vodna podruja: 1. vodno podruje rijeke Dunav i 2. jadransko vodno podruje. Granice vodnih podruja utvruje Vlada Republike Hrvatske. Podjela voda lanak 32. Povrinskim i podzemnim vodama upravlja se jedinstveno. Povrinske vode dijele se na vode I. reda i vode II. reda. Popis voda I. reda, koji e ukljuiti meudravne vode, priobalne vode, druge vee vode i kanale te bujine vode vee snage, utvruje Vlada Republike Hrvatske. Ostale povrinske vode su vode II. reda. Podjela vodnih podruja lanak 33. Vodna podruja se mogu podijeliti na: 1. podruja podslivova, 2. podruja malih slivova i 3. sektore. Granice podslivova, podruja malih slivova i sektora iz stavka 1. ovoga lanka utvruju se pravilnikom ministra, na prijedlog Hrvatskih voda.

IV. PLANSKI DOKUMENTI UPRAVLJANJA VODAMAPlanski dokumenti upravljanja vodama lanak 34. Planski dokumenti upravljanja vodama su Strategija upravljanja vodama, Plan upravljanja vodnim podrujima, viegodinji programi gradnje, financijski plan Hrvatskih voda, Plan upravljanja vodama i detaljni planovi ureeni ovim Zakonom. Strategija upravljanja vodama lanak 35. Strategija upravljanja vodama je planski dokument kojim se utvruju vizija, misija, ciljevi i zadaci dravne politike u upravljanju vodama u dugoronom razdoblju. Strategija upravljanja vodama zasniva se na znanstvenim istraivanjima, kontinuiranom praenju rasporeda stanja i pojava u vezi s vodama i njihovim koritenjem, uvaavanju specifinosti vodne problematike svakog vodnog podruja i cjelovite zatite okolia.

16Zakon o vodama NN 153/09, 63/11, 130/11

Strategija upravljanja vodama usklauje se s drugim stratekim dokumentima koje donosi Hrvatski sabor. Strategija upravljanja vodama usklauje se periodino sukladno promjenama koje nastaju u vodnom sustavu, gospodarskom i drutvenom razvoju. Strategiju upravljanja vodama donosi Hrvatski sabor. Strategija upravljanja vodama objavljuje se u Narodnim novinama. Plan upravljanja vodnim podrujima lanak 36. Vlada Republike Hrvatske donosi Plan upravljanja vodnim podrujima, koji se objavljuje u Narodnim novinama. Plan upravljanja vodnim podrujima obuhvaa za svako vodno podruje zasebno, osobito: 1. opis prirodnih znaajki i stanja voda i u okviru toga osobito: 1.1. za povrinske vode, ukljuivo priobalne vode: prikaz poloaja i granica vodnih tijela, prikaz tipova vodnih tijela i opis njihovih znaajki i ocjenu koliinskog stanja voda, 1.2. za podzemne vode: prikaz poloaja i granica vodnih tijela i opis njihovih znaajki, ocjenu oneienja iz rasprenih izvora ukljuivo i pregled znaajnijih utjecaja na vodni okoli, 1.3. saetak znaajnijih optereenja (pritisaka) i utjecaja ljudske aktivnosti na stanje povrinskih voda, ukljuivo i priobalnih voda te podzemnih voda, a osobito ocjenu oneienja iz tokastih izvora, ocjenu oneienja iz rasprenih izvora ukljuivo i pregled znaajnijih utjecaja na vodni okoli, ocjenu koliinskog stanja koritenja voda i analizu drugih utjecaja ljudske aktivnosti na stanje voda, 1.4. popis i kartografski prikaz zatienih podruja iz lanka 48. stavka 3. ovoga Zakona, ukljuujui uvjete i mjere zatite prema ovom Zakonu i posebnim propisima, 1.5. kartu mree monitoringa i prikaz na karti rezultata obavljenih monitoringa povrinskih voda, ukljuivo i priobalnih voda, voda teritorijalnoga mora i podzemnih voda i zatienih podruja u pogledu stanja tih voda, 1.6. ekonomsku analizu koritenja voda, 2. popis ciljeva kakvoe za povrinske vode, ukljuivo i priobalne vode, vode teritorijalnoga mora i podzemne vode, ukljuujui i zatiena podruja, te rokovi za postizanje tih ciljeva, 3. saeti prikaz donesenih programa mjera za postizanje ciljeva kakvoe voda, ukljuujui i naine postizanja ciljeva tim mjerama, ukljuujui osnovne mjere i dopunske mjere; 4. utvrivanje sredstava potrebnih za provedbu programa mjera iz ovoga Plana, 5. pravila primjene pojedinih sastavnica Plana. Pored sadraja iz stavka 2. ovoga lanka, Plan upravljanja vodnim podrujima sadrava i: 1. registar detaljnijih planova i programa koji se odnose na odreene podslivove, sektore, posebna pitanja ili tipove voda na vodnom podruju na koje se odnosi plan sa saetkom njihovih sadraja, te registar programa iz lanka 37. ovoga Zakona sa saetim prikazom njihovoga sadraja, 2. izvjee koje sadri opis aktivnosti i rezultata sudjelovanja javnosti u pripremi Plana, 3. popis nadlenih institucija za primjenu Plana na vodnom podruju, 4. oznaku kontaktnih mjesta na kojima se moe stei uvid, odnosno dobiti pratea dokumentacija i informacije koje se odnose na izradu, preispitivanje, izmjene i dopune Plana upravljanja vodnim podrujima, detalji o kontrolnim mjerama donesenim za tokaste izvore oneienja i za sve druge identificirane negativne utjecaje na stanje vodnih tijela na vodnom podruju i sadanji rezultati monitoringa. Pored sadraja iz stavka 2. i 3. ovoga lanka svaki novi, dopunjeni ili promijenjeni Plan upravljanja vodnim podrujima sadrava i: 1. saetak svih promjena i dopuna Plana od dana njegovog stupanja na snagu, 2. ocjenu stupnja postizanja ciljeva, 3. saetak mjera koje su bile predviene u prijanjem Planu, a koje nisu bile provedene s razlozima zato nisu bile provedene,

17Zakon o vodama NN 153/09, 63/11, 130/11

4. saetak dopunskih mjera koje nisu bile predviene u prijanjem Planu, a koje su bile izvedene za postizanje ciljeva. Plan upravljanja vodnim podrujima donosi se za razdoblje od 6 godina, nakon ega se mijenja i dopunjuje za razdoblje od narednih 6 godina. Hrvatske vode mogu donijeti detaljnije planove upravljanja za podsliv, mali sliv i sektor, odnosno planovima vezanim za druga pitanja od interesa za upravljanje vodama. Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave dune su ishoditi prethodno miljenje Ministarstva o sukladnosti svojih prostornih planova s Planom upravljanja vodnim podrujima. O izvrenju Plana upravljanja vodnim podrujima podnosi se izvjee Hrvatskom saboru svake 3 godine. Izvjee izrauju Hrvatske vode. Izvjee je sastavni dio Plana upravljanja vodnim podrujima. Viegodinji programi gradnje lanak 37. Vlada Republike Hrvatske donosi viegodinje programe gradnje komunalnih vodnih graevina, regulacijskih i zatitnih vodnih graevina i graevina za melioracije, koje izrauju Hrvatske vode. Programi iz stavka 1. sukladni su Strategiji upravljanja vodama i Planu upravljanja vodnim podrujima. Programima iz stavka 1. ovoga utvruju se pojedinani projekti, nain i razdoblje provedbe, sudionici u provedbi, iznosi ulaganja i izvori sredstava za njih te red prvenstva u provedbi, gdje je primjenjivo. Programi iz stavka 1. ovoga lanka u odgovarajuem opsegu uvrtavaju se u program mjera iz lanka 36. stavka 2. toke 3. ovoga Zakona. Financijski plan i Plan upravljanja vodama lanak 38. Financijski plan Hrvatskih voda izrauje se sukladno odredbama Zakona o proraunu kojima se ureuju financijski planovi izvanproraunskih korisnika. Financijski plan Hrvatskih voda donosi Vlada Republike Hrvatske. Detaljniji propis o sadraju Financijskog plana donosi ministar. Za upravljanje vodama na godinjoj razini donosi se Plan upravljanja vodama. Plan upravljanja vodama mora biti sukladan financijskom planu Hrvatskih voda. Plan upravljanja vodama mora biti sukladan Planu upravljanja vodnim podrujima. Sudjelovanje javnosti lanak 39. Strategija upravljanja vodama i Plan upravljanja vodnim podrujima moraju se u nacrtu uiniti dostupnim javnosti, ukljuujui i korisnike voda, tako to e se: 1. objaviti vremenski raspored i program rada na izradi Strategije upravljanja vodama i Plana upravljanja vodnim podrujima, ukljuujui i popis konzultacija koje treba obaviti, najmanje 3 godine prije poetka razdoblja na koje se Strategija upravljanja vodama, odnosno Plan upravljanja vodnim podrujima odnosi, 2. objaviti privremeni pregled znaajnih vodnogospodarskih pitanja uoenih na vodnom podruju, najmanje 2 godine prije poetka razdoblja na koje se Strategija upravljanja vodama, odnosno Plan upravljanja vodnim podrujima odnosi, 3. objaviti nacrt Strategije, odnosno Plana najmanje godinu dana prije poetka razdoblja na koje se Strategija upravljanja vodama, odnosno Plan upravljanja vodnim podrujima odnosi. Na pisani zahtjev pojedinih pravnih i fizikih osoba odobrit e im se uvid u popratnu dokumentaciju i informacije koritene u izradi nacrta Strategije upravljanja vodama, odnosno Plana upravljanja vodnim podrujima. Najmanje 6 mjeseci e se osigurati za pisane primjedbe. O nacrtu Plana upravljanja vodnim podrujima Hrvatske vode su obvezne provesti savjetovanje i putem savjeta vodnoga podruja.

18Zakon o vodama NN 153/09, 63/11, 130/11

Savjet vodnoga podruja saziva se za svako vodno podruje i ine ga, meu ostalim, predstavnici jedne ili vie jedinica podrune (regionalne) samouprave, jedinica lokalne samouprave, korisnika voda i nevladinih udruga. Strune i tajnike poslove, kao i sredstva za rad savjeta vodnoga podruja osiguravaju Hrvatske vode. Ministar propisom ureuje detaljnije sadraj, postupak i metodologiju donoenja Strategije upravljanja vodama i Plana upravljanja vodnim podrujima, te detaljnije nain konzultiranja i informiranja javnosti o nacrtu Strategije upravljanja vodama i Plana upravljanja vodnim podrujima, kao i sastav Savjeta vodnoga podruja, kao i nain njegovoga sazivanja i odluivanja. Na pitanja sudjelovanja javnosti u izradi Strategije upravljanja vodama i Plana upravljanja vodnim podrujima koja nisu ureena ovim Zakonom, primjenjuju se propisi o zatiti okolia.

V. ZATITA VODA I VODNOGA OKOLIA1. Opa svrha zatite vodaCiljevi zatite voda lanak 40. Zatita voda od oneienja (u daljnjem tekstu: zatita voda) provodi se radi: ouvanja ivota i zdravlja ljudi, zatite vodnih ekosustava i drugih o vodi ovisnih ekosustava, zatite prirode, smanjenja oneienja i sprjeavanja daljnjeg pogoranja stanja voda, zatite i unapreenja stanja povrinskih voda, ukljuivo i priobalne vode te podzemnih voda, kao i radi uspostave prijanjeg stanja gdje je ono bilo povoljnije od sadanjega i omoguavanja nekodljivog i nesmetanog koritenja voda za razliite namjene. Zatita voda ostvaruje se donoenjem provedbenih propisa iz ovoga poglavlja, nadzorom nad stanjem kakvoe voda i izvorima oneiavanja, kontrolom oneienja, zabranom isputanja oneiujuih tvari u vode i zabranom drugih radnji i ponaanja koja mogu izazvati oneienje vodnoga okolia i okolia u cjelini, graenjem i upravljanjem graevinama odvodnje i proiavanja otpadnih voda te drugim mjerama usmjerenim ouvanju i poboljavanju kakvoe i namjenske korisnosti voda. Provedba mjera zatite voda od oneienja ne moe izravno ili neizravno poveati oneienje kopnenih voda.

2. Standard kakvoe voda i utvrivanje stanja vodaStandard kakvoe voda lanak 41. Vlada Republike Hrvatske uredbom propisuje standard kakvoe voda za povrinske, ukljuivo i priobalne vode i vode teritorijalnoga mora te podzemne vode. Propis iz stavka 1. ovoga lanka sadrava i: kriteriji za utvrivanje ciljeva zatite vodnoga okolia sukladno opoj svrsi zatite voda iz lanka 40. stavka 1. ovoga Zakona, kemijske i ekoloke pokazatelje za povrinske vode, ukljuivo i priobalne vode, kemijske pokazatelje za vode teritorijalnoga mora, kemijske i koliinske pokazatelje za podzemne vode ukljuivo i mjerila za ocjenjivanja stanja i utvrivanje znaajki trajnih promjena stanja podzemnih voda, kriterije za odreivanje osjetljivih i manje osjetljivih podruja, kriterije za odreivanje ranjivih podruja, standarde kakvoe za salmonidne i ciprinidne vode, preporuene i obvezne vrijednosti fizikalnih i kemijskih pokazatelja, i njihova odstupanja; nain uzorkovanja, uestalost uzimanja uzoraka i nain utvrivanja usklaenosti kakvoe voda s propisanim pokazateljima,

19Zakon o vodama NN 153/09, 63/11, 130/11

standarde kakvoe voda pogodnih za koljkae, preporuene i obvezne vrijednosti fizikalnih i kemijskih pokazatelja, i njihova odstupanja; nain uzorkovanja, uestalost uzimanja uzoraka i nain utvrivanja usklaenosti kakvoe voda s propisanim pokazateljima, pretpostavke za odreivanje umjetnih i znatno promijenjenih vodnih tijela iz lanka 54. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona te njihove ekoloke, kemijske i koliinske pokazatelje, potrebna istraivanja i ispitivanja kakvoe voda, iskljuujui granine vrijednosti emisija, tehnike specifikacije i standardizirane metode za primjenu programa praenja stanja voda (monitoring) iz lanka 44. ovoga Zakona, popis opasnih, prioritetnih i drugih oneiujuih tvari te ogranienja ili zabrane isputanja oneiujuih tvari u vode te ogranienja i zabrane odlaganja oneiujuih tvari na mjestima s kojih postoji mogunost oneienja voda. Kakvoa vode namijenjene ljudskoj potronji odreuje se kroz pokazatelje zdravstvene ispravnosti vode za pie sukladno propisima o hrani. Kakvoa prirodnih mineralnih voda, prirodnih izvorskih voda i stolnih voda koje se stavljaju na trite u bocama i drugoj ambalai ureuje se propisima o hrani. Vie ciljeva zatite lanak 42. Kad je za odreeno vodno tijelo utvreno vie od jednog cilja kakvoe voda, primjenjuje se cilj s najstroim zahtjevima. Zabrana isputanja opasnih tvari lanak 43. Opasne tvari i druge oneiujue tvari zabranjeno je isputati ili unositi u vode, te odlagati na mjestima s kojih postoji mogunost oneienja voda i vodnoga okolia, osim pod uvjetima utvrenim ovim Zakonom ili propisima donesenim na temelju ovoga ili posebnih zakona. Monitoring lanak 44. Nadzor nad stanjem povrinskih, ukljuivo i priobalnih voda te podzemnih voda provodi se i sustavnim praenjem stanja voda (monitoring). Ciljevi monitoringa su: utvrivanje dugoronih promjena (nadzorni monitoring), utvrivanje promjena uslijed provoenja mjera na podrujima za koja je utvreno da ne ispunjavaju uvjete za dobro stanje (operativni monitoring), utvrivanje nepoznatih odnosa (istraivaki monitoring). Monitoring iz stavka 2. obuhvaa pokazatelje potrebne da se utvrdi: zapremnina, razina, protok, brzina, hidromorfoloke znaajke, ekoloko i kemijsko stanje i ekoloki potencijal za povrinske vode, ekoloko i kemijsko stanje i ekoloki potencijal za priobalne vode, kemijsko stanje za vode teritorijalnoga mora i koliinsko i kemijsko stanje za podzemne vode. Pored pokazatelja iz stavka 3. ovoga lanka monitoring e obuhvatiti i druge pokazatelje sukladno odredbama posebnih propisa po kojima su zatiena podruja podruja posebne zatite voda odreena. Prikupljanje podataka u okviru bilokoga monitoringa u cilju klasifikacije ekolokoga stanja voda obavlja se na lokacijama ukljuenim u mreu interkalibracije Europske unije. Monitoring provode Hrvatske vode o emu donose godinji plan monitoringa, uz prethodnu suglasnost Ministarstva. Plan monitoringa provodi se sukladno propisu iz lanka 41. stavka 1. ovoga Zakona.

20Zakon o vodama NN 153/09, 63/11, 130/11

Hrvatske vode su nadlene za tumaenje rezultata monitoringa o emu izrauju godinje izvjee. Izvjee iz stavka 8. ovoga lanka dostavlja se Ministarstvu i Agenciji za zatitu okolia.

Analiza znaajki vodnoga podruja lanak 45. Za svako vodno podruje provodi se analiza njegovih znaajki, pregled utjecaja ljudskog djelovanja na stanje povrinskih voda, ukljuivo i priobalnih voda i podzemnih voda, kao i ekonomska analiza koritenja voda. Analiza znaajki vodnoga podruja ukljuuje i procjenu stanja tijela povrinskih voda, ukljuivo i priobalnih voda, te tijela podzemnih voda i identifikaciju antropogenih optereenja i utjecaja na znaajke vodnih tijela. Dokumenti iz stavka 1. ovoga lanka sastavnice su Plana upravljanja vodnim podrujima. Klasifikacija vodnih tijela lanak 46. Na temelju rezultata monitoringa za svako vodno tijelo pojedinano se donosi ocjena njegovog stanja i razvrstava se u odgovarajuu kategoriju odreenu propisom iz lanka 41. stavka 1. ovoga Zakona (klasifikacija stanja vodnih tijela) te uz analizu utjecaja, procjenjuje rizik da odreeno vodno tijelo nee postii ciljeve zatite vodnog okolia, odnosno da nee zadrati stanje sukladno ciljevima zatite vodnog okolia. Klasifikacija vodnih tijela sastavnica je Plana upravljanja vodnim podrujima. Povrinske vode, ukljuivo i priobalne vode, ocjenjuju se i razvrstavaju u odgovarajue kategorije u skladu s njihovim kemijskim i ekolokim stanjem, odnosno potencijalom za znatno promijenjena i umjetna vodna tijela. Podzemne vode ocjenjuju se i razvrstavaju u odgovarajue kategorije u skladu s njihovim koliinskim i kemijskim stanjem. Kategorije stanja su: vrlo dobro, dobro, umjereno, loe i vrlo loe stanje. Program mjera lanak 47. Radi postizanja ciljeva zatite vodnoga okolia utvrenih sukladno propisu iz lanka 41. stavka 1. ovoga Zakona za svako vodno podruje izrauje se program mjera zatite povrinskih, ukljuivo i priobalnih voda, te podzemnih voda uzimajui u obzir rezultate analiza iz lanka 45. ovoga Zakona. Program mjera zatite voda sastavnica je Plana upravljanja vodnim podrujima. Program mjera iz stavka 2. ovoga lanka sadri i detaljno opisane iznimke za iznimno doputena isputanja u podzemne vode sukladno propisu iz lanka 60. stavak 3. ovoga Zakona. Program mjera zatite voda sadrava i dodatne mjere koje se provode u zatienim podrujima podrujima posebne zatite voda iz lanka 48. ovoga Zakona i u znatno promijenjenim vodnim tijelima iz lanka 54. ovoga Zakona.

3. Podruja posebne zatite vodaZatiena podruja lanak 48. Gdje je radi zatite voda i vodnoga okolia potrebno provesti dodatne mjere zatite, odreuju se zatiena podruja podruja posebne zatite voda, na temelju ovoga Zakona i posebnih propisa. Zatiena podruja podruja posebne zatite voda su: zone sanitarne zatite vode za pie, podruja pogodna za zatitu gospodarski znaajnih vodenih organizama, podruja za kupanje i rekreaciju, podruja podlona eutrofikaciji i podruja ranjiva na nitrate,

21Zakon o vodama NN 153/09, 63/11, 130/11

podruja namijenjena zatiti stanita ili vrsta gdje je odravanje ili poboljanje stanja voda bitan element njihove zatite sukladno ovome Zakonu i/ili propisima o zatiti prirode i podruja loe izmjene voda priobalnim vodama, osjetljivost kojih se ocjenjuje u odnosu na isputanje komunalnih otpadnih voda. Hrvatske vode izradit e registar ili registre zatienih podruja podruja posebne zatite voda koji e biti sastavni dio Plana upravljanja vodnim podrujima. Tijela ili osobe koje izrauju odluku o odreivanju i/ili zatiti podruja iz stavka 2. ovoga lanka, duna su iste dostaviti Hrvatskim vodama u roku do 60 dana od dana donoenja odluke. Osjetljiva i manje osjetljiva podruja lanak 49. Osjetljiva podruja su podruja na kojima je zbog postizanja ciljeva kakvoe voda potrebno provesti viu razinu ili vii stupanj proiavanja komunalnih otpadnih voda od propisanog pravilnikom iz lanka 59. stavka 3. ovoga Zakona, odnosno manje osjetljiva podruja su podruja na kojima prirodne znaajke voda doputaju provedbu nie razine ili nieg stupnja proiavanja komunalnih otpadnih voda od propisanog pravilnikom iz lanka 60. stavka 3. ovoga Zakona. Akt o odreivanju osjetljivih i manje osjetljivih podruja iz stavka 1. ovoga lanka donosi Vlada Republike Hrvatske, sukladno kriterijima utvrenim propisom iz lanka 41. stavka 1. ovoga Zakona. Utvrivanje ranjivih podruja lanak 50. Ranjiva podruja su podruja na kojima je, potrebno provesti pojaane mjere zatite voda od oneienja nitratima poljoprivrednog porijekla. Akt o odreivanju ranjivih podruja iz stavka 1. ovoga lanka donosi Vlada Republike Hrvatske sukladno kriterijima propisa iz lanka 41. stavka 1. ovoga Zakona i na temelju provedenoga monitoringa. Aktom se propisuje i obveza monitoringa koncentracija nitrata poljoprivrednog podrijetla u povrinskim i podzemnim vodama u ranjivim podrujima. U cilju postizanja ope razine zatite od oneienja nitratima svih tijela povrinskih, ukljuivo i priobalnih te podzemnih voda, primjenjuju se naela dobre poljoprivredne prakse za iju primjenu se mogu donijeti odgovarajue poticajne mjere. Za podruja utvrena propisom iz stavka 2. ovoga lanka kao ranjiva, ministar nadlean za poljoprivredu donosi akcijske programe s obveznim mjerama za razdoblje od etiri godine. Detaljan sadraj akcijskog programa kojim se predvia poduzimanje obveznih mjera propisuje ministar nadlean za poljoprivredu. Akt iz stavka 2. ovoga lanka se preispituje najmanje svake 4 godine te po potrebi mijenja i/ili dopunjuje. Kodeks dobre poljoprivredne prakse donosi se prema propisima o poljoprivredi. Upravljanje kakvoom voda za kupanje lanak 51. Upravljanjem kakvoom voda za kupanje osigurava se ouvanje, zatita ili poboljanje kakvoe povrinskih voda koje se koriste za kupanje i time pridonosi ouvanju i zatiti okolia i ljudskog zdravlja. Jedinica lokalne samouprave donosi odluku kojom se: utvruju lokacije za kupanje (kupalita) i trajanje sezone za kupanje na povrinskim vodama, prikazuje ocjena o kakvoi povrinskih voda za kupanje i obavlja klasifikacija te odreuje profil vode za kupanje. U sluaju izvanrednih okolnosti koje mogu imati tetan utjecaj na kakvou povrinskih voda za kupanje i zdravlje kupaa, jedinica lokalne samouprave poduzima pravodobne i primjerene mjere koje ukljuuju obavjeivanje javnosti i, po potrebi, privremenu zabranu kupanja. Na lokacijama utvrenim sukladno stavku 1. ovoga lanka obavlja se monitoring mikrobioloke kakvoe u povrinskim vodama za kupanje.

22Zakon o vodama NN 153/09, 63/11, 130/11

Podatke o kupalitima, ocjenu kakvoe povrinskih voda za kupanje, klasifikaciju, stanje i profil povrinskih voda za kupanje i podatke o sluajevima izvanrednih okolnosti, koje mogu imati utjecaja na kakvou povrinskih voda za kupanje, jedinica lokalne samouprave dostavlja Hrvatskim vodama. Odredbe ovoga lanka ne odnose se na: 1. kakvou priobalnih voda za kupanje to se ureuje posebnim propisima o okoliu, 2. bazene za plivanje, ukljuivo i bazene u toplicama, 3. vode u zatvorenom koje se proiavaju ili koriste u terapijske svrhe i 4. umjetno napravljene vode u zatvorenom odvojene od povrinskih i podzemnih voda. Vlada Republike Hrvatske propisom e poblie urediti standarde kakvoe vode za kupanje na povrinskim vodama kopna i upravljanje tim vodama. Upravljanje kakvoom voda pogodnih za ivot slatkovodnih riba lanak 52. Upravljanjem kakvoom voda pogodnih za ivot slatkovodnih riba osigurava se zatita ili poboljanje kakvoe onih tekuih ili stajaih slatkih voda, koje su pogodne ili koje bi smanjenjem ili uklanjanjem oneienja postale pogodne za ivot autohtonih vrsta koje pridonose prirodnoj raznolikosti i vrsta ije je prisustvo poeljno u svrhu upravljanja vodama. Propis o odreivanju podruja voda iz stavka 1. ovoga lanka (salmonidne i ciprinidne vode) donosi ministar uz suglasnost ministra nadlenog za ribarstvo, sukladno standardima odreenih propisom iz lanka 41. stavka 1. ovoga Zakona. Programe smanjenja oneienja voda u cilju osiguranja kakvoe za vode pogodne za ivot slatkovodnih riba, donose Hrvatske vode sukladno Planu upravljanja vodnim podrujima. Odredbe ovoga lanka ne primjenjuju se za vode u prirodnim i umjetnim ribnjacima koji se koriste za uzgoj riba u gospodarske svrhe (akvakultura). Upravljanje kakvoom voda pogodnih za koljkae lanak 53. Upravljanjem kakvoom voda pogodnih za koljkae osigurava se zatita ili poboljanje kakvoe onih voda koje se, propisom iz stavka 2. ovoga lanka, odrede kao pogodne za ivot i rast koljkaa. Propis o odreivanju voda pogodnih za ivot i rast koljkaa, donosi ministar uz suglasnost ministra nadlenog za ribarstvo, sukladno standardima propisa iz lanka 41. stavka 1. ovoga Zakona. Program smanjenja oneienja voda pogodnih za koljkae donose Hrvatske vode sukladno Planu upravljanja vodnim podrujima.

4. Odstupanja od postizanja ciljeva zatite vodnoga okoliaZnatno promijenjena vodna tijela lanak 54. Planom upravljanja vodnim podrujima moe se sukladno propisu iz lanka 41. stavka 1. ovoga Zakona: proglasiti odreeno vodno tijelo kao znatno promijenjeno vodno tijelo tamo gdje, zbog tehnike neizvedivosti ili s tim povezanih nerazmjernih trokova, nije mogue postii ciljeve zatite vodnoga okolia u pogledu dobrog stanja ili dobrog ekolokog potencijala vodnog tijela, produiti rokove za postizanje ciljeva zatite vodnoga okolia, ali pritom osiguravajui da ne doe do daljnjeg pogoranja stanja vodnog tijela te utvrditi iznimke od postizanja propisanih ciljeva zatite vodnoga okolia kroz utvrivanje blaih ciljeva zatite vodnoga okolia za odreeno vodno tijelo koje je izloeno ljudskom djelovanju u takvoj mjeri, ili su prirodni uvjeti takvi da je postizanje ciljeva zatite vodnoga okolia tehniki neizvedivo ili povezano s nerazmjernim trokovima. Sastavnice iz stavka 1. ovoga lanka preispituju se svakih 6 godina. Dopunske mjere

23Zakon o vodama NN 153/09, 63/11, 130/11

lanak 55. Kad monitoring ili drugi slubeni podaci ukazuju na to da je malo vjerojatno da e biti postignuti ciljevi zatite vodnoga okolia za neko vodno tijelo, Hrvatske vode e istraiti razloge mogueg nepostizanja ciljeva te poduzeti dopunske mjere za postizanje utvrenih ciljeva. Dopunske mjere iz stavka 1. ovoga lanka nee se poduzeti ako je nepostizanje ciljeva zatite vodnoga okolia rezultat velikih poplava i dugotrajnih sua ili drugog djelovanja vie sile.

5. Isputanje, odvodnja i proiavanje otpadnih vodaNaela kontrole isputanja otpadnih voda lanak 56. Kontrola isputanja otpadnih voda u cilju zatite voda i vodnoga okolia provodi se prema naelima: otklanjanja tete na izvoru nastanka, kombiniranog pristupa i oneiiva plaa. Otklanjanje tete na izvoru nastanka lanak 57. teta poinjena vodama i vodnom okoliu otklanja se prvenstveno na izvoru nastanka. Naelo kombiniranoga pristupa lanak 58. Naelo kombiniranoga pristupa obuhvaa: propisivanje standarda kakvoe vode prema lanku 41. ovoga Zakona, primjenu propisanih graninih vrijednosti emisija sukladno ovom Zakonu i propisima donesenim na temelju njega, kontrolu emisija primjenom najboljih raspoloivih tehnika u sluajevima tokastih izvora oneienja sukladno posebnim propisima o zatiti okolia te sukladno ovom Zakonu i propisima donesenim na temelju njega i primjenu dobre poljoprivredne prakse u sluajevima rasprenih izvora oneienja sukladno posebnim propisima o poljoprivredi te sukladno ovom Zakonu i propisima donesenim na temelju njega. Oneiiva plaa lanak 59. Oneiiva snosi trokove nastale oneiavanjem voda i vodnog okolia. Trokovi iz stavka 1. ovoga lanka su izdaci za sprjeavanje daljnje tete, izdaci za uspostavu prijanjega stanja, ukljuivo i trokove procjene tete te otklanjanja tete te izdaci za sprjeavanje nastanka budueg oneienja. Oneiiva snosi i trokove praenja stanja voda, provedbe mjera zatite voda, provedbe planova i programa dravnih ulaganja u gradnju graevina javne odvodnje, te trokove poduzimanja mjera prevencije od oneiivanja voda, bilo po osnovi odgovornosti za oneienje, bilo plaanjem naknade za zatitu voda propisanu zakonom kojim se ureuje financiranje vodnoga gospodarstva. Granine vrijednosti emisija lanak 60. Pravne i fizike osobe mogu isputati otpadne vode u okviru propisanih graninih vrijednosti emisija. Granine vrijednosti emisije propisuju se za grupe, rodove ili kategorije oneiujuih tvari: 1. u tehnolokim otpadnim vodama prije njihova isputanja u graevine javne odvodnje ili u septike ili sabirne jame, 2. u svim proienim ili neproienim otpadnim vodama koje se isputaju u vode te 3. u otpadnim vodama koje nisu tehnoloke, a isputaju se u graevine javne odvodnje, septike i sabirne jame.

24Zakon o vodama NN 153/09, 63/11, 130/11

Ministar pravilnikom propisuje granine vrijednosti emisija otpadnih voda iz stavka 2. toke 1. i 2. ovoga lanka, uvjete privremenoga doputenja isputanja otpadnih voda iznad propisanih koliina i graninih vrijednosti emisija, kriterije i uvjete prikupljanja, proiavanja i isputanja komunalnih otpadnih voda te iznimno doputena isputanja u podzemne vode. Za otpadne vode koje nisu tehnoloke, a koje se pri obavljanju gospodarske djelatnosti isputaju u sustav javne odvodnje ili u septike ili sabirne jame, u koliini veoj od 30 prostornih metara (m3) dnevno, propisom iz stavka 3. ovoga lanka odredit e se sluajevi: za koje se propisuje jedinstveni fiksni koeficijent pokazatelja oneienja, odnosno koji podlijeu obvezi iz lanka 65. stavka 1. ovoga Zakona. Isputanja tehnolokih i drugih otpadnih voda lanak 61. Pravne i fizike osobe koje pri obavljanju gospodarske ili druge poslovne djelatnosti unose, isputaju ili odlau opasne ili druge oneiujue tvari u vode, dune su te tvari prije isputanja u graevine javne odvodnje ili drugi prijemnik, djelomino ili potpuno odstraniti u skladu s izdanom vodopravnom dozvolom za isputanje otpadnih voda, odnosno rjeenjem o objedinjenim uvjetima zatite okolia. Isputanja komunalnih otpadnih voda lanak 62. Jedinice lokalne samouprave dune su osigurati skupljanje i proiavanje komunalnih otpadnih voda, prije njihovog izravnoga ili neizravnoga isputanja u vode, u skladu s izdanom vodopravnom dozvolom za isputanje otpadnih voda. Isputanje oborinskih voda lanak 63. Graevine oborinske odvodnje, kao i graevine oborinske odvodnje s cestovnih i eljeznikih prometnica, zranih luka, luka na unutarnjim vodama te povrina u krugu industrijskih postrojenja i benzinskih crpki, projektiraju se i grade tako da opasne i druge oneiujue tvari u tim vodama, ne prelaze granine vrijednosti emisija propisane za otpadne vode iz lanka 60. stavka 2. toke 1. i 2. ovoga Zakona, ovisno o mjestu isputanja. Ogranienje isputanja otpadnih voda lanak 64. Izravna isputanja oneiujuih tvari u podzemne vode nisu doputena, izuzev u sluajevima predvienim propisom iz lanka 60. stavka 3. ovoga Zakona. Otpadne vode s plovila i plutajuih objekata ne smiju se isputati u vode. Uzorkovanje i ispitivanje sastava otpadnih voda lanak 65. Pravne i fizike osobe koje su u obvezi imati vodopravnu dozvolu za isputanje otpadnih voda prema odredbama ovoga Zakona ili rjeenje o objedinjenim uvjetima zatite okolia prema posebnim propisima o okoliu obvezni su osigurati redovito uzorkovanje i ispitivanje sastava otpadnih voda te o tome voditi oevidnik. Djelatnost uzorkovanja i ispitivanja sastava otpadnih voda obavljaju ovlateni laboratoriji. Propisom iz lanka 60. stavka 3. ovoga Zakona ureuje se i metodologija uzorkovanja i ispitivanja sastava otpadnih voda, uestalost uzorkovanja i ispitivanja, obrazac oevidnika isputenih otpadnih voda, njegov oblik i nain voenja, rokovi i oblici dostavljanja podataka o tome Hrvatskim vodama, pitanja iz stavka 4. ovoga lanka i druga pitanja u neposrednoj vezi s prethodnim. Pravne i fizike osobe iz stavka 1. ovoga lanka koje, tijekom jednoga dana ili u kraem vremenu u kojem se odvija tehnoloki postupak, isputaju otpadne vode u prosjeku deset litara u sekundi (10 l/s) dune su imati, koristiti, odravati u ispravnom stanju, ureaj za mjerenje protoka vode i za automatsko uzimanje uzoraka pri promjeni protoka vode te ga uiniti svakodobno dostupnim vodnom nadzoru, sukladno propisu iz stavka 3. ovoga lanka. Dostavljanje podataka o isputanju otpadnih voda i o proizvodnji odnosno uvozu kemikalija lanak 66.

25Zakon o vodama NN 153/09, 63/11, 130/11

Pravne i fizike osobe iz lanka 61. ovoga Zakona dune su Hrvatskim vodama redovito dostavljati podatke o uzorkovanju i ispitivanju sastava isputenih otpadnih voda. Korisnici vodopravnih dozvola i tvrtke koje su pribavile rjeenje o objedinjenim uvjetima zatite okolia za stavljanje u promet kemikalija duni su Hrvatskim vodama redovito dostavljati podatke o proizvodnji odnosno uvozu kemikalija koje nakon uporabe dospijevaju u vode. Detaljniji sadraj podataka, obrasce, rokove i nain dostave podataka iz stavka 1. ovoga lanka kao i nain voenja oevidnika iz stavka 1. i 2. ovoga lanka propisuje se propisom iz lanka 60. stavka 3. ovoga Zakona. Odluka o odvodnji otpadnih voda lanak 67. Pravne i fizike osobe dune su otpadne vode isputati u graevine javne odvodnje ili u individualne sustave odvodnje otpadnih voda odnosno na drugi nain sukladno odluci o odvodnji otpadnih voda. Odluka iz stavka 1. ovoga lanka mora sadravati osobito: 1. nain odvodnje otpadnih voda s odreene aglomeracije, ukljuivo iz naseljenih mjesta i izvan njih, 2. nain odvodnje oneienih oborinskih voda koje se ne isputaju u sustav javne odvodnje, 3. zemljopisne podatke o mjestima isputanja otpadnih voda iz sustava javne odvodnje u tijela povrinskih voda, odnosno iznimno o mjestima isputanja u tijela podzemnih voda, sukladno propisu iz lanka 60. stavka 3. ovoga Zakona, 4. uvjete isputanja otpadnih voda na podrujima na kojima je i na kojima nije izgraen javni sustav za odvodnju otpadnih voda, 5. granine vrijednosti emisija otpadnih voda koje nisu tehnoloke u graevine javne odvodnje, sabirne i septike jame, 6. podatke o nadlenostima odravanja sustava javne odvodnje, 7. uvjete odravanja biolokih ureaja za proiavanje sanitarnih otpadnih voda, odravanja i pranjenja sabirnih i septikih jama, 8. upuivanje na obvezu prikljuenja na graevine javne odvodnje sukladno odluci o prikljuenju i opim i tehnikim uvjetima isporuke vodnih usluga. Odluku iz stavka 1. ovoga lanka za podruje aglomeracije u granicama jedinice lokalne samouprave donosi njezino predstavniko tijelo. U sluaju da se aglomeracija prostire na podruju vie jedinica lokalne samouprave, odluku o odvodnji otpadnih voda donosi jedinica podrune (regionalne) samouprave. Odluka iz stavka 3. i 4. ovoga lanka donosi se po prethodnom miljenju Hrvatskih voda. Kontrola ispravnosti graevina za odvodnju i proiavanje otpadnih voda lanak 68. Graevine odvodnje i proiavanja otpadnih voda moraju se projektirati, graditi i odravati tako da se osigura zatita voda propisana ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega. Vlasnici, odnosno drugi zakoniti posjednici graevina iz stavka 1. ovoga lanka duni su iste podvrgnuti kontroli ispravnosti, a osobito na svojstvo vodone propusnosti, po ovlatenoj osobi i ishoditi potvrdu o sukladnosti graevine s tehnikim zahtjevima za graevinu. Fizike osobe vlasnici, odnosno drugi zakoniti posjednici malih ureaja za proiavanje otpadnih voda duni su ih odravati posredstvom isporuitelja vodne usluge javne odvodnje ili posredstvom druge osobe ovlatene sukladno odluci o odvodnji otpadnih voda. Odlukom o odvodnji otpadnih voda urediti e se i rokovi obavezne kontrole ispravnosti. Tehnike zahtjeve za graevine odvodnje otpadnih voda, kao i rokove obvezne kontrole ispravnosti graevina odvodnje i proiavanja otpadnih voda,