08_f_sisic_2

8/19/2019 08_F_Sisic_2

http://slidepdf.com/reader/full/08fsisic2 1/13

Nov prilog o Kosovskom boju.

u sarajevskom .Glasniku zem. muzeja u Bosni i Hercegovini" zagodinu 1924. (str. 95-99) objavio je poznati na turkolog Dr. Safvetbeg Baagic clanak: .Najstarija turska vijest o Kosovskom boju", u.kojem je donio nov i interesantan podatak o Kosovskom boju 1389., i toiz rukopisa savremena turskoga pjesnika Ahmedija. Kako je taj dogadajpovezan i s hrvatskom historijom, narocito po svojim krupnim posljedicama,

mislim da cinim dobro, ako uz taj novi izvor iznesem jo i nekoliko rijeci,i na taj nacin pokuam da odredim znacaj i vanost njegovu.

Nema dogadaja u srpskoj historiji, koji bi se toliko odrao u na-rodnoj uspomeni i pamcenju, kao to je bitka na polju Kosovu (na Vidovdan u utorak 15. juna 1389.), a narocito njen najznacajniji momenat -pogibija sultana Murata l. I ba taj momenat -moda jedinstven u hi-storiji svijeta po svojoj izvedbi -vec je toliko uticao na same suvremenikepo citavoj Evropi, da je u prvi kraj izazvao vjerovanje, e su Srbi u toj

cuvenoj bitci pobijedili Turke. ta vie, taj glas -kako izgleda -prvi

e proirio po evropskom Zapadu upravo .kralj Srbije, Bosne i Primorja"Stjepan Tvrtko, cije su vojske pod vodstvom vojvode Vlatka Vukovica

i sudjelovale u Kosovskoj bitci, i poslije boja vratile se kUCi, ocito s ra-dostnom vijecu, da je Turcin potucen na Kosovu. l) Veoma je vjerojatno,da je u toj bosanskoj vojsci sudjelovao i hrvatski ban I van od P a li n e(1386--1391) s nekim svojim kriarskim (ivanovskim) vitezovima, a nebivi macvanski ban Ivan od Hrvata ili Horvat (1375-1381), brat zagre-backog biskupa Pavla.')

') Farlati, IlIyr. Sacr. Ill, 301-302; Codex Dipl. Vili, 275-277.

1) nopo8.~, I{pan. T8pTKo l. l{oTpOMaH"~. BeorpllA 1925,81.

2) O tome ima samo je da n jedini izvorni podatak II Annales Porolivlenses (Forli

nedaleko od Ravene) nepoznata autora iz druge polovine XV. vijeka (Anali teku od

.,

8/19/2019 08_F_Sisic_2


8/19/2019 08_F_Sisic_2


S ovom akcijom Tvrtkovom u vezi zbilo se, da je mletacka vladavec 23. jula .s obzirom na stiglu novost o smrti Muratovoj i jednoganjegovoga sina, i o nastupu na prijesto drugoga sina", zakljucila, da njencarigradski "vicebailo" ili zamjenik poslanika kod vizantijskoga carskogadvora, pode u Tursku, ispita situaciju i potrai novoga sultana -komese ne navodi ime u aktu, ocit dokaz, da se 23. jula j~ nije znalo uVeneciji, kako se zove novi turski car -i da mu izrazi sve dobre eljemletacke republike, a i napose izjavi saaljenje zbog oceve smrti. Mletackavlada izrijekom nalae svome izaslaniku, da novom sultanu kae, .da smoculi, ali ne jasno, o boju, koji je bio izmedu velemonoga gospodinaMurata oca njegova, i kneza Lazara, o k o m s u se r az n o s i l e r azn es t vari, a l i i m s e v j e r o vat i n e m o e; no ipak smo saznali za smrtrecenoga gospodina Murata, zbog koje veoma alimo".') l ako se u Ve-neciji htjelo lijepom frazom da prikrije mucni dojam o Kosovskom boju,

god . 1275.-1473., a tampao ih je Muratori, SS rer. ital. vol. XXII, str. 1;!!;-240).Taj podatak (o. c. 196) glasi: .Eodem anno [l389] de mense iunio. Contra Theueros

(--Turci) quibusdam coniuratis Christi fidelibus : rege Rasciae, rege Vngarlae,comiteLazaro et domino lohanne bano cum crucesignatls, interemptu5 est ips Amorattus

utroQue exercitu in campo remanente, maxima tamen cum caede". Podatak jamacno ie preuzet iz starijega izvora. Rex Rasciae je Stjepan Tvrtko, dok je ucestvovanjeugarskogakralja (igmunda) u Kosovskoj bitci dodue netacna, ali ipak veoma stara, gotovo suvremenaversija, kOja se tada irila Evropom. nBan Ivan sa kriarskim vitezovima (t j.Ivanovcima)" moe samo Ivan od Paline da bude. Prije svega on je bio prior Vranski. dakle komandant kriarskih vitezova, drugo, on se kitio titulom hrv. dalmo slav. banajo od 1386. pa do smrti, 1391., imenovan takim od strane Karla II. Drackoga i napuJjskoga

dvora (iic, Memoriale Pauli de Paulo. Zagreb 1904,57) i najzad, on je jo

od 1383. bio u najtjenjoj vezi s kraljem Stjepanom Tvrtkom i ostao mu vjeran do smrti.

Ivan od Hrvala pak, bio je macvanski ban izmedu 1375. i 1381. (Tha116czj-Aldasy, Magyarorszag es Szerbia. Bp. 1907, 457), a 1389. nije nikake banske casti v~io,a po-gotovo nije nikad komandovao kriarske vitezove. Zato je miljenje R a c k O g a (Pokret

na slav. jugu 121 i Boj na Kosovu. Rad 97, 50-51), da je taj "dominus Iohannes b

anuscum crucesignatisll Ivan od Hrvata, neispravno. Posljednje rijeci forlijskih anaja, gdjese kae da su obje vojske, unatoc pogibije Muratove, ostale na bOjitu, iako su imaletekih gubitaka, pokazuju, da je autor onih rijeci smatrao bitku Kosovsku n e o dl uce n o m. Nije nemoguce. da je taj stariji podatak: forlijske kronike nekoc postao poduticajem glasova, to su ih Tvrtkovi ljudi rairili po zapadnoj Evropi. Nije zato be

8/19/2019 08_F_Sisic_2


zznacaja, da se medu onima, koji su se borili protiv Turcina (na Kosovu), odmah kao

prvi navodi .Raki kralj" t. j . . Stjepan Tvrtko.

8) Ljubic, Listine IV, 269-270: lt ad nova, que habentur :de morte Morati

et filii et de novo dominio a1tenus filii" ... "quod subtus partitam gaJearum presentium

de Venetils ad audientiam dominationis nostre venerat, sed non clare, bellum etnovitas,

quod fuerat inter magnificum dominum Mora.tum, qua patrem suum et c o mi t e m La

z a r II m, de quo diversa dicebantur, quibus fides· bene preberi non poterat. Sed tamen

dominatio nostra audiverat de morte ipsius domini Morati, de qua maximam displl

centiam habuerat . . .".

,

8/19/2019 08_F_Sisic_2


l

l 92

ipak se jasno vidi: l. da je vec prije 23. jula tamo stigao pouzdani glas.da je sultan Murat u boju s knezom Lazarom poginuo i 2. da se jo nitane zna o p o b j e d i. turskoj. ta vie. 23. jula znalo se u Veneciji o Ko-sovskom boju i takih verzija. kojima se -toboe - vjerovati ne moe";ove su rijeci ocito trebale da utjee novoga sultana.

Koje i kakove su te vijesti. jamacno izblie pokazuju dva Tvrtkovapisma. otpremita brzo poslije boja u Firencu i u Trogir. Istina je. pismoTvrtkovo Firentincima nije nam se sacuvalo. ali iz Odgovora njihova ot-prilike se vidi. to je bosanski kralj javio u svijet. Firentinci naime najprije

l

konstaluju. da je 15. juna .Muhamedov tovalac Murat na mjestu koje sezove Kosovo polje (qui campus turdorum dicitur) p a o s mnogim tisucamasvojih vojnika i sa dva sina uz veliko krvoprolice". Poslije toga kaudoslovno ove znacajne rijeci: .Srecno polje tolikoga poraza. koje cevijekovima cuvati kosti palih kao vjecit spomenik pobjede I Srecne likr a I j e v i n e B o s n e. kojoj je u dio pao toliko slavan boj i tolika p o-

b j e d a, dobivena Kristovom desnicom I Srecan i onaj dan. a tako i cuvenai potov~na uspomena blaenoga Vida. presvetoga mucenika. u koji jep o b i j ed e n toliko okrutni dumanin I Srecna i presrecna o n a c e t ad van a e s.t o ric e vel i ka a z a v j e r e n i k a . koja se probila kroz ne-prijateljske copore i kroz kolo povezanih kamila (deva). pa sebi macemhrabro otvorila put do cadora Muratova ! A o n a j j e s re c n i j i o d s v ihd r u g i h [zavjerenika ?). k o j i j e t o I i k o m o c n a vo d u [sultana Murata).rinuvi mu mac u grlo i u skut. junacki umorio. A srecni susvikolici. koji su kao rtva umorena VOde [Murata) slavnom smrcu mu-cenickom prolili krv i dali ivot [t. j. knez Lazar i toliki drugi) nad onomgroznom Ijeinom [sultana Murata). Ali od svih najsrecnije je Vae Veli-

canstvo. koje je ovjencala tako slavna i zaUVijek nezaboravnapobjeda".')

Iz ovoga pisma. napisana u Firenci 20. oktobra. vidimo. da su vectada bili na Zapadu tacno upuceni. da je sultan Murat poginuo od rukejednoga srpskoga velikaa. i da su potom. .kao rtve" .nad ljeinom"sultanovom pogubljeni neki odlicni Srbi. naime knez Lazar i drugi. Jo

20. oktobra vjerovali su u Firenci u p o b j e d u kralja Tvrtka. ba tako.kao to se vjerovalo i u Trogiru. kojem je gradu Tvrtko pisao iz Sutjeske

l. augusta. kako je ,neprijatelja krcanSkoga naroda· i prave vjere. ne-vjernoga Murata". kad je doao s oba svoja sina i s velikom vojskom.

nS I a v n o p o b i j e d i o i satro fOliko. da je malo tko od njih iz bitke iznioivu glavu".') ta vie. cak u udaljeni Pariz donijeli su potkraj jula mle-

f) Makuev. Mon. hist. Slavor.m meridionalium vol: !. Varava 1874. 528-529(iz. firenfinskoga dr. arhiva).

5) Lucius, De regno Dalm. et Chroatiae libri sex. Amsterdam 1666,415 (danasje ovo vano pismo izgubljeno).

8/19/2019 08_F_Sisic_2


8/19/2019 08_F_Sisic_2


tacki izaslanici na dvor kralja Karla VI. radosne glasove, da je Turcin naKosovu pobijeden i sam "sultan Murat poginuo sa svojim sinovimai sa 100.000 vojnika".')

Historici vole prigovarati ovom "pobjednickom" glasu, to ga jerairio po zapadnoj Evropi kralj Tvrtko, a jamacno najljuce pokojni II a-r i j o n R u vara c. On rece: "Ako je pismo Trogircima doista pisao kraljTvrtko, i to 45 dana poslije Bitke na Kosovu, i ako su oni usklici u pismuflorentijskoga kancelara odjeci pisma Tvrtkova optini florentijskoj, ondacovjek ne zna, ta da misli i kako da nazove toga bosanskoga kralja.Najpametnije je, ne osvrtati se na ta oba pisma".')

Nije to jedini puta, kad je zasluni i otroumni istinoljubac !IarionRuvarac iao svojim jetkim sudom predaleko. Treba imati na umu dvoje,da je smrt vladaoceva u bitci kod svih naroda, i u Starom i u SrednjemVijeku, vazda znacila koliko i gubitak bitke ili bar to, da bitka nije do-bivena. I obrnuto, taIto dugo dok nije vladalac protivne drave budiuhvacen budi ubijen, dumanin ne smatra da mu je osvojio dravu. Zatoi goni Aleksandar Veliki persijskog cara Darija do na kraj sVijeta, samoda izazove vidljivi fakat, da je ropstvom ili Smrcu Darijevom, sada onpostao vladar persijske drave, iako ga je vec u tri bitke pobijedio. Zatoi gone Tatari (Mongoli) kralja Belu IV. preko Dunava, Drave i Save doobala Jadranskoga mora, jer ne smatraju da su o s voj i I i njegovu dravu,

dok kralj jo die na slobodi, iako Su mu pregazili gotovo citavu dravu.Istina je, u Kosovskoj bitci poginuo je i srpski knez Lazar, aJi taj momenatdaleko zaostaje za onom krupnom cinjenicom, da je sultan MUTat jo prije toga zaglavio. Vec je sama narodna pjesma najljepe i potpunoispravno obiljeila ovu razliku, kad je Lazarevoj smrti dala s vet a c k i,cr k ven i z n a c a j, a Muratovoj pogibiji eminentno r a t n i c k i, voj n ic k i,dakle p o lit i c k i. Od kolike li je politicke vanosti bila nenadana i prijekasmrt Muratova, najjasnije pokazuju neposredne posljedice njene u turskomtaboru, a to je to, to je carevic Bajazid bre bolje dao uguiti svogamladega brata Jakuba, i poslije boja i oceve sahrane krenuo u Dreno.-polje -tadanju evropsku prijestolnicu tursku -da ucvrsti svoj po-loaj. Eto, ba taj drugi momenat, naime, da Turcin nije iskoristio ko-

nacni rezultat Kosovskoga boja, to jest, da nije odmah provalio u' Srbijui svu je zauzeo, nego je o s t a v i o bojno polje i vratio se kuci, ne samoda je mogao ·nego je i morao izazvati dojam, kao da Turcin ne misli,da je bitku dobio. ·

6), MHj aT oB"h, Boj Ha Kocosy no ~POH"U." Kanyljepa CeHAeHHcKora (CaoMeHHKCpn. Rp. . AK3A. X, 6eorp3A 1891, 13-18). I po oV,om izvo~ ucestvuje u K~sovskom

boju ugarski kralj (gl. gore bilj. 2). .

1) Pysapau, 1111., O KHea y naaapy. HOBHC8A 1887, 223.

8/19/2019 08_F_Sisic_2


Ali jo je od vanosti i to, da, dok je Lazarev sin i nasljednik,despot Stefan, poslije nekoga vremena zapoceo sa sultanom Bajazidompregovore o miru i dovrio ih tek p o s I i j e t r i g o d i n e (1392)8, bosanskikralj Stefan Tvrtko uopce nikad nije ni pomiljao na taki korak. Nemamodakle ba mnogo razloga, da prigovaramo shvatanju bosanskoga kralja,da je "slavno pobijedio". Taj je izraz bez sumnje pretjeran i megalomanskovelicanje, ali ipak moemo dopustiti, da je Tvrtko mogao drati, da nijep o t u c e n na Kosovu. ta vie, i po srpskim i po turskim, ranijim idocnijim izvorima, saglasno izlazi, da je lijevo srpsko krilo, u kojem sumogle sudjelovati i neke bosanske cete, pobilo tursko desno krilo i dalekoga bacilo natrag, to jest, da je ono krilo, gdje su vjerojatno ucestvovalii Bosanci, ostalo pobjednik, bar u prvi kraj'.

Medutim najznacniji je momenat Kosovskoga boja -kako vec re-kosmo -pogibija sultana Murata. Poznato je, da o tome imaju dvijeversije, jedna krcanska (srpsko-vizantijska) i druga turska. Obje se utome slau, da je sultan poginuo od noa srpskoga viteza M i lo a (Ko-bilica ili Kobilovica, tek od 1765. dalje uobicajila se forma Obilic). Toje neosporan historijski fakat, kao to je i licnost Miloevaneosporno historijska. Versije samo se razlikuju u tome, kako setaj fakat zbio. Dok krcanska versija uzima, da je Milo sultana umorio z av r i j e m e b o j a -pa cak i prije boja -u njegovu c a d o r u, turska versij

aprikazuje stvar tako, da je Murat poginuo n a b o j i t u i P o sl i j e b o j a.

Vec smo vidjeli kako Firentinci -svakako po Tvrtkovoj informaciji-slave d van a e s t s r p s k i h vel i k a a z a v j e r e n i k a, koji su se junackiprobili kroz turski bojni red i doli do sultanova cadora, a onda je jedanod njih -tako mi bar izgleda -umorio Murata .rinuvi mu mac ugrlo i u skut". Jo prije 20. oktobra, kad su one rijeci napisane, a samodvanaest ili trinaest dana poslije Vidovdana, saznali Su ruski putnici,moskovski mitropolita Pimin, smol e nski episkop Mihajlo i njegov dakonIgnatije, u okoliu carigradskom, kako je Murat poao s vojskom na

Lazara i kako .se culo, da su u bitci obojica ubijeni" .Prije je ubio caraMurata var k o m vjerni Lazarov slubenik imenom M i lo, i odmah potomTurci postave carem Bajazida, sina Muratova. I opet Turci nadvladae iuhvatie rukama srpskog cara Lazara i njegove knezove i vojvode njegove,boljare njegove i slubenike i svu vojsku njegovu. Ove poubijae, one

.) Gla tom CT. HOBaKOBHH, Cp6H n TYPl\H XIV. H XV. BeKa. oeorp"A 1893.212-240.

) Razvitak bitke s VOjnickoga gledita najbolje je prikazao MHWKOBHH,KocoBcKa oHTKa 15. JYHa 1389. rOAHHe. oeorp"A 1890. 141-169. Gl. jo l odllcno predavanjeprol. N i k. R a d o j c i c a, Kosovski boj. Ljubljana 1921 (iz .Njlve").

8/19/2019 08_F_Sisic_2


rukama uhvatie. Zapovijedi pako car turski Bajazid, da se posijece macemsrpski car Lazar. Ova bitka zbila se godine 1389. na mjestu zvanom Kosovo" 10).

Ovo je najstarija i potpuno pouzdana vijest o kosovskomb o j u i prema tome zavreduje prvenstvo pred svima drugima. Ona namje dakle neosporno svjedocanstvo, da je Milo ubio Murata za v r i j e m eboja, u .cemu se slae i s onom versijom, koja je dola do Firence. Ali

o nacinu, k a k o je poginuo sultan, ipak ne saznajemo nita detaljno, vecsamo toliko, da se Milo kod svoga cina posluio "varkom" ("JIeCTH-IO"stoji u ruskom tekstu; upor. njem. List). Svi ostali srpski i vizantijskiizvori mnogo su mladi, naime poglavito iz druge polovine XV. vijeka.Zato se i ne cu na njih prvenstveno obazirati.

I turski izvori, koliko smo ih dosada poznavali, svi su iz docnijegavremena, ponajvie cak iz XVI. vijeka (tako Neri t o. 1520. i Seaduddin t1599.). Kao to srpsko·vizantijski, tako i oni znadu opirno da pricaju,s gomilom detalja, o kosovskom boju i o sultanovoj pogibiji, pa su zatos pravom bili susretani u nauci s vie ili manje skepse.

Medutim je nedavno zaslugom Salvet bega Baagica doao navidjelo gore pomenuti nov turski izvor, i to n aj s t a r i j i dosada to gaznamo, napisan od savremenika Ah m e d i j a, rod. oko 1.335., a umrla 1412.

Za nas je najvanije to, da je Ahmedi bio clan pratnje Sulejmana Celebije,sina sultana Bajazida, u ciju je pratnju stupio jo prije kosovskoga boja.Bio je dakle u poloaju, da crpa iz dobrih izvora svoje podatke o Kosovskomboju. Medutim Ahmedijevo glavno djelo najstariji je turski epos i radi oAleksandru Velikomu (I s k e n d e r -n a m e). No na kraju ima jo i nekolikoveraza, u kojima je rijec o Kosovskom boju. Rukopis -tampom nikadnije objelodanjen -svojina je Safvet bega Baagica i upravo prijepisucinjen godine 1486., dok je sam original postao mnogo godina prije1412., dakle n·ekako skoro poslije Kosovskoga boja. Prema tome mi smou tima, inace potpuno prozaicnim versovima, stekli najstariju tursku versiju

o Kosovskom boju i o pogibiji sultana Murata, i zato ona zavreduje pununau panju.

U prevodu Salvet bega Baagica kae Ahmedi ovo:

"Kad je (Murat) Rumeliju osvojio i sebi pokorio njene vladare, najz~ddode red i na Lasa [= Srbina), pa se na granici [dravel izmedu njIhodigra bitka. Gebri [= pristae Zoroastrove vjere, ali ovdje n e z n a b o c i

uopce) i k r c a n i s v i ") to ih imade na Zapadu, dali su Lasu vojskunebrojenu, da se s Gazi Muratom ogledaju na bojnom polju i da njegovotijelo sravne sa zemljom. Gazi kan [Murat) s njima zametnu boj tako, da.

'O) Ruski originalni drevni tekst donosi P y8 a pa ll, O I{HeBY naaspy 423 -424..

ll) Tako je eto na osnovu versije O nekom velikom kdcanskom s~vezu prohvTurcina, I "ugarski kralj" doao do vec pomenute uloge u Kosovskom bOJU.

8/19/2019 08_F_Sisic_2


8/19/2019 08_F_Sisic_2


da su svi oni junacki srpski velika~i poginuli sjem Miloa. Kad Ahmedikae, da je Milo leao , "medu.ljeinama", moe se svakako pomiljati ~

8/19/2019 08_F_Sisic_2


na to, da je on leao medu svojim palim drugovima, budi ranjen budida se samo pritajio, cekajuci da u zgodan cas ubije sultana, to mu jenajposlije i uspjelo.

Ali dok je versija Ahmedijeva, to se tice m j e s t a, g dj e je Murat po-ginuo, veoma vjerojatna, ipak ono to kae oMiloevoj lukavtini, ne moeda nas potpuno zadovolji. Nikako se naime ne moe pretpostaviti, da bise Milo mogao sultanu pribliiti tek naglim skokom, vec je vjerojatnije,da se posluio nekom var k o m, kako i ruski izvor istice, a ta mu jetek otvorila put do sultanove neposredne blizine. Stoga mislim da ima ipakdosta istine u onome, to su i turski i srpsko-vizantijski docniji izvori otome zabiljeili, to jest, da je Milo budi zamolio da mu se dopusti da netavana kae sultanu, budi da je izrazio elju, da se poturci, ili to drugo,i tako postigao svoju svrhu. On se dakle na neki lukavi nacin pribliiosultanu i potom ga bodeom, to ga je vjerojatno imao sakrivena u rukavu,ubio. Sultan je jamacno sjedio na konju, dok je Milo pred njime stajao.O tome, da je sultan bio na konju, dok je Milo bio .pjeak", lakticki igovore neki docniji izvori "). Dabome, u cemu se ba u istinu sastojalaMiloeva .varka", kako kae ruski izvor, ne cemo nikad sasvim pouzdanosaznati, jedino onda, ako se opet kojim srecnim slucajem ne nade novbistar izvor.

Zasada pak mi treba da budemo blago darni Salve t begu Baagicu

na ovom Ahmedijevom podatku, fer taj je ipak rijeio -tako bar· mislim-jedno dosada sporno pitanje, to jest, da je sultan poginuo z a vr ij e m eb i t k e, u p o s I j e d n j o j f a z i, i t o n a b o j i t u, a ne pod cadorom.Sada, je li se Milo posluio ovom ili onom lukavtinom, najzad ne znacimnogo. Fakat o njegovom besprimjernom junatvu i o njegovoj predanosti,da za svoj narod i domovinu ucini korisno djelo, rtvujuci svoj ivot, ostaje

ostat ce do vijeka svjetao primjer i cis!.

Ferdo iic.

IZ) Vizanlijski pisac Laonik Chalkondyl (t poslije 1461.) prica ovako: .Turci

pripovijedaju, da je Murat Lazara koji se tu borio, primorao da bjei, I da je goneciga to je rnogao bre, naiao na jednoga Srbina, na kojega potegne oruje. Ovaj (Srhln) buduci pj e a k, okrene se i prohode kopljem u trbuh Murata, od koje rane i umre".(Gl. Kosa"eB.!;, ByK Spa.KoB.!;. rOI\llWIb.u' H. '1ynuRa X. S.oepOA 1888, 259--260).

7

8/19/2019 08_F_Sisic_2


08_f_sisic_2

Documents