08jurcic

LJ. JURI : Re eksije i poruke SavjetovanjaEKONOMSKI PREGLED, 56 (12) 1297-1306 (2005) 1297

UDK 336.748.12 (497.5) JEL Classifi cation E31, E63 Pregledni lanak

REFLEKSIJE I PORUKE SAVJETOVANJA

Visoke gospodarske stope rasta, puna zaposlenost, vanjska i unutarnja rav-notea ciljevi su ekonomske politike od njezina nastanka. Ciljevi ekonomske po-litike izvode se iz ciljeva ukupne politike. Opi politiki cilj jest vei standard graana, a poveanje standarda graana teko je zamisliti bez gospodarskoga ras-ta. Ako nema gospodarskoga rasta, ili ako je on nizak, tada poveanje standarda mogu ostvariti samo neki dijelovi drutva, ali na teret ili na tetu drugih dijelova.

Puna zaposlenost i ekonomski je i socijalno vaan cilj. Puna zaposlenost prijeko je potreban uvjet ravnomjerne distribucije dodane vrijednosti, odnosno nacionalnog dohotka. Ravnomjerna distribucija nacionalnog dohotka osigurava stabilnu potranju i funkcioniranje krunoga toka gospodarske aktivnosti. Istovre-meno to je i jedan od uvjeta dugorono odrivih visokih stopa gospodarskog rasta. Poveanju socijalne stabilnosti najvie pridonosi smanjenje stope nazaposlenosti.

Visoke stope rasta i puna zaposlenost ciljevi su koji se moraju ostvarivati u kraim rokovima, a to su ujedno i dva meusobno, pozitivno, povezana ci lja: visoke stope rasta omoguuju smanjenje nezaposlenosti, odnosno poveanje za-poslenosti, a poveanje zaposlenosti, pak, istovremeno je i izvor veih stopa gos-podarskoga rasta.

Vee stope gospodarskoga rasta i smanjenje stope nazaposlenosti, kao krat-koroni, ne samo ekonomski, nego i politiki ciljevi, mogu izazvati unutarnju i vanjsku neravnoteu. Unutarnja i vanjska neravnotea, ako su prouzrokovane ostvarivanjem visokih stopa gospodarskoga rasta i znaajnim smanjenjem neza-poslenosti, uz ostale e zadovoljene uvjete, automatski biti donesene u ravnoteu u srednjem ili u dugom roku. Jedini uvjet koji mora biti zadovoljen jest da se gospodarski rast ostvaruje brim rastom izvoza od uvoza.

Ljubo Juri*

* Lj. Juri, dr. sc., docent na Ekonomskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu

LJ. JURI : Re eksije i poruke SavjetovanjaEKONOMSKI PREGLED, 56 (12) 1297-1306 (2005)1298

Zadatak je ekonomske politike pravilno defi nirati ciljeve, odrediti redoslijed njihova ostvarivanja i izbor mjera i instrumente uz pomo kojih se oni mogu ost-variti.

Gospodarski rast

Nacionalno je gospodarstvo sloen sustav. Rastom taj sustav postaje sve slo eniji. Jednostavnije razumijevanje gospodarskoga sustava njegovo je shva-anje kao mehanizam s veim ili manjim brojem meusobno povezanih poluga i polugica. Predoavanja gospodarskog sustava kao mehanizma u kojem se vide meuzavisnosti poluga i polugica je prvi, ali znaajni, korak u razumijevanju gos-podarstva. Za takvo je razumijevanje vano shvatiti da pritisak na bilo od kojih poluga ili polugica s veim ili manjim intenzitetom se prenosi na ostale dijelove sustava.

Ekonomska analiza nam slui da vidimo (pojednostavnjenu) sliku gospo dar-skoga sustava s njegovim meuovisnostima. Ekonomska se politika mora koristiti slikom ekonomske analize da bi znala na koje poluge i kojom snagom mora pritis-nuti da bi se postigli eljeni ekonomski, pa onda i drutveni i politiki ciljevi.

Ekonomska politika najvie vremena troi da bi pronala sredstava i in stru-mente koji bi mogli ostvariti visoku stopu rasta. Vee stope rasta prijeko su potre-ban uvjet za rast standarda stanovnitva. Vee stope rasta omoguuju vee plae, vee mirovine, bolju zdravstvenu uslugu, bolje kolstvo. One omoguuju povrat duga umirovljenicima bez veih negativnijih posljedica za budui gos podarski i drutveni razvitak. Primjerice, 5% rasta omoguuje realan rast plaa za jedan pos-to, realan rast mirovine za jedan posto, smanjenje defi cita za jedan posto, realno po jedan posto vie ulaganja u kolstvo i zdravstvo itd. Jedan posto u sadanjim hrvatskim uvjetima ini vie od dvije milijarde kuna. Nedavno poveanom par-ticipacijom u zdravstvu namjerava se od potroaa prikupiti oko 400 milijuna kuna. Za tih 400 milijuna smanjuje se raspoloivi dohodak stanovnitva i njihov standard, jer sada moraju plaati uslugu koju dosad nisu plaali. Vladi je oito bilo lake te milijune uzeti od stanovnitva, nego se koncentrirati na kreiranje mjera i instrumenta pomou kojima bi poveala nacionalni dohodak za taj iznos, a koji je manji od 0,25% bruto domaeg proizvoda.

Na ovogodinjem su savjetovanju Hrvatskog drutva ekonomista u Opatiji svi ekonomisti (Akademik Stipeti, Gligorov, Lokin, Crkvenac, i drugi) u prvi plan stavljali stopu gospodarskoga rasta kao prijeko potreban uvjet razvitka Hr-vatske. Predstavnici Vlade, kao kreatori ekonomske politike (Predsjednik Sana-der, potpredsjednik Polanec i ministar uker) stopu gospodarskoga rasta navodili


su usput. Kreatori ekonomske politike ne smiju oekekivati stopu rasta gospo-darstva, oni je moraju planirati. Rast koji vodi punoj zaposlenosti ne dogaa se ni sluajno, niti samo djelovanjem trita. On se ostvaruje djelovanjem mjera eko-nomske politike.

Za planiranje gospodarskoga rasta potrebno je, prije svega znati: faktore gos-podarskoga rasta, ulogu drave u gospodarskome rastu, ulogu regionalne zajedni-ce, ulogu poslovnog sektora, ulogu radnika (okupljenih u sindikalne organizacije) i postii socijalni konsenzus.

Funkcioniranje trinog mehanizma prijeko je potreban uvjet gospodarsko-ga rasta. Trini mehanizam poveava efi kasnost trinih subjekata. Jaki postaju jo jai. Slabiji postaju jo slabiji. Visok profi t kao jedini cilj, koji je legitiman za poduzetnika, onemoguuje drutveni i gospodarski dugorono odrivi razvitak.

Trite omoguuje efi kasnost, ali ne osigurava socijalnu osjetljivost i zatitu prirode. Socijalna neosjetljivost stvara drutvene napetosti, a neravnomjerna ras-podjela dohotka ograniuje potronju. Oboje ograniuje dugoroan rast gospodar-stva. Prekomjerno iskoritavanje prirodnih bogatstva i nedoputene tetne emi-sije suavaju granice proizvodnih mogunosti dugorono i poveavaju trokove proizvodnje, a u kratkome roku ine zemlju neugodnom za ivot. Na taj se nain onemoguuje dugorono odrivi rast. Dugorono odrivi rast defi niramo kao ra-zvitak koji zadovoljava potrebe sadanjih narataja bez ugroavanja mogunosti buduih narataja da zadovolje svoje potrebe.

Odrivi gospodarski rast postie se: trinom efi kasnou, socijalnom osjet-ljivou i visokim ekolokim standardima. Nijedan od ovih initelja odrivoga gos podarskoga rasta ne postie se bez uloge drave.

Slabi poznavatelji ekonomije i ekonomskih sustava, a osobito ekonomske po vijesti stavljaju dravu nasuprot trita. Suprotstavljaju potpunu slobodu (libe-ralizam) Smithovog efi kasnog trita i nevidljive ruke, Keynesovu dravnom intervencionizmu. Neoliberalisti kau zaboravite Keynesa, prepustite sve tritu, ono e sve rijeiti. Kejnezijanci, pak, kau da je za razvitak potrebno vie dravnoga intervencionizma. Ekonomska povijest i sadanjost potvruju neodrivost tih eks-tremnih stavova.

Dobri poznavatelji ekonomske teorije i ekonomske povijesti znaju da je za-datak dravnoga intervencionizma u trinim uvjetima stvoriti uvjete za jae dje-lovanje trinih zakona.

Naime, trite savreno djeluje u savrenim uvjetima. to su uvjeti manje savreni, i trite manje savreno djeluje. To je u ekonomskoj teoriji poznato vie od sto godina, a neto malo krae u ekonomskoj praksi. Dravna se intervencija usmjerava u podruja u kojima je trite manjkavo. Razvijenije zemlje u pravilu imaju razvijene trine sustave. U manje razvijenim zemljama i manje su razvijena


trita i potrebna je vea uloga drave u stvaranju trinih uvjeta i izgradnji fi zike i institucionalne infrastrukture. Izgradnja fi zike infrastrukture (cesta, energeti-ke, eljeznice, telekomunikacija,..) u najveoj mjeri zavrava kada zemlja postie desetak tisua dolara po stanovniku. Zbog toga je i udio drave u bruto domaem proizvodu u toj fazi razvitka relativno vei. Nizak dohodak, mala kupovna mo i mala potranja ne stimulatiraju privatni sektor da gradi skupe i s dugim rokom povratka infrastrukturne objekte, a ta je infrastruktura potrebna za razvitak i gos-podarstva i trita. Njezinom se izgradnjom stvaraju uvjeti za razvijanje privatnog sektora i smanjuje se potreba drave za daljim ulaganjem u fi ziku infrastrukturu. Na taj se nain mijenja udio dravnog i privatnog.

Pored toga, za svaki vii stupanj razvitka gospodarstva drava mora osigurati infrastrukturu, infrastrukturne proizvode i obrazovanje. Nove tehnologije i novi proizvodi trae zbog odrivoga razvitka i nove poticaje i novu regulaciju. I jedno i drugo zadatak je drave.

Puna zaposlenost

Rijetke su situacije u povijesti u kojima je samo trite dovelo do pune za-poslenosti. Uvijek je to bilo uz intervenciju drave. U tome je podruju drava imala dvojaku ulogu. Prvo, u ureenju trita rada i drugo, u mjerama koje su izrav no ili neizravno poveavale potranju za radom. Drava je u veini zemalja, osobito u zemljama u razvoju, najvei investitor. Dravna se potronja u pravi-lu kree od 30%, pa do vie od 50% bruto domaeg proizvoda. Jednopostotno poveanje dravne potronje u situaciji nepotpune zaposlenosti, ako je dobro pla-nirano, moe znaajno smanjiti nezaposlenost. I razvijene zemlje u sluaju samo nagovjetaja recesije poseu za tom mjerom. Hrvatska je s visokom stopom ne-zaposlenosti u recesiji ve desetak godina. Prije nekoliko godina bila je zapoela faza oivljavanja, kojom je nezaposlenost smanjena od 400 tisua nezaposlenih na priblino 300 tisua, ali se ve dvije godine broj nezaposlenih zadrava na toj razini, to ukazuje na stagnaciju gospodarske aktivnosti. I ekonomska teorija i ekonomska povijest ue nas da trite bez dravne intervencije nee rijeiti hr-vatsku nezaposlenost. Da je moglo, ve bi je rijeilo.

Naalost, na ovogodinjem Savjetovanju Hrvatskog drutva ekonomista nije bilo izlaganja koje bi se posebno bavilo problemom nezaposlenosti i izravnim i neizravnim mjerama za njegovo smanjenje.

Puna zaposlenost uz politiku ravnomjerne distribucije nacionalnog dohotka najbolji je nain za podizanje standarda graana, najbolja socijalna politika, naj-bolji put prema drutvu blagostanja i najbolji dokaz vlastite suverenosti.


Ekonomska politika

Ekonomska politika izvodi se iz politike ekonomije nekoga drutva. Politika ekonomija prouava meuovisnost razvitka gospodarskog i drutvenog sustava, tj. kako gospodarski sustav utjee na razvitak drutva i kako drutveni sustav utjee na rast gospodarstva i na razvitak gospodarskoga sustava. Politikoekonomska analiza pokazuje gdje su u drutvu neiskoriteni resursi, gdje su uska grla i koji resursi nedostaju za bri razvitak. Ona prikazuje odnos proizvodnih snaga i proizvodnih odnosa, a poznavanje tih injenica prijeko je potrebno za defi ni-ranje strategije drutvenogospodarskog razvitka i za pravilan izbor mjera i ins-trumenata za postizanje ciljeva. Ekonomskopolitikim mjerama i instrumentima oslobaaju se, organiziraju, usmjeravaju i potiu gospodarske i drutvene snage prema viim stopama odrivog gospodarskog rasta. Poznavanje politike ekono-mije vlastitoga drutva potrebno je i zato to ne postoje dva ista drutva ili dva ista gospodarska sustava. Svako drutvo mora pronai odgovarajui gospodarski sustav i gospodarsku politiku koja e mu omoguiti najbri razvitak uz najmanje drutvene trokove.

Ekonomska je politika svjesno usmjeravanje ekonomskog procesa, poveza-nog s rjeavanjem triju vjenih i bazinih problema ekonomskog ivota: to, kako i za koga proizvoditi? Instrumenti ekonomske politike, u uem smislu, najee se klasifi ciraju u:

- Instrumente javnih fi nancija, odnosno fi skalne politike i

- instrumente monetarnokreditne politike.

iri pojam ekonomske politike obuhvaa i:

- industrijsku politiku,

- regionalnu politiku i

- politiku dohodaka, itd.

U svome predavanju na Savjetovanju, prof. Spaji analizirao je postojei po rezni sustav, i prikazao je analizu uinaka potencijalnih poreznih reformi u po-druju poreza na dobit, poreza na dohodak, poreza na dodanu vrijednost i u po-druju troarina. Analiza je pokazala da na strani prihoda, uz potovanje osnov nih naela poreznog sustava, postoji jo mogunosti za poveanje fi skalnih prihoda.

Anto Bajo u svome izlaganju pod naslovom: Tko upravlja javnim dugom prikazao je strukturu hrvatskoga javnoga duga i ciljeve upravljanja javnim dugom. To je izlaganje, isto tako pokazalo da postoje znaajne mogunosti za poveanje efi kasnosti u upravljanju javnim dugom.

O monetarnoj politici HNB kritiki je govorio prof. Lovrinovi. On je u izlaganju pod naslovom Pasivna ili aktivna monetarno-kreditna politika za Hr-


vatsku naglasio je da je hrvatska monetarna politika u slubi ouvanja stabilnos-ti deviznog teaja i cijena, a ne u slubi gospodarskoga rasta. Dalje je ustvrdio da precijenjen teaj kune stabilno poveava defi cit u bilanci plaanja. Jedan je od njegovih prijedloga za monetarnu politiku: vie kreditirati poslovni sektor i da se valutna klauzula treba zabraniti.

U svakom sluaju hrvatska monetarna politika trai iru raspravu. Prije sve-ga, potrebno je poi od injenice da se monetarna politika gradi na vlastitome novcu. Novac ima svoj pravni, ekonomski i praktini aspekt. U pravnom smislu novac je ono to je zakonom odreeno kao novac. U Hrvatskoj je to kuna. U eko-nomskom smislu novac je ono to obavlja funkcije novca. Na ekonomskim funk-cijama novca gradi se monetarna politika. Pitanje je koliko funkcija novca obavlja kuna? U praktinom smislu novac je ono to poslovni sektor i graani prihvaaju kao novac.

Pored toga teajna politika ovisi o izboru teajnoga sustava. Teajni sus-tav izravno i neizravno utjee na strukturu gospodarstva, ali i na bilance drave, poduzea i kuanstva. Teajni sustav koji je uspostavljen u Hrvatskoj prije desetak godina utjecao je znaajno na postojeu strukturu gospodarstva, a zahvaljujui deviznoj klauzuli bilance drave, poduzea i stanovnitva, odnosno njihova zadu-enost dominantno su devizne. U takvoj bi situaciji svaka nagla promjena teajnog sustava uruila te bilance i izazvala bi velike drutvene trokove. Zbog toga bi svaka promjena deviznoga sustava morala biti podrobno analizirana sa svojim ukup nim koristima i trokovima i s politikom odlukom o tome kako rasporediti te trokove i koristi od takve promjene.

Za voenje ekonomske politike veoma je vana konzistentnost mjera razliitih po litika, pa time i usklaenost monetarne i fi skalne politike. Odnosno bitna je su radnja monetarnih i fi skalnih vlasti. Neprestano se moraju pratiti i usklaivati fi skalni efekti monetarne politike i obrnuto. Naalost, po svemu sudei hrvatski kreatori ekonomske politike jo nisu uvidjeli koliko je vana ta suradnja.

Industrijska i regionalna politika u Hrvatskoj jo ne postoji. Moe se oekivati da e pristupanjem EU Hrvatska defi nirati te politike.

Industrijska politika gotovo da i nije spomenuta na ovogodinjem Savjeto-vanju.

Kako optimalno regionalizirati Hrvatsku? naslov je istraivanja koje je na Savjetovanju prikazao eljko Lovrinevi. Istraivanje je obuhvaalo simulaci-je osam varijanti statistike regionalizacije Hrvatske sukladno s kriterijima EU, uzimajui u obzir nacionalne interese Hrvatske.

O pristupnim fondovima EU, o iskustvu Slovenije i o savjetima Hrvatskoj kako da povue to vei dio sredstava govorio je Boris Cizelj.


Unutarnja ravnotea

Unutarnja ravnotea postie se punom zaposlenou ili niskom stopom neza-poslenosti, stabilnim cijenama (niskom infl acijom ili niskom defl acijom) i pro-raunskom ravnoteom.

O nezaposlenosti je ve prije bilo govora, cijene su u Hrvatskoj dugi niz go-dina stabilne, a infl acija se kree u prosjeku oko 3%.

Smanjenje proraunskog defi cita hrvatska Vlada najee navodi kao glavni cilj svoje ekonomske politike. No, samo administrativni pristup smanjenju defi -cita prorauna samo je kratkoroan privid. Proraunski defi cit ne nastaje, niti se smanjuje u Ministarstvu fi nancija. Njime se tamo moe tek donekle upravljati. Pro ra unski defi cit rezultat je: strukture gospodarstva, strukture dravne uprave i dravne potronje, upravljanja javnim fi nancijama, strukture drutva i demografs-ke strukture.

Taj se defi cit prije svega rjeava politikom investiranja u otklanjanje izvora defi cita. Izvori defi cita mogu se otklanjati u kratkom, u srednjem i u dugom roku. U kratkome roku moe se promijeniti struktura dravne uprave i potronje. U srednjem roku mijenja se struktura gospodarstva, a u dugome roku drutvena i demografska struktura.

Kod proraunskog defi cita nije bitna njegova apsolutna vrijednost, pa nije bitan ni njegov udio u bruto domaem proizvodu. Najvaniji je pokazatelj od-nos stope rasta gospodarstva i proraunskog defi cita. Aktivna ekonomska politika usredotoena je na visoke stope rasta i pazi da proraunski defi cit bude manji od stope rasta. Taj odnos ne mora biti odran svake godine, osobito ne za zemlje u razvoju. Vano je da u odreenom srednjoronom razdoblju prosjena stopa rasta bude vea od prosjenog proraunskoga defi cita. Diskusiju i stavove sline ovima imao je na opatijskom Savjetovanju i dr. Vladimir Gligorov.

Pored toga, i sve se razvijenije zemlje koriste proraunskim defi citom kao najjeftinijim izvorom za fi nanciranje razvitka. Kod takvoga pristupa valja se drati zlatnog pravila prema kojem se proraunskim defi citom smije fi nancirati samo poveanje vrijednosti nacionalnog kapitala, a ne tekua potronja. Poveanje na-cionalnog kapitala znai poveanje proizvodnih mogunosti zemlje. Budui da se defi cit fi nancira na rok od dvadesetak godina, tadanji bi kapaciteti morali bez problema isplatiti defi cit.


Vanjska ravnotea

Vanjsku ravnoteu pokazuje stanje u bilanci plaanja, osobito u bilanci teku-ih transakcija. Hrvatska ima kronian defi cit u bilanci tekuih transakcija. Moe se rei da je to normalna situacija za zemlje u razvoju kao to je Hrvatska. Defi cit u bilanci plaanja proizlazi iz domae potronje vee od domae proizvodnje. Do maa potronja vea od domae proizvodnje rezultira veim uvozom od izvo-za, odnosno vanjskotrgovinskim defi citom. Kumulirani defi cit u tekuoj bilanci plaanja pokazuje poveanje vanjske zaduenosti zemlje.

Prepreke za razvitak hrvatskoga gospodarstva nije potrebno oekivati iz po-druja proraunskog defi cita, oekivati ih valja iz podruja vanjskotrgovinskog de fi cita i vanjske zaduenosti zemlje. Zbog toga se kreatori ekonomske politike moraju usredotoiti na politike koje potiu izvoz. Ogranienja uvoza nisu u zna-ajnijoj mjeri provediva, niti su znaajne supstitucije uvoza mogue.

Za fi skalnu politiku moe se rei da je neutralna za poticanje izvoza. Mone-tarna politika u situaciji kada je stabilan teaj odreen kao cilj, a ne kao instrument vanjskotrgovinske politike, takoer moe malo utjecati na poveanje izvoza.

U situaciji neutralnosti fi skalne politike i malih efekata postojee monetar-ne politike jedina politika koja moe znaajnije potaknuti izvoz jest industrijska politika. Industrijska je politika u biti strukturna politika, odnosno to je politika kojom se utjee na promjenu strukture gospodarstva u eljenome smjeru. Za malo gospodarstvo, osobito za gospodarstvo u tranziciji kakvo je hrvatsko, poeljna je struktura ona u kojoj e pretenu ulogu imati izvozni sektori.

Regionalnom politikom, za koju se oekuje da e biti kreirana pristupanjem Hrvatske EU, takoer se mogu stvoriti uvjeti za poticanje izvoza stvaranjem lo-kacijskih prednosti za izvozne industrije u razliitim dijelovima Hrvatske.

Izvoz se poveava poveanjem izvozne konkurentnosti zemlje. O razini kon-ku rentnosti hrvatskoga gospodarstva i o preprekama za podizanje te razine na Savjetovanju je govorio Mladen Vedri, lan Nacionalnog vijea za konkurent-nost.

Empirijsko istraivanje o stratekoj orijentaciji i konkurentnosti hrvatskih poduzea prikazala je Lovorka Galeti.

Budui da esto postoje nedoumice prilikom defi niranja meunarodne kon-kurentnosti drave, navodimo slijedeu iroko prihvaenu defi niciju: to je stanje u kojem zemlja moe, u uvjetima slobodnog i fer trita, proizvesti robe i usluge koje zadovoljavaju zahtjeve svjetskog trita, istodobno odravajui ili pove avajui realni dohodak svojih graana..


Privatizacija

Privatizacija kao neizbjean dio procesa tranzicije i kao dominantan i eko-nomski i politiki problem bila je esto spominjana i na ovom Savjetovanju. Pot-predsjednik hrvatske Vlade, gospodin Polanec, defi nirao je poveanje konkurent-nosti kao cilj privatizacije, navodei pritom neka drutva u vlasnitvu drave koja je planirano privatizirati u narednoj godini. Pored toga je kao jedan od ciljeva hr vatske Vlade naveo i ubrzanu privatizaciju.

Vei dio svoga izlaganja Privatizacija i korporativno upravljanje - kako dal-je?, Darko Tipuri, posvetio je privatizaciji. Isto kao i Polanec, on je naglasio da Privatizacija ima smisla samo ako je instrument podizanja konkurentnosti.

No, nijedan od njih nije defi nirao to smatra konkurentnou. Budui da su za privatizaciju u Hrvatskoj ostala uglavnom velika komunalna poduzea koja pro-izvode javna dobra i javne usluge, koja su po defi niciji prirodni monopoli, pitanje je kako odrediti njihovu konkurentnost kada ona nemaju konkurenta.

Drugo je pitanje kod privatizacije, osobito u turistikome sektoru, odreivanje poloajne rente. U svakom sluaju, proces privatizacije u Hrvatskoj doao je u osobito osjetljivu fazu u odnosu na budui razvoj nacionalnog gospodarstva. Sva-kako je potrebno imati na umu injenicu da je za nacionalno gospodarstvo od drav nog monopola tetniji samo privatni monopol.

Openito bi, kada se pristupa privatizaciji potrebno bilo drati se slijedeeg principa:

- privatizirati sva poduzea koja proizvode robe i usluge koje su izloene meunarodnoj konkurenciji,

- privatizirati po principu prava cijena za pravu potencijalnu vrijednost,

- privatizacijom se ne smije smanjivati vrijednost nacionalnog bogatstva,

- potencijalnu vrijednost poduzea procjenjivati s drutvenog stajalita,

- prirodne monopole nikada ne privatizirati, jedina je mogunost koncesi-ja.

Osnova je konkurentnosti efi kasnost. Efi kasnost pokazuje stopa povrata ulo-enih sredstava. Ako poduzee bude plaeno manje od potencijalne vrijednosti, onda budui vlasnik nema interesa podizati efi kasnost, odnosno konkurentnost, jer e i uz postojeu efi kasnost u kratkom roku vratiti uloena sredstva.

O razvijanju turizma i o privatizaciji turistikoga sektora, kao o modelu za otvorenu privredu i gospodarski razvitak, na Savjetovanju je govorio Branko Bla-evi. Strateko promiljanje o hrvatskoj brodogradnji iznio je Ivan Mencer, a o ekonomskim posljedicama demografskih promjena Sandra valjek.


Poruke

Svi su sudionici naglasili znaaj visokih stopa gospodarskoga rasta. U si-tuaciji pristupanja Hrvatske Europskoj uniji potrebno je uvati se iluzije da pris-tupanje samo po sebi donosi gospodarski rast. Pritom se esto navodi Irska, a za boravlja se primjer Grke, koja dugo, iako lanica EU, nije ostvarivala razvitak. Pitanje je, je li Hrvatska blie Grkoj ili Irskoj?

U svakom sluaju, pristupanje EU otvara velike perspektive hrvatskome ra-zvitku. Moe se rei da je to pretpostavka za dugorono odrive visoke stope gos po darskoga rasta. Hoe li to Hrvatska i ostvariti ovisi o strategiji i o politici hrvatske Vlade.

Kao dio poruke ovoga Savjetovanja citiram R. Biania (1940.): Mi mora-mo initi velike napore, da nae narodno gospodarstvo sredimo. Mi smo u gospo-darskom pogledu jedna od najneorganiziranijih zemalja u Europi. Vremena mno-go nemamo, jer se dogaaji razvijaju veoma brzo. Izbora takoer nemamo u tom pogledu. Za nas se postavlja pitanje: Ili emo sami organizirati nae gospodarske snage, ili e nas stranci organizirati. A to razumije se onda ne u nau, nego na svoju korist. Zato moramo poi od sebe i dati se na posao

Ono to mi moramo obaviti jest:

1. visoke stope gospodarskoga rasta,

2. gospodarski rast zasnovati na domaim resursima,

3. gospodarski rast zasnivati na rastu izvoza,

4. kreirati ekonomsku politiku i organizirati dravu u skladu s prethodnim ciljevima,

5. iskoristiti pristupanje Hrvatske Europskoj uniji za ostvarivanje ciljeva hr-vatskoga drutva.

08jurcic

Documents