1. doc.dr.sc. frane mitrovic, ekonomika pomorstva, pomorski fakultet split, 2007

8/10/2019 1. Doc.dr.Sc. Frane Mitrovic, Ekonomika Pomorstva, Pomorski Fakultet Split, 2007.

1/256

SVEUILITE U SPLITUPOMORSKI FAKULTET SPLIT

EKONOMIKA POMORSTVA

Doc. Dr. sc. Frane Mitrovi

Split, prosinac 2007.


2/256

Autor: doc.dr.sc. Frane Mitrovi

Izdava: Pomorski fakultet u SplituZa izdavaa: Prof.dr.sc. Ante MunitiUrednik edicije: Prof.dr.sc. Ante Muniti

Tiskanje odobreno na sjednici Povjerenstva za izdavaku djelatnost Pomorskogfakulteta u Splitu 13. sijenja 2008. godine.

Tisak: Pomorski fakultet u Splitu

Web: www.pfst.hrNaklada: u skriptarnici PF

Sva prava pridrana. Ni jedan dio ovog izdanja ne smije se preslikavati, snimati ili nadrugi nain umnoavati, spremiti u obliku pogodnom za umnoavanje ili prenositi ubilo kojem obliku, elektronikim ili mehanikim putem, bez prethodne dozvole autora.

CIP - Katalogizacija u publikaciji

Sveuilina knjinica u Splitu

UDK 656.61:338.4>(075.8)338.47:656.61>(075.8)

MITROVI, FraneEkonomika pomorstva / Frane Mitrovi. Split: Pomorski fakultet Sveuilita,2008.

Bibliografija.ISBN 978-953-6655-48-9

480130045


3/256

Ovaj rad sam napisao i pripremio, da bih uvelike olakao studentima Pomorskogmenadmenta kao i studentima Nautikog usmjerenja, kako bi se mogli nanajprihvatljiviji nain educirati, savladati gradivo te snalaziti se prema zadanojliteraturi za kolegij

EKONOMIKA POMORSTVA

Vjerujui da e studiranje gore navedenog kolegija uz pomo ovog rada omoguitistudentima uinkovito studiranje, te pobuditi spoznaju o vanosti EKONOMIKE U

POMORSTVU, te na osnovi toga inicirati potrebu za stjecanjem novih znanja unjihovom daljnjem usavravanju u buduoj karijeri, kako na kopnu tako i na moru.

Koristei raznovrsnu literaturu istu sam sublimirao na najprihvatljiviji nain zastudente, te da im omoguimo to lake savladavanje ovog kolegija.

Split, prosinac, 2007. Autor


4/256

1

Stranica

S a d r a j

EKONOMIKA POMORSTVAUVOD 1

ROBNI TOKOVI NA POMORSKOM TRITU I NJIHOV UTJECAJ NARAZVOJ BRODOGRADNJE , BRODARSTVA, LUKA I OSTALIHAGREGATA U POMORSTVU 5

SIROVINE NA SVJETSKOM POMORSKOM TRITU 7Agrarne sirovine 7

Mineralne sirovine 8Sirovine u gospodarskom razvitku 8AGRARNI PROIZVODI NA SVJETSKOM TRITU 9

Agrarni proizvodi iz ekvatorskog i tropskog klimatskog pojasa nasvjetskom tritu 12Agrarni proizvodi utropsko monsunskomklimatskom podruju 18Agrarni proizvodi iz suptropskom i sredozemnom klimatskom podruju 20Agrarni proizvodi iz umjerenog klimatskog podruja 23

STOARSKI PROIZVODI U SVJETSKOM GOSPODARSTVU 26Vanost i vrste stoarstva 26Meso u svjetskoj proizvodnji i trgovini 27Vuna 28

Ribolov 29PROIZVODI UMSKOG GOSPODARSTVA NA SVJETSKOMTRITU 32

Svjetska trgovina drvom 33Celuloza i papir 34

ROBNE SKUPINE IZ RUDARSKE PROIZVODNJE I INDUSTRIJSKEPRERADE 34

Energetski izvori u svijetu 34Energetski izvori mineralnog podrijetla 35

N a f t a 35U g a l j 38

Kovine-sirovine 40

e l j e z n a r u d a i e l j e z o 40

OPENITO O EKONOMICI POMORSTVA 47

1. EKONOMIKA BRODOGRADNJE 501.1. IMBENICI KOJI DETERMINIRAJU RAZVOJ BRODOGRADNJE 541.1.1. imbenici utjecaja na razvoj brodogradnje 541.2. BRODOGRAEVNA PROIZVODNJA 561.2.1. Ope tendencije u razvoju brodogradnje 581.2.2. Svjetska brodogradnja 591.2.2.1. Starost svjetske trgovake mornarice 59

1.2.2.2. Isporuka novogradnji 601.2.2.3. Odlazak brodova u rezalite 631.2.2.4. Geografska prelokacija svjetskih brodogradilita 65


5/256

1.2.2.5. Promjene u veliinama i namjeni naruenih brodova 651.2.2.6. Promjene u proizvodnim programima brodograevnih industrija 671.2.2.7. Predvianja budue proizvodnje novih brodova u svijetu 681.2.2.8. Predvianja budue potranje za objektima morske tehnologije i

i drugih objekata 691.3. BRODOGRADNJA U HRVATSKOJ 721.3.1. Intenzivni rast proizvodnje brodova 721.3.2. Prilagoavanje i usmjeravanje brodogradilita ka novim

proizvodnim programima 741.4. PERSPEKTIVNI RAZVOJ BRODOGRADNJE U HRVATSKOJ 751.5.MJESTO I ULOGA BRODOGRADNJE U HRVATSKOM

GOSPODARSTVU 781.5.1. imbenici koji odreuju mjesto i ulogu brodogradnje u hrvatskom

gospodarstvu 781.6. POMORSKA POLITIKA PREMA BRODOGRADNJI 801.7.KONSTRUKCIJSKE I TEHNOLOKO EKSPLOATACIJSKE ZNAAJKE

BRODOGRADNJE 86

1.7.1. Opi pojmovi i definicija broda i ostalih plovnih objekata 861.8. PODJELA BRODOVA TEMELJEM FUNKCIJA EKSPLOATACIJE 891.8.1. Podjela brodova prema morima kojima plove 891.8.2. Podjela brodova prema kategorijama plovidbe 901.8.3. Podjela brodova prema graevnom materijalu 911.8.4. Podjela brodova prema tipu konstrukcije 931.8.5. Podjela brodova prema vrsti pogona 951.9. PRIKAZIVANJE OBLIKA I VELIINE BRODA 1001.9.1. Dimenzije broda 1001.9.1.1. Nadvoe 1011.9.1.2. Istisnina ili deplasman 1021.9.1.3. Nosivost 103

1.9.1.4. Zapremnina ili tonaa 1041.9.1.5. Kapacitet broda 105

2. EKONOMIKA BRODARSTVA 1092.1. PODJELA MORSKOG BRODARSTVA 1112.1.1. Slobodna bulkerska plovidba 1122.1.2. Tankersko brodarstvo 1132.1.3. Linijsko brodarstvo 1152.1.3.1. Brodarske konferencije 1172.1.3.2. Pulovi 1192.2. VOZARINE U MORSKOM BRODARSTVU 1192.2.1. Vozarine u slobodnom-bulkerskom brodarstvu 121

2.2.2. Vozarine u linijskom brodarstvu 1282.2.3. Vozarine u tankerskom brodarstvu 1312.3. OPTIMIZACIJA POSLOVANJA I KOMERCIJALNI RIZICI 1322.4. TROKOVI KOD UPORABE BRODA U BRODARSKOM PODUZEU 1352.4.1. Fiksni i varijabilni trokovi u brodarstvu 1362.4.1.1. Fiksni trokovi 1362.4.1.2. Varijabilni trokovi 1392.4.2. Struktura trokova u brodarstvu 1422.4.2.1. Opi trokovi uprave 1422.4.2.2. Operativni trokovi broda 1432.4.2.3. Trokovi putovanja 1432.4.2.4. Trokovi tereta 1442.4.2.5. Trokovi goriva 1442.5. AMORTIZACIJA 145


6/256

2.5.1. Izraunavanje amortizacije morskih brodova 1452.5.2. Odreivanje vijeka trajanja brodova 1462.5.3. Sistemi i metode obrauna amortizacije 1482.6. ORGANIZACIJA I FUNKCIJE U MORSKOM BRODARSTVU 1502.6.1. Razvojna funkcija 1512.6.2. Kadrovska funkcija 1522.6.3. Nabavna funkcija 1532.6.4. Prodajna funkcija 1542.6.5. Pomorsko prijevozna funkcija 1552.6.6. Financijsko-raunovodstvena funkcija 1562.7. PRODAJNA FUNKCIJA U BRODARSKOM PODUZEU LINIJSKOG

BRODARA 1582.7.1. Organizacija linijskog brodarskog poduzea 1592.8. PRODAJNA FUNKCIJA U BRODARSKOM PODUZEU SLOBODNOG

BRODARA 1622.8.1. Organizacija slobodnog-bulkerskog brodarskog poduzea 1632.9. PRODAJNA FUNKCIJA U BRODARSKOM PODUZEU TANKERSKOG

BRODARA 1642.9.1. Organizacija tankerskog brodarskog poduzea 1652.10. PREKOMORSKI ROBNI PRIJEVOZI 166

3. EKONOMIKA LUKA 1713.1. OPENITO O LUKAMA 1713.1.1. Definicija luke 1713.1.2. Luka terminologija 1733.2. RELEVANTNI IMBENICI ZA ULOGU I RAZVOJ LUKA 1753.2.1. Prirodno-geografski poloaj luke 1753.2.2. Prirodne pogodnosti luke 1763.2.3. Tehnike pogodnosti luke 177

3.2.4. Organizacija rada u luci 1783.2.5. Carinski reim luke 1793.2.6. Tarife i tarifna politika 1803.2.7. Ekonomska snaga zalea luke 1823.2.8. Razvoj pomorskih,kopnenih,zranih veza i unutranjih plovnih putova s lukama1833.2.9. Uloga drave u razvoju luka 1853.2.10. Politiki odnosi na rad luke 1873.3. FUNKCIJA LUKE 1883.3.1. Prometna funkcija luke 1883.3.2. Trgovaka funkcija luke 1893.3.3. Industrijska funkcija luke 1913.4. LUKI KAPACITETI 193

3.4.1. Luka infrastruktura 1943.4.1.1. Luki akvatorij 1953.4.1.2. Lukobrani 1963.4.1.3. Operativne obale i organizirane luke kopnene povrine 1973.4.1.4. Luki i eljezniki sustav i cestovne prometnice 1973.4.1.5. Ostala luka infrastruktura 1983.4.2. Luka suprastruktura 1983.4.2.1. Luka skladita 1993.4.2.1.1. Vrste lukih skladita 2003.4.2.1.2. Veliina i kapacitet skladita u lukom poslovanju 2033.4.3. Luki ureaji i plovni objekti 2043.4.4. Karakteristike proizvodnog sustava luke 2053.5. ORGANIZACIJA LUKOG SUSTAVA 2053.5.1. Rajonizacija luka 206


7/256

3.5.2. Specijalizacija luka 2073.6. PODJELA LUKA 2093.7. SPECIJALIZACIJA LUKA 2113.8. PROIZVODNOST I EKONOMINOST POSLOVANJA LUKA 2123.8.1. Proizvodnost rada 2123.8.2. Ekonominost poslovanja 2133.9. POLITIKA LUKIH NAKNADA, TE CARINSKI REIM U LUKAMA 213

4. EKONOMIKA RIBARSTVA 2174.1. KARAKTERISTIKE MORSKOG RIBARSTVA 2184.2. RIBOLOVNA PROIZVODNJA 2214.2.1. Ope karakteristike ribolovne proizvodnje u morskom ribarstvu Hrvatske 2214.3. PROMET PROIZVODA MORSKOG RIBARSTVA 2234.3.1. Funkcija prometa u morskom ribarstvu 2234.3.2. Principi u prometu svjeih i smrznutih proizvoda morskog ribarstva 2254.4. FRIGORIFIKACIJA U MORSKOM RIBARSTVU NA NAOJ OBALI 2264.5. TRGOVINA PROIZVODA MORSKOG RIBARSTVA U HRVATSKOJ 227

4.5.1. Razvojne faze trgovine proizvoda morskog ribarstva u Hrvatskoj 2284.6. SISTEM AUKCIJSKE PRODAJE RIBLJIH PROIZVODA 230

5. ISKORITAVANJE PODMORJA 2345.1. KORALJARSTVO 2345.2. SPUARSTVO 2355.3. CRPLJENJE NAFTE I PLINA IZ MORA 2355.4. MORSKO RUDARSTVO 236

6. NAUTIKI TURIZAM 238

7. OSTALE DJELATNOSTI VEZANE UZ EKONOMIKUPOMORSTVA 244

7.1. POMORSKE AGENCIJE 2447.2. POMORSKI BROKERI 2457.3. SPAAVANJE I TEGLJENJE BRODOVA 2457.4. LUKA KAPETANIJA 245

POPIS TABLICA 247

POPIS SLIKA 248

LITERATURA 249


8/256

1

EKONOMIKA POMORSTVA

UVODPod pojmom pomorstva navode se sve djelatnosti i vjetine na moru i u vezi smorem. Sastoje se od iskoritavanja mora kao plovnog puta, eksploatacije morskihbogatstava (ribarstvo, ribolov, marikultura, eksploatacija nafte i plina) ieksploatacije luka, brodogradnje, pomorske privrede, pomorskog porta i sl.

Pomorstvo se krae moe definirati kao skup djelatnosti, vjetina i drutvenihsadraja na moru ili u svezi s morem.

Pomorstvo je sloen sustav, segmentiran na djelatnosti razliitih ekonomskih,

tehniko-tehnolokih, pravnih i gospodarskih obiljeja, te je kao takovo upotpunosti interdisciplinirano znanstveno podruje. Iako je prisutna znaajnarazliitost izmeu pojedinih agregata pomorskog sustava, ipak meu njima postoji iuska meusobna uvjetovanost ( brodogradnja, brodarstvo i luke).

Pojmom pomorstva obuhvaene su brojne djelatnosti, koje se mogu razvrstati udvije skupine: gospodarstvene i negospodarstvene. Sve gospodarstvene djelatnostiu svezi s morem obuhvaene su pojmom pomorsko gospodarstvo.

Pomorsko gospodarstvoobuhvaa skup gospodarskih djelatnosti koje iskoritavaju

more ili su u izravnoj vezi s tim djelatnostima. Izrazu pomorsko gospodarstvomoemo slobodno nazivati i ekonomikom pomorstva.

Budui da rezultat aktivnosti pomorskog gospodarstva moe biti proizvodmaterijalne prirode ili usluga, sve djelatnosti pomorstva mogu se svrstati u samodvije skupine:

proizvodneprometne odnosno uslune

Proizvodne djelatnostipomorstva obuhvaaju:morsku brodogradnju,morsko ribarstvo,eksploataciju organskih i neorganskih morskih bogatstava,podmorsko rudarstvo,prateu industriju,druge djelatnosti koje se bave eksploatacijom morskih i podmorskih resursa.

Prometne (uslune) djelatnostipomorstva obuhvaaju:morsko brodarstvo,morske luke,pomorsku (luku) pediciju,

pomorske agencije,vanjsku trgovinu (koja je vezana uz pomorsko gospodarstvo),


9/256

2

ugovornu kontrolu kvalitete i kvantitete robe,opskrbljivanje brodova,osiguranje plovila, robe i putnika u pomorskom prometu,pomorski (nautiki) turizam,spaavanje, vaenje, tegljenje, pilotiranje i privezivanje brodova,

druge uslune djelatnosti u sklopu pomorskog gospodarstva.

U skupinu negospodarstvenih djelatnosti svrstavaju se: obrazovne, znanstvenoistraivake, kulturoloke i portske djelatnosti, djelatnosti reguliranja i sigurnostiplovidbe, te djelatnosti ratne mornarice, obalne strae i druge djelatnosti koje su uizravnoj ili neizravnoj vezi s morem.

Meu najvanije djelatnosti u ekonomici pomorstva moemo svrstati:

Brodogradnja je industrijska djelatnost pomorskog gospodarstva u okviru koje se

nalaze poduzea za gradnju novih brodova (brodogradilita), poduzea za popravakbrodova (remontna brodogradilita), te mjeovita poduzea (za gradnju i popravakstarih brodova).Brodogradnjom se prije svega smatra industrijska djelatnostproizvodnje novih i popravka i redovitih pregleda eksploatiranih pomorskoprijevoznih kapaciteta i plovnih objekata, uporabom specifine infrastrukture iopreme. Znaaj brodogradnje u gospodarskom razvitku zemlje ogleda se prijesvega u brojnim multiplicirajuim efektima povezivanju velikog brojastrojograevnih i metalopreraivakih poduzea, to prinosi veem zapoljavanju ispecijalizaciji poslovanja.

Morsko brodarstvo obavlja prometnu (uslunu) gospodarsku djelatnost prijevozaputnika i robe morem, a ogleda se u iskoritavanju mora kao prijevoznog puta.Nositelji ove djelatnosti su morski brodari koji organiziraju prijevozni proces ulinijskoj, slobodnoj ili tankerskoj plovidbi. Umjesto izraza morsko brodarstvo, danasse rabe i izrazi pomorski prijevoz i pomorska plovidba. Morsko brodarstvo ipomorski prijevoz su istoznani pojmovi, koji oznaavaju gospodarsku djelatnostpremjetanja (prijevoza) robe i putnika brodovima i morem. Pomorska plovidbaodnosi se na putovanje brodom i drugim vrstama plovila bez obzira na njihovunamjenu (i u negospodarske svrhe).

Morske luke obavljaju prometnu (uslunu) gospodarsku djelatnost prihvata

brodova, prekrcaja tereta, putnika i vozila, pruajui usluge skladitenja i ostaleusluge robi i putnicima, koristei se pri tom specifinom infrastrukturom,suprastrukturom, ostalim prekrcajnim i prijevoznim sredstvima. Promet morskihluka znaajan je imbenik multiplicirajueg razvitka pomorskih i prometnihdjelatnosti, pa stoga morske luke i morski brodari ine osnovne subjektepomorskog gospodarstva i pomorstva u cjelini.

Eksploatacija morskih bogatstavaobuhvaa poljoprivredne djelatnosti ribarstva,marikulture i prerade ribe, te vaenja i iskoritavanja morskih algi, koralja, spuvi idr. U ovu skupinu svrstavaju se i djelatnosti koje se bave eksploatacijom ostalih

bogatstava mora (organskih i neorganskih) kao npr. desalinizacija morske vode,vaenja pijeska, vaenje i eksploatacija nafte, plina i ruda iz podmorja i dr.


10/256

3

Pomorski turizam ukljuuje pomorski i nautiki turizam. Pomorski turizam jeusluna djelatnost eksploatacije prirodno-zemljopisnih, drutveno-povijesnih,gospodarskih i ostalih potencijala mora, obale i otoka radi odmora. Nautikiturizam, koji je bitna sastavnica pomorskog turizma, u jo veoj mjeri upuen je na

iskoritavanje prirodnih potencijala mora i priobalnog pojasa, te za tu svrhu iziskujeizgradnju posebnih infrastrukturnih objekata marina u kojima se organizirajudjelatnosti neophodne za prihvat i usluge plovilima nautikog turizma. Poznato jeda turizam uope, a inozemni posebno, valorizira prirodne i izvedene privlanostiodreene zemlje, te bitno pridonosi ukupnim deviznim prihodima i uspjenijimekonomskim rezultatima, koji pridonose rastu drutvenog bruto proizvoda zemlje.

Pomorsko-agencijska djelatnost je usluna djelatnost posredovanja kojaobuhvaa:

posredovanje u prijevozu tereta i putnika u pomorskom i kombiniranom

prometu,zakljuivanje najma brodskog prostora,zastupanje domaih i inozemnih brodara,posredovanje kod kupoprodaje brodova,posredovanje kod ugovaranja brodova za kruna putovanja,posredovanje kod zakljuivanja ugovora o tegljenje, itd.

Pomorski agent, u pravilu, nastupa u ime i za raun brodara, a svojomprisutnou u lukama koje tiu brodovi njegova nalogodavca omoguuje efikasnofunkcioniranje linijskog prijevoza i obavljanje razliitih poslova u vezi s djelatnou

morskog brodarstva. Razvijena pomorsko-agencijska sluba unapreuje radbrodarskih, lukih, brodograevnih i drugih poduzea pomorskog gospodarstva, iobrnuto, razvijeno brodarstvo, luke, brodogradnja i druge djelatnosti pomorskoggospodarstva poticajno djeluju na razvoj i poslovanje pomorskih agencija.

Pomorski brokeri, imaju posebno znaenje i bez njih se ne bi moglo ni zamislitiovako uspjeno odvijanje poslova u slobodnom i tankerskom brodarstvu. Onisvojim klijentima osiguravaju brze i strune informacije o stanju na tritu brodskogprostora i glavnim uvjetima po kojima se mogu zakljuivati ugovori o prijevozu robamorem. Posreduju pri kupnji i prodaji brodova. Za svoj rad dobivaju naknadu, tj.proviziju, koja se naziva brokeraa iskazana u postocima od ukupne vozarine ili priposredovanju kupnje ili prodaje brodova.

Pomorsko otpremnitvo (luka pedicija) je usluna djelatnostorganiziranja otpreme tereta i ostalih izvedenih poslova, pri emu pomorskiotpremnik nastupa u svoje ime, a za raun vlasnika tereta. Pomorski otpremnik jekreator instradacije, ime ostvaruje presudan utjecaj na oblikovanje robnih tokovamorem na odreenom zemljopisnom podruju, utjeui na upoljavanje prijevoznihi infrastrukturnih kapaciteta i cijenu robe na tritu.

Opskrbljivanje brodova je usluna djelatnost opskrbljivanja brodova svim

potrebnim sirovinama i proizvodima za nesmetani tijek plovidbe. Opskrbljivaibrodova (inokosni trgovci ili trgovake organizacije) poznati su u pomorskom


11/256

4

svijetu pod nazivom shipchandleri. Opskrbljivanje stranih brodova u domaimlukama smatra se izvozom i u tu se svrhu primjenjuju propisi o izvoznojvanjskotrgovinskoj djelatnosti te carinski propisi o izvozu robe u inozemstvo.Opskrbljujui brodove prehrambenim proizvodima, rezervnim dijelovima, gorivom,mazivom i sl., specijalizirana trgovaka poduzea utjeu na trokove poslovanja

broda, a posredstvom opskrbe gorivom i mazivom i na odabir luka i redoslijednjihova ticanja.

Spaavanje i tegljenje brodova je djelatnost kojom se redovito bavespecijalizirana poduzea, koja posjeduju brodove specifinih obiljeja. U djelokrugnjihova rada ubrajaju se poslovi:

pruanje pomoi brodovima u nezgodama na moru i spaavanje brodova,tereta i putnika,vaenje potonulih brodova i tereta,tegljenje svih vrsta plovila,

dizanje i prijenos tereta plovnim dizalicama,izvoenje podvodnih radova.

U ostale djelatnosti pomorskog gospodarstva koje doprinose uspjenomodvijanju osnovnih pomorsko-gospodarskih djelatnosti mogu se ubrojiti:

pomorsko graevinarstvo,produbljivanje/jaruenje luka i plovnih putova,odravanje svjetionika i nautikih oznaka na sigurnost plovidbe,pratea brodograevna industrija,gospodarsko iskoritavanje pomorskog dobra na temelju odobrenih koncesija.

Analiza djelatnosti pomorskog gospodarstva neosporno ukazuje na injenicu da suone s obzirom na gospodarsko znaenje vrlo heterogene, te da mogu imatiobiljeje:

prometno obiljeje(brodarstvo i luke),industrijsko obiljeje /brodogradnja, pretea brodograevna industrija,tvornika prerada ribe),poljoprivredno obiljeje(ribarstvo),usluno obiljeje (pomorski turizam, pomorsko-agencijska djelatnost,pomorsko otpremnitvo, spaavanje i tegljenje brodova, koritenje pomorskogdobra na temelju odobrenih koncesija),trgovako obiljeje (trgovina ribom, opskrbljivanje brodova, trgovakedjelatnosti koje su u funkciji razvoja djelatnosti pomorskog gospodarstva),graditeljsko obiljeje(pomorsko graditeljstvo, jaruenje luka i plovnih putova)


12/256

5

ROBNI TOKOVI NA POMORSKOM TRITU I NJIHOVUTJECAJ NA RAZVOJ BRODOGRADNJE, BRODARSTVA,LUKA I OSTALIH AGREGATA U POMORSTVU

Trite je odnos ponude i potranje. Ovaj odnos utjee na prodaju pojedinerobe.Trite je i skup svih ustanova, podruja tehnike opreme i kadrova kojiomoguuju neprekidnu vezu kupac - prodava. Sve je manje vezano zaneposrednu prisutnost robe, prodavaa i kupca. Fizika se prisutnost robezamjenjuje uzorcima, tipovima robe, specifikacijama, standardima te uzancamauobiajenima u nainu trgovanja. Suvremena sredstva u komuniciranju iskljuujuneposredni kontakt kupac - prodava. Temeljna uloga trita je to se u njemuobavlja robna realizacija i time zavrava ukupni rad robnih proizvoaa. Preko

trita se najbre i najuspjenije ostvaruje veza proizvoa - potroa.

Slika 1 Glavni pomorski putovi u svijetu

Trite moe biti lokalno, nacionalnoi meunarodno(svjetsko). Razvrstava se i naunutarnje i vanjsko. Prema artiklima se razvrstava na trite poljodjelskih(poljoprivrednih) i industrijskih proizvoda,prometnih, turistikih usluga i dr.

Na svjetskom tritu predstavlja se cjelokupna ponuda svih zemalja potroaa.Razmjenjujui robu i usluge drava se ukljuuje u meunarodnu podjelu rada. Utomu meunarodna trgovina ima glavnu ulogu. Vanjska trgovina odrava vezu

nacionalna svjetska privreda. Svaka drava mora uvoziti, a da bi taj uvoz platilamora izvoziti. Dakle, izvoz se javlja kao funkcijauvoza.


13/256

6

Do danas su se u svjetsku trgovinu ukljuile sve zemlje na svijetu. Svjetskatrgovina sputava se razliitim protekcionistikimmjerama drave koja na taj naintiti svoje interese (carine, zabrane, sustavi zatite domaih valuta, politike ucjeneitd.).

Slika 2 Podruni razmjetaj meunarodnog pomorskogrobnog prometa u svijetu

Vanjskotrgovinski odnosi su sloen trini sustav kojeg obiljeava: svjetska trgovinanosi elemente eksploatacije srednje razvijenih i nerazvijenih zemalja. Izlaz je ustvaranju novog svjetskog gospodarskog sustava s drugaijim odnosom razvijeni -

nerazvijeni. Nerazvijenima valja dati status najpovlatenijih zemalja. Valjastabilizirati zalihe i cijene sirovina. Ove cijene valja uskladiti s cijenama industrijskihproizvoda, radi smanjenja eksploatacije. Jo valja osigurati pomo od stranerazvijenih nerazvijenima, u visini najmanje 1% bruto nacionalnog dohotkarazvijenih. Pomo mora sluiti ukupnom razvitku, a ne samo za razvojinfrastrukture i poljoprivrede. Jo valja osigurati nabavu najsuvremenije tehnologijepo najpovoljnijim uvjetima.


14/256

7

SIROVINE NA SVJETSKOM POMORSKOM TRITU

Sirovine su primarni proizvodi koje valja preraditi da bi bili iskoristivi izravno ili kaoreprodukcijski materijal. Razvrstava ih se u etiri skupine: agrarni proizvodi i ume,energetske sirovine mineralnog porijekla, kovne rude i nekovne sirovine. Tonijarazdioba kovinske sirovine razvrstava na sirovine za crnu i obojenu metalurgiju,lake kovine (aluminij, magnezij), rijetke kovine (kobalt, kositar, volfram, selen,teluritd.), plemenite (zlato, srebro, platina, iridij) te radioaktivne (uran, radij, torij).

AGRARNE SIROVINE

Prema dananjim procjenama u svijetu gladuje od 10 do 15% svjetskogstanovnitva, dakle oko 700 ili ak 800 milijuna ljudi. Dri se da gotovo 50%

svjetskog stanovnitva ivi manje vie na rubu gladi ili trpi od posljedica loeprehrambene strukture. Samo 28% stanovnitva ne gladuje i ima povoljnuprehrambenu strukturu. 22% stanovnitva trpi zbog nepravilne ishrane/pothranjenosti. Godinje od gladi u svijetu umire oko 40 milijuna ljudi.

U zadnjih 25 godina poveala se proizvodnja penice. Proizvode je mahomrazvijene zemlje pa je proizvodnja ove sirovine i najvea. Slijedi ria, kukuruz,krumpir, meso, mlijeko i eer. Poveanje proizvodnje rie (glavna hrana unerazvijenim zemljama) je skromno. Razvijene zemlje proizvode vikove koje nemogu uvijek iznijeti na trite, pa se u njih javlja hiperprodukcija nasuprot gladi u

nerazvijenim zemljama. To je drastina suprotnost danas, a vjerojatno i u dugojsutranjici. U razvijenim se zemljama sve vie koriste visokorazvijene tehnologije,siju visokorodne sorte penice, kukuruza, soje, rie itd. Poveanje produktivnosti uproizvodnji agrarnih sirovina je nevjerojatno. Npr. 1910. za proizvodnju 100kgkukuruza valjalo je utroiti 5,3 sata, a 1964. tek 0,4 sata (16 puta manje). Danasje to vjerojatno upola manje.

U zemljama u razvoju i nerazvijenim zemljama valja urno rjeavati tekoe uishrani. Njihova temeljna gospodarska orijentacija je poveanje proizvodnje hrane.Uz uvoz suvremene tehnologije vano je osigurati i strune kadrove, te urno

obavljati obrazovanje poljoprivrednika. To bi povealo produktivnost i prinos najedinici obraivane povrine. To je temeljna zadaa UN-a, odnosno meunarodneorganizacije FAO (Food and Agriculture- organizacija za hranu i agrikulturu).

Nerazvijene su zemlje uvoznice sve skuplje hrane. Od ukupnog uvoza, hrane seuvozi u koliini oko 15%. To su poglavito itarice i meso. Danas uvoze preko 200milijuna tona itarica. Od razvijenih su zemalja najvei uvoznici hrane Japan i VelikaBritanija.

Danas se u uvozu hrane pojavljuju brojne tekoe stoga jer uvoznici ne znajuuvijek to uvoze (porijeklo hrane, uvjeti njezinog uzgoja, biotehniki zahvati i dr.).Osobito je problematian tzv. Genetski inenjering u proizvodnji hrane, odnosnoGMH (genetski modificirana hrana). Jo i GMO (genetski modificirani organizmi). S


15/256

8

proizvodnjom su prvo poele SAD, ali zbog velikih uloenih sredstava u pokuse(sredstva htjeli to prije povratiti) nisu ispotivali vremenske rokove za praktinoprovjeravanje djelotvornosti, pa su GMH proizvodi silom nametnuti tritu.Visokorazvijene Zapadnoeuropske zemlje zakonskom su regulativom sprijeili uvoztakove hrane i zabranile njezinu proizvodnju na svojem teritoriju.

MINERALNE SIROVINE

Priuve rudnih sirovina vezane su uz pojedine geokemijske zone, za eruptivnestijene (plemenite kovine, bakar, eljezo i dr.), ili pak za metamorfne stijene(manje za talone).

Vanost sirovina mijenjala se u tijeku gospodarskog napretka. Tehnika i

industrijska revolucija (XVIII i XIX st.) temeljila se na ugljenu i eljezu. U masovnojelektrifikaciji povealo se koritenje bakra i aluminija. Pojavom eksplozivnog motorapoveala se potronja nafte. U najnovije vrijeme troi se uran, torij i drugaradioaktivna kemijska poela, odnosno sirovine za nuklearnu energiju.

Najee sirovine u iskoritavanju su eljezne rude, boksit, bakar, olovo, cink,krom, mangan, nikal, kositar, ugljen, nafta itd.

Vijek trajanja sirovina izraunava se temeljem vjerojatnih priuva i dananjegstupnja iskoritavanja. Osim ugljena i eljeznih ruda, te dijelom boksita, koliine

svih drugih sirovina su kritine, pa se ve danas zamjenjuju surogatima (umjestobakra aluminij, umjesto olova - plastika itd.). Osobito su kritine sirovinskepriuve nafte.

Oko 80% za sada poznatih priuva nafte imaju zemlje u razvoju (Bliski Istok -53%, Afrika - 15%, Latinska Amerika 6% i Daleki Istok 5%). Kameni je ugljenpreteito u vlasnitvu razvijenih, a vei dio bakra, boksita, kroma, kobalta, fosforaitd., imaju nerazvijene zemlje. Zalihe eljeznih ruda imaju i jedni i drugipodjednako. Meutim, vano je to u izvozu sirovina zemlje u razvoju i nerazvijenezemlje sudjeluju u udjelu preko 40%. One su i dalje proizvoai sirovina. Toodgovara razvijenim zemljama, osim to moraju snositi prijevozne trokove.

Tekoe nerazvijenih ogledaju se i u monokulturnoj proizvodnoj orijentaciji. Npr.Egipat 86% izvoza ostvaruje izvozom pamuka i prediva, Irak 75% nafte, Venezuela93% nafte, Malezija 75% kauuka i kositra itd. Jo je tee zemljama koje nemajuznaajnijih sirovina, a moraju uvoziti naftu. Gotovo cijelu meunarodnu pomotroe na poveanu cijenu nafte.

SIROVINE U GOSPODARSKOM RAZVITKU

Cijena sirovine utjee na profitnu stopu u kapitalizmu. Jedan su od glavnih temeljapostojanja kapitala. Vrijednost sirovine ulazi u vrijednost proizvoda, pa rast njihove


16/256

9

cijene moe zakoiti proces reprodukcije i smanjiti broj radnika zbog smanjenjaproizvodnje. Suprotno, smanjenjem cijena sirovina smanjuje se dohodak izvoznika(nerazvijene zemlje) proizvoaa. Konkurentska sposobnost na svjetskom trituodrava se na raun proizvoaa sirovine (jeftine sirovine jeftini proizvodi visoka konkurentska sposobnost). Neke zemlje mogu lako konkurirati niskim

cijenama svojih proizvoda (Japan) zahvaljujui niskoj cijeni sirovinske baze za svojeproizvode.

Sve zemlje i uvoze i izvoze sirovine, ali su u obadva sluaja nerazvijene zemlje uznatno nepovoljnijem poloaju. Najvie uvoze hranu i naftu, dakle proizvode ijacijena neprekidno raste. Meutim sirovinama koje izvoze, osim nafte, cijene stalnopadaju.

Ovdje valja istai jednu zemljopisnu pojavu odnosno visok stupanj zemljopisnekoncentracije izvoza nerazvijenih i zemalja u razvoju. Odnosi se na

vanjskotrgovinsku orjentaciju prema bivim kolonijalnim metropolama. Takoncentracija uz monokulturnu orjentaciju u proizvodnji sve vie oteava trgovinskipoloaj nerazvijenih. Npr. veina bivih francuskih kolonija u Africi i danas odravavrste gospodarske odnose s Francuskom. Zemlje Commonwealth-a u vanjskojtrgovini Velike Britanije sudjeluju u obujmu 45% itd.

Cijene industrijskih proizvoda odreuju se prema trokovnom naelu(trno priznatitrokovi proizvodnje + profitna stopa). Suprotno tomu cijene sirovina odreuju sena velikim burzama, ovisno o ponudi i potranji. Na taj nain, brojnim prijevarama,cijene veine sirovina odreuju razvijeni glavni kupci. Neobino je odravanje

niskih cijena sirovina koje su pred iscrpljivanjem (krom, olovo, nikal, cink, kobalt),a visokih industrijskim proizvodima kojih ima u znaajnom viku glede potranje.

Multinacionalne kompanije trguju rudnim sirovinama (boksit, bakar, kositar, olovo,cink, eljezna ruda, ali i duhan, aj, banana i dr.), a nerazvijene zemlje nastojezadrati u poloaju izvoznika sirovina i uvoznika industrijskih proizvoda. Iako neodreuju cijene nafti i preraevinama, ovom trgovinom ostvaruju visoke profite.Multinacionalne kompanije pekuliraju sirovinama, zarauju na razlikama u cijeni iusmjeravaju izvoz prema isplativijim tritima. Zemlje u razvoju nastoje seoduprijeti nacionalizaciji svoje vanjske trgovine ili u sastavu vanjske trgovineintervenira drava. Meusobno se interesno povezuju i solidariziraju.

AGRARNI PROIZVODI NA SVJETSKOM TRITU

Agrarna je proizvodnja primarna djelatnost. Osigurava fiziki opstanakstanovnitva. Poljoprivreda se pojavila oko 5000 godina prije Krista. Tek su otkrianovih zemalja omoguila jau razmjenu agrarnih proizvoda (kukuruz Amerika,krumpir iz Anda). eljezni se plug kasno javlja tek 1830. Tek je svjetski promet(osobito pomorski) omoguio djelotvornu organizaciju agrarnog trita,gospodarskog prostora u kojemu dolazi do ponude i potranje za robama iuslugama.


17/256

10

Razvojni stupnjevi (sva etiri postoje jo i danas):- skupljaka privreda,- motiarska agrarna proizvodnja,- pluna zemljoradnja, i

- strojna visokotehnika zemljoradnja.

Glede komercijalnih znaajka agrarne proizvodnje razlikuju se dvije vrstepoljodjelstva: autarkijsko(prehrambeno) i komercijalno.

Plantana agrikultura je tip agrarne proizvodnje. To su prave agrarne tvornicekojeproizvode za trite (agrumi, banane, eerna trska, kava i dr.). Provodi senajee u novokoloniziranim zemljama (Amerika, Australija). Na taj su se nainpreorijentirali i pojedini europski posjedi. Na plantaama se uzgaja monokultura.Ovaj nain ima prednosti, ali i ekolokih, te gospodarskih slabosti.

U poljoprivrednoj proizvodnji u svijetu dolaze do izraaja velike disproporcije.Postoje prostori u kojima se s 1km2 poljoprivredne povrine prehranjuje 15stanovnika, ali i takvih gdje se s iste povrine prehranjuje vie od 250 ljudi. Ovaagrarna gustoa prikazuje se u tablici 1.

Tablica 1

Agrarna gustoa u nekim zemljama/kontinentima

Dijelovi svijeta Agrarna gustoa(stanovnika/1km2)SAD i Kanada 15Australija i Oceanija 22Juna Amerika 76Afrika 83Europa 86Sredinja Amerika i Antili 113Azija 226

Osim ovih podataka postoje i ekstremni sluajevi. Npr. u delti Yangtzea na 1km2poljoprivrednog zemljita ivi 1500 poljoprivrednih stanovnika. Neravnomjernosti suosobito naglaene u odnosima samo obradivih poljodjelskih povrina. Tako u Kinina oko 90 milijuna hektara (ha) obradivih povrina ivi vie od 900 milijunastanovnika, a u SAD-u na oko 150 milijuna ha oko 220 milijuna ljudi. Jedna odtemeljnih disproporcijadanas odnosi se na podjelu zemlje onima koji ju obrauju.U razvijenim zemljama na jednog poljoprivrednika dolazi vea agrarna povrina.Nastoji se zemlju koncentrirati u vlasnitvo veih posjeda. U nerazvijenim jezemljama proces obostran. Posjedi su usitnjeni jer nerazvijena industrija ne moe

zaposliti seljatvo. Rezultat je skupa i nerentabilna proizvodnja. Takova segospodarstva u razvijenim zemljama tretiraju kao socijalni problem.


18/256

11

Razlike u prinosima su od 1:4 do 1:5 u korist razvijenih zemalja iako je u njimakoritenje radne snage 10 do 30 puta manje glede nerazvijenih, ili zemalja urazvoju.

Tablica 2

Prinos rie, penice i kukuruza t/1ha

Zemlja Ria Zemlja Penica Zemlja KukuruzItalija 5,1 Danska 4,1 Kanada 4,8Japan 4,8 Nizozemska 4,1 SAD 4,0Australija 4,6 Juna Amerika 1,2 Australija 3,6SAD 3,4 Azija 1,1 Bugarska 2,4Brazil 1,5 Afrika 0,7 Indija 1,0Burma 1,5 Svjetski prosjek 1,77 Meksiko 1,0Indija 1,3 Svjetski

prosjek2,07

Filipini 1,2

Podaci o tehnikoj opremljenosti poljoprivrede (ulaganja) objanjavaju razliku uprinosima. Tako je oko 1950., od ukupnog broja traktora na svijetu, SjevernaAmerika imala 64%, Zapadna Europa 15,8%, SSSR 9,2%, a cijela Azija 0,4%.Gospodarski slabije razvijene zemlje (2/3 svjetskog stanovnitva) raspolagale su sasamo 2% traktora.

Slino je s potronjom umjetnog gnojiva. Npr. Europa troi oko 50%, Sjeverna iSrednja Amerika oko 30%, Azija oko 10%, itd., a Juna Amerika samo 1,4%svjetske potronje. Razvijene zemlje troe vie od 85% glede nerazvijenih i zemaljau razvoju.

Stoarstvo. U brojnim zemljama u tropskom pojasu 20 krava daje mlijeka kolikojedna u Danskoj, Nizozemskoj ili na Novom Zelandu. Poznato je da su velikepovrine panjaka u Aziji i Latinskoj Americiprenaseljenestokom slabe kvalitete.

Postoje razlike i meu razvijenima. Zemlje s velikim povrinama obradive zemlje

razvijaju ekstenzivnu poljoprivredu (mehanizacija - Sjeverna Amerika). Suprotnonjima, gusto naseljene sjevernoeuropske zemlje s malo obradivih povrinapoveavaju proizvodnju koritenjem velikih koliina umjetnih gnojiva. S drugestrane, nerazvijeni se ne mogu sluiti suvremenom agrarnomtehnologijom/tehnikom, niti imaju sredstva za velike koliine umjetnog gnojiva.Posljedica je velika neravnomjernost svjetske proizvodnje hrane i drugih agrarnihsirovina i proizvoda. To je jedan od temeljnih problema dananje svjetske privrede.

U nerazvijenima je proizvodnja i potronja poljoprivrednih proizvoda stagnirala, a urazvijenim zemljama dolazi do hiperprodukcije. Pojavljuju se vikovi koji se ne

mogu ponuditi na svjetskom tritu uz uobiajene trgovinske uvjete. Pojavehiperprodukcije ipak ne izazivaju velike krize u smislu padanja cijene (kao u


19/256

12

prolosti), jer drave preuzimaju rizik za odreene agrarne proizvode. Osim toga,trgovina nekim proizvodima (penica, kava) se odreuje posebnim sporazumimaizmeu najvanijih zemalja proizvoaa i potroaa. Zbog hiperprodukcije neki suagrarni proizvodi postali sastavni dio gospodarske pomoi koju razvijene drave(otkup UN) navodno daju nerazvijenima. To je podvala suvremenog kapitalizma.

Valja istai da su uspjesi i veliki prinosi u agraru razvijenih zemalja rezultatznanstvenotehnoloke revolucije (zelene revolucije). Taj se proces postupno iri iprenosi u neke zemlje u razvoju (Meksiko, Indija, dijelovi Azije, Afrike itd.). Naalost zelena revolucija je do danas zahvatila relativno mali broj zemalja. Nijezahvatila vei broj nerazvijenih ve samo poneke. Sa svrhom njezinog uspjehavaljalo bi promijeniti drutvenogospodarske odnose, provesti agrarnu reformu ,osigurati ulaganje dravnog kapitala u poljoprivredu, kao i novanu te tehnikupomo Ujedinjenih naroda i razvijenog svijeta.

AGRARNI PROIZVODI IZ EKVATORSKOG I TROPSKOG KLIMATSKOG POJASANA SVJETSKOM TRITU

Znaajke ekvatorske (praumske) klime: visoke temperature, male termalneamplitude, te puno oborine. Istiu se dva pluviometrijska maksimuma. Nemamjeseca bez kie. Srednje se mjesene temperature nikad ne sputaju ispod 20 C.Rezultat: bujna vegetacija i raslinstvo-prauma. Tlo je u ovoj zoni lateritnog tipa,

bogato eljeznim oksidima (daje mu crvenu boju).

Karakteristine kultivirane biljke: kauukovac, kakaovac, eerna trska, palma,banana, mirodije, kava i dr.

Tropska klima razlikuje se od ekvatorske. Pod utjecajem je stalnih istonih pasatnihvjetrova. Puu izmeu 10 i 30

sjeverne i june zemljopisne irine. Istonimkontinentskim dijelovima donose kiu, a na zapadnim su suhi. Kina su razdobljakraa od sunih, pa agrarna proizvodnja zahtijeva natapanje.

Najvei je dio ovih podruja ne tako davno bio kolonijaliziran, pod utjecajemkrupnog inozemnog kapitala u plantanoj proizvodnji. Tipina ekvatorska podrujasu Kongoanska zavala, Gvinejska obala u Africi i veliko podruje Amazonije u junojAmerici. Tipino tropska: Sredinja Amerika, afriki dijelovi (Sudanska visoravan iistona Afrika), junoameriki dijelovi te dijelovi sjeverno i juno od Amazonije. Sveove zemlje su nerazvijene ili u razvoju, s niskim nacionalnim dohotkom.

Kava

Prema komercijalnoj vanosti je na prvom mjestu meu bezalkoholnim piima.Sadri alkaloid kofein, kemijski spoj koji na ljudski organizam ima odreenodjelovanje. Kofein u istom stanju izgleda kao igliasti kristali, gorkastog okusa i


20/256

13

bez mirisa. U zrnima kave ima ga od 1 do 1,5%. Tog alkaloida jo ima u aju, colaorahu, mate aju i drugim biljkama.

Potronja kave u svijetu raste. Gotovo nema drave koja ju ne uvozi. U dravamaizvoznicima ima velik udio u ukupnom izvozu. Npr. Brazil i Kolumbija od kave u

pojedinim godinama ostvaruju i do 80% deviznog priljeva.

Kavino stablo je grmoliko, neprekidno zeleno (zimzeleno), visoko do 2m. Iznimnodrvoliko naraste i do 5m. Uspijeva u tropskoj klimi, izmeu 400 i 2000m nadmorskevisine. Trai pogodna, osobito crvena tla (vulkanska). Ne podnosi jae vjetrove.Odgovaraju joj visoke temperature, oko 30 C. Pogoduje joj ujednaena oborina,izmeu 1250 i 2000mm. Ne podnosi veu vlanost tla, a bere se u neoborinskovrijeme.

Plodovi su mesnate kotice s po dvije sjemenke. Kava ima dvogodinji ciklus, nakon

dobre godine (berba), obino slijedi slabija. Postoji oko 60 sorta, a najpoznatije su:

- arabica (coffea Arabica) iz Etiopije. Danas preteito uspjeva u Brazilu,- robusta (coffea robusta) potjee iz Konga, uspijeva u Indoneziji (osobito

otporna prema bolestima),- liberica (coffea liberica) uspijeva u Africi itd.

Jo je vrlo poznata moka, kava iz Jemena, ali se rijetko pojavljuje na svjetskomtritu. U svijetu se najvie trguje arabicom.

Od 1880., kad su bolesti gotovo unitile kavu na Javi i ri Lanki, glavni proizvoaipostaju Brazil, Kolumbija, Venezuela, Meksiko, Gvatemala, Portoriko, Jamajka i dr.Naporima kolonijalnih sila u Africi, jo nastupaju proizvoai: Angola, Kongo,Etiopija, Madagaskar, Uganda i dr. U Aziji to su Indonezija i Indija.

Kavu su otkrili afriki domoroci (i njezina djelovanja). Domovina joj je pokrajinaKaffa u Etiopiji. U srednjem vijeku su kavovac presadili u Arabiju-omiljeno pie.Hodoasnici iz Meke i Medine sjeme raznose po svijetu, prvo u Egipat, pa u Tursku.Turci ju donose u srednju Europu (XVII st.). 1683. prva kavana u Beu.

Trgovina kavom. Stari trgovinski smjerovi od Antilskih otoka i Indonezije premaEuropi, odrali su se do danas, ali se pojavio novi - od june Amerike prema SAD (uSAD se troi oko 50% svjetske potronje kave). Osim u SAD, dosta kave troi sejo u Belgiji, Francuskoj, vedskoj, Argentini, Kanadi, Italiji, Nizozemskoj i dr. Npr.,u SAD se godinje po stanovniku potroi vie od 7kg kave, Njemakoj do 3,3 kg,Velikoj Britaniji oko 0,5kg (aj), a u Hrvatskoj oko 3kg.

Kakao

Sjemenka kakaovca sadri od 1,5 do 2,5% alkaloida teobromina, oko 50% masti,

20% kroba i dr. Zrna kakaovca pre se i melju u prah. Slui za pie i kao dodatakbrojnim drugim proizvodima. Trgovina u svijetu ovom sirovinom nije velika, ali je


21/256

14

kakao jedan od istaknutijih luksuznih artikala. Uzgoj kakaovca je jednostavan,cijena je stabilna i omoguuje velike zarade.

Kakaovac (Theobroma cacao) je drvo do 7m visine. Plod slii krastavcu crvenkasteili utonaranaste boje. U svakom je plodu 30 do 40 sjemenki. Biljka rodi do 50

godina. Uspijeva u umskom ekvatorskotropskom pojasu. Trai 1500mm oborinegodinje (ravnomjerno rasporeenu) i srednju mjesenu temperaturu od 25 do26 C (nikad nia od 20 C). To je jedno od najosjetljivijih drvea na svijetu. Njenokorijenje ne podnosi ni najsitnije kamenje u tlu, trai umjereno vlano tlo i ne moese oduprijeti tetoinama.

Dvije su glavne vrste Criollo i Forastero. Prva uspijeva u Latinskoj Americi,kvalitetnija je, ali neotporna i daje manji prinos. Druga afrika vrsta je otpornija iobilato rodi.

Meksiki su domoroci kakao mijeali s kukuruznim branom i takovo su pie nazivaliChocolatte (kakaovo mlijeko).

Do 1990. kakao se u Europu uvozio iz June i Srednje Amerike. I danas se uzgaja uEkvadoru, Venezueli, Trinidadu, Kolumbiji, na Jamajci i Haitima. Do Prvog svjetskograta vodea zemlja u proizvodnji Brazil. U Africi ga se poinje uzgajati nakonPrvog svjetskog rata. Dananji odnos u proizvodnji je oko 2:1 u korist Afrike (Gana,Nigerija, Obala Bjelokosti i dr.).

Za razliku od kave, kakaovac nije plantana biljka. Uzgajaju ga i mali posjednici.

Glavni izvoznici kakaoa: Gana 21% (luke Akra i Takoradi), Brazil 14% (lukeSalvador i Ilheus), Nigerija 14% (luka Lagos), Ekvador 15% (luka Guayakuil),Obala Bjelokosti 14%, Nizozemska 10% itd.

Najvei uvoznici su SAD, Velika Britanija, Francuska, Nizozemska, Njemaka,vicarska i dr. Europsko trite kupuje 65%, a ameriko 25% ukupne proizvodnje.Glavna burza za kupoprodaju je u New Yorku.

Banana (Musa)

To je drvoliko zeljasta biljka. Rukavci lista grade deblo s duguljastim listovima navrhu. Iz upljine tog prividnog debla die se cvjetna os. Na vrhu nosi cvjetni klas izkojeg se razvijaju plodovi. Plod nema sjemenki. Banana se razmnaa korijenom imladicama. Plodovi sadre puno ugljikohidrata i bjelanevina.

Banana je najpoznatije voe u svjetskoj trgovini (dugo je bila samo hrana ljudima) ipotranja se sve vie poveava. Ima ih stotinjak vrsta (neka se moraju kuhati ilipei). Banana zahtijeva puno topline, sunca i vlage tijekom cijele godine (24 do29 C, 2000 do 4000mm oborine). U tijeku zrenja ju moe unititi (plod) i vjetarslabiji od 20 milja na sat (vorova). Trai kvalitetno tlo. Najbolje je utropskoekvatorskoj kinoj klimi. Drvo naraste 6 do 10m visine.


22/256

15

Komercijalno najvanija je Musa sepientium(porijeklo na dalekom istoku; prenijeloju se na zapad). Najpoznatija je njezina suvrsta Gros Mivhael, velikih plodova,pogodna za prijevoz brodovima. U svjetskoj trgovini ima najveu vanost. Stablobanane daje samo jedan grozd (50 do 75kg), a rodi ve za 2 do 3 godine nakonsadnje.

Manje poznata sorta je Red Jamaica(manji grozd i plodovi). Jo je poznata MusaParadisiaca. Koristi se kao rajica u nas i ne izvozi se. Glavna je proizvodnja upodruju Karipskog mora. Proizvodnja i trgovina je u rukama velikih kompanija. Odcjelokupne svjetske proizvodnje Latinska Amerika proizvodi oko 50%, Azija oko35% a Afrika oko 15%. Drave prema koliini proizvodnje: Brazil, Indija,Indonezija, Ekvador, Tajland, Honduras, Kolumbija, Kostarika, Filipini, Panama,Meksiko itd.

Radi brze pokvarljivosti za prijevoz banana koriste se specijalni brodovi (mogunost

temperiranja, vlaenja i prozraivanja skladita). Isto vrijedi i za kopneni prijevoz.Vrlo je vano uskladiti berbu s prijevozom i trgovinom. Najvei uvoznici su SAD,Japan, Francuska, Njemaka, Velika Britanija, Italija itd.

Druge prehrambene kulture u tropskom i ekvatorskom klimatskom pojasu

Uljarice

Danas imaju sve veu prehrambenu i industrijsku vanost, jer vanost gubeivotinjske masti (preskupe). U svjetskoj su trgovini biljna ulja i biljne masti znatnozastupljenije od ivotinjskih. Najvanija tropska uljarica su kokosova palma, uljnapalma, sezam, araid itd.

Kokosova palma (Cocos Nucifera) je drvolika biljka. Uspijeva na tropskim obalama iotocima u Indiku i Pacifiku. Naraste do 25m, a na vrhu ima do 4m dugake perastelistove. Plod je kokosova oraha tvrda uplja kugla s mesnatom stjenkom. Kokosovupalmu i plodove domoroci koriste za pie, ulja, vlakna, liem pokrivaju krovove,stablo koriste kao graevno drvo, a iz cvata prave sok (vrenjem prelazi u opojnopie). Mesni dio oraha se jede, a osuen predstavlja kopru(50 do 60% ulja) iz kojese dobiva kokosovo ulje i brano. Kopra zauzima prvo mjesto na svjetskom tritubiljnim masnoama.

Kokosova palma ne trai nikakvu njegu. Uspijeva u ekvatorskoj klimi (temperaturavia od 24

C; oko 2000mm oborina godinje). Ova palma uspijeva u pojasu izmeu26 N i 22 S. Komercijalna proizvodnja za ameriko trite je na Filipinima, a zaeuropsko u Indoneziji. U Aziji se proizvodi oko 80% svjetske proizvodnje (Filipini,Indonezija, Indija). Jo se proizvodi u Africi i Oceaniji.

Palma uljarica (afrika palma) poglavito uspijeva na afrikoj gvinejskoj obali ubazenu Zaira i u Angoli, na nigerijskim i beninskim obalama. Nakon Drugogsvjetskog rata uzgoj je poeo i u Indoneziji, te Maleziji. Uvoznici za tehnike


23/256

16

potrebe su najvie Sjeverna Amerika i Europa (Velika Britanija, Njemaka iNizozemska). Afrika poluuje oko 50% svjetske proizvodnje, a ostatak Indonezija,Malezija i dr. Plodovi rastu u grozdovima (20 do 50kg). Tijenjenjem se dobivajudvije vrste ulja: iz sjemenke kerneli ulje iz mekanog vanjskog ovoja ploda.

Araid (kikiriki ili zemni orah) je vana tropska uljarica. Glavni proizvoai: Indija,Kina, Sudan, Senegal, Indonezija, SAD i dr. Glavni uvoznici su Europske zemlje.

Mirodije

Uloga mirodija u meunarodnoj razmjeni u Srednjem i poetkom Novog vijeka bilaje znatnija ve danas. Dri se da je glavni razlog bila jednolinost tadanjeprehrane i slab ukus ondanjeg jela. Mirodije su ga popravljale.Danas se trgovina mirodijama vodi u ogranienim razmjerima. Papar se najvie

proizvodi u Indoneziji i Indiji, cimet na Javi i ri Lanki, vanilija u junom Meksiku ina Madagaskaru, klinii na Molukim otocima itd. Najvee izvozne luke suSingapore i Colombo, a uvozne London, Amsterdam i New York.

eerna trska(Saccharum Officinarum) i eer

Uspijeva u tropskoj a dobrim dijelom i u suptropskoj klimi. Zrije u suhom razdoblju.Vegetacijsko razdoblje traje od 12 do 24 mjeseca. Nasadi u tropima mogu bitiviegodinji, a u suptropima je uzgoj jednogodinji (jedna sadnja - jedna etva).

eerna trska zahtijeva dosta sunca, visoku temperaturu i puno vlage (najmanje1200mm godinje). Naraste 2 do 4m visine. Zrela stabljika sadri 14 do 16%saharoze (eerna repa 14 do 18% saharoze).

Domovina eerne trske su indijska pokrajina Bengal i Asam. Indijci su jo u IIIstoljeu nauili kako slatki sok iz trske pretvoriti u krutinu. eerna se trska uranom srednjem vijeku prenosi u Mezopotamiju, pa u Egipat, Sjevernu Afriku,panjolsku. panjolci su ju prenijeli u Ameriku. U Antilskoj se Americi brzo proirila,a u Europu je 1815. dospjela prva poiljka s Antila. Od 1840. u Europu se eerdobavlja s Kube, iz Portorika, Brazila i s Filipina.

Svjetska proizvodnja eerne trske je gotovo tri puta vea od proizvodnje eernerepe, ali je prinos eera 60 : 40% u korist eerne repe.

Najvie sirovog eera proizvodi Latinska Amerika, oko 30%, Azija 22%, Europa22% i Rusija oko 10%. Od zemalja najvie proizvodi Rusija, pa Kuba, Brazil, Indija,SAD, Australija, Francuska, Filipini, Meksiko itd.

Nakon Drugog svjetskog rata porasla je proizvodnja eera iz eerne trske. Danasse ponovno intenzivira proizvodnja iz eerne repe, iako eerna trska imastanovite prednosti: viegodinja je kultura, a neproieni se sirup moe izravno

koristiti kao hrana. Suprotno, repina je melasa gorka i ima neugodan miris.


24/256

17

Potronja eera po stanovniku je jedno od mjerila ivotnog standarda u nekojzemlji. Najvei izvoznici su Francuska, Indija, Njemaka, Argentina itd., a uvozniciSAD, Italija, Velika Britanija itd.

Kauuk

Od kauuka se dobiva guma, jedan od najeih proizvoda u ovjekovoj uporabi.Kauuk se proizvodi od mlijenog soka iz biljke kauukovca (Havea Brasiuensis).Pripada botanikoj obitelji Mljeika. Drvo naraste i do 40m. Mlijeni sok se dobivazarezivanjem kore stabla. Sok se moe dobiti iz jo nekih biljaka, ali je kauukovacnajvanija (sok lateks).

Slika 3 Proizvodnja prirodnog i sintetskog kauuka u svijetu (smjerovi svjetske trgovine)

Kauuk uspijeva u ekvatorskoj klimi (srednje mjesene temperature od 25 do30

C, 2500mm oborine godinje, bez duljih sunih razdoblja). Nepovoljno je ako se

srednja mjesena temperatura spusti ispod 20

C, a oborina u jednom mjesecubude manje od 50 do 75mm. Najpogodnije tlo je na vulkanskim stijenama.

Kauuk je glomazna roba pa za njezin promet mora biti izgraena kvalitetnaprometna infrastruktura. Specijalizirane izvozne luke su Singapur i Dakarta. Drvokauukovca doivi i 40 godina starosti. Lateks se moe skupljati tek 5 godina nakonsadnje. Najvie lateksa daje u dobu od sedme do dvanaeste godine. Jedno stablogodinje daje od 5 do 23 litre. Najvie se dobiva ujutro (dvije kapi na sat).

U lateksu ima oko 28% iste gume, minerala, smole, eera, vode i drugog. Nakon6 do 16 sati sok se zgusne u debele spuvaste ploe. Sui ih se na zraku do 2tjedna.


25/256

18

Ve je Kolumbo uoio da se indijanska djeca igraju gumenim loptama. Pravili su ihod kauuka (izvorno: cachucu). 1770. otkrilo se da suhi kauuk brie trag olovke itada postaje trgovaka roba. 1823. proizvelo se prve kine ogrtae. 1839. otkrila sevulkanizacija (mijeanje kauuka sa sumporom) i dobilo elastinu gumu. Noviproizvodi su bili izolirani elektrini kabeli i automobilska guma. Poetkom XX st.

gumu se dralo najvanijom robom na svijetu.

Ve tijekom Prvog svjetskog rata poela je i proizvodnja sintetskog kauuka.Kvaliteta znatno slabija od prirodnog, ali je djelomice pokrivala veliko zahtjevnotrite. Temeljna sirovina za ovaj kauuk je nafta, prirodni plin ili ugljen. Najvie gaproizvode SAD, Japan, Velika Britanija, Njemaka, Francuska, Italija itd.

Prirodni se kauuk najvie proizvodi u ri Lanki, Maleziji, Indoneziji, Nigeriji,Tajlandu, Liberiji i dr. U cjelokupnoj svjetskoj proizvodnji prednjai jugoistonaAzija (oko 90%).

AGRARNI PROIZVODI U TROPSKO-MONSUNSKOM KLIMATSKOM PODRUJU

Tropsko-monsunska klima poglavito obuhvaa ponajprije podruja u junoj ijugoistonoj Aziji. U vrijeme ljetnih monsuna padaju kie, a vei dio godinesiromaan je oborinom. U ovom klimatskom podruju najvie se uzgaja ria, aj,juta, dijelom pamuk i dr.

Drave u ovom podruju su gusto naseljene, a reljef je znakovit po osobitonaplavnim (aluvijalnim) nizinama. Kronian je problem prehrane i nizak ivotnistandard.

aj (Thea Sinensis)

ajevac je grmolika biljka s puno zelenih listova. Narastu do 3m visine. Divljiajevac naraste i do 20m visine. Plodovi su smei tobolci s tri sjemenke. Koristi selie. Sadri alkaloid, kofein, teobromin i dr. Plantaa aja moe trajati i do 50

godina.

Osim tropsko-monsunskog podruja, aj uspijeva i u tropskoj te suptropskoj klimi.Trai toplinu i dosta vlage. Otporniji je od kakaovca. Moe podnijeti padtemperature i do +4 C. U monsunskim se tropima lie bere tijekom cijele godine,a u Kini 4 puta godinje.

Prema nainu prepariranja postoje dvije vrste: crni (fermentirani) i zeleni (nefermentirani) aj. Crni aj proizvode Indija i ri Lanka, a zeleni Kina i Japan.

Poznati su ruskii kineskiaj. Prvi se u Europu samo prevozio preko Rusije, a drugiiz Azije brodovima. Dakle kineskije sav aj koji se dovozi morskim putom. Danas


26/256

19

se aj oznauje prema nazivu zemlje iz koje dolazi. Poznate su i brojne mjeavineajeva.

Pradomovina ajevca je Indija. iri se u Kinu, Japan i Europu (XVII st.).

Najvei potroai aja su Velika Britanija, Kanada, Nizozemska, SAD itd.Komercijalno najvanija proizvodna podruja u svijetu su Indija (Asam), Banglade(povoljni ekoloki uvjeti) i ri Lanka. Glavne izvozne luke u Kini su Hankou,Shanghai, Amoy i Canton. U Indiji Calcuta, u Bangladeu Chittagong, u ri LankiColombo, a u Indoneziji Djakarta i Samarang.

Drave, najvei proizvoai: Indija, Kina, ri Lanka, Japan, Rusija, Kenija,Indonezija, Banglade, Turska, Istona Afrika, Zambija, Iran, Argentina, SAD i dr.Najvei izvoznici su Indija, Kina, ri Lanka, Japan, Rusija itd.

Ria (Oryza Sativa)

To je tipian agrarni proizvod i itarica iz monsunskog podruja. Osim visokehranjivosti, uspijeva u podrujima u kojima ne moe uspijevati ni jedna drugakultura. Prvo kultiviranje rie (od divlje kulture) poelo je u Kini. Kasnije ju je seprenosi u Japan, Indoneziju, Indiju i dalje u jugozapadnu Aziju. U Europu su jedonijeli Arapi preko panjolske. U Ameriku je donose Nizozemci i Englezi.

Osim movarne, postoji i tzv. gorska ria. Ne zahtijeva puno vlage, ali su prinosi i

kvaliteta puno nii. Ove vrste nema u svjetskom prometu.Ria trai visoke temperature (ne nie od 20 C). Uzgojila se vrsta koja se dobroprilagouje umjerenim klimatskim zonama (olakano natapanje). Za uzgoj trebavelik broj radne snage. Ria brzo uspijeva pa su mogue tri etve godinje. U SADse proizvodnju mehaniziralo: oranje traktorima, sijanje zrakoplovima, a anje sekombajnima.

Proizvodnja rie izvan jugoistone Azije poveala se nakon Drugog svjetskog rata.Najvie u SAD, Madagaskaru, Egiptu itd. Glavni proizvoai su: Kina, Indija,Indonezija, Tajland, Japan, Burma, DR Koreja, Brazil, Egipat, Filipini, SAD, Italija idr. Prinosi po 1 ha su razliiti: Italija oko 5t/ha, Japan oko 4t/ha, Kina 2,5t/ha, SAD2,5t/ha, a Daleki Istok 1do 1,5 t/ha.

Najvanije svjetske luke za promet riom su Singapore, Rangun, Bangkok, HongKong. Cijene se posljednjih godina poveavaju.

Juta

To je jednogodinja biljka. Naraste do 4m. Slina je konoplji. Jutina se vlakna

koriste za izradu ambalae, vrea itd.


27/256

20

U uzgoju trai puno topline i vlage, te plodno tlo. Indija i Banglade proizvode 95%od cjelokupne svjetske proizvodnje. Najvei uvoznici su: SAD, Kanada, VelikaBritanija i Brazil. Najvee proizvoako sredite je u Indiji (Calcuta). U novijevrijeme jutu prerauju i neke druge zemlje (Brazil, neke afrike zemlje i dr.).

AGRARNI PROIZVODI IZ SUPTROPSKOG I SREDOZEMNOG KLIMATSKOGPODRUJA

Klimatski uvjeti u ovom pojasu osim brojnih zajednikih znaajka, imaju i stanoviterazlike. Zajedniko je da su najnii mjeseni termalni srednjaci vii od 6 C, pa setijekom cijele godine vegetacija ne prekida. Istiu se zapadne i istonekontinentske obale, a izmeu njih je unutarnji suptropski pojas. Zapadne obale usuptropskom pojasu imaju kino razdoblje u zimskoj polovici godine, a ljetna jepolovica suna (uzrok - zapadni vjetrovi i ciklonska strujanja, osobito u vlanomgodinjem dijelu). Na istonim je obalama obratno, ljetno razdoblje je vlano, azimsko je relativno suno.

Tipina podruja sa sredozemnom klimom na zapadnim obalama su europsko-afriko Sredozemlje, Kalifornija, srednji ile, jugozapadna Afrika i jugozapadnaAustralija. Na istonim obalama: Kina, jugoistona Australija, Argentina, Urugvaj,juni Brazil, jugoistona Afrika i jugoistok SAD-a. U ovim se klimatskim podrujimauzgaja pamuk, agrumi, masline, vinova loza, smokve, ria itd.

Pamuk

Kao tekstilna sirovina javio se puno kasnije od vune, lana i konoplje, ali je brzopreuzeo vodee mjesto. Dobiva se iz biljke pamuike (Gossypium) iz botanikeobitelji Sljezova. To je grmolika (izuzetno drvolika) biljka. Plod je tobolac u kojemusu sjemenke obrasla celuloznim vlaknima (pamunim nitima). To je gotovatekstilna sirovina, samo ju valja odvojiti od sjemenki. To je proces egrenacije. Odsjemenke se dobiva ulje.

Pamuk za rasta trai vlagu, a u doba zrenja puno topline. Vegetacijsko razdobljetraje oko 6 mjeseci. Trai duboko i kvalitetno tlo. Sadnja je u oujku, a tijekomrasta mora ga se nekoliko puta plijeviti (podbirati). Bere se krajem ljeta. Nakonberbe stabljike pamuike se spale i zaoru u tlo.

Pamuk se koristi za proizvodnju konca i tkanina. Jo se mijea s drugim tekstilnimsirovinama. Za proizvodnju tkanina koriste se pamuna vlakna do 5cm duljine(Lint). Otpaci (Linters) koriste se za proizvodnju umjetne svile, finog papira initroceluloze. Najfiniji pamuk uzgaja se u Zapadnoj Indiji (male koliine). Takoer i

na Karibima. Egipatski pamuk ima vrsta svilenkasta vlakna, ali su smekaste boje.


28/256

21

Jo je poznat ameriki, brazilski, kineski i pamuk s Bliskog Istoka. Kvaliteta seprocjenjuje prema duljini, finoi, vrstoi, boji i drugom.

Domovina pamuka je Pandab u Indiji. Odatle se iri po cijelom poluotoku, dalje uIran, Jugozapadnu Aziju i dr. Prvo su Indijci nauili bojati tkanine (prirodna boja

Indigo). U Europu su pamuk preko panjolske donijeli Arapi, a na Balkan Turci.Otkriem Amerike, panjolci su pamuk zatekli na irokom prostoru od Meksika doPerua, ali je ta kultura zbog slabog gospodarenja propala.

Budui se mehanizacija pojavila tek u XVIII st., za obradu tla i uzgoj trebalo jepuno radne snage (gotovo kao i za eernu trsku). Koristilo se robove. To je jedanod razloga za cvjetanje ropstva. Osobite zasluge: SAD, Portugal, Francuska, VelikaBritanija. U Europi se 1808. zabranilo uvoz robova iz Afrike. U SAD se ropstvoukinulo 1864.

Veliki je preokret donijela tehnika revolucija. 1867. pronalo se stroj za tkanje(jedan je radnik mogao posluiti 120 vretena). 1769. konstruiralo se tkalaki stroj,1773. tkalaki stroj na vodeni pogon, 1793. stroj za ienje pamuka od sjemenki.Od tada se naglo ire povrine u uzgoju. Krajem XVIII st. poelo se koristitistrojeve za ienje, tkanje, konanje i bojanje pamuka.

Do graanskog rata u SAD (od 1860 do 1864.) ovo podruje bilo je glavniproizvodni prostor pamuka u svijetu. Proizvodnja u tijeku i poslije rata naglo opada,a sve se vie iri u Africi, Aziji i Junoj Americi. Danas je glavni proizvoa pamukajo uvijek SAD (pamuni pojas Cotton Belt). Pojas se proirio prema zapadu sve

do Kalifornije.Od vlastite proizvodnje SAD koriste oko 40% pamuka, a ostatak izvoze. Glavneizvozne luke: Galveston i New Orleans.

Najpovoljnije uvjete za uzgoj u Indiji ima sjeverozapad Dekana.Indija izvozi samomanji dio (10 do 15%) ali i uvozi pamuk. Glavna izvozna luka je Mumbay.

Pakistanska polja su u Pandabu i Sindu. Najvei dio proizvodnje izvozi se uEuropu, Kinu i Japan (luka Karachi). U Egiptu se pamuk proizvodi u podruju delteNila. U Egiptu zauzima 1/3 kultiviranog tla. Vei dio izvozi se u Europu i neto uSAD. Kina pamuk uzgaja u donjem dijelu doline rijeke Yangtze, u delti Hwang Hoi u rijenoj dolini Wei. Slui iskljuivo za domae potrebe.

Od ukupne svjetske proizvodnje najvie se proizvodi u Aziji, pa Sjevernoj i SrednjojAmerici, Africi, Junoj Americi i Europi. Zemlje najvei proizvoai su: SAD, Rusija,Kina, Indija, Pakistan, Brazil, Turska, Egipat, Meksiko itd.

Trgovina pamukom je vrlo razgranata. Lak je pomorski prijevoz jer se pamuk nekvari i prea se u bale. U ovom prijevozu osobitu vanost imaju plovni putovi krozSueski i Panamski kanal, te luka Singapur. Glavni izvoznici pamuka su: SAD, Egipat,

Indija, Brazil, Peru, Turska, Meksiko, Argentina, Sudan itd.


29/256

22

Najvei uvoznici su: Japan, Velika Britanija, Francuska, Njemaka, Italija, eka,Belgija itd. Poveanje proizvodnje pamuka je usporeno zbog uvoenja sintetskihtekstilnih vlakana na trite. U preradi je Europa izgubila primat. Osim SAD iBrazila, sve znaajniju ulogu ima Japan.

Vino

Dobiva se od groa, plodova vinove loze (Vitis Vinifera). Najpovoljniji uvjeti zauzgoj vinove loze su izmeu 45 N i 35 S. Osobito u krajevima sa sredozemnomklimom. Rane sorte trae minimum akumulirane topline 3360

C, a kasnije sorte akoko 5000 C. Odnosi se na razdoblje od listanja do zrenja. Vinova loza treba oko130 sunanih dana sa srednjom temperaturom od 9 do 21

C.

Danas u svijetu ima oko 7 milijuna hektara zemljita pod vinovom lozom, a

proizvodnja vina neprekidno raste.

Nije poznata pradomovina vinove loze, ali je poznato da su vino pili ve Asirci,Babilonci, Perzijanci, Egipani, pa stari Rimljani, Grci itd. Danas je vino u prvomredu Europsko pie. U Europi se proizvodi 90% svjetske proizvodnje.

Glavni proizvoai vina su: Francuska, Italija, panjolska, Portugal, Argentina,Rusija, Grka, Maarska, Hrvatska, SAD itd. Ove su zemlje ujedno i najveipotroai, ali je vino traena roba, osobito u europskim zemljama.

U Francuskoj su poznate vinorodne pokrajine Champagna, Burgundija, dolina Loarei Rone, te pokrajine Provansa i Languedoc. Ipak najpoznatije podruje je oko gradaBordeauxa u jugozapadnom dijelu zemlje.

Italija ima vie povrina pod vinovom lozom (poznata su crvena vina), ali se neuzgaja kao monokultura, kao i u Francuskoj. U pokrajini Piemont proizvode seteka crna vina. Lombardija i Toscana poznate su po vinu Chianti. Jo je poznataokolica Napulja (poznata vrsta Lacrimae) i Sicilija (Marsala).

U panjolskoj su poznate pokrajine Valencija i Malaca (vino Alicante). Jo su

poznata Portugalska, Ciparska, Grka i Hrvatska vina (Dalmacija, Slavonija, Srijem,Istra, Baranja, Zagorje, primorski otoci, Hercegovina, Moslavina itd.). Takoer supoznata Maarska vina (Tokai).

Izvoz se vina openito poveava. Vani izvoznici su atlantske, sjevernoafrikezemlje, Francuska, panjolska, Italija, Portugal i dr. Francuski izvoz nije osobitovelik zbog znaajne domae potronje.


30/256

23

Masline i maslinovo ulje

Osim smokve, maslina je najtipinija sredozemna kultura. Za razliku od vinove lozei agruma, maslina uspijeva samo u sredozemnom podruju. Potjee iz Male Azije, auz datulju je i najstarija kultura koju je ovjek poeo koristiti.

Maslinovo drvo naraste od 3 do 7m visine. ivi nekoliko stotina godina. Neke sumasline starije od 1000 godina. Od jednog se stabla prosjeno dobije 20kg ploda(sadri 25 do 40% ulja). S jednog hektara maslinovih nasada moe se dobiti od100 do 300 kg ulja.

Ukupna svjetska proizvodnja maslinovog ulja vea je od 1.500.000 tona. Najveisvjetski proizvoai maslina su Italija, panjolska, Grka i Portugal. Proizvodegotovo 3/5 ukupne svjetske proizvodnje. Proizvoai su jo Tunis, Turska, Alir,Maroko, Sirija i dr. Vei proizvoa u Americi (SAD) je Kalifornija.

Najznaajniji izvoznici su: Tunis, panjolska, Italija, Portugal, Francuska, Grka,Turska itd.

Maslinu danas potiskuju druge uljarice: soja, suncokret, uljana repica i bua.

AGRARNI PROIZVODI IZ UMJERENOG KLIMATSKOG POJASA

U umjerenom klimatskom pojasu 1 do 5 mjeseci je srednja temperatura zraka niaod 6 C (vlada vegetacijsko mirovanje). Izrazita su etiri godinja doba. ume sulistopadne, osobito na rubnim kontinentskim dijelovima, obalama. U ovom supojasu karakteristina tri podtipa:

- klimatsko-vegetacijski pojas zapadnih primorja,- klimatsko-vegetacijski pojas istonih primorja i- kontinentski klimatsko-vegetacijski pojas.

Zapadni vjetrovi i maritimna ciklonska strujanja donose vlagu na zapadna primorjau umjerenim irinama. Na istonim primorjima ljeto je pod utjecajem vlanih

oceanskih masa (npr. monsuni u istonoj Aziji), a zima pod utjecajem hladnihkontinentalnih zranih strujanja.

U kontinentskom klimatsko-vegetacijskom pojasu velike su termalne razlike zima -ljeto, malo je oborine, a umjesto ume ire se travnate stepe. Na zatvorenimkontinentalnim dijelovima su pustinje (Europa, Azija, Sjeverna Amerika).

Kontinentska klima pogoduje uzgoju itarica, a u pojasu s umjerenom klimom jose javljaju industrijske biljke (eerna repa, uljarice, konoplja, lan i krmna kultura).U ovom su pojasu najrazvijenije zemlje: SAD, Rusija, zapadne i srednjoeuropske

drave, Japan. U njima su najvei prinosi itarica i najvea industrijska podruja.Tipini predstavnici agrarnih kultura su penica i kukuruz osobito u stepskim


31/256

24

podrujima u kojima prevladava ERNOZEM, tlo u kontinentalnim stepama (bogatomineralima i humusom).

Penica

Prema velikoj proizvodnji i vanosti, od itarica se istiu ria, penica i kukuruz. Odovih triju, penica je u svijetu na prvom mjestu prema zasijanoj povrini, koliini usvjetskoj trgovini i prema ukupnom prinosu. Penicom se danas hrani etvrtinaovjeanstva (dio s viim ivotnim standardom) postoji JARA i OZIMA penica.Vanija je ozima (75 do 80% povrina zasijano).

Penica je kultura iz stepe i stepskosavanskih podruja. Dri se da je sjevernagranica njezinog uzgoja svibanjska izoterma +10 C. Glede termalnih razlika,penica pokazuje veliku prilagodljivost. Podnosi niske temperature i do 14 C, ali i

do 43 C, ako je pokrivena snijegom, pa je stoga prodrla visoko na sjever, npr. uvedsku, Istoni Sibir i u Manduriju. Golomrazica penici teti.

U vrijeme klasanja i cvjetanja penici treba vlano tlo, ali ne prehladno, nitiprevrue vrijeme. U zrenju trai suho i sunano vrijeme. Ne zahtijeva veliku koliinuoborine. U podrujima u kojima se uzgaja, godinje padne manje od 600mm (npr.u Splitu godinje padne oko 1300mm oborina). Vegetacija ozime penice traje oko37 tjedana, a jare od 16 do 20 tjedana.

Pri intenzivnoj eksploataciji stepa unitava se prirodni biljni pokrov a time i zatita

tla. Postaje rahlo i podlono djelovanju eolske i fluvijalne erozije. Nastaju tzv. badlandsili ruski : ovragi(vododerine).

Penica je najrasprostranjenija izmeu 30 do 35 N i 20 do 40 S. U svijetu sazrijevau razliito vrijeme:

- sijeanj (Australija, Novi Zeland, Argentina),- veljaa (Indija, Argentina),- oujak (Urugvaj),- travanj (Sjeverna Indija, Egipat, Meksiko, Iran),- svibanj ( Sjeverna Indija, Egipat, Meksiko, Iran),

- lipanj ( Juna i Srednja Europa, juni i sjeverni dijelovi SAD-a, Kina,Japan),- srpanj (sjeverna SAD i juna Kanada),- kolovoz ( Srednja Europa, V. Britanija, Norveka, Rusija, sjeverni Japan,

Kanada),- rujan (kotska, Skandinavija, Sjeverna Rusija),- listopad ( Skandinavija i Sjeverna Rusija ),- studeni (Juna Afrika i Peru) i- prosinac (Etiopija i Somalija).

U SAD je glavna burza za penicu Chicago. Proizvodna sredita su Kansas City(Kansas/Missouri), St. Paul (Wisconsin), Minneapolis (Minnesota) i dr. Danas sunajvei izvoznici penice SAD, Kanada, Australija, Argentina itd. Najvee uvozne


32/256

25

luke su London, Rotterdam i Antwerpen, a zemlje su: Japan, Brazil, Velika Britanija,Egipat, Pakistan, Nizozemska, Njemaka, Belgija, Francuska itd. Danas uproizvodnji prednjae: Rusija, SAD, Kina, Indija, Francuska, Kanada, Turska,Australija, Italija itd.

Godine1949. sklopilo se meunarodni sporazum o penici (IWA InternationalWheat Agreement) sa sjeditem u Londonu. Sporazum ureuje odnose ukupoprodaji, odreuje odravanje stanovitih koliina u nacionalnim zalihama, naneki nain odreuje cijenu i temeljni je dokument u sluajevima sudskih i drugihsporova. Osim Argentine, Australije, Kine i europskih zemalja, istiu se dva osobitovelika proizvodna podruja - Kanada i SAD, te Rusija.

Najvanije je podruje ozime penice (Winter Wheat Belt) oko 100

W. Penica seuzgaja na irokim razvoima, a u rijenim se dolinama uzgaja eerna repa. Nanepovoljnim terenima prevladava stoarstvo (Ranching). Iz ovog podruja penica

se izvozi preko velikih (amerikih) jezera, eljeznicom prema Atlantiku doistonoamerikih luka i prema Meksikom zaljevu. U ovom podruju razvijena jemlinska industrija.

Drugo vano podruje (Spring Wheat Belt) prostire se od sjeverne Minnesote doStjenjaka (Rocky Mountains) na zapadu i preko granice u Kanadu na sjever.Kanadski penini pojas nastavak je ovog iz SAD. Glavna proizvodna sredita suSaskatchewan, Alberta i Manitoba. Glavno trite za trgovinu penicom jeWinnipeg. Sredite (proizvodno) ovog podruja je u dolini rijeke Missouri i okojezera Winnipeg u Kanadi. Iz ovog podruja penica se izvozi preko luka na Velikim

jezerima. Javljaju se tekoe s prijevozom kanadske penice jer se kanadska jezerai Hudson ranije zaleuju. U tom se sluaju prijevoz obavlja do istonih luka u SAD.

Slika 4 Najvei izvoznici ita u svijetu i glavnismjerovi pomorskog prijevoza


33/256

26

Kolumbijsko je podruje na sjeverozapadu SAD. Ima najmanju proizvodnju i ozimei jare penice. Meutim na pogodnom je poloaju (uz Pacifik), pa se izvoz obavljapreko pacifikih luka prema Aziji i kroz Panamski kanal prema Europi.

Ruska proizvodna podruja najprostranija su na svijetu, od Lenjingrada i Moskve do

Bajkalskog jezera u sredinjoj Aziji. U europskom se dijelu penini pojas proteesjeverno od zemljopisne usporednice 50 N. To je gospodarski pojas izmeuLenjingrada i Bajkalskog jezera. To je ujedno i najvaniji prostor u Rusiji. Istiu sepodruja: rusko i ukrajinsko Povolvoje, juna Rusija i jugozapadna Sibirija. To jeprostor ernozema. Pripada najplodnijim tlima u svijetu.

Rusija izvozi malo penice, jer sama troi gotovo cijelu proizvodnju.

Kukuruz (uto zlato)

Jedna od najpoznatijih itarica, a prema proizvodnji se pribliava penici(koliinski). Za razliku od penice kukuruz se osim za ljudsku, koristi i za stonuprehranu, te kao industrijska sirovina. Iz ploda se dobiva krob, alkohol, ulje,dekstrin,glukoza, a od stabljika papir. Uspijeva u razliitim klimatskim uvjetima. USAD od rijeke Missouri do Argentine. U Europi od june Europe, pa sve do afrikogjuga.

Kukuruz trai dosta sunca, ne podnosi mraz, a u tijeku rasta treba mu kia u estimrazmacima, naroito u tri najvanija vegetacijska mjeseca. Kultura kukuruza iri se

do 50 N, ali najbolje uspijeva u toplijim dijelovima umjerenog klimatskog pojasa,iako ga ima i u suptropskim, pa i u tropskim podrujima.

Pradomovina kukuruza je Meksiko odakle se iri u obadvije Amerike. U XVII i XVIII.stoljeu prenijelo ga se u Europu. Najvee proizvodno podruje u svijetu je u SAD kukuruzni pojas (Corn Belt), izmeu rijeka Missouri i Mississipi. U dravi Iowipoznato je kukuruzno more. Najvie se u svijetu proizvodi u Sjevernoj i SrednjojAmerici, Europi, Aziji, Africi, a najmanje u Junoj Americi. Zemlje najveiproizvoai su: SAD, Kina, Brazil, Rumunjska, Francuska, Meksiko, Rusija,Junoafrika Republika i dr.

Najvei izvoznici su: SAD, Argentina, Francuska, JAR, Rumunjska i dr. Glavniuvoznici: Japan, panjolska, Italija, Njemaka, Velika Britanija i dr.

STOARSKI PROIZVODI U SVJETSKOM GOPODARSTVU

VANOST I VRSTE STOARSTVA

Uzgoj domaih ivotinja ovisi o prirodnim znaajkama prostora i drutvenimimbenicima. Razvrstava se u klimatsko-vegetacijske predjele (zone). ivotinjski


34/256

27

svijet je povezan s biljnim pokrovom. Posebno povoljne uvjete za razvitakstoarstva pruaju:

- travnata podruja u umjerenom i suptropskom klimatskom pojasu (llanosi,pampasi u Junoj Americi, prerije u Sjevernoj Americi, savane i stepe nadrugim kontinentima),

- umska podruja u umjerenim klimatskim pojasima,- vlana oceanska primorja (osobito u Zapadnoj Europi i na sjeveroistoku

Sjeverne Amerike), i- planinske ispae.

Prema jednoj gruboj razdiobi, danas se odrava etiri vrste stoarenja:a.)nomadsko stoarenje oznauje primitivne sredine (kruta i borbena

plemenska organizacija). Ovaj tip stoarenja danas nema velikog znaenjaza svjetsko trite,

b.)polunomadsko stoarenje oznauje neto razvijenije drutvene sredine

(stoari samo ljeti izlaze na planinske ispae). Ova vrsta je znaajnija zasvjetsko trite,c.) dopunsko stoarstvo vezano je za poljodjelstvo. Stoarski proizvodi slue

poljoprivrednom gospodarstvu (mlijeni proizvodi, meso, koa, vuna), avikovi se alju na trite i

d.) komercijalno (specijalizirano) stoarstvo proizvodi iskljuivo za trite.Organizira se u blizini veih urbanih sredita. U irenju stoarskeproizvodnje negdje se panjaci natapaju (Australija), a negdje i presijavajuagrarnim kulturama (Argentina). Mesno se stoarstvo osobito razvilo nakonuvoenja brodova-hladnjaa u pomorski promet.

Dri se da danas u svijetu ima preko 1.200.000.000 goveda, 1.100.000.000 ovaca,800.000.000svinja i 60.000.000 konja. Konjogojstvo brojano nazaduje (uvoenjemotorizacije), a za svjetsku trgovinu mesom najvaniji je uzgoj goveda.

MESO U SVJETSKOJ PROIZVODNJI I TRGOVINI

Zemlje najvei proizvoai mesa u svijetu su: SAD, Kina, Rusija, Francuska,Njemaka, Argentina, Brazil, Australija, Poljska, Kanada itd. Najvei proizvoaigovedskog mesa su: SAD, Argentina, Brazil i Francuska. Svinjetinu najvieproizvode SAD i Njemaka, a ovetinu Australija, Novi Zeland i SAD.

Najvei uvoznik mesa je Velika Britanija (svjee, sueno i soljeno meso), Njemaka,Italija i dr., a najvei izvoznici svjeeg i smrznutog mesa su: Argentina, Danska,Nizozemska, Novi Zeland, Australija, Urugvaj, JAR i dr.

Razvitkom stoarstva, iri se i industrija mesnih proizvoda (SAD, Rusija). Znaajanje izvoz mlijenih proizvoda (sir i maslac). Najvei izvoznici sirova su Nizozemska,Francuska, Njemaka, Danska, vicarska, Novi Zeland i dr., a maslac najvie izvoze

Nizozemska, Novi Zeland i Danska.


35/256

28

VUNA

U svijetu su ovce, poslije goveda najbrojnija vrsta stoke. Postoji oko 230 pasmina,a razvrstavaju se u tri temeljne skupine: ovce za proizvodnju mesa, vune ikombinirane vrste (ima ih najvie) za proizvodnju i mesa i vune. Najbrojnija

pasmina za vunu je merino ovca i brojne podvrste. Najbrojnije su u Australiji. Ovceza meso najbrojnije su u Argentini, Velikoj Britaniji, SAD, Novom Zelandu. Danasindustrijske europske zemlje ovise o prekomorskom uvozu vune. Na svjetskomtritu vune prevladava samo nekoliko proizvoaa: Australija, Rusija, Novi Zeland,Argentina, JAR, Velika Britanija, SAD itd.

Proizvodnja vune u Australiji

Australija je otoni kontinent (vie od 30 milijuna stanovnika). Oko 2/3 povrine

ima manje od 500mm/god. oborine. Glavno ovarsko podruje je unutar izohijeta250 do 1000 mm/g oborine. Ima oblik potkove. Na zapadnoj je strani Australskihkordiljera (drava Victoria i New South Wales), osobito na breuljkastim terenimaDarling Downsa. U tom se podruju uzgaja vie od 90% merino ovaca. Broj od 140do 180 milijuna je prevelik, pa postoji opasnost od trajnog iscrpljivanja pae inaruavanja ekolokeravnotee.

Ovarstvo je glavna gospodarska grana, a najbolja vuna dobiva se od ovaca izsunih australskih predjela.

Osim sue, tekoe se javljaju i zbog estih poara (trava). Posljedica je erozija tla.Velike koliine trave popasu i brojni kunii. Uzgoju ovaca prilagodilo se i prometnumreu, bankovni i novarski sustav. Glavne izvozne luke za vunu i meso su Sydney,Melbourne, Adelaide. Vuna se jo na farmama pakira u bale. U izvoznim se lukamana drabama prodaje trgovcima vunom.

Promet vunom

Valja razlikovati neopranu od opranevune, prireene za izravnu tekstilnu preradu.Na svjetskom se tritu pojavljuju obadvije vrste. Vuna se dugo moe uvatiuskladitena. Glavna industrijska prerada obavlja se u Velikoj Britaniji (Yorkshire) ugradovima Leeds i Bradford. U Francuskoj je vunena tekstilna industrija na sjeveruzemlje (Lill), a u SAD-u na sjeveroistoku, u Novoj Engleskoj. Jo su vaniproizvoai: Njemaka, Italija, eka, Poljska, Rusija i dr.

Znakovito je to se vuna najvie proizvodi na junoj zemljinoj polutki, dok su glavniproizvoai i potroai na sjevernoj. Dakle promet vunom odvija se u smjeru jug sjever.

Osim trgovine vunom vana je i svjetska trgovina koom (iako ju sve vie

zamjenjuju sintetski materijali). Sirova koa proizvodi se najvie u Argentini,


36/256

29

Brazilu, Indiji, Etiopiji i dr., a uinjenu (tavljenu) kou najvie proizvode Argentinai Australija.

RIBOLOV

Ribolov je skupljaka privredna grana s velikom gospodarskom vrijednou. Odvijase sezonski, bez poduzimanja mjera za poveanje koliine ribe i bez mogunostiizravnog utjecaja na kvalitetu. Izuzetak je kavezni uzgoj. U maloj ribarskoj privredinisu neophodna velika ulagaka sredstva ni osobite strune kvalifikacije, pa jetakovo gospodarstvo znaajno za nerazvijene zemlje. Inae, ribarstvo je jedno odnajrairenijih zanimanja u svijetu. Riba pripada skupini rijetkih roba na tritu, ijakoliina moe biti vanija od kvalitete jer je uporaba vrlo razliita. Npr., love seriblje vrste koje uope ne slue prehrani, ve samo preradi.

Riba je vrlo vana za prehranu u svijetu, naroito u svezi sa strukturom prehrane.Danas su prehrambene potrebe u 1/3 svijeta zadovoljene, druga je treinapothranjena, a treina je ovjeanstva neprestano na granici gladovanja.

Slika 5 Podruni razmjetaj ulova ribe u svijetu


37/256

30

Cijene drugih vrsta mesa se znatno bre poveavaju od cijena ribe. To ide u prilogprometu ribom. Riblje je meso vrlo zdravo zbog visokog sadraja bjelanevina.Potronja ribe u svjeem stanju najea je u nerazvijenim zemljama, dok se urazvijenim vie troi preraena riba.

Ribolov utjee i na potrebe za izgradnjom specijaliziranih ribarskih luka. Obinosu to terminali sa prateim preraivakim pogonima.

U povijesti se ribarstvo razvijalo u dvama odvojenim prostorima: na Sredozemlju iAtlantiku. Na relativno siromanom Sredozemlju ribarstvo nikad nije bila bitnagospodarska grana. Meutim, u Sjevernom je moru ve u Srednjem vijeku biorazvijen ribolov (sle i bakalar). Dri se da je tomu pridonijela i religija ustanovomposta.

Razvitak nekih gradova izravno je ovisio o ribolovu (Bergen, Amsterdam,

Kopenhagen). Takoer i razvitak hanzeatskih gradova (Hansa savez njemakihtrgovakih gradova koncem Srednjeg vijeka). Selidbe (migracije) ribe prouzroile supropast nekih ribarskih gradova (npr. Bergena). Tako je 1950. iz nepoznatihrazloga nestalo srdele ispred portugalske obale. 1952. ispred kalifornijske. Ipak,ribolovna se podruja ne mijenjaju. Izuzetak je kitolov. Nakon izlova, arktiki sekitolov preselio u antarktike vode.

Porast ribolova u svijetu je brz i velik, pa se nerijetko pristupa ogranienju koliineulova ribljih vrsta.

Uvjeti za razvoj ribarstva i glavna lovita

Dobar ulov moe se ostvariti poglavito na kontinentskom elfu (morsko dno do200m dubine). Uz obalu je grubi talog, a prema otvorenom moru sve sitniji i finiji,pijesak i mulj. elf je pogodno podruje za odravanje ivog svijeta jer u pliimdijelovima (do 50m eufotskisloj) ima dnevnog svijetla. To omoguuje opstanakmorske flore izvora obilja hrane za ivotinjske morske organizme.

Budui se riba (Nekton) hrani planktonom, pogodna ribolovna podruja su bogataplanktonom. Za razvoj planktona osobito pogoduju podruja u kojima sudaraju sehladna i topla morska struja, te podruje u kojima dolazi do uzdizanja na povrinuduboke oceanske vode,bogate hranjivim solima (upwelling). Veina ribljih vrstaizravno se hrani planktonom, a pojedine pak drugom ribom (tune, losos), ijakoliina opet ovisi o koliini planktona u moru. Zakljuak: gdje ima fitoplanktona(ovise o hranjivim solima) ima i zooplanktona koji se s njime hrani, a gdje imazooplanktona - obilje je ribe.

Dakle, glavna i najplodnija lovita za ribu su na kontinentskom elfu (oko 1%ukupnog dna u svjetskom moru), ili u podrujima susreta hladnih i toplih morskihstruja :

- elfovi uz sjevernu Euroaziju i sjevernu Ameriku. Zbog ledenih blokada,ovaj je prostor nepogodan za ribolov i svjetsku trgovinu,


38/256

31

- u subarktikim irinama elfovi su izloeni utjecaju hladnijih morskih struja(sjeverno more i ire podruje New Foundlanda). Vana ribolovnapodruja su uz zapadne sjevernoamerike obale, uz kanadske i aljaskeobale, oko Aleutskih otoka, Kamatke, u Beringovom i Ohotskom moru,

- najvei i najvaniji ribolovni prostor u svijetu je more oko sjeverojapanskih

otoka (susret hladne Oya Shio i tople Kuroshio struje),- blie polutniku, vode su sve siromanije ribom zbog slabog okomitog

strujanja (manji donos hranjivih soli s dna) i manje koliine kisika umorskoj vodi. U ovim je podrujima i manje elfa, osim amerikog iaustralazijskog sredozemlja. Najmanje je elfa na afrikim obalama, osimtuniske i koplandske obale, i

- na junoj zemljinoj polutki znaajna ribolovna podruja su izmeu 50 i60

S, sve do podruja plutajueg leda (Antarktik). Najpoznatiji je elf uzobalu istone Patagonije (susret tople Brazilske i hladne Malvinske struje).

Glede bogatstva ulova, ribolovna podruja se razvrstavaju na bogata (>2000 kgribe/km2) i na lovita u kojima je ulov


39/256

32

Zbog uvoenja suvremene tehnologije poveao se ulov. Pojavila se opasnost odizlova, pa se meunarodnim sporazumom ograniuje broj dozvoljenih kitova zaizlov. Danas se u svijetu godinje smije uloviti manje od 50.000 jedinki.

PROIZVODI UMSKOG GOSPODARSTVA NA SVJETSKOM TRITU

umsko gospodarstvo obuhvaa uzgoj, obnavljanje i iskoritavanje uma. Krozpovijest se ume sve vie krilo, pa danas na zemlji ima tek oko 50% umskihpovrina glede stanja u neolitu.

Tablica 3

umski prostor na zemlji

Kontinent Zemlja(%)

Kontinent(%)

Europa 10 30.05Azija 28 20.65Afrika 11 10.61Australija i Oceanija 4 12.63Sjeverna Amerika 19 23.8Juna Amerika 28 45.57UKUPNO: 100

Vanu ulogu za razvoj ume ima klima (temperatura zraka i osobito vlaga). Stogasu ume na Zemlji rasporeene u pojasima (zonalno):

a.)ekvatorska klima. U ovom su podruju praume u Amazoniji, Kongu,na Gvinejskim obalama, u Indoneziji i Sjevernoj Australiji. Osobitoveliku komercijalnu vrijednost ima abonos (smee drvo - namjetaj),Mahagonij (crvenkasto smea boja namjetaj), palisandrovina,tikovina, sandalovina (za brodogradnju) itd.Iskoritavanje ekvatorskih uma nije veliko i ne odgovara vrijednostiumskog fonda u tim prostorima. Uzrok je u tomu to vrlo vrijedno

drvee raste razbacanou praumama. Iz ekvatorskotropskih podrujadrvo najvie izvoze Filipini, Zair, Gabon, Kamerun i dr.,

b.) u suptropskim se klimama iri suhi pojas sa zimzelenim suptropskimumama, osobito na sredozemnim obalama, na jugozapadu SAD,australskom jugu, na afrikom jugozapadu i u srednjem ileu (cedar,empres i hrast plutnjak), i

c.) u pojasu s umjerenom klimom listopadne su i crnogorine ume.Potonje su rasprostranjenije. Crnogorine su ume blie subpolarnimpodrujima i rasprostranjenije su u hladnim podrujima. Prostiru se odAljaske preko Kanade, Skandinavije, Finske i sjevernog dijela Rusije.

Najvei izvoznici etinarskog drva su Kanada, Finska i vedska.


40/256

33

etvrtina od svjetskih povrina umom je u Rusiji, a vie od 1/5 u Junoj Americi.Vie od polovice svih umskih proizvoda otpada na etinare, a u Rusiji i SAD imanajvie iskoristivih vrsta. Na junoj zemljinoj polutki samo je 8% etinara.etinarske se ume vie iskoritavaju, zbog ire komercijalne uporabe.

Od listopadnih su vrsta znaajni hrast, bukva i javor. Njihovo tvrdo drvo najvieizvoze balkanske zemlje i Rusija, te Ukrajina.

U svijetu se neprekidno poveava proizvodnja rezane grae. Najvie se proizvodi uRusiji i Ukrajini, SAD, Kanadi, Japanu i dr.

Slika 6 Razmjetaj industrije papira u svijetu

Pretjerano iskoritavanje uma ugroava prirodnu ravnoteu, pa se danas u sklopurazumnog umskog gospodarenja, osim iskoritavanja poduzima i poumljavanje. UAfrici se npr. sjea podudara s prirastom, a u dvadesetak europskih zemalja, sjeaje za 16% vea od prirasta. Dri se korisnim da sjea bude za 9% manja odprirasta.

SVJETSKA TRGOVINA DRVOM

Ovisi o rasporedu drvnih masa, njihove pristupanosti, te o stupnju gospodarskograzvoja. Iz Afrike se izvozi najvie tehnikog i industrijskog drva (najvie u Europu).Europa najvie izvozi oblovinu. Slijedi Sjeverna Amerika, Rusija, Ukrajina iBjelorusija. Europi pripada gotovo polovica svjetskog izvoza i uvoza.

U tropsko-ekvatorskom podruju drvo izvoze Filipini, Obala Bjelokosti, Zair, Gabon,Kamerun. Najvei uvoznici su Velika Britanija, Njemaka, Francuska, Italija i SAD.Izvoz se u svijetu poveava osim grae, takoer i poluzavrnih, te zavrnih(finalnih) proizvoda. U ukupnom je izvozu vie od 50% rezana graa i sirovine, aneto manje od polovice su izraevine od drva i namjetaj.


41/256

34

CELULOZA I PAPIR

Proizvode se od drva, kao temeljne sirovine. Za celulozu se naroito puno koristismrekovina. Najvei proizvoai drvenjae i celuloze u svijetu su SAD, Kanada,vedska, Finska i dr. Svjetska proizvodnja celuloze je preko 120 milijuna tona. Od

drvenjae i celuloze proizvodi se papir i umjetna svila. Glavni proizvoai papira susjeverne zemlje, bogate etinarima. Najvei su SAD i Kanada.

Umjetna svila dobiva se od celuloze i sve se vie proizvodi. Najvei proizvoai suSAD, Rusija, Ukrajina, Velika Britanija i Japan.

U drugom dijelu XX. stoljea znaajno je porastao izvoz sulfitne bijeljene celuloze.Najvie ju uvozi Italija, Njemaka, Maarska, Poljska, Rumunjska i dr.

ROBNE SKUPINE IZ RUDARSKE PROIZVODNJE I INDUSTRIJSKEPRERADE

Mineralne sirovine razvrstavaju se na:- energetske izvore,- rude za crnu metalurgiju,- rude za obojenu metalurgiju. i- nekovine.

ENERGETSKI IZVORI U SVIJETU

Energetski izvori razvrstavaju se na one koji se regeneriraju (hidroenergija, vjetar,morske mijene, suneva energija) i izvore koji se ne regeneriraju (ugljen, nafta,plin).Potronja je energije u svijetu neravnomjerno rasporeena. Npr., dok SAD postanovniku godinje troi vie od 11.000kg uvjetnog kamenog ugljena, u Etiopiji jeto samo oko 20kg.

Prema prostornom rasporedu, potronja energije u tipinim svjetskim regijama

izgleda: SAD (oko 34% svjetske potronje), Zapadna Europa (20%), zemlje bivegSSSR-a (14,4%), Srednja Amerika (1,8%), Juna Amerika (1,4%) i Azija (15,6%).

Neravnomjernost u potronji predstavljaju i podaci prema kojima razvijene i zemljeu razvoju (28% svjetskog stanovnitva) troe oko 80% svjetske energije.Nerazvijeni (72% svjetskog stanovnitva) troe tek oko 20%. Ovi podaci pokazuju irazlike u industrijskom, tehnikom i opem stupnju razvitka.

Struktura potronje energije takoer ovisi o stupnju razvijenosti. U industrijskirazvijenim zemljama za industriju se troi oko 50% energije, 25 do 30% za

rasvjetu i zagrijavanje, a za promet 15 do 20%. U Nigeriji se npr. za rasvjetu iogrjev troi oko

1. doc.dr.sc. frane mitrovic, ekonomika pomorstva, pomorski fakultet split, 2007

Documents