2_gestalt_savjetovanje_zadnje.ppt

8/10/2019 2_Gestalt_savjetovanje_zadnje.ppt

http://slidepdf.com/reader/full/2gestaltsavjetovanjezadnjeppt 1/25

Geštalt savjetovanje

Fritz Perl i Laura Perls



Fritz Perls (1893.-1970.)

• Osnivač geštalt terapije

• RoĎen u Berlinu, u židovskoj obitelji,živio u obitelji nižeg srednjeg sloja

• Dva puta ponavljao 7. razred, izbačen iz škole zbog

problema s upravom škole; ipak završio medicinu ispecijalizaciju iz psihijatrije

• Sudjelovao u 1. Svjetskom ratu kao liječnik

• U Goldstein institutu (Frankfurt) radio s vojnicima

oštećena mozga i shvatio važnost gledanja osobe kaocjeline a ne kao skup organa koji funkcioniraju odvojeno

• Bio uključen u trening iz psihoanalize (Wilhelm Reich – začetnik metode samorazumijevanja i promjenama

ličnosti radom na tijelu)



Fritz Perls

• 1946 napušta psihoanalizu i emigrira u SAD • 1952. Osniva Institut za geštalt terapiju

• Bio je pronicljiv, duhovit, provokativan, zahtjevan…



Laura Perls (1905. – 1990.)

- bavila se muzikom (svirala klavir) imodernim plesom

- studirala pravo, proučavala filozofiju i diplomirala geštalt

terapiju – imala je jak utjecaj na Fritza

- Fritz i Laura su osnovali Njujorški institut za geštaltterapiju

- Isticala je važnost interpersonalnog kontakta,odgovornosti prema okolini i da svaki terapeut izgraĎujesvoj stil



GEŠTALT TERAPIJA

• Temeljena na pretpostavci da čovjeka trebarazumjeti u kontekstu njegovog trajnog odnosa

s okolinom

• Cilj terapije: korisnikovo osvještavanje osjećajai ponašanja

• Iskustveni pristup - korisnici se tijekomsavjetovanja suočavaju s onim ŠTO misle iKAKO se osjećaju



GEŠTALT TERAPIJA

• Perls: cjeloviti pristup osobi, usmjerenje na sadašnjusituaciju i proces umjesto na sadrţaj – naglašava trenutnidogaĎaj, a ne ono što osoba govori

• Za savjetovateljevo razumijevanje osobe vaţnije je

ponašanje nego razlog (odgovor) zašto se ona tako ponaša

• Uloga terapeuta: osmisliti eksperimente kojima će se pobuditi osvještavanje korisnika o tome:

ŠTO I KAKO nešto čini + SUOČITI ga s njegovim bijegom od odgovornosti

• Osvještavanje ukljuĉuje: uvid, prihvaćanje sebe, poznavanje okoline, odgovornost za izbore, sposobnost

uspostave kontakta.



GEŠTALT TERAPIJA

•Od korisnika se oĉekuje aktivan stav – da osjeća, shvaća,tumaĉi •Prema Perlsu:

- ljudi su manipulativni, izbjegavaju vlastitu odgovornost ioslanjanje na sebe

- korisnici moraju stajati na svojim nogama i sami rješavati probleme

Suvremena geštalt terapija ističe:

•Važnost dijaloga izmeĎu korisnika i terapeuta/savjetovatelja

•Osnovna pretpostavka GT-a: ljudi imaju kapacitete za upravljanjesobom u svojoj okolini ako su potpuno svjesni što se dogaĎa snjima i oko njih

•Vaţno je da korisnici BUDU što više u sadašnjem poloţaju

umjesto da nastoje biti ono ŠTO B I TREBALI BITI.



Neki principi teorije GT-a

• HOLIZAM = cjelovitost; GT se bavi korisnikovim mislima,osjećajima, postupcima, tijelom i snovima.

• TEORIJA POLJA = organizam mora biti promatran u svojojokolini ili u svom kontekstu i kao dio stalno promjenjivog

polja, u kojem postoje odnosi i proces.

• PROCES STVARANJA FIGURE = opisuje kako osoba odtrenutka do trenutka organizira svoju okolinu;

- nediferencirano polje = pozadina, ono što izranja iz pozadinei postaje središte pažnje = FIGURA (misao? osjećaj?)

• ORGANIZMIĈKA SAMOREGULACIJA OdreĎene potrebe, interesi, osjeti mogu poremetiti ravnotežu učovjeku. U terapiji se radi na:

- uspostavi ravnoteže- razvoju i promjeni.



Pojam “sada”

• Sadašnjost je najvažnije glagolsko vrijeme u GT-u• Savjetovatelj postavlja “što” i “kako” pitanja radi

uspostave kontakta sa sadašnjošću

• Pr.: što se sada dogaĎa? Što osjećate sada dok sjedite

ovdje i pokušavate govoriti? Čega ste sada svjesni? Kakose pokušavate povući iz ovoga trenutka?

• Rijetko postavlja “zašto” pitanja

• Ako korisnik počne govoriti o tuzi, boli, zbunjenosti GT

savjetovatelj će ga usmjeriti da doživi SADA taj osjećaj pitanjima koliko je tjeskoban i sl.

• Prošlost je često jako vezana uz sadašnjost i neka iskustvanisu završena, ali GT savjetovatelj će redovito vraćati

korisnike u sadašnjost



Nezavršen posao

• Toĉka zaglavljenosti je situacija kad osoba vjeruje da si nemože sama pomoći i traži vanjsku podršku.

• Zadatak terapeuta je da proĎe kroz zastoj s korisnikom ida pokrene razvoj. ( pr. krug obiteljskog nasilja)

• Stvaraju se situacije u kojima osoba osvještava zastoj i njdoživljaj - osoba dolazi u kontakt s frustracijama prihvaća ih- umjesto da želi da bude drugačije.



Nezavršen posao

• Traje sve do trenutka suoĉavanja s nerazriješenim ineizraţenim emocijama vezanima za neko iskustvo iz

prošlosti (bol, tuga, ljutnja iz djetinjstva)

• Takve nezavršene namjere traţe svoj završetak i kada

postanu snažne pojedinac je zaglavljen u brigama, oprezu,kompulzivnim radnjama...(pr. Odlazak u alkoholizam,

kockanje…)

• Osjećaji koje sebi ne priznajemo stvaraju nam teret zbog

kojeg ne možemo biti u kontaktu sa sadašnjošću (paodlazimo često u prošlost ili razmišljamo o budućnosti).

• Pr . Razočaranja, tuga zbog gubitka,

osjećaj ostavljenosti,manje vrijednosti…



Ličnost je kao ljuštenje luka

Za psihičku zrelost ljudi moraju oljuštiti 5 slojeva neuroze: 1. Hinjenost

2. Fobija

3. Zastoj

4. Implozija

5. Eksplozija

Pr . Ranjiva osoba se ponaša bahato

Prvi sloj je hinjeni sloj, sastoji se od reagiranja na druge ljudena stereotipne i neautentične načine. Ponašamo se “kao

da” smo osoba kakva nismo, nastojimo živjeti premafantaziji koju smo stvorili mi ili drugi.

Kad osjetimo da igramo igre, lažiramo...postajemo iskrenijima,a to nas boli i stvara neugodu.



Ličnost je kao ljuštenje luka

Drugi sloj je FOBIČNI sloj. Nastojimo izbjeći emocionalnu bol

povezanu sa suočavanjem sa samim sobom otpor. Kad sebe prepoznamo kakvi smo imamo jake strahove o

tome da li će nas drugi prihvatiti takvima kakvi zapravo jesmo.

Treći sloj - ZASTOJ ispod fobičnog sloja. Pokušavamomanipulirati okolinom da ona za nas sluša, osjeća, donosiodluke. Tu se osjećamo kao da nismo živi i da smo ništavni -zato trebamo PROBITI ovu fazu kako bismo se osjećaliživima.

Ĉetvrti sloj – IMPLOZIVNA razina: dozvola da se osjećamoživima. Izlažemo svoje obrane i dolazimo do svog “ja”.

Peti sloj – EKSPLOZIVNA razina. Ulaskom u ovaj slojnapuštamo svoja lažna stanja, oslobaĎamo veliku količinu

energije i osjećamo veliku koliĉinu bola i radosti.



Kontakt i otpori u kontaktu – fokus GT terapeuta

• Da bi došlo do promjene i razvoja nužan je kontakt. • Kontakt se uspostavlja: gledanjem, slušanjem, njušenjem,

dodirom i kretanjem.

• Djelotvoran kontakt: interakcija s prirodom i ljudima, bez

gubitka individualnosti.

• Preduvjeti za dobar kontakt su: jasna svjesnost, potpunaenergija i sposobnost izražavanja sebe.

• Otpori u kontaktu – obrane koje razvijamo radi bijega od

potpunog i stvarnog doživljaja sadašnjosti.

• 5 tipova otpora: introjekcija, projekcija,

retrofleksija, defleksija i konfluencija



Otpori u kontaktu

• Introjekcija: sklonost nekritičnom prihvadanju tuđih vjerovanja i

standarda. Tijekom introjekcije pasivno uzimamo ono što nam okolinaaje; neovoljno vremena posvedujemo pojašnjavanju svojih želja i

potreba. (“Nikad ništa od tebe.”)

• Projekcija: suprotna od introjekcije ; ok projiciramo teško nam je razlikovati unutrašnji o vanjskog svijeta –vlastite osobine

koje ne želimo priznati svojima pripisujemo rugoj osobi,izbjegavajudi ogovornost za vlastite osjedaje (“ti uvijek hodešbiti prva!”)

• Retrofleksija: vradamo sebi ono što bismo voljeli učiniti rugima

(autoagresija)• Defleksija: proces ovradanja pažnje i zbog njega je teško

oržati ponošljiv kontakt. Koristi se previše humora,apstraktnih poopdavanja, pitanja umjesto izravnih izjava

(Tko bi znao što će se dogoditi?. – Ne znam što slijedi.



Otpori u kontaktu i energija

• Konfluencija: zamagljivanje razlikovanja između osobe i njezineokoline.

• Nema jasne granice između rugih i osobe, u tim onosima nemasukoba, jer su se osobe stopile s okolinom i postoji uvjerenje da sve

osobe u okolini imaju iste osjedaje i misli.

• Izrazita potreba: biti voljen i prihvaden

• Ovo stanje otežava iskreni kontakt.

• Pitanja: Što sada želite? Što osjećate ovogtrenutka? Što sada radite?

• GT savjetovatelj potiče osobe da postanu svjesni svog

prevladavajućeg stila sprječavanja kontakta.

• Energija: gdje je energija?

• manifestiranje zastoja energije: napetost dijela tijela,

položaj tijela, skretanje poglea, “gušenje” emocija,

otupljivanje osjedaja, govor suzržanim glasom



Terapijski ciljevi i uloga terapeuta

• Osnovni cilj savjetovanja: postizanje svjesnosti kojadaje veću mogućnost izbora

• Osviještenost se javlja u kontekstu iskrenog susretakorisnika i savjetovatelja “Ja-Ti” odnosa

Terapeutov posao je da:• s korisnikom ostvare partnerski posao i da zauzmu

eksperimentirajući stav kako bi naučili nešto novo osebi i iskušavali nove postupke

• opaža što je sadrţaj figure, a što su pozadine

• ne sili korisnika na promjenu

• Radi u kontekstu “ovdje i sada” i na “Ja-ti” odnosu

može od korisnika tražiti da govori umjesto svojih gesta igovora tijela



Uloga terapeuta

• Što govore Vaše oči? Kada bi Vaše ruke sada moglegovoriti što bi rekle? Možete li voditi razgovor izmeĎusvoje lijeve i desne ruke?

• Može tražiti od korisnika da osvijesti kako smijeh koristi da prikrije bol

• Obraća paţnju na govor (jeziĉne forme) korisnika: • Forme koje koristi korisnik – neosobni govor (radi

izbjegavanja odgovornosti, izloženosti, stvarnosti):

A) on/ona/ono umjesto JA (tražimo da preoblikuje rečenicu:

“Čovjek teško može steći prave prijatelje.”)

B) “Ti govor” (tražimo da preoblikuje rečenicu “Osjetiš senekako povrijeĎenim kad te ljudi ne prihvate.”)

C) Pitanja (tražimo da pitanje preoblikuje u rečenicu).



Uloga terapeuta

• Jezik koji poriče moć (“Želim se prestati osjećati žrtvom, alinemam snage za promjenu.”- drugi dio opovrgava prvi).

• Savjetovatelj eksperimentira i traži korisnika da ne koristi pojmove “možda”, “nekako”, “čini mi se”, “moguće je”(ambivalentne poruke) i da ih zamijeni IZRAVNIM rečenicama- “neću” umjesto “ne mogu”

• Riječi koje uskraćuju moć: “ja trebam” i “ja moram” zamijeniti s“ja želim” i “ja sam izabrala”.

• Slušanje korisnikovih metafora (Katkada osjećam kao danemam noge na kojima stojim.”) Savjetovatelj će pitati kakav

je to osjećaj kad nemaš noge na kojima stojiš?

• Slušanje jezika koji otkriva priču. Izdvajanje detalja iz(nejasne) priče koji je važan za problem.



Terapijske tehnike i postupci

1. VJEŢBANJE UNUTARNJEG DIJALOGA • “nad ja” (pravedan, autoritativan, moralističan,šefovski, zahtjevan, manipulativan) = kritički roditelj

• “pod ja” (manipulira igrajući ulogu žrtve, brani se,

ispričava, slab, glumi nemoć) = pasivna stranaličnosti, bez odgovornosti, traži isprike, prkosi

• Postoji građanski rat između “nad ja” i “pod ja” • Sukobi su posljedica introjekcije (osobito od roditelja)

koja guši integraciju ličnosti. • Tehnika praznog stolca (dva stolca – jedan za “nad

ja” drugi za “pod ja”)• Korisnik dolazi u kontakt sa svojim introjektima




2. RECI TO ĈLANOVIMA GRUPE • Grupni rad

• Od jednog člana grupe se traži da nešto učini sasvakim članom grupe ili da im pojedinačno nešto

kaže• Pr. korisnik: Htjela bih uspostaviti kontakt s vama, ali

bojim se da ćete me odbiti (pitam se hoćete li meprihvatiti).

• Savjetovatelj: Jeste li sada spremni to provjeriti… • Ukoliko korisnik potvrdno odgovori, onda se daje

uputa: “krenite“ u krug” i kažite svakom članu grupe:Bojim se da ćeš me odbiti jer…”




3. TEHNIKA OBRNUTIH POSTUPAKA• Kada korisnik kaže da pati zbog jakog sustezanja i izrazite

stidljivosti, savjetovatelj ga može pozvati da igra uloguegzibicionista - ili ljubaznu osobu pozvati da postane vrlo

neljubaznom.

4. UVJEŢBAVANJE

• Kada korisnici s terapeutom podijele svoje unutrašnjeuvjeţbavanje na glas, onda oni postaju svjesniji kako se

trude udovoljiti tuĎim očekivanjima, koliko žele bitiuvaženi, prihvaćeni…




5. VJEŢBA PRETJERIVANJA • Traži se od korisnika da pojača neki svoj pokret tijela,gestu koji je jedva primjetan. Time se ujedno i pojačavaosjećaj koji ide uz to.

• Pr. drhtanje ruke ili noge, stisnute šake, izrazito mrštenje,

prekrižene ruke

6. “OSTANI” S TIM OSJEĆAJEM

• Neki korisnici žele pobjeći od podražaja i boje se

neugodnih osjećaja • Ohrabruje ga se da još malo ostane u tom osjećaju i

“zaroni” dublje u njega

• Iziskuje hrabrost, spremnost da se izdrži bol nužan zaoslobaĎanje puta do razvoja



VoĎenje GT intervjua

Tema: situacija u kojoj je neki odnos nejasan, postoji neštošto je nedovršeno (pr. nikad svojoj mami nisam rekla da ju volim, a htjela sam to...)

Razgovarajte o GT

U intervjuu:

1. Primijenite neke od principa GT savjetovanja:• Svjesnost korisnika

• Definirajte nezavršen posao

• definirajte sadržaj figure i što su pozadine

• Odnos “Ja-Ti” + “ovdje i sada”

• Opažajte govor i znakove tijela – reagirajte ieksperimentirajte

2. Prepoznajte otpore

3. Primijenite tehnike



Ograničenja i prigovori geštalt terapiji

• GT ne podučava korisnike već im nastoji olakšati procesotkrivanja sebe i učenja

• COREY: zašto u savjetovanju savjetovatelj ne bi smiodavati informacije i prijedloge, kognitivno obraĎivatiiznesen sadržaj, objašnjavati, tumačiti i voditi korisnika?

• Veliki zahtjevi na savjetovatelju: mora biti svjestan

vlastitih potreba, paziti da ne ometaju korisnikov

napredak, spreman da svog trenutka otkriva sebe i da se ne

brani.

• Upozorenje - eksperimenti: zloupotreba moći krozneosjetljivost, neempatičnost, nepoštovanje, nekreativnost

• Etičko pitanje: napuštanje nakon dramatične katarze

• Važna supervizija, uvježbanost, iskustvo, procjena

2_gestalt_savjetovanje_zadnje.ppt

Documents