ageisam

T. Periin, V. Kufrin: Ageizam u televizijskom mediju na primjeru sredinjih informativnih emisija...

lanci 29

Izvorni znanstveni lanakPrimljeno: sijeanj, 2009.UDK 316.647.8-053.9

Tena Periin1

Valentina Kufrin2Sveuilite u Zagrebu Fakultet politikih znanosti Studij novinarstva

Kljune rijei:ageizam, starije osobe, televizija, televizijske vijesti, informativni program.

12AGEIZAM U TELEVIZIJSKOM MEDIJU

NA PRIMJERU SREDINJIH INFORMATIVIH EMISIJA HRT-a, RTL-a i NOVE TV3

SAETAKU sreditu ovog rada je ageizam u informativnom programu

hrvatskih televizijskih programa, tj. istraivanje na koji se nain prezentiraju starije osobe u sredinjim informativnim emisijama HRT-a, RTL-a i Nove TV. Uzorak su prilozi objavljeni u emisiji Dnevnik HTV-a, Dnevnik Nove TV i Vijestima RTL-a u razdoblju od 3 tjedna. Analizirajui sve priloge objavljene tijekom tri tjedna u sredinjim emisijama javne i dviju komercijalnih televizija, nastojalo se istraiti je li prisutan ageizam i diskriminacija u prilozima koji se odnose na starije osobe. Moe li stereotipno prikazivanje starijih osoba na televiziji utjecati na nae stavove o starijim ljudima? Provedeno pilot istraivanje pokazalo je kako je ageizam vidljiv u glavnim infor-

1 Dr.sc. Tena Periin, urednica na Hrvatskoj televiziji i predavaica na Studiju novinarstva Fakulteta politikih znanosti Sveuilita u Zagrebu,. e-mail: [email protected]

2 Valentina Kufrin, diplomirana novinarka. e-mail: [email protected]

3 Rad nastao u koautorstvu studentice Velentine Kufrin i mentorice dr. sc. Tene Periin, kao preraeni diplomski rad studentice Valentine Kufrin na temu Postoji li ageizam i spolna diskriminacija ena u glavnim informativnim emisijama HRT-a, RTL-a i Nove TV? (mentorica: dr. sc. Tena Periin), obranjen 13. listopada 2008.g. na Fakultetu politikih znanosti u Zagrebu.

Ljetopis socijalnog rada 2009., 16 (1), 29-51 str.

30 lanci

mativnim emisijama HRT-a, RTL-a i Nove TV. Kod svih triju televizija ustanovilo se da se starije osobe, pogotovo one aktivne ili drutveno priznate, relativno rijetko prikazuju. Rezultati ovog istraivanja ukazali su na potrebu za irim istraivanjem, po mogunosti interdisciplinarnog, u suradnji medijskih teoretiara i socijalnih gerontologa. U ovom radu takoer se ukazuje na nunost donoenja zakonskih odredbi koje bi regulirale problem ageizma kako u medijima, tako i u drugim institucijama drutva.

UVOD

U svakodnevnom ivotu ne razmiljamo esto o tome na kakav nam nain televizija prikazuje pojedine kategorije ljudi. O moi televizije napisane su brojne knjige i studije. Graani tijekom svojeg ivota pred televizijom provode vie vremena nego u bilo kojoj drugoj aktivnosti (Matkovi, 1995.). Iako danas mlae generacije sve vie informacije do-bivaju putem Interneta, televizija je jo uvijek najjai medij, a stereotipi koje je godinama izgraivala, prenose se i na nove medije. Stoga su od velikog znaaja istraivanja koja se bave istraivanjem televizijskih sadraja, te naina na koji televizija prikazuje pojedine kategorije ljudi, djecu, ene ili starije osobe. Razmiljamo li o tome kako nain prikazivanja tih grupa ljudi utjee na nae doivljavanje i stavove o tim kategorijama ljudi?

U sreditu ovog rada je ageizam u informativnom programu hrvatskih televizijskih programa, tj. istraivanje na koji se nain prezentiraju starije osobe u sredinjim informativ-nim emisijama HRT-a, RTL-a i Nove TV. Uzorak su prilozi objavljeni u emisiji Dnevnik HTV-a, Dnevnik Nove TV i Vijestima RTL-a u razdoblju od 3 tjedna. Analizirajui sve priloge objavljene tijekom tri tjedna u sredinjim emisijama javne i dviju komercijalnih televizija, nastojali smo istraiti je li prisutan ageizam i diskriminacija u prilozima koji se odnose na starije osobe. Moe li stereotipno prikazivanje starijih osoba na televiziji utjecati na nae stavove o starijim ljudima?

Televizija kao medij broj jedan po gledanosti u svijetu i u Hrvatskoj ima odgovor-nost da te grupe ljudi prikazuje bez diskriminacije i omalovaavanja. Novinarski posao je odgovoran jer se greke koje novinar/ka uini ne mogu sakriti jednom kad se njegovi/zini tekstovi objave ili kada se emitira njegov/zin prilog. Zbog sve vee tabloidizacije medija, gdje masovni mediji vie nisu samo sredstvo informiranja i edukacije, ve postaju isplativ biznis, novinarstvo se pretvara u zabavu pri emu su etika i profesionalni principi prilikom pisanja ili izvjetavanja zapostavljeni.

TO JE TO AGEIZAM?

Da bismo mogli odgovoriti na to pitanje, moramo najprije objasniti neke pojmove koji se povezuju s ageizmom. Tu spadaju pojmovi starenja i starosti. Starenje oznaavamo kao fi zioloki proces koji nastupa odmah nakon roenja. On je zajedniki svim ljudima, ne moemo ga zaustaviti, a napreduje razliitim intenzitetom. Autori Birren i Schroots (1984.)


lanci 31

starenje objanjavaju kao dvostruki proces dobitaka i gubitaka, koji tee povezano i isto-vremeno. Meutim, razlika je u tome to se u mladosti vie dobiva, a manje gubi, dok se u treoj ivotnoj dobi vie gubi nego to se dobiva. Poznata je i podjela na primarno ili zdravo i na sekundarno ili bolesno starenje.

Primarno ili zdravo starenje odnosi se na one ljude koji su aktivni, bave se sportom, imaju hobije ili jo uvijek aktivno rade. Sekundarno ili bolesno starenje odnosi se na one ljude koji su bolesni i nemoni te im je potrebna pomo drugih u obavljanju jedne od dnevnih aktivnosti: u umivanju, kretanju, uzimanju hrane, odijevanju i izluivanju (Pejak, 2001.: 21).

Starost pak moemo defi nirati kao normalan fi zioloki proces u kojem nastupa ope opadanje biolokih sposobnosti organizama. Po defi niciji UN-a starost nastupa nakon 65. godine ivota (UN, 2002.).

esto su stavovi koje imamo prema starijim osobama negativni. Tako poinjemo formirati predrasude i stereotipe o starijim osobama. Ivan iber (1998.) defi nira predrasude kao izrazito apriorne stavove, donesene prije rasuivanja, koji se temelje na snanom emo-cionalnom odnosu, najee negativne i teko promjenjive, a stereotipe kao generalizirana shvaanja o osobinama pripadnika pojedinih drutvenih grupa. Kada je rije o starijim osobama, stereotipi naglaavaju negativne osobine starijih osoba. Tako je Robert Butler 1969.g. upotrijebio pojam ageism kako bi opisao proces sistematskog stereotipiziranja i diskriminacije starijih ljudi (prema Dozois, 2006. ). Vid Pejak (2001.) smatra kako je ageizam slian rasizmu ili seksizmu, a vodi prema nepriznavanju ili ograniavanju prava starosnih skupina. On navodi neke defi nicije ageizma (Pejak, 2001.: 86): Diskriminacija na osnovi kalendarske starosti. Odreivanje sposobnosti i propisivanje drutvenih uloga iskljuivo na temelju ivotne

dobi. Gledite koje ne prihvaa individualni pristup starijim osobama nakon odreenog

broja godina. Stvaranje stereotipija i sistematska diskriminacija ljudi samo zato to su stari. Fraze ti si prestar ili ti si premlad jednako su beutne.

Ageizam utjee na drutvenu interakciju, ivot openito, zdravstvenu zatitu, zapoljavanje i socijalnu politiku. Stvaraju se stavovi kako su starije osobe neproduktivne, boleljive, depresivnije, slabije zakljuuju.

U prolosti su stariji ljudi zauzimali znaajna mjesta u drutvima, na njih se esto gledalo kao na ivotne uitelje, tako da su zauzimali vana mjesta u zajednicama. No, s razvojem drutva njihova je pozicija promijenjena. Elizabeth Dozois (2006.) navodi pet vanih povije-snih promjena koje su doprinijele promjeni statusa starijih osoba:1. Razvoj tiska. Utjecao je zajedno s drugim promjenama na to da stariji ljudi poinju

gubiti vanu ulogu u usmenoj predaji kulture, pria i ivotnih iskustava, koju su do tada imali. Razvojem tiska te tiskanjem knjiga i drugih publikacija usmena predaja starijih ljudi poinje gubiti dotadanje znaenje.


32 lanci

2. Industrijska revolucija. Uzrokovala je stvaranje nuklearnih obitelji. Tehnike vjetine poele su se vie cijeniti od iskustva, tako da su stariji ljudi poeli biti manje potreb-ni u proizvodnji i razvoju industrije. Takoer zbog nunosti preseljenja (posebno u gradove s razvijenim industrijama) stariji ljudi nisu vie mogli biti toliko mobilni koliko su mogli biti mladi ljudi. Stariji ljudi se takoer nisu vie mogli nositi s estim tehnolokim promjenama. Poinju se polako stvarati stereotipi o starijim ljudima kao teretu drutva.

3. Zajamena mirovina. Uvodi se nakon industrijske revolucije u radna zakonodavstva. Ona se odnosi na umirovljenje radnika nakon navravanja odreenih godina, nije povezana s radnom sposobnou.

4. Razvoj medicine. Utjecao je na produljenje ivotnog vijeka ljudi. S razvojem medicine poveao se i broj starijih ljudi, na koje se poelo gledati kao na teret drutva.

5. Dobna podjela. Rastua podjela na dobne grupe u poslijeindustrijskim drutvima dovela je do slabljenja interakcije izmeu mlaih i starijih ljudiSve su to razlozi koji su doprinijeli slabljenju statusa starijih osoba u drutvu. Tako je

nastao i ageizam. Pejak (2001.) smatra kako je ageizam zapravo reakcija na frustracije i stresove kojih je puno u svakodnevnom ivotu kod mlaih osoba ili onih koje su jo uvijek radno aktivne. Napetost i agresivnost najlake je usmjeriti na slabe i nezatiene. Ageizam je takoer posljedica sve vee segregacije starijeg stanovnitva. Danas je sve manje obitelji u kojima nekoliko generacija ivi zajedno. To dovodi do slabog poznavanja generacija sta-rijih ljudi, a to na kraju vodi do njihovog stereotipiziranja. Bitno je naglasiti razliku izmeu dobnog razlikovanja i ageizma. Dobno razlikovanje je ponaanje koje razlikuje funkciju dobi od same osobe. S druge strane, ageizam je povezan sa stereotipima i predrasudama koje netko ima prema starijim osobama.Kada govorimo o oznakama ageizma, onda ih moemo podijeliti u tri glavne kategorije: U prvu kategoriju ulazi ponaanje koje distancira, ignorira i iskljuuje starije osobe. U drugu kategoriju ulazi ponaanje koje je vidljivo u diskriminaciji u pogledu

zapoljavanja, zlostavljanja starijih osoba, negativnog imida starijih osoba u mediji-ma...

U treu kategoriju ulazi ponaanje koje je pozitivnije i zatitniko prema starijim osobama u odnosu na mlae osobe (zakonske odluke, medicinska skrb te pozitivni stereotipi koji se pojavljuju u masovnim medijima, a odnose se na starije osobe).

TEORIJSKE PERSPEKTIVE AGEIZMA

E. Dozois (2006.) navodi tri psiholoke teorije koje su bitne za shvaanje stereotipiziranja starijih osoba i za shvaanje ageizma. To su:1. Spoznajna teorija koja se bavi defi niranjem starosti. Ta teorija objanjava zato se dob

vie spominje uz razgovor o starijim osobama, nego uz razgovor o mlaim osobama.


lanci 33

2. Teorija socijalnog identiteta koja se najvie spominje u literaturi koja se bavi predra-sudama i diskriminacijom. Ova teorija govori kako ljudi koriste grupnu identifi kaciju za odravanje pozitivne vlastite osobnosti. Pojedinac moe pozitivnu sliku o sebi stei na temelju vlastitih osobina; to je osobni identitet te na temelju osobina grupa kojima pripada, to je socijalni identitet. Bitno je da osoba vlastitu grupu usporedi s drugim grupama te da ju ocjenjuje pozitivno kako bi njegov socijalni identitet koji je vezan uz pripadnost toj grupi, bio pozitivan. Ako ga pak ocjenjuje negativno, njegov socijalni identitet biti e negativan.

3. Teorija upravljanja strahom prema kojoj ljudi koriste kulturoloke i religijske teorije kako bi nametnuli odreen red u svijetu i zatitili sebe od straha vlastite smrtnosti. Teorija upravljanja strahom sugerira kako ageizam postoji zbog starijih ljudi koji su svjesni injenice kako se nalaze pred skorom smrti.

STEREOTIPI POVEZANI SA STARENJEM

Erdman B. Palmore (1990.) defi nirao je devet negativnih stereotipa koji su povezani sa starenjem: boleljivost, slabost, runoa, umno nazadovanje, gubljenje pamenja, beskori-snost, izoliranost, siromatvo i depresija. Isti autor defi nira i osam pozitivnih stereotipa koji su povezani sa starenjem: ljubaznost, mudrost, pouzdanost, bogatstvo, politiki utjecaj, sloboda, vjena mladost i srea.

Upravo se pozitivni stereotipi najvie koriste u brojnim kampanjama za borbu protiv dobne diskriminacije i ageizma. Kada govorimo o stereotipiziranju starijih osoba, onda moramo navesti model stereotipnog sadraja. Taj se model temelji na otkriu da dvije dimenzije, srdanost i sposobnost, imaju vanu ulogu kod stereotipiziranja i predrasuda. Grupa istraivaa (Fiske i sur., 2002.) provela je istraivanje gdje je Amerikancima ponudila 24 drutvene grupe (Azijce, osobe s invaliditetom, beskunike, starije osobe...), koje su trebali ocijeniti u kategorijama srdanosti i sposobnosti. U istraivanju je sudjelovalo 78 studenata s University of Massachusetts i 50 neto starijih osoba koje su pristale na sudjelovanje u istraivanju. Istraivanje je pokazalo da su starije osobe bile ocijenjene kao slabije sposobne od 18 grupa, od ukupno 24 grupe koje su se analizirale u istraivanju. S druge strane, starije osobe su bile visoko ocijenjene u kategoriji srdanosti s obzirom na druge grupe.

AGEIZAM U MEDIJIMA

Brojni autori koji prouavaju ageizam navode kako je ageizam prisutan u masovnim medijima. Mnogi od tih autora (Larson, Kubey i Coletti, 1989.; McGuire, 2008.) analiziraju ageizam u masovnim medijima kroz brojna istraivanja koja su proveli.

Brian McGuire (2008.) u tekstu Ageisam: Media Infl uences and Older Americans govori o stereotipiziranju starije populacije Amerikanaca kroz medije. Napominje kako je


34 lanci

to rastui problem ne samo za stariju populaciju ve za cjelokupno drutvo. On napominje kako brojni autori smatraju kako su masovni mediji odgovorni za oblikovanje naih miljenja i stavova. Uvjeravaka sposobnost medija je ogromna. McGuire (2008.) napominje kako brojna znanstvena istraivanja pokazuju kako ameriko drutvo ui koristiti negativne asocijacije za starije osobe kroz uporabu medijskih izriaja. Dokazano je da se starije osobe u medijima prikazuju negativnije od mlaih osoba. Iznosi bitan podatak kako u prosjeku u SAD-u dijete gleda televiziju oko etiri sata dnevno, do puberteta e pogledati oko 22 000 sati televizije. S druge strane, starije osobe se prikazuju u prosjeku oko 4% u tv programu. U stvarnosti, starije osobe ine oko 15 % ukupnog stanovnitva SAD-a. Te injenice, u kombi-naciji s manjkom znanja o starijim osobama, stvaraju predrasude prema starijim osobama u SAD-u (McGuire, 2008.)

Autori Bailey i Park (2006.) spominju teoriju uokviravanja (framing theory) koja objanjava kako nain na koji pojedini medij prikazuje pojedinu poruku, utjee na to kako publika interpretira pojedinu situaciju ili dogaaj. Ta je teorija bitna i u okviru shvaanja ageizma u medijima. No, u prouavanju tekstova koji se odnose na ageizam u medijima nismo naili na istraivanje uzroka zato novinari rade priloge u kojima je prisutan ageizam. Postavlja se pitanje tko utjee na njih i njihov rad? Jesu li i oni izloeni svim onim utjecaji-ma koji su odgovorni za pojavu ageizma, kao to su: segregacija meu generacijama gdje vie generacija ne ivi zajedno te nemaju mogunost boljeg upoznavanja; frustracije i nezadovoljstvo koje je najlake usmjeriti prema najslabijim skupinama (u ovom sluaju prema starijim osobama), utjecaju medija i mnogih drugih? Je li moda ageizam u mediji-ma povezan i s poveanjem negativnih vijesti u medijima, ponajvie crne kronike, gdje se poinje stvarati apokaliptina slika svijeta u kojem je sve crno, negativno i osueno na propast? Moda je ageizam povezan i sa sve veom tabloidizacijom i senzacionalistikim medijima koji nisu zainteresirani za poteno, nepristrano izvjetavanje, ve za povlaivanje gledateljima. U takvim medijima ozbiljne teme (hard news) ne dobivaju medijski prostor, nego su zamijenjene lakim temama (soft news) koje se bave estradom, aferama, seksualnim skandalima, itd. Takav nain izvjetavanja prenosi se i na televizijski informativni program, pa se, kada je rije o informativnim emisijama, esto koristi i pojam tabloidizacija vijesti (Periin, 2008a.) kako bi se ukazalo na prodiranje zabavnih i lakih sadraja u informativne emisije. U medijskim sadrajima u kojima je vidljiv nedostatak profesionalizma, ali i no-vinarske etike, esto nema mjesta za teme o starijim osobama ili se pak i njih prikazuje u negativnom kontekstu.

Komercijalni interesi koji nameu gledanost kao glavni imperativ takoer utjeu na nain na koji se u medijima prezentiraju pojedine kategorije ljudi, pa tako i stariji ljudi. Televizijski programi prodaju se kao roba, a ispitivanja gledanosti televizijskih programa prate gledanost pojedinih emisija prema dobnim ciljnim skupinama, od kojih je marketinkim agencijama, najzanimljivija dobna skupina od 18 do 49 godina. I ta injenica sasvim sigurno utjee na odabir


lanci 35

vijesti i tema, ali i na nain na koji se informacije prezentiraju na televizijskim ekranima (Periin, 2008b.). To su samo neka od pitanja na koja bi trebalo istraivanjima dati odgovor.

Kako bi se odgovorilo na ova sloenija pitanja, potrebno je prvo stei temeljne spo-znaje o postojanju ageizma u naim medijima. U sreditu naeg istraivanja su televizijske informativne emisije jer bi one, i na javnoj, ali i na dvjema komercijalnim televizijama, prema programskim naelima utvrenim Zakonom o elektronikim medijima (2003.) trebale prido-nositi slobodnom oblikovanju miljenja, svestranom i objektivnom informiranju sluatelja i gledatelja, kao i njihovoj izobrazbi i zabavi. Stoga je cilj ovog istraivanja napraviti poetnu analizu uestalosti i naina predstavljanja starijih osoba u informativnim emisijama te tako postaviti temelj buduim istraivanjima ageizma u televizijskom programu.

METODOLOGIJA

Kao uzorak emisija HRT-a, RTL-a i Nove TV4 uzeli smo tri tjedna i metodom analize sadraja analizirali priloge objavljene u sredinjim informativnim emisijama. Uzorkom smo obuhvatili sve emitirane priloge u Dnevniku HRT-a, Vijestima RTL-a i Dnevniku Nove TV. Analiza je obuhvaala dane od 3. do 9. prosinca 2007. godine, 7. do 13. sijenja 2008. godine i 21. do 27. sijenja 2008. godine. Razlog za odabir ba ovih tjedana je namjera da uzorak bude to reprezentativniji. Namjerno je izbjegnuto predblagdansko i blagdansko razdoblje u kojem odabir priloga u emisijama nije tipian za ostala razdoblja. Tri tjedna koja smo analizirala ne obuhvaaju doslovno razdoblje od 3 tjedna, tj. 21 dan u kontinuitetu iz razloga to smo htjeli izbjei da se neka dominantna tema iz jednog tjedna provlai i u drugi tjedan, to uvijek moe smanjiti prostor za objavljivanje drugih tema od javnog interesa. Jedinica analize u istraivanju, bili su emitirani prilozi u sredinjim informativnim emisijama gore navedenih televizijskih kua s nacionalnom koncesijom. Ukupno je anali-zirano 938 priloga.

Za svaki od 21-og analiziranog dana raene su odgovarajue tablice s opisima emisija. Za primjer je izbran 8. prosinac 2007. (tablica 1.).

4 HRT-ova glavna informativna emisija Dnevnik zapoinje s emitiranjem svaki dan u 19:30h; RTL-ova glavna informativna emisija Vijesti zapoinje s emitiranjem svaki dan u 18:30h; Nova TV emitira svoju glavnu informativnu emisiju Dnevnik Nove TV svaki dan u 19:15h.


36 lanci

Tablica 1. Primjer sadraja televizijskih informativnih emisija HRT-a, RTL-a, Nove TV ( 8. 12. 2007.)

8.12.2007NASLOV PRILOGA HRT-a

Broj pojavljivanjaSTARIJE OSOBE

1. Lobiranje za sastav Vlade RH 0 2. Srbija i Kosovo bez dogovora 0 3. Eko incident u J. Koreji 0 4. Svjetski dan protiv klimatskih promjena 0 5. Potpisivanje peticije u Sisku povodom Svjetskog dana borbe protiv klimatskih promjena

0

6. Nezadovoljni lijenici s Paga 0 7. Stanje ljudskih prava u RH- godinji izvjetaj 0 8. Mobbing u Hrvatskoj 0 9. ivot bez struje u likom selu 210. Lipicaneri u Hrvatskoj 011. Hrvatski dizajneri nagraeni na festivalu u Essenu 012. Opera Karmen u Zagrebu 013. 50 cent konzumirao drogu prije zagrebakog koncerta? 0

8.12.2007.NASLOV PRILOGA RTL-a


1. Nema koalicije HDZ-a i HNS-a 0 2. Meunarodni dan ljudskih prava 0 3. Negativne posljedice predizborne kampanje u RH 0 4. Nezadovoljni lijenici s Paga 0 5. EU podijeljena po pitanju Kosova 0 6. ena se zapalila ispred rimske vijenice 0 7. Uhienje Karadia stopirano 2004.g. 0 8. Posljedice ekocida u J. Koreji 0 9. Samit EU i Afrike unije u Lisabonu 010. Iran prekinuo trgovinu u dolarima 011. Standardizacija bolnike prehrane u RH 012. Deloacija stanara u Dugom Ratu? 013. Snimke ubojice iz Omahe 014. Festival fi lmova snimljenih mobitelom u Japanu 015. Greenpeace u Berlinu 016. Ledene skulpture u Holywoodu 017. Poljoprivredni sajam u Pui 0


lanci 37

8.12.2007.NASLOV PRILOGA NOVE TV


1. HDZ, HSS i HSLS raspravljaju o ZERP-u 0 2. Zahtjevi HSP-a i HSS-a 0 3. Zahtjevi HSS-a za koaliciju 0 4. Dan ljudskih prava- stanje u RH 0 5. U Sisku prosvjed i peticija zbog Inine rafi nerije? 0 6. Ekocid u J. Koreji 0 7. Pregovori oko Kosova 0 8. Snimka ubojice iz trgovakog centra u SAD-u 0 9. Britanski kanuist prevario osiguravajuu kuu 010. Ponavlja se suenje za silovanje za koje se tereti bivi sudac Ustavnog suda V. Vukojovi?

0

11. Nezadovoljni lijenici s Paga 012. oping za blagdane u Hrvatskoj 013. Gradnja ceste u Rijeci 0

S obzirom na analizu glavnih informativnih emisija namjera je bila rezultate analize sadraja predstaviti kroz est uloga u kojima se prikazuju starije osobe, te njihov spol. Miljenja smo da je spol bitan kako bi mogla dati cjelovitu analizu uzorka, te e zajedno s ulogama biti vaan dio za zakljuivanje postoji li ageizam u glavnim informativnim emisijama HRT-a, RTL-a i Nove TV.

REZULTATI

Ukupno smo u 21 dan praenja Dnevnika HRT-a zabiljeili 318 priloga u kojima se 20 puta prikazalo starije osobe. Starije osobe su prikazane kroz 17 razliitih priloga (tablica 1.).

Nastavak tablice 1.


38 lanci

Tabl

ica

2.

Prik

aziv

anje

star

ijih

osob

a u

Dne

vnik

u H

RT-a

Prik

az st

arije

oso

be k

ao

aktiv

nePr

ikaz

star

ije o

sobe

kao

ra

zoa

rane

sust

avom

Prik

az d

rut

veno

po

znat

e st

arije

oso

be

(+ sm

rt d

rut

veno

po

znat

e os

obe)

Prik

az st

arije

oso

be

u an

keti

ili k

ako

daje

ko

men

tar

Prik

az st

arije

oso

be k

ao

rtv

ePr

ikaz

star

ije

osob

e op

tue

ne za

ka

znen

o dj

elo

3 pu

ta se

prik

azuj

u u

tri

tjedn

a an

alize

4 pu

ta se

prik

azuj

u u

tri tj

edna

an

alize

3 pu

ta se

prik

azuj

u u

tri tj

edna

ana

lize

5 pu

ta se

prik

azuj

u, u

tri

razli

ita

pril

oga

5 pu

ta se

prik

azuj

u u

tri

tjedn

a an

alize

Niti

jedn

om se

ne

prik

azuj

u u

toj u

lozi.

Pril

og o

pon

ovlje

nim

izb

orim

a u

Batin

i- st

arija

go

spo

a iz

Batin

e ko

-m

entir

a ka

ko o

na id

e na

gl

asan

je.

( 9.1

2.20

07.)

U p

rilog

u o

stan

ju n

a Ko

sovu

- ko

men

tar s

tarij

eg g

ospo

dina

ko

ji ni

je za

dovo

ljan

stan

jem

na

Koso

vu, g

dje

ivi. (

7.12

.200

7.)

Pril

og se

odn

osi

na 8

0. ro

end

an

tajla

ndsk

og k

ralja

. (5

.12.

2007

.)

Pril

og o

no

voizg

rae

noj

inst

alac

iji P

ozdr

av

sunc

u u

Zad

ru-

kom

enta

r sta

rijeg

go

spod

ina.

(6.1

2.20

07.)

Pril

og o

mje

stu

gdje

ne

ma

stru

je- p

rikaz

uju

se

dvije

star

ije o

sobe

koj

ima

je te

ko

jer n

emaj

u st

ruju

u

selu

gdj

e iv

e. (

RH,

8.12

.200

7.)

U p

rilog

u o

pros

vjed

ima

prot

iv n

ovih

izm

jena

GU

P-a

u Sp

litu,

star

iji

gosp

odin

iska

zuje

ne

zado

voljs

tvo.

(2

5.1.

2008

.)

U p

rilog

u o

dra

vnim

pot

i-ca

jima

za m

ala

gosp

odar

stva

pr

ikaz

uje

se i

star

ica

koja

nije

za

dovo

ljna

mal

om o

tkup

nom

ci

jeno

m m

lijek

a ko

ju d

obi-

va za

pro

izvo

dnju

mlij

eka.

(R

H,13

.1.2

008.

)

Pril

og se

odn

osi

na sm

rt E

dmun

da

Hilla

ryja

- prv

i osv

ojio

M

. Eve

rest

.(N

. Zel

and,

11.

1.20

08.)

Uvo

enj

e os

obno

g ba

nkro

ta

u za

kono

davs

tvo-

st

ariji

gos

podi

n da

je

kom

enta

r.(R

H, 7

.1.2

008)

Pril

og se

odn

osi n

a pr

ovo

enje

akc

ije M

ir i d

obro

- p

rikaz

uje

se

star

ijeg

gosp

odin

a ko

ji se

ozli

jedi

o pa

ljenj

em

peta

rde.

(RH,

9.1

2.20

07.)

Pril

og se

odn

osi n

a

mje

snu

akci

ju

trum

fovi

u

Kom

inu

, sta

rija

gosp

oa

sudj

eluj

e u

toj

akci

ji. (2

7.1.

2008

.)

Pril

og o

dea

ktiv

aciji

pr

ona

ene

bom

be iz

II. s

vj.

rata

- sta

rija

gosp

oa

se

prik

azuj

e, n

ezad

ovol

jna

je je

r je

eva

kuira

na iz

svog

dom

a na

M

aksim

iru zb

og d

eakt

ivac

ije

bom

be. (

23.1

.200

8.)

Pril

og se

odn

osi

na sm

rt b

ive

g in

done

zijsk

og

pred

sjedn

ika

Suha

rta.

(Ind

onez

ija ,

27.1

.200

8.)

O sk

upim

cije

nam

a ja

goda

- kom

enta

r daj

u tri

star

ijih

osob

a. (

RH,

8.1.

2008

.)

Rep

orta

a iz

Ven

ezue

le-

prik

azuj

e se

i sta

rija

ena

koj

a iv

i u v

rlo

sirom

ano

j et

vrti

i koj

a go

vori

o te

kim

uvj

etim

a iv

ota.

(Ven

ezue

la,

9.1.

2008

.)


lanci 39

Prik

az st

arije

oso

be k

ao

aktiv

nePr

ikaz

star

ije o

sobe

kao

ra

zoa

rane

sust

avom

Prik

az d

rut

veno

po

znat

e st

arije

oso

be

(+ sm

rt d

rut

veno

po

znat

e os

obe)

Prik

az st

arije

oso

be

u an

keti

ili k

ako

daje

ko

men

tar

Prik

az st

arije

oso

be k

ao

rtv

ePr

ikaz

star

ije

osob

e op

tue

ne za

ka

znen

o dj

elo

Pril

og se

odn

osi n

a de

aktiv

aciju

jo j

edne

bom

be

iz II.

svj. r

ata

koja

je p

rona

ena

na

Mak

simiru

- sta

rija

gosp

oa

je n

ezad

ovol

jna

zbog

ev

akua

cije

iz sv

og d

oma

na

Mak

simiru

. (25

.1.2

008.

)

Pril

og se

odn

osi n

a st

arca

koj

i je

tek

o oz

lije

en ti

jeko

m

gae

nja

poa

ra n

a Gr

uu.

a

li se

kak

o ne

dob

iva

potre

bnu

pom

o. (

RH,

26.1

.200

8)

Ukup

no sm

o u

21 d

an p

rae

nja

Vije

sti

RTL-

a za

bilje

ili 2

96 p

rilog

a u

kojim

a se

18

puta

prik

azal

o st

arije

oso

be. S

tarij

e os

obe

su

prik

azan

e kr

oz 1

6 ra

zlii

tih p

rilog

a (ta

blic

a 2.

).

Nast

avak

tabl

ice 2

.


40 lanci

Tabl

ica

3.

Prik

aziv

anje

star

ijih

osob

a u

Vije

stim

a R

TL-a

Prik

az st

arije

oso

be

kao

aktiv

nePr

ikaz

star

ije o

sobe

kao

ra

zoa

rane

sust

avom

Prik

az d

rut

veno

poz

nate

st

arije

oso

be (+

smrt

dr

utv

eno

pozn

ate

osob

e)

Prik

az st

arije

oso

be

u an

keti

ili k

ako

daje

ko

men

tar

Prik

az st

arije

oso

be

kao

rtv

ePr

ikaz

star

ije o

sobe

op

tue

ne za

kaz

neno

dj

elo

4 pu

ta se

prik

azuj

u u

tri

tjedn

a ana

lize

1 pu

ta se

prik

azuj

u u

tri

tjedn

a ana

lize

5 pu

ta se

prik

azuj

u u

tri

tjedn

a ana

lize

4 pu

ta se

prik

azuj

u u

tri

tjedn

a ana

lize

2 pu

ta se

prik

azu-

ju u

tri t

jedn

a ana

lize

2 pu

ta se

prik

azu-

ju u

tri t

jedn

a ana

lize,

u je

dnom

pril

ogu

Pro

svje

d um

irovl

je-

nog

glum

ca B

osni

mira

Li

anin

a koj

i je n

ajav

io

vlas

tito

sam

ospa

ljiva

nje

zbog

nez

adov

oljst

va

kultu

rnom

scen

om u

Ri

jeci.

(22.

1. 2

008.

)

Obi

ljea

vanj

e da

na d

u-br

ova

kih

bran

itelja

- pri-

kazu

je se

i sta

riji g

ospo

din

koji j

e ne

zado

volja

n s

pres

udam

a za z

loin

e u

Dubr

ovni

ku p

oin

jene

za

vrije

me

Dom

ovin

skog

rata

. (6

.12.

2007

.)

Zab

ilje

ena s

mrt

Ive

Rojn

ice,

biv

eg u

sta

kog

dun

osni

ka.

(5.1

2.20

07.)

Pril

og o

nes

talo

m

brita

nsko

m ka

nuist

u ko

ji se

poja

vio

nako

n 5

godi

na, k

omen

tar

njeg

ovog

oca

. (5

.12.

2007

.)

Pril

og se

odn

osi n

a dva

ub

ojst

va, m

eu

kojim

a je

i ubo

jstvo

star

ice u

Vu

kova

ru.

(11.

1.20

08.)

Pril

og se

odn

osi n

a pr

ivoe

nje

star

ijeg

gosp

odin

a zbo

g op

tub

e za

blu

dnie

nje,

spom

inje

se

i sta

riji g

ospo

din

optu

en

za p

edofi

liju

. (RH,

25

.1.2

008.

)

Bos

nim

ir Li

anin

po

novn

o se

poj

avlju

je

u pr

ilogu

25.

1.2

008.

, na

javl

juje

sam

ospa

lji-

vanj

e.

Pril

og p

ovod

om d

ana

dubr

ova

kih

bran

itelja

- ko

men

tar d

aje

i slik

ar Iv

o Gr

bi.

(6.1

2.20

07.)

U p

rilog

u o

polit

ikom

st

anju

u O

sijek

u- ko

-m

enta

r daj

e st

arija

go

spo

a. (1

0.1.

2008

.)

Sm

rt st

arice

koja

je

umrla

od

poslj

edica

op

ekot

ina k

oje

je

zado

bila

nak

on t

o su

ju

razb

ojni

ci za

palili

. (S

araj

evo,

27.

1.20

08)

Pril

og se

odn

osi n

a pr

osvj

ed u

Split

u zb

og

prom

jena

u G

UP-

u- st

ariji

gos

podi

n su

djel

uje

na p

rosv

jedu

i iz

nosi

svoj

e m

ilje

nje.

(2

5.1.

2008

.)

Pril

og o

pog

ora

nom

zd

ravs

tven

om st

anju

biv

eg

indo

nezij

skog

pre

dsje

dnik

a Su

harta

. (13.

1.20

08.)

Pov

odom

pu

tanj

a B.

Gla

vaa

na s

lobo

du-

kom

enta

r daj

e i s

tarij

a go

spo

a. (1

1.1.

2008

.)


lanci 41

Prik

az st

arije

oso

be

kao

aktiv

nePr

ikaz

star

ije o

sobe

kao

ra

zoa

rane

sust

avom

Prik

az d

rut

veno

poz

nate

st

arije

oso

be (+

smrt

dr

utv

eno

pozn

ate

osob

e)

Prik

az st

arije

oso

be

u an

keti

ili k

ako

daje

ko

men

tar

Prik

az st

arije

oso

be

kao

rtv

ePr

ikaz

star

ije o

sobe

op

tue

ne za

kaz

neno

dj

elo

Pril

og se

odn

osi

na m

jesn

u ak

ciju

tru

mfo

vi u

Kom

inu

, st

arija

gos

poa

su

djel

uje

u nj

oj. (R

H,

27.1

.200

8.)

Pril

og se

odn

osi n

a sm

rt Ed

mun

da H

illary

ja,

ovje

ka

koji j

e pr

vi o

svoj

io M

. Eve

rest

. (N

. Zel

and,

22.

1.20

08.)

U p

rilog

u o

nekr

etni

nam

a u Li

ci-

kom

enta

r daj

e i s

tarij

i go

spod

in. (1

3.1.

2008

.)

Jed

an p

rilog

se o

dnos

i na

smrt

biv

eg in

done

zijsk

og

pred

sjedn

ika S

uhar

ta.

(Indo

nezij

a, 27

.1.2

008.

)

Ukup

no su

u 2

1 da

n pr

aen

ja D

nevn

ika

Nov

e TV

zab

ilje

ena

324

prilo

ga u

koj

ima

se 3

4 pu

ta p

rikaz

alo

star

ije o

sobe

. Sta

rije

osob

e su

prik

azan

e kr

oz 2

5 ra

zlii

tih p

rilog

a (ta

blic

a 3.

)

Nast

avak

tabl

ice 3

.


42 lanci

Tabl

ica

4.

Prik

aziv

anje

star

ijih

osob

a u

Dne

vnik

u N

ove

TV

Prik

az st

arije

oso

be ka

o ak

tivne

Prik

az st

arije

oso

be ka

o ra

zoa

rane

sust

avom

Prik

az d

rut

veno

po

znat

e sta

rije

osob

e (+

smrt

dru

tven

o po

znat

e os

obe)

Prik

az st

arije

oso

be u

anke

ti ili

kako

da

je ko

men

tar

Prik

az st

arije

oso

be ka

o r

tve

Prik

az st

arije

os

obe o

ptu

ene

za ka

znen

o dj

elo

6 put

a se p

rikaz

uje u

tri

tjedn

a ana

lize,

2 raz

liita

pr

iloga

4 put

a se p

rikaz

uju

u tri

tje

dna a

naliz

e2 p

uta s

e prik

azuj

e u

tri tj

edna

anali

ze16

put

a se p

rikaz

uju

u tri

tjed

na an

alize

, 11

razli

itih

pril

oga

4 put

a se p

rikaz

uju

u tri

tjed

na

anali

ze2 p

uta s

e prik

a-zu

ju u

tri t

jedna

an

alize

Pril

og se

odn

osi n

a oku

-pl

janje

gra

ana (

prisu

tan

je i s

tarij

i gos

podi

n ko

ji da

je ko

men

tar)

Osije

ka

ispre

d Gr

adsk

og p

ogla-

varst

va n

a mol

itvi, d

a ne

doe

do

novih

izbo

ra u

gr

adu.

(RH,

10.1.

2008

.)

U p

rilog

u o

pora

stu b

roja

ovisn

ika o

nar

kotic

ima u

Im

otsk

om- p

ojav

ljuje

se i

starij

i gos

podi

n iz

Imot

skog

ko

ji je n

ezad

ovol

jan sl

abom

bo

rbom

pro

tiv n

arko

diler

a u

tom

gra

du. (1

3.1.20

08.)

M. S

raki

, bisk

up

koji j

e org

anizi

rao

sasta

nak i

mol

itvu

za

polit

ike s

trank

e iz

Slavo

nije

i Bar

anje.

(R

H, 5.

12.20

07.)

U p

rilog

u ko

ji gov

ori o

nov

im p

osku

-pl

jenjim

a, pr

ikazu

je se

i sta

rija g

ospo

a

koja

iznos

i svo

j sta

v. (R

H, 4.

12.20

07.)

Na z

akon

ski p

rijed

log

uvo

enja

zabr

ane p

uen

ja na

javn

im

mjes

tima-

kom

enta

r daje

star

iji go

spod

in ko

ji je o

bolio

zbog

du

go-

godi

njeg

pu

enja.

(RH,

7.1

.2008

.)

Pril

og se

od-

nosi

na st

arije

g go

spod

ina k

oji

je pr

ivede

n zb

og o

ptu

be za

pe

dofi l

iju. (R

H,

9.12.2

007.)

Prik

azuj

e se u

mi-

rovlj

enik

a fe

ta u

Ja

streb

arsk

om. P

et st

arijih

os

oba d

aje sv

oj ko

men

-ta

r, prik

azuj

u se

kako

pl

eu,

dre

gov

or. (R

H,

22.1.

2008

.)

Pril

og sa

sue

nja z

a rat

ni

zloin

u O

sijek

u, tu

se p

ri-ka

zuje

svjed

oen

je sta

rijeg

go

spod

ina,

oca G

. Get

o, k

oji

je ne

zado

volja

n zb

og p

ritisk

a po

licije

na n

jegov

u k

er i

obite

lj. (R

H, 21

.1.20

08.)

Pril

og se

odn

osi n

a sm

rt bi

veg

indo

ne-

zijsk

og p

reds

jedni

ka

Suha

rta. (I

ndon

ezija

, 27

.1.20

08.)

Pon

ovlje

ni iz

bori

u Ba

tini, s

tarij

i gos

po-

din

daje

kom

enta

r. (9.1

2.200

7.) P

rilog

se o

dnos

i na l

ed n

a ces

ta-

ma,

tu se

prik

azuj

e sta

rica k

oja j

e pa

la na

ledu

i slo

mila

nog

u. (R

H,

7.1.20

08.)

Pril

og se

od-

nosi

na st

arije

g go

spod

ina k

oji

je pr

ivede

n zb

og su

mnj

e za

blud

nie

nje.

(RH,

25

.1.20

08.)


lanci 43

Prik

az st

arije

oso

be ka

o ak

tivne

Prik

az st

arije

oso

be ka

o ra

zoa

rane

sust

avom

Prik

az d

rut

veno

po

znat

e sta

rije

osob

e (+

smrt

dru

tven

o po

znat

e os

obe)

Prik

az st

arije

oso

be u

anke

ti ili

kako

da

je ko

men

tar

Prik

az st

arije

oso

be ka

o r

tve

Prik

az st

arije

os

obe o

ptu

ene

za ka

znen

o dj

elo

U p

rilog

u o

deak

tivac

iji za

osta

le bo

mbe

iz II.

svj. r

ata

pojav

ljuje

se st

ariji

gosp

odin

ko

ji je n

ezad

ovol

jan u

esta

-lim

evak

uacij

ama i

z sta

na

zbog

dea

ktiva

cije z

aosta

lih

bom

bi n

a Mak

simiru

. (RH,

23

.1.20

08.)

For

mira

nje n

ove V

lade R

H, st

ariji

gosp

odin

daje

kom

enta

r. (9.1

2.200

7.) P

rilog

se o

dnos

i na s

tarij

eg g

os-

podi

na ko

ji je z

avri

o u

zatv

oru

zbog

suko

ba s

pods

tana

rom

koji

ne e

li nap

ustit

i njeg

ov st

an. (R

H,

21.1.

2008

.)

Pril

og o

dea

ktiva

ciji z

aosta

le bo

mbe

iz II.

svj. r

ata-

svoj

e ne

zado

voljs

tvo

evak

uacij

om

iz sta

na iz

nosi

i sta

riji g

ospo

-di

n. (R

H, 24

.1.20

08.)

Pril

og se

odn

osi n

a sm

rt m

ladia

u

Zadr

u, dv

ije st

arije

gos

poe

daju

ko

men

tar.

(9.12

.2007

.)

Pril

og se

odn

osi n

a ru

enje

besp

ravn

ih ku

a u

Rogo

znici

, pr

ikazu

je se

ovje

k koj

i je o

stao

bez d

vije k

ue.

On se

ali k

ako

je na

kon

rue

nja o

bolio

i kak

o m

u je

tek

o. (R

H, 26

.1.20

08.)

U p

rilog

u o

tetn

osti

mob

ilnih

ante

na

i njih

ov u

tjeca

j na z

drav

lje, s

tarij

i gos

po-

din

daje

kom

enta

r. (RH

, 7.1.

2008

.)

Utje

caj lo

eg

vrem

ena n

a ras

polo

e-

nje,

dvoj

e sta

rijih

oso

ba to

kom

entir

a. (R

H, 10

.1.20

08.)

Pril

og o

najd

epre

sivni

jem d

anu

u go

dini

, svo

j kom

enta

r daju

etir

i sta

rije

osob

e. (R

H,21

.1.20

08.)

Nast

avak

tabl

ice 4

.


44 lanci

Prik

az st

arije

oso

be ka

o ak

tivne

Prik

az st

arije

oso

be ka

o ra

zoa

rane

sust

avom

Prik

az d

rut

veno

po

znat

e sta

rije

osob

e (+

smrt

dru

tven

o po

znat

e os

obe)

Prik

az st

arije

oso

be u

anke

ti ili

kako

da

je ko

men

tar

Prik

az st

arije

oso

be ka

o r

tve

Prik

az st

arije

os

obe o

ptu

ene

za ka

znen

o dj

elo

Pos

kupl

jenja

u Slo

veni

ji, jed

na st

a-rij

a gos

poa

to ko

men

tira.

(Slo

veni

ja,

22.1.

2008

.)

Pril

og o

epid

emiji

grip

e, sta

riji g

ospo

-di

n ko

men

tira p

oet

ak ci

jeplje

nja p

rotiv

gr

ipe.

(RH,

25.1.

2008

.)

Slu

aj b

espr

avne

gra

dnje

apar

tman

-sk

ih n

aselj

a na t

erito

riju

RH, o

d str

ane

BIH,

kom

enta

r daje

star

iji go

spod

in. (R

H,

25.1.

2008

.) P

rilog

se o

dnos

i na s

lua

jeve k

raa

sta

rog

kam

ena i

z Kum

a, sta

riji g

ospo

din

kom

entir

a to.

(RH,

27.1.

2008

.)

Nast

avak

tabl

ice 4

.


lanci 45

Tablica 5. Prikazivanje starijih osoba s obzirom na spol

SPOL

TV KUAHTV RTL NOVA TV

enski Muki enski muki enski muki8 12 5 13 11 23

UKUPNO 20 18 34

U tablici 5. vidljiva je slabija zastupljenost starijih osoba enskog spola u odnosu na muki spol. Tako u primjeru HRT-a od ukupno 20 prikazivanja osoba starije ivotne dobi, ene se prikazuju 8 puta, dok se mukarci prikazuju 12 puta. RTL od ukupno 18 prikazivanja osoba starije ivotne dobi, ene prikazuje samo 5 puta, a mukarce 13 puta. Nova TV od ukupno 34 prikazivanja osoba starije ivotne dobi, ene prikazuje samo 11 puta, dok mukarce prikazuje 23 puta. Kroz analizu emitiranih priloga unutar tri tjedna (od 3. do 9. prosinca 2007. godine, od 7. do 13. sijenja 2008. godine i 21. do 27. sijenja 2008. godine) zakljuili smo kako se drutveno poznate ene starije ivotne dobi nisu prikazale niti na jednoj televiziji.

Problem slabije zastupljenosti ena u medijima postaje zanimljiv sve veem broju autora koji se bave medijima i pitanjima kao to je ravnopravnost spolova. No, povezanost ageizma i spolne diskriminacije ena jo je nedovoljno istraen pojam. Tako se veina autora bavi problemima poput malog broja televizijskih voditeljica starije ivotne dobi, diskrimina-cijom ena starije ivotne dobi u reklamama. U dostupnoj literaturi nismo naili na autore koji povezuju pitanje spola i ageizma u medijima. Ne spominje se niti slaba prisutnost strunih ena starije ivotne dobi u emisijama gdje se trae struna miljenja, izostavljanje ena starije ivotne dobi kada se govori o drutveno poznatim osobama ili njihova slabija zastupljenost openito kada se trai neki komentar. Budui da je ageizam i spolna diskri-minacija ena starije ivotne dobi u medijima zaista irok pojam, zakljuili smo kako ono zahtijeva opirniju analizu koja bi ukljuivala ire istraivanje koje bi obuhvatilo vei uzorak tv emisija i medijskih sadraja.

POKAZUJU LI REZULTATI POSTOJANJE AGEIZMA?

Analiza pokazuje kako je ageizam ipak zastupljen u glavnim informativnim emisijama HRT-a, RTL-a i Nove TV. On se oituje ponajvie u slaboj zastupljenosti starijih osoba u tim emisijama. U 21 dan analize ukupno je analizirano 938 priloga, a u samo 58 priloga, odnosno 6,2% prikazane su starije osobe. Na HRT-u se starije osobe u gore opisanim ulogama pokazuju 20 puta, na RTL-u 18 puta, a Nova TV prikazuje starije osobe 34 puta. Ta brojka ne odgovara broju razliitih priloga u kojima se starije osobe pojavljuje. Tako su na HRT-u starije osobe prikazane 20 puta u 17 razliitih priloga, na RTL-u su starije osobe prikazane 18 puta u 16


46 lanci

razliitih priloga, a Nova TV je starije osobe prikazala 34 puta unutar 25 razliitih priloga. Postoje prilozi u kojima se starije osobe pojavljuju vie puta. Zabrinjavajue je i to da postoji mnogo dana kada se starije osobe uope ne prikazuju u glavnoj informativnoj emisiji. Na primjer na RTL-u se 7., 8., 9., 10., 12., 21., 23. i 24. sijenja 2008.g. niti u jednom prilogu ne pojavljuju starije osobe. Isto je vidljivo i na primjerima drugih tv kua, no izdvojili smo RTL zbog toga jer smo doli do zakljuka kako se na toj televiziji postoje najdulji vremenski periodi kroz koje se stariji ljudi uope ne prikazuje.

Kroz uloge koje smo opisali na HRT-u starije osobe se pojavljuju 20 puta, u 17 razliitih priloga od ukupno analiziranih 318 priloga. Ponajvie se starije osobe pojavljuju prilikom komentiranja neeg, s tim da se obino u takvim prilozima pokazuje njihovo nezadovoljstvo (najee skupim cijenama, odlukama politiara). Takoer se isti broj puta (5) pojavljuju u ulozi rtve, bilo da se radi o tome kako su stradale vlastitom nepanjom ili se prikazuju kao siromane osobe kojima je teko. Vidljivo je i vie prikazivanje starijih osoba mukog spola u odnosu na enski spol. Taj omjer iznosi 12:8 u korist mukog spola.

U ulozi razoaranih sustavom starije osobe se prikazuju etiri puta. Kao aktivne osobe prikazuje ih se tri puta, a kao drutveno poznate osobe prikazane su tri puta. Takav prikaz navodi gledatelja da o starijim osobama stvori stereotipe poput toga da su siromane, boleljive, nespretne, nezadovoljne te da stalno prigovaraju. Mali broj prikaza starijih osoba u aktivnim ulogama moe stvoriti percepciju kod gledatelja kako su i starije osobe drutveno aktivne. Pozitivni stereotipi o kojima pie Erdman B. Palmore (1990.) kao to su ljubaznost, mudrost, pouzdanost, bogatstvo, sloboda, vjena mladost i srea, nisu potvreni kroz analizu prikazanih uloga starijih osoba u Dnevniku HTV-a. Stereotip o politikom utjecaju koji navodi Palmore (1990.), vidljiv je u prilogu o proslavi 80. roendana tajlandskog kralja.

U uzorku RTL-a starije osobe se pojavljuju 18 puta u 16 razliitih priloga od ukupno analiziranih 296 priloga prikazanih na RTL-u tijekom 21 dana. Od sve tri tv kue (HRT, RTL, Nova TV) analiza je pokazala kako RTL manje prikazuje starije osobe u svojim prilozima, u odnosu na druge dvije tv kue. Vidljivo je i vie prikazivanje starijih osoba mukog spola u odnosu na enski spol. Taj omjer iznosi 13:5 u korist mukog spola. Drutveno poznate starije osobe prikazane su u prilozima pet puta, meutim od pet priloga, tri puta bila je rije o umrlima. Stoga tek dva priloga, od kojih oba govore o bivim politikim dunosnicima, pokazuju kako je u sluaju RTL-a potvreno koritenje pozitivnog stereotipa o politikom utjecaju starijih osoba. Kao aktivne lanove drutva, starije osobe se prikazuju etiri puta. Tri priloga se odnose na prosvjede starijih osoba, a jedan na sudjelovanje u mjesnoj akciji. Kao razoarane sustavom u kojem ive, starije osobe se prikazuju jedanput. Prikazivanje starijih osoba kroz njihovo protestiranje moglo bi potvrditi koritenje negativnog stereotipa o starijim osobama kao nezadovoljnima koji uvijek neto prigovaraju. Od starijih osoba se u etiri priloga trailo da neto komentiraju. To je pomalo razoaravajue, jer ispada kako stariji ljudi ne mare za ono to se dogaa u drutvu i dravi. No, radi se o tome da su obino


lanci 47

ti prilozi gdje se trai miljenje graana loe napravljeni, budui da u njima nisu ravnomjerno zastupljene sve grupe drutva (ene, mukarci, starije osobe, mladi...). U ulozi rtve starije osobe se pojavljuju dva puta, oba priloga se odnose na ubojstva starijih osoba. Takoer se dvije starije osobe pojavljuju u ulozi optuenih za kazneno djelo. Prilog se odnosi na optube za pedofi liju i bludnienje. Ta injenica moe stvoriti percepciju kod gledatelja kako su starije osobe opasne za drutvo, a samim time i nepoeljne.

U uzorku Nove TV starije osobe se u opisanim ulogama pojavljuju 34 puta u 25 razliitih priloga od ukupno analiziranih 324 priloga. Tako je i u analizi priloga Nove TV vidljiva slaba zastupljenost starijih osoba u prilozima, kao i u sluaju HRT-a i RTL-a. Vidljivo je i vie prika-zivanje starijih osoba mukog spola u odnosu na enski spol. Taj omjer iznosi 23:11, u korist mukog spola. Starije osobe se najvie pojavljuju u prilozima gdje se trai od njih da neto komentiraju. Takvo prikazivanje moe stvoriti pozitivan stereotip kod gledatelja, kako su starije osobe i njihovo miljenje vani zbog ivotnog iskustva koje imaju. Vidljivo je kako starije osobe komentiraju razliite teme i drutvene dogaaje to je pozitivna injenica. Kao razoarane sustavom u kojem ive, starije osobe se prikazuju etiri puta. U ulozi rtve prikazuju se etiri puta. Jedan prilog se odnosi na bolesnog starijeg ovjeka koji je obolio zbog dugogodinjeg puenja. To bi moglo potvrditi stereotip o starijim osobama kao boleljivima i nemonima. Kao optuene za kazneno djelo, starije osobe se prikazuje u dva priloga. Jedan prilog se odnosi na optubu za pedofi liju, a drugi na optubu za bludnienje. Ta injenica takoer ide u prilog negativnoj slici koja se stvara o starijim osobama. Kao aktivne lanove drutva, starije osobe se prikazuju samo est puta. No, tu je bitno napomenuti da se radi o samo dva emitirana priloga, od kojih se jedan odnosi na sudjelovanje starijeg gospodina na zajednikoj molitvi ispred Poglavarstva grada Osijeka, a drugi prilog prikazuje petero starijih osoba tijekom njihove umirovljenike fete u Jastrebarskom. U ulozi drutveno poznate osobe, starije osobe se pojavljuju dva puta u tri tjedna analize. Sama injenica da se starije osobe rijetko pokazuju u aktivnoj ulazi, moe utjecati na oblikovanje stava kod gledatelja o tome mogu li starije osobe imati bitnu ulogu u oblikovanju drutvenih dogaanja. Ageizam u glavnim informativnim emisijama HRT-a, RTL-a i Nove TV oituje se i u stereotipnom prika-zivanju starijih osoba kao nemonih, boleljivih, slabih. Starije osobe se takoer prikazuje kao nezadovoljne sustavom pa gledatelji mogu stei dojam kako su starije osobe gunala. Zabrinjavaju takoer i prilozi u kojima se starije osobe (najee one mukog spola) poja-vljuju kao optuenici za pedofi liju ili bludnienje. To moe stvoriti iskrivljen pogled na starije muke osobe, dojam da ih se treba bojati jer su potencijalni bludnici ili pedofi li. Mali broj priloga o drutveno poznatim starijim osobama takoer upuuje na to da se starije osobe diskriminira u pogledu njihovih godina. Uspjenost, popularnost i drutveni znaaj neke osobe time se povezuje samo s mlaim osobama. Borba protiv suzbijanja ageizma moe biti teka, posebice ukoliko starije osobe i same ne uviaju problem ageizma u medijima ili ih taj problem osobno ne pogaa.


48 lanci

ZAKLJUAK

Ovo pilot istraivanje trebalo bi posluiti kao temelj za daljnja istraivanja ageizma u medijima, a posebice u informativnim emisijama. Naime, nakon provedenog istraivanja, ustanovili smo da se starije osobe relativno rijetko pojavljuju u informativnim emisijama. S obzirom na uestalost pojavljivanja starijih osoba u informativnim emisijama, istraivanje bi trebalo provesti na veem uzorku, kako bi se izdvojio vei broj priloga u kojima bi se metodom narativne analize na tekstu i slici u prilogu, istrailo koliko je prisutan ageizam u prezentaciji starijih osoba. Upravo smo zbog ovih ogranienja nazvali ovu analizu pilot istraivanjem. Ono je, unato manjem opsegu, pokazalo kako je ageizam vidljiv u glavnim informativnim emisijama HRT-a, RTL-a i Nove TV. Rezultati ovog istraivanje ukazali su na potrebu ireg interdisciplinarnog istraivanja koje bi zajedno provodili medijski teoretiari, socijalni gerontolozi i socijalni psiholozi.

Pojam ageizam ne postoji u hrvatskom zakonodavstvu, o njemu se ne pria u javnim raspravama iako je prisutan, kako u medijima, tako i u drugim institucijama. Borba protiv tog problema kao i u sluaju spolne diskriminacije ena moe biti teka, posebice ako starije osobe ne uviaju problem ageizma u medijima ili se s tim problemom mire. Starijih osoba u RH je prema popisu stanovnitva iz 2001.g. 693 540 (15,62%).5 Bitno je spomenuti kako se predvia da e se u Hrvatskoj broj starijih osoba u budunosti jo vie poveati. I to je jedan od razloga zato bi se starijim osobama trebalo posvetiti vie panje u medijskom prikazivanju. Posebno bismo tu istaknuli ulogu televizije kao medija broj 1. po gledanosti u Hrvatskoj. Iz tog razloga samo moemo pretpostaviti koliki utjecaj na gledatelje ima svaka poruka koju televizija emitira. Mogli bismo rei kako televizija na odreen nain sudjeluje u stvaranju naih stavova. Stereotipnim prikazivanjem starijih ljudi na televiziji mogu se stvoriti predrasude, ali i netolerantno drutvo. Stoga je nuno osvjetavanje javnosti o tom proble-mu, a ono bi prvo trebalo krenuti iz akademskih krugova. Nakon toga trebalo bi pokrenuti i javnu raspravu o problemu ageizma, u koju bi bili ukljueni i akademski strunjaci, udruge koje okupljaju osobe starije ivotne dobi, medijske strunjake i mnoge druge osobe koje su kompetentne u podruju rjeavanja problema ageizma. Tek tada mogue je oekivati da se problem ageizma zakonski regulira. To dalje vodi k sankcioniranju onih koji prikazuju starije osobe u negativnom svijetlu.

Takoer je vano i kvalitetno obrazovanje svih medijskih djelatnika kako bi njihov rad bio doveden na profesionalniju razinu na kojoj ne bi bilo vidljivo stereotipiziranje i diskri-miniranje niti jedne drutvene grupe pa tako niti starijih osoba.

Konaan cilj trebalo bi biti stvaranje tolerantnog drutva koje ne prosuuje osobe s obzirom na dob ili spol, drutva koje nema predrasude prema enama, starijim osobama ili

5 U starije osobe ubrojeni su svi one koji imaju 65 godina starosti ili su stariji. Pogledati www.dzs.hr.


lanci 49

bilo kojoj drugoj grupi ljudi. Svaka osoba ima pravo na dostojanstvo, kvalitetan ivot, pravo na privatnost te mnoga druga prava koja joj pripadaju po roenju. Smatramo kako stvaranje tolerantnog drutva koje e potivati ta prava, nije utopija ve cilj koji je mogue ostvariti.

LITERATURA

1. Bailey, T. A. & Park, T. H. (2006). Ageism in media: An analysis of discourse on mi-ddle age in newspapers. Paper presented at the annual meeting of the International Communication Association, Dresden International Congress Centre, Dresden, Germany, preuzeto sa: http://www.allacademic.com/meta/p89130_index.html>.

2. Birren, J. E. & Schroots, J. J. F. (1984). Steps to an ontogenetic psychology. Acad.Psychol.Bulletin, 177-190.

3. Dozois, E. (2006). Ageism: A review of the literature. Calgary Health Region, Healthy Aging Committee, Calgary: Word on the Street Consulting Ltd.

4. Fiske, S. T., Cuddy, A. J. C., Glick, P. & Xu, J. (2002). A Model of (often mixed) stereotype content: Competence and warmth respectively follow from status and competition. Journal of Personality and Social Psychology 82 (6), 878-902.

5. Larson, R., Kubey, R. & Coletti J. (1989). Changing channels: Early adolescent media choices and shifting investments. Journal of Youth and Adolescence 18, 583-599.

6. Matkovi, D. (1995). Televizija, igraka novog doba. Zagreb: AGM. 7. McGuire, B. (2008). Ageism: Media Infl uences and older americans. 16. Jan., preu-

zeto sa: http://www.socyberty.com/Sociology/Ageism-Media-Infl uences-and-Older-Americans.74540

8. Palmore, E. (1990). Ageism: Negative and positive. New York: Springer. 9. Pejak, V. (2001). Psihologija tree ivotne dobi. Zagreb: Prosvjeta.10. Periin, T. (2008a). Televizijske vijesti. Medianali, 2 (3), 99-127.11. Periin, T. (2008b). Televizijske vijesti uredniki odabir izmeu politike, gledatelja i

komercijalnih interesa, Politika misao, 45 (2), 153-174.12. iber, I. (1998). Osnove politike psihologije. Zagreb: Politika kultura.13. UN, Department of Economic and Social Aff airs: Population Division (2002). World

Population Ageing: 1950-2050. Preuzeto sa: http://www.un.org/esa/population/pu-blications/worldageing19502050/.

14. www.dzs.hr15. Zakon o elektronikim medijima (2003). Narodne novine, 122/03.


50 lanci

Tena PeriinValentina Kufrin

AGEISM IN TELEVISION EXEMPLIFIED BY EVENING NEWS PROGRAMMES OF HRT, RTL AND NOVA TV

SUMMARY

The article deals with ageism in evening news programmes of television channels in Croatia, i.e. with the research on how elderly people are presented in news programmes of the following television channels: HRT, RTL and Nova TV. The sample consisted of stories broadcasted in the following news programmes: Dnevnik of HTV, Dnevnik of Nova TV and Vijesti of RTL in the period of 3 weeks. The analysis of mentioned stories broadcasted in the news programmes of one public and two private broadcasting companies tried to determine if ageism and discrimination are present in the stories dealing with elderly people. We were interested in discovering if presenting elderly people in a stereotypical way can infl uence the attitude of the public towards them. The pilot study showed that ageism is present in the news programmes of HRT, RTL and Nova TV. In all three cases elderly people, especially active and socially recognized ones, are relatively rarely presented. The results suggest that there is a need for a broader study, if possible an interdisciplinary one, in collaboration with media theoreticians and social gerontologists. The article also underlines a necessity to pass certain regulations regarding the problem of ageism in media and other social institutions.

Key words: ageism, elderly people, television, television news journals, news programme.

ageisam

Documents