Elektronsko bankarstvo

INTERNET BANKARSTVO-PRIRODNI NASLEDNIK ON-LINE BANKARSTVA Prirodni naslednik on–lajn bankarstva je Internet bankarstvo. Platni sistemi i transakcioni mehanizmi danas naprosto ne mogu da zaobiđu Internet, koji se polako prožima kroz sve ljudske aktivnosti. Većina banaka u SAD smatra Internet glavnim trendom, koji zahteva strategijski odgovor. Procenjuje se da banke koje nude Internet bankarstvo već danas poseduju 40% depozitne baze u SAD. Postoje dva ključna razloga zbog kojih su banke zainteresovane za Internet bankarstvo: 1) korisnici Interneta su uglavnom mlađi ljudi sa većim stepenom obrazovanja i većim prihodima od prosečnog klijenta; 2) Internet je veoma efikasan i jeftin distribucioni kanal. Među novim instrumentima i transakcionim mehanizmima na Internetu tri su posebno interesantna: inteligentne kartice, digitalni novac i mikro-transakcije. Inteligentne (smart) kartice imaju veliki potencijal kao prenosni uređaji, kao nosioci tzv. „AA“ (Anytime Anywhere) elektronskog bankarstva (nova, šira koncepcija elektronskog bankarstva). Najveća prednost inteligentne kartice jeste njena multifunkcionalnost, a njena prava vrednost je u kombinaciji njenih funkcija. Inteligentna kartica ima ugrađen mikročip koji joj omogućava obavljanje niza različitih funkcija. Ove kartice omogućavaju potrošačima da potpuno odvojeno i bezbedno drže veći broj aplikacija na jednoj jedinoj kartici. Danas su na raspolaganju brojne aplikacije za inteligentne kartice, pa tako jedna jedina inteligentna kartica može da služi kao kreditna kartica, debitna kartica, novčanik za uskladištenje elektronskog novca, lična karta, vozačka dozvola, zdravstvena knjižica ... Sistemi digitalnog novca bazirani su na digitalnim novčanicama koje su, u vidu digitalnih signala, smeštene na fiksni disk u računaru ili na mikročip implementiran u plastičnu karticu. Proces plaćanja odvija se preko Interneta, a može biti on–lajn (on–line) i of–lajn (off–line). Trenutno na Internetu postoji nekoliko sistema zasnovanih na digitalnom novcu. Najpoznatiji on–lajn sistemi su E–Cash firme DigiCash; i NetCash, sistem koji je razvijen na Univerzitetu južne Kalifornije. Najpoznatiji of–lajn sistemi su Mondex i VisaCash. Od svih sistema digitalnog novca Mondex je, po svojim karakterisikama, najpribližniji realnom novcu. Mikro–plaćanja (pa čak i piko–plaćanja) su termini koji se sve češće čuju na Internetu. Mikro–plaćanja su elektronska plaćanja male vrednosti (od nekoliko dolara do nekoliko centi, pa i manje), koja su specijalno dizajnirana za elektronsku trgovinu na Internetu, pre svega za trgovinu nematerijalnim dobrima. Mikro–plaćanja sada čine graničnu oblast elektronskog plaćanja i predmet su interesovanja i rasprava među protagonistima i analitičarima elektronske trgovine. Ova oblast je predmet ubrzanog istraživanja i razvoja mada je, do sada, izgrađen samo mali broj funkcionalnih sistema. Najpoznatiji među njima su Millicent (sistem koji je razvila Digital Equipment Corporation), CyberCoin (firme CyberCash) i NetBill (sistem razvijen na Carnegie Mellon univerzitetu). (#)

Generalna :: Autor simo 10:23

KREDITNE KARTICE I ZA ON-LINE TRANSAKCIJE. ON-LINE BANKARSTVO

Kreditne kartice mogu se koristiti i za on-lajn transakcije. Međutim, zbog činjenice da je Internet otvorena mreža i da neka treća strana može da otkrije i zloupotrebi broj kreditne kartice, razvija se čitav niz konkurentskih protokola i metoda koje garantuju bezbednost transakcija. U tu svrhu razvijeni su sistemi za bezbedne on–lajn transakcije putem kreditnih kartica. Trenutno su dva sistema za plaćanje potpuno funkcionalna (First Virtual i CyberCash), a u razvoju je SET protokol, zajednički poduhvat firmi MasterCard i Visa. Nove tehnologije elektronskog novca obuhvataju čitav niz pristupa u kojima je monetarna „vrednost“, u formi elektronskih signala, smeštena bilo na plastičnu karticu (sistemi kartica sa uskladištenom vrednošću) ili na fiksni disk u računaru (sistemi digitalnog novca). Kartice sa uskladištenom vrednošću trenutno obuhvataju dve bazične tehnologije: (a) kartice sa uskladištenom vrednošću na magnetnoj traci (tzv. kartice sa magnetnom pistom) i (b) kartice sa uskladištenom vrednošću na mikročipu (tzv. inteligentne ili smart kartice). Sledeći značajan korak u razvoju elektronskog bankarstva načinjen je promocijom on–lajn bankarstva. On–lajn (kućno, PC) bankarstvo predstavlja kombinaciju karakteristika programa za lične finansije i elektronskog plaćanja računa. Uprkos velikoj promociji on–lajn bankarstva od strane vodećih imena u bankarstvu (npr. Wells Fargo), koja traje već čitavu dekadu, potrošači su pokazivali malu zainteresovanost za stvarno korišćenje svojih personalnih računara u bankarstvu. Danas se stvari, napokon, menjaju. Sve brži razvoj on–lajn bankarstva rezultat je rušenja barijera (bezbednost, jednostavnost upotrebe, korisnost i cena) koje su ometale njegovo šire prihvatanje. (#)

Generalna :: Autor simo 14:45

KREDITNE KARTICE...

Kreditna kartica (ponekad se koristi i izraz kartica sa revolvirajućim kreditom) je jedno od bezgotovinskih sredstava plaćanja. Osim plaćanja robe i usluga odloženo (na rate) u zemlji, inostranstvu i preko Interneta, može se koristiti i za podizanje gotovine na bankomatima ili u bankama.Kreditna kartica donosi izvanrednu finansijsku fleksibilnost, dostupnost novca i brojne pogodnosti, ali neodgovorno zaduživanje uz tipično visoke kamatne stope može biti veoma opasno. Prosečno američko domaćinstvo duguje preko 9,000 dolara na revolvirajućim kreditnim karticama (koje tipično nose godišnje kamate od 10% i više).Kod kartice sa revolvirajućim kreditom, banka svakom korisniku odobrava kreditni limit, u okviru kojeg korisnik može da se zaduži plaćajući robe i usluge kreditnom karticom ili podižući novac na bankomatima. Korisnik ima obavezu da mesečno otplaćuje najmanje deo duga koji je naznačen na mesečnom izvodu kao "minimalna uplata" (1-10% od iznosa zaduženja, zavisno od ugovora). Deo duga koji korisnik ne izmiri se prenosi u naredni mesec i na to zaduženje se dalje plaća kamata. Korisnik može odjednom platiti i veći deo duga ili ceo dug. Ukupno zaduženje (preneseno iz prethodnog meseca i novonastalo tokom meseca) ne može preći kreditni limit ili će banka odbiti transakciju ili zaračunati posebnu kaznu.Banke odlučuju da li će odobriti kreditnu liniju i do kog limita na osnovu brojnih faktora, uključujući izveštaj kreditnog biroa, platežnu sposobnost, ukupnu zaduženost drugim kreditima (hipotekarnim, potrošačkim, drugim

revolvirajućim, itd.), i brojne druge faktore. Zavisno od toga kolika je konkurencija prisutna na tržištu bankarskih usluga, banke mogu dobrim mušterijama povećati kreditni limit, spustiti kamatnu stopu ili na zahtev oprostiti godišnju naknadu. Banke mogu revidirati kreditni limit i prilikom značajnih finansijskih događaja, poput novog posla, preseljenja, nastanka novog ili likvidacije postojećeg kreditnog zaduženja (recimo, hipoteke), promene bračnog statusa i sl.Osim svoje osnovne, kreditne funkcije, kreditna kartica može imati i funkcije pogodnosti i lojalnosti za svoje korisnike, što zavisi od politike banke koja je izdala karticu. Tako na primer banka može da omogući korisnicima da plaćaju na odloženo ili na veći broj rata bez kamate, da kupuju na određenim mestima sa značajnim popustom, da besplatno koriste različite usluge (osiguranje, tehnički pregled i sl.). U zemljama sa jakom konkurencijom među bankama, kartice mogu srazmerno potrošnji nuditi milje u programima lojalnosti aviokompanija ili hotelskih lanaca, poene za posebne "nagrade" ili "keš bek" shemu u kojem se izvesni procenat potrošnje (tipično 1%, ili po graduiranoj shemi) vraća, kao kredit na mesečnom izvodu, korisniku koji godinu dana redovno namiruje račune; automatsko besplatno osiguranje prilikom najma automobila ili avionskog ili voznog putovanja kupljenog pomoću kartice, automatsko produživanje proizvođačke garancije na kupljenim proizvodima, pravo na povraćaj novca ukoliko korisnik nije zadovoljan kupljenom robom ili uslugama, i slične pogodnosti (koje podstiču veću potrošnju). Tipično, za korisnika sa datim kreditnim rejtingom, kartica sa više pogodnosti će nositi višu kamatnu stopu. Korisnici sa jačim kreditnim rejtingom se mogu kvalifikovati za kartice koje nude niže kamatne stope i više pogodnosti.Na iznos korišćenog kredita (što uključuje i novopotrošeni iznos), korisnik kreditne kartice banci plaća mesečnu kamatu koja se dodaje na saldo mesečnog izvoda. Širom sveta, kamate na godišnjem nivou mogu ići od 0% (vremenski ograničene posebne ponude) ili niskih jednocifrenih kamata (za najbolje mušterije) pa sve do 40-50% ili čak i više (za korisnike sa niskim kreditnim rejtingom). Prilikom svakog podizanja gotovine plaća se i jednokratna provizija (nekoliko procenata, moguće uz fiksni minimalni iznos naknade, obično još više za podizanje novca u inostranstvu). Ukoliko banka ponudi "pogodnosne čekove", instrument koji se može koristiti kao gotovinski ček ali zapravo zadužuje revolvirajuću kreditnu liniju, njihova upotreba se tipično tretira kao podizanje gotovine i podložna je istim provizijama. Kod plaćanja roba ili usluga, korisnik ne plaća nikakvu proviziju, već ona ide na teret prodavca (ove provizije variraju u zavisnosti od delatnosti, uglavnom su 1-3%, moguće uz fiksni minimalni iznos). Banka može obećati i da korisnik neće biti odgovoran za neautorizovane transakcije nastale zbog gubitka kartice, krađe broja ili internetske prevare, već zavisno od ugovora.Banka može (već zavisno od kartice) odobriti i grejs period, tipično 20 ili 25 dana, što znači da korisnik koji je izmirio prethodni račun u potpunosti, i u tom roku od dana štampanja izvoda izmiri tekući račun u potpunosti, neće platiti nikakvu kamatu na kupovine u datom izvodnom periodu. Na kartici sa grejs periodom, korisnik koji svaki mesec izmiruje račun u potpunosti nikada neće platiti kamatu na zaduženje, tako da se takvi korisnici mogu opredeljivati za kreditne kartice prema drugim parametrima. Na kupovine u stranim valutama se na ugovoreni valutni kurs obično obračunava posebna provizija od nekoliko procenata, i to moguće dve provizije: jedna od lanca kartica (Viza/MasterKard/Amerikan ekspres/Diskover/sl.), druga od same banke izdavaoca.Neke kartice nemaju godišnju članarinu (odnosno naknadu), dok druge nose godišnju članarinu koja može biti nekoliko desetina ili kod nekih "prestižnih" kartica i po nekoliko hiljada dolara. Banka će tipično naplatiti značajnu kaznu i za zakasnelu uplatu po izvodu, ili za ček (ili drugu vrstu plaćanja) bez pokrića.Postoje razne varijacije kreditnih kartica. Kod osiguranih kreditnih kartica, korisnik polaže određeni iznos kao zalog i banka „odobrava kredit“ do tog iznosa. Na taj način, korisnik plaća banci kamatu za korišćenje svog novca. Ovakve kartice se mogu

izdavati potrošačima sa jako lošim (na primer, nakon objavljenog bankrota) ili nepostojećim (studenti) kreditnim rejtingom, koji nakon određenog perioda korišćenja ovakvog kredita poboljšavaju svoju kreditnu istoriju i dobijaju obične revolvirajuće kartice. Kod kobrendiranih kartica, banka i neka firma (trgovina, avioprevoznik, lanac hotela ili benzinskih pumpi...) stupaju u marketinški ugovor i banka izdaje kartice sa brendom date firme. Takve kartice tipično nude posebne pogodnosti za kupovinu kod date firme — na taj način, firma ostvaruje veći promet, a banka dobija dodatni marketinški kanal za nove mušterije.Razlika između odloženog plaćanja čekom, kakvo je recimo u Srbiji bilo u praksi 1990ih godina, i kreditnom karticom, je u tome što kod plaćanja čekom kupca kreditira (i rizik defolta preuzima) prodavac ili davalac usluge, a u slučaju kreditne kartice kupca kreditira banka. Kreditiranje čekom je ilegalno u većini zemalja, uključujući danas i Srbiju. Neke trgovine na svoju ruku koriste kreditiranje čekom, jer im je skupa provizija koju plaćaju bankama za svaku transakciju karticom. U Sjedinjenim Američkim Državama, pak, osim za najtrivijalnije troškove od nekoliko dolara, trgovine uvek radije prihvataju kreditne kartice, kao sigurno sredstvo plaćanja koje eliminiše probleme sa čekovima bez pokrića i čuvanjem gotovine. Trgovci znaju i da potrošači koji plaćaju kreditnim karticama troše u proseku više. Postoje čak i razlike između prosečne potrošnje korisnika različitih brendova kreditnih kartica (na primer, u SAD, nosioci Amerikan ekspres kartica u proseku troše više od korisnika Vize). (#)

Generalna :: Autor simo 19:55

PRVI,KLJUCNI KORACI KA ELEKTRONSKOM BANKARSTVU(bankomati,softver za licne finansije,kreditne kartice) Elektronsko bankarstvo predstavlja pokušaj spajanja više različitih tehnologija, od kojih se svaka razvija u drugom smeru i na drugačiji način. Prvi korak ka elektronskom bankarstvu bili su bankomati (Automated Teller Machines — ATMs). Mada gotovinska plaćanja predstavljaju direktnu suprotnost elektronskom načinu plaćanja, automatizacija isporuke gotovine izvršena je uvođenjem velikog broja bankomata. Pored podizanja gotovine, bankomati omogućavaju i polaganje depozita, transfer sredstava na druge račune, plaćanje sa drugih računa i sl. U nizu novina koje su uslovile razvoj elektronskog bankarstva posebno mesto zauzima softver za lične finansije. To je softver koji omogućava ljudima da, uz pomoć personalnog računara, vode brigu o svom novcu. Softver ove vrste nije nov — prve verzije programa za lične finansije pojavile su se još 1983. Te godine je Skot Kuk, sada direktor kompanije Intuit, napisao program pod nazivom Quicken. Program je doživeo veliki uspeh, pa je brzo dobio konkurenciju u vidu drugih programa, od kojih se u zadnje vreme ističe program Money kompanije Microsoft. Performanse ovih proizvoda su danas prilično ujednačene.

Jedna od ključnih komponenti elektronskog bankarstva je elektronsko plaćanje. U tradicionalnom sistemu plaćanja na malo postoji nekoliko sistema za elektronski transfer novca (EFT) koji se danas koriste, a koji, pored bankomata, obuhvataju kreditne/debitne kartice i Point–Of–Sale (POS) sisteme (sistemi za elektronski transfer novca na mestu prodaje).

Za sada sam pisao o nekim generalnim stvarima, osnovnim pojmovima,razvoj,istorija...Ali tako sam morao početi da bih malo razradio temu, ali slijedi zanimljiv nastavak, odnosno priče o elektronskom bankarstvu koje su postale dio naše svakodnevnice, kao sto su bankomati, kreditne kartice...

(#)

Generalna :: Autor simo 22:51

ELEKTRONSKI NOVAC!RAZLIKA IZMEDJU SOFTVERA I NOVCA POLAKO NESTAJE,NOVAC=INFORMACIJA!!!

Veliki problem, međutim, predstavlja nedovoljna bezbednost transakcija koje se obavljaju preko Interneta. Zbog toga korišćenje kriptografije predstavlja veoma važnu sigurnosnu meru prilikom dizajniranja platnih sistema i protokola. Ideje o novcu evoluirale su sve do konačnog shvatanja da je novac samo informacija. Pošto globalna informaciona infrastruktura sve brže raste, neminovno je da će se novac, u obliku informacije, njome kretati i razmenjivati za robu i usluge. Do ovoga je već došlo, u ograničenom obimu, na privatnim mrežama, ali Internet već ubrzava ova kretanja na novi i bezbedan način. U centru ovog novog sveta je konflikt između konsolidacije i dezintermedijacije (tj. uklanjanja posrednika, kao što su banke, iz finansijskih transakcija). U taboru konsolidacije — koji predvode velike banke (Banc America, Citigroup) — tvrdi se da budućnost pripada ogromnim finansijskim institucijama koje će „pakovati“ investicije i pružati investitorima usluge „od kolevke pa do groba“: od osiguranja, preko kredita za kupovinu automobila, do avio–karata. U suprotnom taboru — taboru dezintermedijacije — koga predvode sovtferske firme poput Majkrosofta (Microsoft) i Intjuita (Intuit), veruju da će budućnost pripasti kompanijama koje ovladaju tehnologijom nove ere, firmama koje pružaju investitorima maksimalnu kontrolu nad njihovim finansijama putem sofisticiranih proizvoda koji balansiraju rizik i prinos. Ideja koja je u osnovi revolucije u tehnologizaciji bankarstva jeste da su tehnologija i finansije postali jedno te isto. Razlika između softvera i novca nestaje. Razmotrimo elektronski novac. Ideja je sasvim jednostavna: umesto da smeštamo vrednost na papir, možemo da je „upakujemo“ u jedan niz cifara koji je mnogo prenosiviji i (što je još značajnije) mnogo „inteligentniji“ od papirnog novca. Šta podrazumevamo pod pojmom „inteligentni novac“? S obzirom na karakteristike elektronskog novca, on se može kontrolisati mnogo preciznije od papirnog novca. Kod elektronskog novca postoji mogućnost autorizacije i praćenja transakcija, tako da „tradicionalne“ banke mogu da postanu suvišne. Elektronski novac ne poznaje granice. Revolucija u oblasti elektronskog novca prilično olakšava izvesne oblike evazije poreza. Ove inovacije čak dovode u pitanje i ulogu centralnih banaka kao arbitara nacionalne novčane mase. Ako ovakve inovacije postanu opšteprihvaćene, javnost neće više morati da se oslanja na centralne banke kao isključive i direktne izvore medijuma razmene. Ovo je pogotovo uočljivo u slučaju elektronskog novca. Pored toga, za razliku od papirnog novca koji prestaje da donosi kamatu u momentu kada ga podignete sa računa, elektronski novac može da donosi kamatu sve do trenutka kada ga potrošite. Ovaj fenomen u vezi s kamatom možda zvuči jednostavno, ali on

predstavlja vezu sa jednom dubljom revolucijom u finansijama — ukidanjem državnog monopola nad novcem. Na primer, ako je neka banka u Luksemburgu, spremna da plati veću kamatu na vaš elektronski novac, vi svakako nećete imati ništa protiv. Sve dok su „elektronske novčanice“ ove banke opšteprihvaćene ne postoji razlog da se držite državno–emitovanih novčanica.

(#)

Generalna :: Autor simo 20:51

AUTOMATIZACIJA TRANSAKCIJA NA MALO

Automatizacija transakcija u bankarstvu na malo dugo je odlagana zbog toga što je vrednost prosečne transakcije relativno mala. Pre samo desetak godina cene neophodne opreme i infrastrukture za formiranje platnih sistema na malo bile su toliko visoke da bi troškovi za obradu jedne transakcije u novoformiranim sistemima bili veći od vrednosti same transakcije. Razvoj informacione i komunikacione tehnike i tehnologije, međutim, već danas omogućava automatizaciju transakcija u bankarstvu na malo uz prihvatljive troškove po jednoj transakciji. Za tehnologizaciju bankarstva na malo, dakle, od ključnog su značaja trendovi u informacionoj i komunikacionoj tehnologiji; upotreba javnih računarskih mreža (pre svega Interneta); kao i razvoj i primena metoda kriptografije. Trendovi u informacionoj i komunikacionoj tehnologiji, kao što je smanjenje troškova računarske obrade podataka, razvoj digitalne bežične komunikacije, standardizacija i sl., utiču na smanjenje cena računarske i komunikacione opreme, čime se smanjuju troškovi po jednoj transakciji u bankarstvu na malo.

Nova revolucija u oblasti tehnologizacije bankarstva na malo, međutim, bazirana je na ideji da se za automatizaciju transakcija u bankarstvu na malo ne formira nova infrastruktura, već da se iskoristi postojeća infrastruktura javnih računarskih mreža, pre svega Interneta. Internet spada u javne, tj. otvorene mreže, kojima svako ima neograničen pristup. Upotreba Interneta za automatizaciju transakcija plaćanja na malo povoljna je zbog niskih troškova po jednoj transakciji.

(#)

Generalna :: Autor simo 14:01

VISE OD 25% MANJI TROŠKOVI RAZVOJEM "TRGOVINE BEZ PAPIRA" Prema podacima UNCTAD–a, troškovi papira i ostalih složenih formalnosti u vezi s tokovima trgovine izvan granica zemalja dostižu i do 10 procenata od konačne vrednosti proizvoda. Jedna tipična trgovinska transakcija može obuhvatiti nekoliko različitih strana i različitih dokumenata, a svi oni moraju da se provere, prenesu, ponovo unesu u različite informacione sisteme, obrade i uskladište. Prema procenama UNCTAD–a, nepotrebni transakcioni troškovi iznose preko 400 milijardi dolara godišnje, a oni se mogu smanjiti za 25 i više procenata putem skraćivanja procedura i razvoja trgovine „bez papira“. U centru ovakvih promena nalaziće se automatizacija obračuna plaćanja na malo. (#)

Generalna :: Autor simo 20:05

PRELAZAK SA PAPIRA U ELEKTRONSKI PLATNI SISTEM Sredinom šezdesetih godina dvadesetog veka u Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Državama broj transakcija u bankarstvu narastao je do neslućenih razmera. Primena tradicionalnih metoda obrade transakcija, jednostavno, više nije bila moguća, a problem je narastao do te mere da je pretio ugrožavanjem stabilnosti čitavog finansijskog sistema. Vlade Velike Britanije i Sjedinjenih Država su, krajem šezdesetih godina, preduzele mere za automatizaciju sitnijih transakcija u bankarstvu, pogotovo onih koje su repetitivnog karaktera. Na bazi ideje, do koje su vodeće britanske banke došle nekoliko godina ranije, u Sjedinjenim Državama je 1968. godine formirana radna grupa za unapređenje razmene „bez papira“ (SCOPE — Special Committee on Paperless Entries), koja je funkcionisala pri Banci federalnih rezervi u San Francisku. Želja je bila da se stvori jeftin, pouzdan elektronski platni sistem, kao alternativa čekovima. Plan je bio jednostavan: pretvaranje periodičnih sitnih plaćanja čekovima (kao što su zarade i premije osiguranja) u posebno oblikovanu platnu evidenciju koja će moći da se „čita“ uz pomoć računara. Rezultat ovih napora bila je prva automatska klirinška banka (ACH — Automated Clearing House), koja je počela sa radom 1972. godine.Kao reakcija na povećanu tražnju za međunarodnim obračunom transakcija valutama i vrednosnim papirima, razvijeni su elektronski platni sistemi za plaćanja na veliko. U oblasti međubankarskog izveštavanja trenutno dominira SWIFT , koji je osnovan 1973. godine u Briselu. SWIFT je u vlasništvu njegovih članica, tj. konzorcijuma koji se sastoji od preko 2.200 banaka. Slika 1.1 Swift danas... (#)

Generalna :: Autor simo 12:54

Nadam se da ce moja tema biti interesantna kako za slucajne posjetioce tako i za one koji se ozbiljnije bave ovom tematikom na internetu(blogovi,e-bankarstvo,itd)...Zelim da citaoce mog bloga sto bolje upoznam sa ovom tematikom, tacnije njegov razvoj, istoriju, infrastrukturu, mogucnosti, prednosti, mane i jos mnogo toga zanimljivog vezanog za ovu temu! I konacno poceh da pisem,nadam se nesto interesantno za sto siru populaciju(sto bi se reklo od 7-77) mada ostavljav to na vama da sami ocijenite...

Po opstem uvjerenju,elektronske transakcije nijesu nikakva novost.Prvi elektronski transfer novca izvrsen je 1860. godine. Transfer je izvrsila firma Western Union iz SAD-a, uz pomoc telegrafa. Kasnije je telegrafski transfer novca postao uobicajen. Jedan od najvecih platnih i obracunskih sistema danasnjice, americki Fedvajer(Fedwire), zapoceo je sa radom 1918. godine, kao servis za telegrafski transfer novca pri Sistemu federalnih rezervi SAD-a.

Elektronske transakcije mogu se podiejliti na analogne i digitalne. Transfer novca putem telegrafa je elektronska transakcija, ali elektronska transakcija analognog tipa.Digitalne elektronska transakcije vezane su za pojavu elektronskih digitalnih racunara. Primjena savremenih elektronskih digitalnih racunara u oblasti bankarstva omogucila je pojavu elektronskih transakcija digitalnog tipa. Razvoj elektronskog bankarstva u danasnjem smislu rijeci zapoceo je krajem sezdesetih i pocetkom sedamdesetih godina dvadesetog vijeka.

I to bi bio neki pocetak razvoja Elektronskog bankarstva, ukratko,nastavak price slijedi...

Što je Internet bankarstvo

Posljednjih nekoliko godina razvoj svjetskih bankarskih usluga pokazuje dominantnu težnju da se klijentu pruži usluga u svakom trenutku, bez obzira gdje se on nalazi. Ta se težnja manifestirala na početku korištenjem automatskih telefonskih servisa, no od kada je Internet velikim koracima zakoračio u područje ekonomije, rođenjem "nove ekonomije" zasnovane na prednostima Interneta pojavilo se Internet bankarstvo. Brzina, točnost i komocija koju osjećaju korisnici online bankarstva, nenadmašne su poluge razvoja nove vrste bankarstva, jer današnji klijenti banaka trebaju i žele jednostavan, brz, točan, diskretan, siguran, ali i jeftiniji pristup u raspolaganju svojim sredstvima. Takvim zahtjevima zasada može odgovoriti jedino Internet bankarstvo, koje je, prema nekim računicama, čak deset puta jeftinije od klasičnih bankarskih usluga, dok je telefonsko jeftinije od dva do četiri puta. Osim znatnog racionaliziranja poslovanja banke i pojeftinjenja bankarske usluge, Internet bankarstvo omogućava svojim korisnicima da prepuste zaboravu dobro poznate slike čekanja u redovima na šalterima i trčanje u banku prije zatvaranja.

Tko koristi Internet bankarstvo

Svaka osoba koja posjeduje osobno računalo, te ima pristup Internetu, može koristiti uslugu Internet bankarstva. Prednost je u tome da klijent ne mora fizički doći do banke, nego, može uredno sa svog računala obaviti željene bankovne transakcije.

Prema istraživanju agencije Proof, hrvatski korisnici Interneta su vrlo zainteresirani za mogućnost korištenja Internet bankarstva. Prema podacima, čak 44 posto ispitanih bi koristili usluge Internet bankarstva kad bi imali uvjete za to, dok bi 37 posto vjerojatno koristilo usluge, a manje od 1 posto ispitanika je izjavilo da sigurno ne bi koristili tu uslugu.

U početnim fazama razvoja Internet bankarstva nisu bile uključene sve vrste transakcija. Bile su dostupne samo kunske transakcije za građane. S vremenom se to proširilo i na devizno poslovanje, kako na fizičke osobe, tako i na pravne. Danas se može uživati u svim vrlinama bankarskih proizvoda preko Interneta, ako u svojoj banci podnesemo zahtjev za spomenute bankarske usluge.

Sigurnost korištenja Internet bankarstva

Najveći problem o čemu treba voditi brigu je sigurnost. Ne smije se dopustiti neželjeni ulaz u sustav poslovanja, jer se ovdje radi o velikoj odgovornosti, što se tiče banke, a na kraju i za zadovoljstvo svakog klijenta. To znači da neovlaštena osoba ne smije obavljati transakcije, tj. ne smije imati apsolutno nikakve ovlasti da barata sustavom.

Ima puno verzija sigurnonih sustava, od kojih svaka koristi neki način kodiranja. Enkripcija se omogučava preko matematičkih funkcija tzv. hash funkcija. Rade na principu da se na brz i lak način kodira neka ulazna riječ, a iz te kodirane riječi gotovo je nemoguće saznati izvornu informaciju bez ključa koja je kodirana tom funkcijom. To znači da samo onaj tko posjeduje ključ (key) može pročitati informaciju.

Kad se korisnik spoji na Internet, on je jedinstveno identificiran IP adresom. To povečava sigurnost sustava tako da preko vatrozida (firewall) može doći do sustava informacija koja je sigurno od klijenta. Sustava firewall-a radi na pricipu čitanja IP adresa koja žele pristupiti poslužitelju (server) te odlučuje da li je pristup dozvoljen ili nije.

Kao i kod klasičnih odlazaka u banku, transakcija se potvrđuje vlastoručnim potpisom. U svijetu Interneta se taj potpis preslikava u elektronički potpis. Tako se može ustanoviti autentičnost potpisanog dokumenta.

Identifikacija korisnika

Identifikacija korisnika je važna jer banka mora pouzdano znati tko je korisnik, a isto tako korisnik mora biti siguran da se nitko drugi umjesto njega ne može predstaviti i poslovati u njegovo ime. Korisnik se predstavlja banci s dva podatka. U tu se svrhu rabi token (elektronički uređaj veličine kreditne kartice i izgleda sličnog kalkulatoru). Prvi je podatak identifikacijski broj otisnut na poleđini tokena te dodatno i kratkotrajno prikazan na zaslonu tokena prilikom njegova uključenja. Drugi je podatak jednokratni tajni broj kojega token generira i ispisuje. Nakon svakoga uključenja njegova je vrijednost različita od svih prethodnih, a buduću vrijednost nije moguće predvidjeti. Uporaba već iskorištenih jednokratnih tajnih brojeva nije dopuštena. Za uključenje tokena potrebno je upisati PIN (osobni identifikacijski broj poznat samo korisniku).

Korisnik mora posjedovati vlastiti token s jedinstvenim identifikacijskim brojem. Korisnik mora upisati samo njemu poznat PIN kako bi mogao uključiti token. U slučaju krađe ili gubitka tokena nitko ga ne može uključiti bez odgovarajućega PIN-a. Token se automatski isključuje nakon 1 min bez tipkanja.

Alternativno rješenje identifikacije je identifikacija preko takozvanih pametnih kartica (smartcard), na koju su stavljeni podaci potrebni za uspješnu sigurnosnu komunikaciju s bankom. Uz to je potrebno imati i čitač tih kartica, koji se moraju prikopčati na računalo. Kod sustava sa smartcard pristupu aplikaciji nastaje problem u mobilnosti, tj. ako klijent često mjenja lokaciju i radno računalo, mora nositi sa sobom čitač (ako ga novo računalo nema). To predstavlja problem, jer se svaki uređaj kad se prvi puta spaja na računalo mora instalirati.

Autentičnost banke

Korisnik mora biti siguran da komunicira zaista s bankom, tj. njezinim poslužiteljem (serverom). U tu svrhu poslužitelji banaka ako imaju certifikat svjetski prihvaćenog autoriteta na Internetu, npr. tvrtke VeriSign, u svakom trenutku korisnik može provjeriti identitet poslužitelja tako da unutar njegove naslovne Web stranice klikne mišem na sličicu VeriSign Secure Site nakon čega se otvara novi prikaz VeriSignove stranice s certifikatom. U prikazanom certifikatu korisnik mora pročitati i provjeriti naziv poslužitelja (name), zatim ima li Status vrijednost 'valid', od kojeg do kojeg datuma vrijedi certifikat (validity period) te njegovu pripadnost banci (Organization, Country, State i Locality). Naziv poslužitelja upisan u adresnom polju korisnikova pretraživača (browser) iza "http://" ili "https://" mora u svakom trenutku prikaza Web stranica Internet usluge odgovarati nazivu navedenom u certifikatu.

Autorizacija plaćanja

Nakon što je korisnik pripremio platne naloge, a prije nego se obavi plaćanje, od korisnika se zahtjeva autorizacija. Na web stranici za izvršenje plaćanja pored ukupnoga iznosa prikazan je posebni broj, tzv.

upit (Challenge). Upit je šesteroznamenkasti broj koji kreira poslužitelj (na slučajan način) i to prilikom svake autorizacije plaćanja. Korisnik mora utipkati prikazani upit u svoj uključeni token nakon čega se na njemu ispisuje drugi posebni broj, tzv. odgovor (Response). Odgovor je enkriptirani upit, a enkripcija se obavlja s nedostupnim tajnim ključem pohranjenim u tokenu. Nakon što je korisnik prepisao odgovor na web stranicu te ga poslao poslužitelju, poslužitelj dekriptira odgovor s istim tajnim ključem. Ako je rezultat dekripcije jednak poslanome upitu, potvrđuje se identitet korisnika i autorizacija plaćanja. Tajni ključ za enkripciju i dekripciju pohranjen je samo na dva mjesta, u tokenu i na poslužitelju, te se nikada ne šalje Internetom. Svrha je autorizacije dodatno onemogućavanje ubacivanja zlonamjernika u vezu korisnik - poslužitelj i to nakon što je već uspješno obavljena identifikacija korisnika.

Prednosti Internet bankarstva

Internet bankarstvo zahvaljujući Internetu i suvremenoj tehnologiji, ima niz prednosti, od kojih su najznačajnije brzina i kvaliteta provođenja platnog prometa, racionalno korištenje vremena i ubrzavanje dostave naloga za plaćanje, brzo izvješćivanje o obavljenim transakcijama, mogućnost on-line upita o stanju i prometima po računu i drugo. Internet bankarstvo svakim danom koristi sve veći broj poduzeća i obrtnika. Za one koji još nisu počeli koristiti Internet bankarstvo, ovom prilikom ću predstaviti usluge Internet bankarstva nekih vodećih Hrvatskih banaka.

Usluge vodećih banaka u Hrvatskoj

Na području Hrvatske ima nekoliko banaka koje pružaju uslugu Internet bankarstva. Ovjde ću opisati nekoliko usluga vodećih banaka.

Usluga Internet bankarstva Međimurske banke Čakovec je poznata pod imenom MEBANET, Privredne banke Zagreb je PBZ@365, dok se kod zagrebačke naziva e-zaba. Sljede detalji o spomenutim uslugama:

MEBANET - Međimurska Banka

Međimurska banka je jedan od pionira telebankarstva u Hrvatskoj, koja je 1998. godine kao druga hrvatska banka (iza Zagrebačke banke) uvela telefonsko bankarstvo koje je na tržištu vrlo dobro prihvaćeno. Trenutno se tim načinom poslovanja služi blizu 20% vlasnika tekućih i žiro računa banke, obavljajući prosječno oko 6500 transakcija mjesečno, u iznosu od 6 do 8 milijuna kuna, s tendencijom povečanja oko 5 do 10 % mjesečno. U travnju 1999. godine Međimurska banka uvela je vrlo hrabro na tržište svoju ponudu Internet bankarstva MEBANET. Realizacija projekta trajala je oko šest mjeseci tokom kojih je informatički tim banke izradio informatičke aplikacije, a sigurnost Internet transakcija osigurana je 128 bitnom enkripcijom, za što je dobiven certifikat od ovlaštene američke tvrtke VeriSign. Unatoč problematičnom poslovnom okruženju, poslovnu je godinu završila s uspjehom.

Kunski platni promet - Mebanet

Interes za Internet bankarstvom svakim danom sve više raste, tako da banke imaju sve više online klijenata, no sve ipak zavisi od uređenijeg gospodarstva, povećanja standarda i kupovne moći. MEBANET, odnosno Internet bankarstvo Međimurske banke, očekuje do kraja godine porast broja transakcija za više od 130 posto od početka svog djelovanja u travnju 1999., a financijski gledano više od 240 posto. Trenutačno ova online banka ima više od 1000 korisnika koji mjesečno plačaju račune, uplatnice i ugovore u iznosu od blizu 250.000 eura. Ipak, udio MEBANET-a u ukupnom poslovanju Banke je još uvijek premali (oko dva posto), no iduće se godine planira porast broja transakcija građana za 200 posto, a financijski rast za 300 posto.

Usluga deviznog platnog prometa Pl@net

Usluga deviznog platnog prometa pod nazivom Pl@net koja je uvedena puno kasnije od kunskog, omogučava brzi uvid u stanje na deviznom računu tvrtke, prometa na deviznom računu u određenom razdoblju (cijela protekla kalendarska godina, tekuća godina), pregleda najavljenih prometa deviznog računa, ispisa prometa deviznog računa, zadavanje naloga za plačanje u inozemstvo - nalog 14, unos platnih naloga unaprijed, te informacije o stanju na svim ostalim računima u Banci (depoziti, krediti, dionice....). Pl@net-om trenutno posluje desetak poduzeća, čije se mjesečne transakcije kreću oko milijun eura.

Rješenje sigurnosti MEBANET-a

Rješenje sigurnosti je da su putovi od korisnikova računala do poslužitelja Internet bankarstva osigurani sigurnosnim protokolom za prijenos podataka koji podržava 128 bitnu enkripciju. Dodatnu zaštitu predstavlja vatrozid (firewall) koji na Internet serveru banke provjerava svaki paket podataka. Poštuju se i procedure propisane za kontrolu poslovanja na Internetu. Uz to naši klijenti dobivaju token, autentifikacijsku karticu kojom se jednokratno generiranim zaporkama prijavljuju na MEBANET i autentificiraju svoje transakcije, a token se otvara PIN-om.

Dodatne usluge Međimurske banke

Razvojem bežičnog Interneta i povezivanjem postojećih mogućnosti mobilne mreže, stvorile su se u svjetskim razmjerima i novi horizonti e-businessa. Međimurska banka uvela je još jednu uslugu, MEBA SMS, koja pruža dojavu stanja na tekućem i žiro računu u šest mogućih vremenskih razdoblja dnevno i to na obje GSM mreže. Interes za tom vrstom bežičnih bankarskih informacija lagano raste, što pokazuje i brojka od oko 3000 poruka koliko MEBA mjesečno dojavljuje svojim klijentima.

PBZ365@NET - Privredna Banka Zagreb d.d.

Internet bankarstvo PBZ365@NET je prvenstveno za građane i jedna je od najsuvremenijih bankarskih usluga koja nudi niz pogodnosti za sve koji imaju pristup Internetu. Internet bankarstvo omogućuje u svako doba pristup bankovnim računima, s bilo kojeg mjesta u svijetu gdje možete pristupiti Internetu, uključujući i javna mjesta kao što su Internet kiosci, Internet caffei, hoteli i slično.

Usluga Internet bankarstva još je jedna u nizu najsuvremenijih bankarskih usluga, uz već postojeće usluge PBZ365-TEL, PBZ365-SMS i PBZ365-WAP, koja nudi niz pogodnosti kako za poduzetnike, tako i za građane.

Kako postati korisnik Internet bankarstva

Za korištenje Internet bankarstva PBZ365@Net potrebno je biti vlasnik ili opunomoćenik tekućeg ili žiro računa u Privrednoj banci Zagreb s urednim poslovanjem, te popuniti pristupnicu koja se predaje u matičnu poslovnicu gdje je otvoren račun. Nakon sklapanja ugovora za korištenje usluge PBZ365@Net te preuzimanja tokena, ostvaruju se svi preduvjeti za korištenje Internet bankarstva. Za obavljanje transakcija potrebno je doći na Internet stranicu http://net.pbz.hr i potom slijediti pisane upute korisnicima koje se nalaze u uputama i na CD-u koji se dobiva pri sklapanju ugovora. Servis PBZ365@Net svojim klijentima omogućava jednostavno, brzo i sigurno obavljanje slijedećih usluga:

pristup svojim bankovnim računima

provjeru stanja i prometa po tekućem, žiro i deviznom računu

prijenos sredstava s jednog računa na drugi unutar Privredne banke Zagreb (tekući i žiro računi)

plaćanje računa u kunama na području cijele Republike Hrvatske s tekućeg ili žiro računa

kontrolu svojih redovitih plaćanja

preglede tečajnih lista PBZ-a i HNB-a

Sva plaćanja i prijenosi obavljeni putem usluge PBZ365@Net iskazuju se i na korisničkom izvatku tekućeg ili žiro računa, koji se prima na način koji se ugovori s Bankom. Izvadak sadrži podatke o obavljenim plaćanjima i prijenosima, te služi kao dokaz o plaćanju u slučaju korisnikova prigovora.

Korištenjem usluge PBZ365@Net obavljaju se svi financijski poslovi bez potrebe dolaska u poslovnicu ili FINU (ZAP), u vrijeme i s mjesta koje je najpogodnije za korisnika. PBZCOM@NET usluga (Company@Net) predstavlja skup raznih (novih) usluga namijenjenih pravnim osobama (postojeći i budući komintenti Banke).

Elektronički potpis

Komunikacija između Banke i njezinih klijenata u ovim uslugama obavlja se elektroničkim putem i to Internetom (najjednostavniji kanal - kako za Banku tako i za njezina klijenta). U novom, elektroničkom poslovanju mijenja se i način potvrđivanja izvornosti, autentičnosti te neporecivosti slanja i primitka elektroničkog dokumenta. Vlastoručni potpis koji u pravnom okruženju ima jasno i odredivo značenje, u elektroničkom poslovanju zamjenjuje se elektroničkim potpisom.

Elektronički potpis je novi način potpisivanja dokumenata i njihova prometa u digitalnom obliku, te predstavlja elektronički identifikator koji se koristi u računalnoj razmjeni elektroničkih dokumenata gdje stranke prihvaćaju istovjetnu pravnu snagu elektroničkog i vlastoručnog potpisa. Elektronički potpis je skup podataka u elektroničkom obliku koji su pridruženi ili su logički povezani s drugim podacima u elektroničkom obliku i koji služe za identifikaciju potpisnika i vjerodostojnost potpisanoga elektroničkog dokumenta.

PBZ365@NET - Privredna Banka Zagreb d.d.

PBZCOM@NET usluga (Company@Net) predstavlja skup raznih (novih) usluga namijenjenih pravnim osobama (postojeći i budući komintenti Banke).

Ova usluga je identična sa uslugom PBZ365@NET, ali pridodane su joj mogućnosti bogatijih transakciija, koja se rabe na tržištu, tj. koriste je samo pravne osobe.

Uključuje i devizno poslovanje.

Sigurnost PBZ365@Net i PBZCOM@NET usluge

Sigurnost PBZ365@Net i PBZCOM@NET usluge Internet bankarstva osigurava se kroz više segmenata, od kojih su najznačajniji, identifikacija korisnika, autentičnost Privredne banke Zagreb, zaštita podataka tijekom njihova prolaska Internetom, autorizacija plaćanja i zaštita informacijskog sustava smještenog u PBZ-u.

Zaštita podataka tijekom njihova prelaska Internetom

Svi podaci koje korisnik izmjenjuje s poslužiteljem PBZ-a u svakom su trenutku enkriptirani (šifrirani) uporabom sigurnosnoga SSL protokola. Enkripcija podataka obavlja se pomoću tajnoga ključa (šifre) sastavljenog od niza brojeva koje na slučajan način kreira korisnikov pretraživač i to prigodom svakoga spajanja na poslužitelj. Tajni ključ dostavlja se poslužitelju zaštićen posebnom tehnikom enkripcije javnim i privatnim ključevima. Indikator uspješno uspostavljene SSL veze vidljiv je kao sličica zatvorenoga lokota u krajnjem donjem dijelu korisnikova pretraživača.

e-zaba - Zagrebačka banka d.d.

Usluga e-zaba omogućava vođenje računa i obavljanje bezgotovinskog kunskog i deviznog platnog prometa putem Interneta. Elektroničko poslovanje putem Interneta osigurava brzo i efikasno obavljanje platnog prometa, obavljanje platnog prometa u realnom vremenu, potpunu kontrolu nad financijskim poslovanjem kroz sustav dodjeljivanja različitih razina ovlaštenja i primjenu najsuvremenijih tehnologija zaštite.

Usluga e-zaba Internet bankarstva omogućava trenutno izvršenje naloga u korist računa primatelja unutar banke, ispostavljanje naloga u korist računa primatelja u drugoj ovlaštenoj organizaciji, mogućnost ispostavljanja naloga unaprijed ili na datum izvršenja, uvid u stanje računa klijenta, pregled prometa po računima, dnevni izvadak i izvadak na zahtjev i drugo.

Usluga e-zaba osigurava verifikaciju pravovaljanosti identiteta svakog klijenta, provjeru ovlaštenja svakog klijenta, zaštitu od čitanja ili mijenjanja podataka tijekom prijenosa naloga klijenata do banke i od banke, privatnost klijenta, nemogućnost negiranja jednom poslanih i primljenih naloga od strane banke, a time i klijenata.

Korisnici usluge e-zaba mogu postati klijenti Banke poslovni subjekti (pravne osobe, fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost, udruge), a sama usluga e-zaba može se ugovoriti u svim poslovnicama Banke.

HYPOnet - Hypo Alpe Adria Bank

HYPOnet Internet bankarstvo omogućuje siguran pristup računima i raspolaganje sredstvima u bilo koje doba dana i s bilo kojeg mjesta u svijetu, čime se štedi vrijeme i novac.

HYPOnet je namijenjen svim pravnim subjektima koji imaju otvoren kunski i/ili devizni račun u HYPO banci za obavljanje domaćeg i deviznog platnog prometa.

HYPOnet omogućuje

pregled stanja na kunskom i deviznom računu

pregled prometa po kunskom i deviznom računu

pregled i ispis izvoda po kunskom i deviznom računu

preuzimanje izvoda po kunskom računu u FINA formatu

plaćanje svih vrsta računa u okviru domaćeg platnog prometa

plaćanje pojedinačnim unosom ili slanje zbirnih naloga u FINA formatu

kreiranje platnog naloga u inozemstvo (Nalog 14)

zaprimanje obavijesti o deviznim priljevima i kreiranje rasporeda

ispis Naloga 10 za potrebe Hrvatske narodne banke

pregled i kontrolu platnih naloga

višestruko potpisivanje platnih naloga

jednostavnu podjelu ovlaštenja za devizni i kunski platni promet

Sigurnost HYPOnet-a

HYPOnet osigurava visoku sigurnost platnog prometa. Isto kao što banka mora biti potpuno sigurna da su korisnici koji pristupaju bankovnim računima upravo oni za koje se predstavljaju, tako i korisnik mora biti siguran da je sustav kojem je pristupio upravo sustav njegove banke. U tu svrhu HYPO banka koristi certifikat koji nam je izdao svjetski priznati autoritet na području Interneta - tvrtka VeriSign. Kako biste bili sigurni da se Vaši podaci na putu do bankovnih poslužitelja ne mogu elektronski presresti, za prijenos podataka koristi se SSL protokol tako da su svi podaci u prijenosu zaštićeni 128-bitnom enkripcijom. Sigurnost HYPOneta zasnovana je na PKI (Public Key Infrastructure) tehnologiji kako bi se osigurao najviši mogući stupanj zaštite privatnosti financijskih podataka te kako bi vlastiti rizik elektronskog poslovanja bio smanjen na minimum.

Pristup HYPOnet-u

Za identifikaciju korisnika koriste se digitalni certifikati, a za pohranu digitalnih certifikata koriste se pametne kartice (Smart Card) ugledne francuske tvrtke ActivCard, jedne od vodećih tvrtki na području rješenja koja koriste PKI. Osnovne značajke HYPOnetovog sustava zaštite su jednostavnost upravljanja te visoka razina automatiziranosti (npr. direktno preuzimanje certifikata na pametne kartice) što korisnicima uvelike olakšava korištenje Internet bankarstva.

Linkovi

Stranica Međimurske banke

www.mb.hr

www.mebanet.hr

Stranica Privredne banke Zagreb

www.pbz.hr

net.pbz.hr

Stranica Zagrebačke banke

www.zaba.hr

Stranica Hypo banke

www.hypo-alpe-adria-bank.hr

www.hypo.hr

Stranica poslovnog foruma

www.poslovniforum.hr

GfK-Croatia - Usporedbe usluga banaka

www.gfk.hr

Logos d.o.o. - Proizvođač bankarskih sustava

www.logos.hr

Hrvatska gospodarska komora

www.hgk.hr

Polovina Britanaca koristi internet bankarstvo

Više od 50 odsto odraslih stanovnika Velike Britanije, oko 22 miliona ljudi, koristi internet bankarstvo, pokazuju poslednji podaci grupe Consumer Payments.

Od kada su elektronske usluge upravljanja bankarskim transakcijama predstavljene pre 12 godina, zabeležile su veliku popularnost, a u prvoj polovini 2009. godine čak 22 miliona ljudi je imalo otvoren korisnički nalog u nekoj od banaka.

Britanci ove servise najčešće koriste za proveru stanja svog računa u banci (95 odsto) i proveru transakcija (83 odsto).

I dok korišćenje Interneta raste, telefonsko bankarstvo beleži pad, sa 16,1 miliona korisnika 2005. na 14,5 miliona 2009. godine.

Kako bi dodatno zaštitila korisnike, organizacija Financial Fraud Action UK propisala je dodatne mere sigurnosne zaštite za internet i telefonske korisnike koje pokrivaju akcije u cilju minimizacije rizika prevare ili krađe. (Economy.rs, 22. januar 2010)

1. UVODInternet bankarstvo je financijski servis banke koji omoguava korisnikuosobno i izravno obavljanje i pregled financijskih transakcija i stanja. Korisnikomservisa Internet bankarstva za autorizirane transakcije moe postati graanin koji ubanci ima otvoren raun ako prihvati Ope uvjete koritenja Internet bankarstva.Korisnik moe koristiti servis Internet bankarstva nakon to mu se u banci odobrizahtjev te preuzme identifikacijski token. Banka, prilikom pristupa u

Internetbankarstvo, nudi odreeni opseg usluga, koje korisnik prihvaa potpisom zahtjeva.Ugovoreni opseg usluga se moe naknadno proiriti uz koritenje ve postojeegidentifikacijskog tokena. Takoer je mogue ugovoriti koritenje vie identifikacijskihtokena za isti opseg usluga. Identifikacijski token je ureaj koji se dodjeljuje korisnikuradi sigurnosti koritenja Internet bankarstva, a aktivira se upisom PIN-a kojegkorisnik sam definira.U ovom seminaru prikazat emo primjenu bankarstva putem Interneta zapravna lica i to na primjeru Raiffeisenbank Austria d.d. kao najvee i prve stranebanke na podruju Hrvatske. RBA se moe pohvaliti time to je prva u nau zemljuuvela upotrebu Internet bankarstva, ija se usluga danas prua u gotovo svimbankama na naem podruju.Ovo je najudobniji i najbri nain voenja poslovnih financija. Upotrebomusluge klijenti su poteeni kupovine obrazaca i ekanja pred bankovnim alterima, aposlovanje je sigurno, brzo i diskretno. ZAKLJU AKSvijet jeglobalno selo». Dana nji informacijski sustavi i tehnologije pru aju nammogu nost da budemo u koraku sa svakodnevnim zbivanjima u svijetu, te dadobijemo odgovore na sva na a pitanja. Ra unala postaju dio na e svakodnevnice.Razvoj tehnologije kao i sve br e promjene u svijetu navode nas na

injenicu da jera unalna pismenost danas potreba a ne luksuz.Pojava rein injeringa poslovnih procesa unapre uje zastarjele tehnolo keprocese, uvodi nove, povezuje sve  komponente poslovanja (kako one unutar poduze a, tako i u njegovoj okolini), te na taj na in pove ava konkurentnostpoduze a efikasnijom upotrebom resursa, smanjivanjem vremena proizvodnje tepostizanjem najbolje cijene. U centar se stavlja kupca, nastoji se udovoljiti  njegovimpotrebama pru anjem raznovrsnog asortimana proizvoda i usluga na to inovativnijina in i po to povoljnijim cijenama.Pisanjem ovog seminara ve smo istaknuli niz pogodnosti koje pru a Internet.

Usluga Internet bankarstva za građane omogućava: Provjeru stanja i prometa svih KM-ovskih, deviznih i kreditnih računa u vlasništvuKlijenta, te računa po kojima je klijent opunomoćenik, jamac ili sudužnikPlaćanje komunalnih uplatnica i ostalih računaPrijenos s vlastitih KM-ovskih računa na KM-ovske račune svih fizičkih osoba unutar Banke (prijenosi na tekuće i žiro račune, otvorenu KM-ovsku štednju, Pčelicu)Konverziju i kupoprodaju valutaPrijenos s vlastitih KM-ovskih na vlastite devizne račune i otvorenu deviznu štednjuPrijenos s vlastitih KM-ovskih računa na KM-ovske račune svih fizičkih i pravnihosoba kod drugih banakaPrijenos s vlastitog deviznog na vlastite KM-ovske račune unutar Banke (prijenosi natekuće i žiro račune, otvorenu KM-ovsku štednju)

Konverziju stranih valuta po svim a-vista računimaUvid u raspoložive limite i troškove učinjene po tekućem računu te njihovo plaćanjePlaćanje rata kreditaPregled prometa po tekućem računu Usluga internet bankarstva za građane, uz primjenu najsuvremenijih tehnologija zaštite,osigurava: verifikaciju pravovaljanosti identiteta svakog klijenta uz pomoćtokena;digitalno potpisivanje naloga uz pomoćtokena;zaštitu odčitanja ili mijenjanja podataka tijekom prijenosa naloga klijenta do i odBanke;privatnost klijenta