bh privrednik [broj 68, april-maj 2009.]

8/6/2019 BH Privrednik [broj 68, april-maj 2009.]

http://slidepdf.com/reader/full/bh-privrednik-broj-68-april-maj-2009 1/92

BH PeTravanj / Svibanj 09

1

Aktualni razgovor:

Potreban je novi aranžman s MMF-omAktualno:Sajam: Ovogodišnja zemlja partner – HrvatskaPoslovni uspjesi: Aluminij – gospodarski div prkosi krizi




3



IZDAVAČ: Inter 96 d.o.o. • ZA IZDAVAČA: Darko Juričić • GLAVNI UREDNIK: Mario Mlakić • IZDAVAČKI SAVJET: Prof. Dr. Nenad Brkić, Prof.

Dr. Muris Čičić, Franjo Rajković, dipl. oec., Nada Filipović, Željko Kocaj • NOVINARI: Miroslav Vasilj, Milijana Kos, Dragana Sivonjić, Ana Drmač, Ve-

dran Mihojević, Misijana Brkić-Milinković, Anja Grujić, Ivan Maros, Zvonimir Živković, Anita Bošnjak • FOTOGRAFIJE: Siniša Skenderija, Stojan Lasić

• ADRESA REDAKCIJE: Stjepana Radića 2, 72250 Vitez, BiH • GRAFIČKA PRIPREMA I DIZAJN: Borislav Sučić • TISAK: SUTON, Široki Brijeg •

MARKETING: Radica Bošnjak • Telefoni: +387 30 717 096 • Fax: +387 30 717 095 ;+387 36 329 629 • Gsm: 063/444 361; 063/447 932; 063/333 579 • E-mail:

[email protected] • [email protected] • Web: www.privrednik.ba • Žiro račun: 1610700003470054 Raiffeisen bank d.d. BiH - filijala Vitez

Mišljenjem nadležnog Federalnog ministarstva list BH Privrednik oslobođen je plaćanja poreza na promet, broj 04-15-4671/03.

Zabranjeno svako neovlašteno kopiranje i korištenje materijala lista bez pismenog odobrenja urednika

. . . i m p r e s u m . . .

68Privrednik

UVODNIKRiječ glavnog urednika 7

IZ BROJA U BROJSindikati poručuju: štednja! 8

AKTUALNI RAZGOVORPotreban je novi aranžman s MMF-om 14

AKTUALNOOvogodišnja zemlja partner – Hrvatska 16

POSLOVNI USPJESIAluminij – gospodarski div prkosi krizi 18

Končar 21Biser među zagrebačkim hotelima 23

PROJEKTISvojim primjerom žele „otvoriti“

oči državi 24Pila se božanska kapljica, kušao sir i pršut 26

Nevesinjci hrane Europu 28RAZGOVOR S POVODOM

Ugašeno već na stotine radnih mjesta 29

BH REGIJEVlada spremna pomoći izvoznicima 31

Rafinerija ulja Modriča

učetverostručuje proizvodnju 32Izvor nastao topljenjem ledenjaka 34

Javila se dva zainteresirana ulagača 35Primarni cilj je zadržati postojeće stanje 37Standardi u rangu najboljih europskih centara 38

Strah od otkaza 39Ugrožena realizacija započetih projekata 40

Neminovno uvođenje mjera štednje 42U FBiH uskoro na jednog zaposlenog

ide jedan umirovljenik 43Zabrana je tvrtke iz Orašja

„preselila“ u RS 44Kaljeno staklo 45

Tradicija sajmovanja ipak nije prekinuta 48Sveučilište u Mostaru jedino u BiH prošlo

drugo eksternu procjenu 50

52 Bez posla ostalo više od 500 radnika

53 Suradnjom protiv krize

54 Upitna sjetva pšenice

REGIONALNE VIJESTI56 U razvoj uložena 23 milijuna kunaINICIJATIVE58 Nužno restrukturiranje ekonomske

politike

59 Povećati PDV na 19,5 posto59 Potrošač ne koristi moć koju posjeduje

IZDVOJENO60 Aluminij gradu Mostaru

INVESTICIJE62 Predstavljeni programi poduzetništva

za razvojačene branitelje

AKCIJE63 Darivati od srca

PROMOCIJE65 Predstavljena nova Fiesta

PUTOVANJA66 Hrvatska - turistički raj

TRENDOVI69 MZmoto – lider u svijetu motocikala

BAŠTINA

70 Stećci – pamćenje u kamenu72 Cetinska Crkva Sv. Spasa

AKTUALNO74 U povodu Dana državnosti

MODERNO POSLOVANJE76 Astrološka segmentacija tržišta

DOGAĐAJI80 Od numizmatike do Maksima Mrvice

82 Potvrđena privrženost tradiciji

ZANIMLJIVOSTI85 Jedini viteški dimnjačar

86 Neumorno radi na očuvanju tradicije

ATRAKCIJA88 Priroda koja oduzima dah




5




6




7

Uvodnik

Statistika to još nije egzaktno dokazala,

ali prema svim pokazateljima tonemo

u sve veću ekonomsku krizu – bezobzira kojim nazivom ćemo okarakteriziratiopće stanje u Bosni i Hercegovini. Kakoništa u BiH nije jednostavno, tako nijejednostavno utvrditi niti da li je BiH urecesiji, depresiji ili pred bankrotom, jernema preciznih pokazatelja koji obuhvaćajucjelokupno područje zemlje. Zato se u BiHiznose parcijalne i nepouzdane ocjene zajedan ili drugi entitet. Ekonomski ekspertismatraju da se kriza i brojne mudre analizesuviše koriste u dnevno – političke svrhe, teda stanje ipak nije toliko teško kakvim ga se

želi predstaviti. Kao primjer često navoderanijih mjeseci medijski eksploatiraneapokaliptične najave propasti bankarskogsustava u BiH, koji se nije dogodio. No, ibez velikoga teoretiziranja i analiza makro

ekonomskih pokazatelja, može se rećikako su posljedice globalne ekonomskekrize evidentne - količina socijalnihfrustracija svakodnevno raste, sve veći brojje nezaposlenih, uz očigledne zastoje ufunkcioniranju inancijskog tržišta i privredeu cjelini.

Ono što je zajednički sadržatelj svih, ne samoekonomskih, analiza je činjenica da BiH najavnu potrošnju troši daleko više od bilo kojezemlje u regiji, inancirajući još uvijek brojna

isprazna predizborna obećanja, bez obzirana realne inancijske mogućnosti. Brojnasocijalna davanja, preglomazan državni,entitetski, županijski, općinski aparat

predstavljaju okvir kojega teško mogu

izdržati i daleko uređenije ekonomije svijeta.Realna mogućnost da se broj uposlenih ibroj umirovljenika u Bosni i Hercegoviniizjednači je novi alarmantan znak, kojipokazuje da gospodarstvo neće još dugomoći nositi teret brojnih socijalnih izdataka inerezonskih obećanja. Koliko će dugo ovakvostanje trajati teško je procijeniti, ali sigurnone još dugo. Ono što nedostaje su jasnasustavna rješenja, kojima će biti mogućepostaviti temelje na kojima je moguće graditikoliko – toliko stabilnu cjelinu, zahvaljujućikojoj bi što lakše prebrodili veliku svjetskuekonomsku krizu. Pozivi na štednju iracionaliziranje troškova, koji dolaze sa svihstrana su sigurno pozitivni, ali podsjećaju nagašenje požara čašom vode. Tek kada budemoguće dobivanje realne slike stvarnogaekonomskog stanja u BiH, kada se realno

sagledaju naše komparativne prednosti izrelo sagledaju nedostatci koje imamo, bit ćemoguće i ponuditi dugoročna rješenja.

Novi sajam gospodarstva u Mostaru koji jepred nama, nova je prilika za to. Ovogodišnjipartner Mostarskog sajma ujedno je i našnajznačajniji ekonomski partner, što otvarai prostor brojnim analizama i mogućimrješenjima. Ima možda dosta toga štomožemo ponuditi, ali i naučiti. No, bez jasnevizije ekonomskog razvitka, temeljene na

jasnim ekonomskim pokazateljima nijemoguće ni jasno postaviti konačan cilj. A onje nužan, jer onaj tko nema cilja i jasnogapravca, uvijek stigne tamo kud je krenuo.



iz Broja u Broj


8

Sindikati poručuju: štednja!

Savez samostalnih sindikata BiH uputio je zakonodavnim i izvršnim strukturama vlasti u BiH

inicijativu za donošenje odluke koja ima za cilj smanjenje troškova ukupne javne potrošnje i uvođenještednje na svim nivoima vlasti u BiH da bi se ublažile posljedice globalne ekonomske krize.

Sindikat predlaže da kao prvumjeru hitno donesu odluku koja ćeobuhvatiti privremeno smanjenje

grantova za inanciranje političkihstranaka za 50 posto i svih društvenihorganizacijama inanciranih izproračuna za 40 posto. Zatim, smanjenjenaknada i paušala poslanicima nasvim nivoima vlasti, kao i vijećnicima iodbornicima u zakonodavnim tijelimalokalnih zajednica za 30 posto, aposlanicima koji su profesionalnoangažirani u parlamentima, paušalise ukidaju. Sindikat predlaže datakva odluka obuhvati i ukidanje svihnaknada za rad u komisijama i radnim

tijelima zakonodavne i izvršne vlasti na

svim nivoima, osim putnih troškova.

Zatim, da se sva radna mjesta

„savjetnika“ u svim institucijamazakonodavne i izvršne vlasti na svim

nivoima i u poduzećima koja su uvećinskom vlasništvu države, te drugimdržavnim institucijama, umjestoprofesionalnog statusa pretvaraju u

volonterski, bez naknada. Sindikat predlaže da se odlukom uvedu mjereštednje u korištenju službenih vozila,putnih troškova, uredskog materijala,upotrebe mobilnih telefona i da sesve javne i protokolarne manifestacije

obilježe skromnim sredstvima.

Građani, privredni subjekti i drugeinstitucije su pozvani da se ponašaju naisti način, a sva dobivena sredstva iz tihizvora bi se uplaćivala na račun fondaza stimulaciju proizvodnje i izvoza.Ovakva odluka, kako navodi Sindikat u

obrazloženju, bila bi pozitivna mjera, ane bi ugrozila standard zaposlenih, jerse to odnosi na osobe koje ove naknadeprimaju kao dodatni prihod. Također,2009. godina nije izborna, te političkestranke ne bi trpjele velike štete.

Prema neformalnim procjenama naovakav način bi se prikupilo oko 200

milijuna KM i bio bi to dobar početnipoticaj za posrnulu privredu, a uznačajnoj mjeri bi se smanjila javnapotrošnja. Ova odluka bi imala snaguprivremenog karaktera i provodila bise dok zemlja ne izađe iz ekonomskekrize. To bi bio i dobar praktični uvodu realizaciju projekta reforme javneuprave. Savez samostalnih sindikataBiH očekuje da će nadležne struktureovu inicijatvu prihvatiti i realizirati upraksi.



iz Broja u Broj


9

Otpuštanja bh. radnika u inozemstvu

U Bosanskom Brodupočela proizvodnjaeuro diesela

Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH na evidenciju službi za zapošljavanje u BiH prijavilo se ukupno 2 737 radnika po osnovu prestanka radnog odnosa u inozmestvu.

Prema podacima koje prezentiraportal www.sarajevo-x.compodaci pokazuju da je 1 642

radnika porijeklom iz BiH dobilo otkazu Sloveniji, dok je njih 787 ostalo bezstalnog zaposlenja u Hrvatskoj.

U Austriji je 125 radnika porijeklom

iz BiH dobilo otkaz , dok je njih 111otpušteno s radnih mjesta u Srbiji.Recesija je pogodila 39 radnikaporijeklom iz BiH u Njemačkoj, koji sudobili otkaz i prijavili se na zavode zazapošljavanje. Nešto manje otpuštenihbilo je u drugim europskim zemljama,

Na benzinskim pumpama“Petrola” na području Banjalukei Istočnog Sarajeva počela

je prodaja euro diesela iz brodskeRainerije nafte, dok će narednih danatim gorivom postepeno biti snabdjevanei druge svoje pumpe. U komercijalnojslužbi “Petrola” kazali su da će cijenadomaćeg euro diesela biti marku itrideset osam pfeninga, što je značajnoniža cijena od onog euro dieselakoji se uvozi i to zbog manjih trans-

od čega 17 u Crnoj Gori, šest u Italiji, pet u Rusiji, četiri u Švajcarskoj, te jedanradnik u Danskoj.

“Riječ je uglavnom o radnicima SSS,VKV i KV spreme koji su radili uautoindustriji, metaloprerađivačkoj,tekstilnoj industriji, kao i kompanijama

koje su proizvodile tehničku robu iopremu. Primijećen je i određeni brojradnika koji su radili u građevinskojindustriji”, izjavila je portparol Agencijeza rad i zapošljavanje BiH SanelaZeljković.

portnih troškova.U “Raineriji nafte” potvrdilisu prethodnoda su počeli sproizvodnjom i

otpremom prvihkoličina eurodiesela.



iz Broja u Broj


10

Vlada se zadužuje kod komercijalnih banaka

Federalni ministar inancija Vjekoslav Bevanda još je jednom upozorio na ozbiljnu krizu u kojoj senalazi federalni proračuna, istaknuvši da je u prva dva mjeseca ove godine prikupljeno 21 milijuna

maraka manje u odnosu na 2008. godinu.

„Rebalans proračuna za ovu godinu jeneophodan. Ako Ministarstvo inancijane dobije potporu u svojim nastojanjimada se prevlada kriza doći će do kraha,a kriza će biti puno dublja nego što toočekuju i najveći pesimisti“, kazao jeministar Bevanda na konferenciji zanovinare u Mostaru.

Za izlazak iz krize te preživljavanjeove godine bit će nužno usvajanjereformskih zakona, te kombiniranještednje i ulaganja u poticaje upoljoprivredi, turizmu i malom i

srednjem poduzetništvu, naglasio je

federalni ministar inancija. Bevandasmatra kako je jedno od mogućihrješenja za prevladavanje krize

sklapanje aranžmana s Međunarodnimmonetarnim fondom (MMF) i Svjetskombankom.

„Prošloga tjedna na sjednici Fiskalnogvijeća BiH zadužili smo državnoMinistarstvo inancija i trezora daotpočne konzultacije s MMF-om. Trebanaglasiti da je jedan od osnovnih uvjetaMMF-a kresanje javne potrošnje irestrukturiranje proračuna, međutimkako to ide u Federaciji i kako se nekeodluke donose u Parlamentu svesmo dalje od faktičke mogućnosti dasklopimo stand-by aranžman“, rekao jeBevanda. Dodao je da Vlada FederacijeBiH ovih dana očekuje odgovor šest

komercijalnih banaka o mogućnostizaduživanja Federalne vlade u visini160 milijuna maraka, kojim bi se pokrioprošlogodišnji deicit.

„Deicit se mora zatvoriti. I poredupozorenja Ministarstva inancijaprošle godine stvorene su određeneobveze i ako se one ne izmire bit ćemoizloženi plaćanju sudskih sporova uzkamatu od 12 posto. Bolje je naći bilokakvo rješenje, pa i zaduživanje kod

komercijalnih banaka, nego ići u sudskesporove“, kazao je ministar Bevanda.

Po njegovim riječima jedan dio deicitabit će zatvoren i sredstvima dobivenimod sukcesije: „Sredstva sukcesije koja subila van funkcije na računima poslovnihbanaka po mizernim kamatama,deblokirana su i oko 120 milijunamaraka bit će prebačeno Federaciji BiH.Tim sredstvima riješit će se prioritetnestvari iz prošlogodišnjeg deicita“.

Ministar inancija FBiH, Vjekoslav Bevanda



iz Broja u Broj


11

Poduzetnici tražesredstva

Mali akcionari tužili Vladu

Dio malih akcionara Rainerije nafte Brod podnijeli su tužbu Osnovnom sudu u Banjaluci protiv Republike Srpske, odnosno Vlade RS, Rainerije nafte i Komisije za vrijednosne papire.

Udruženje malih i srednjihpoduzetnika u BiH (UMSP)uputio je Vladi FBiH i bankama

otvoreno pismo u kome poziva da

se bankarska sredstva plasirajuu gospodarstvo i sačuvaju radnamjesta. Dok sve ozbiljne vlade svijetainterveniraju novcima iz proračuna

dajući i bankama i gospodarstvusredstva, kako bi sačuvali radna mjesta,Vlada FBiH ultimativno traži preko 200milijuna maraka od banaka za svojepotrebe, stoji u pismu UMSPBiH.

Time će, kako se dodaje, i ono malonovca što su banke namijenilegospodarstvu za očuvanje proizvodnjeVlada uzeti sebi, tako da će cijelogospodarstvo u ovoj teškoj inancijskojkrizi ostati bez bilo čije potpore. To ćerezultirati pored već 20.000 blokiranih

računa tvrtki s još toliko, a posljedice ćebiti nova otpuštanja radnika i sve većibroj gašenja tvrtki.

Utužbi od suda traže da proglasiništavnom Odluku o smanjenju

osnovnog kapitala Rainerije.Akcionari traže da se Ugovor o prodajiNaftne industrije RS, kao i aneksiUgovora proglase ništavnim, jer su

u suprotnosti sa Zakonom o prodajinaftne industrije RS i zaključeni suna štetu tužitelja, kao suvlasnikaRainerije. Akcionari traže nadoknaduštete koju su imali „nezakonitim

smanjenjem osnovnog kapitala“, sa

zateznim kamatama.

Republički pravobranitelj RS, SlobodanRadulj za tužbu je čuo od novinara iako

je tužba podneseno još 5. siječnja ovegodine.„Ne znam za tu tužbu. Prvi put čujem za takvo nešto. Prema redosljedupoteza, Sud treba nama proslijedititužbu kao optuženoj strani. On to jošnije uradio. Kada je dobijemo, odgovorit ćemo u skladu sa zakonskim rokom od30 dana“, rekao je Radulj.

„Na ovaj način tužitelji traže od sudada im se samo vrati njihova teškozarađena ušteđevina bez ikakve koristi,koju su u dobroj vjeri uložili u domaćuprivredu, vjerujući da su zaštićenizakonom”, navodi se u tužbi. Maliakcionari su obavijestili niz institucija

u RS i BiH da je “navedena Odlukaskupštine Rainerije nafte a.d B. Brodaod 02.10.2007. godine u suprotnosti saZakonom o prodaji Naftne industrijeRepublike Srpske, gdje su tom odlukommali akcionari oštećeni za 36% njihovogudjela u društvu”.

Žalba je upućena

na adresu OHR Sarajevo, predsjednikuVlade RS, ministarstvima inancja,pravde, te energetike RS, kao

iTransparency International,Ombudsmanu i na adresu Sudskogregistra Doboj.

“Pozivamo VladuFBiH da odustaneod isisavanja

novaca iz banaka,a banke da nepristanu na

ucjenu Vlade,nego da tih

200 milijuna

konvertibi lnihmaraka plasiraju

u gospodarstvo

kako bi sačuvalijoš ovo malo

radnih mjesta štoje ostalo”, navodiu pismu direktor

UMSPBiH ZdenkoGrbavac.



aktualni razgovor


12

BHP: Nalazi li se

bosanskohercegovačkogospodarstvo u recesiji?

Vrankić: Recesija je stanje kad sumakroekonomski trendovi u dva

uzastopna kvartala negativni. Kako miu BiH imamo problema sa statistikom,izvješćivanjem i kvalitetnim podacima, ašto je posljedica strukturalnih odnosnopolitičkih problema unutar Bosne iHercegovine, teško je sad, egzaktno,odgovoriti na to pitanje. Međutim,analizirajući trendove, onoliko kolikoih možemo deinirati a koji su namprihvatljivi, u posljednje vrijemese pogoršavaju makroekonomski

pokazatelji za BiH. U vezi s timprimjećujem i kako neke institucije,pojedinci, grupacije ... koriste sve to

za oslikavanje stanja crnjim nego štojeste. Ali, u svakom slučaju, situacija ukojoj se nalazimo zaslužuje pozornost.Okruženje oko nas upozorava da krizaodnosno recesija neće zaobići našuzemlju i to trebamo prihvatiti kaočinjenicu

BHP: Je li država spremila mjerekako bi se posljedice krize

umanjile?

Vrankić: Vijeće ministara je donijeloodluke iz vlastite mjerodavnosti. Dioje mjera konkretan, mjerljiv a dio

je uopćen. Istaknuo bih dvije stvari,postoje mjere koje su državne u smisluustavne mjerodavnosti Vijeća ministarai mjere koje provode niže razine vlasti –entiteti i županije. Vijeće ministara je,sukladno tomu, i usvojilo paket mjera a

entiteti i županije također.U prvom redu konkretno treba raditi nasmanjenju javne potrošnje i povećanjuinvestiranja. Investiranjem kroz javne

radove postiže se najbrži učinak.Velike zemlje osiguravaju velike iznose

novca - u smislu kredita i kreditiranja

Potreban je novi aranžman s MMF-om

Za „BH Privrednik“ zamjenik predsjedatelja Vijeća ministara i ministar inancija i trezora govorio releksijama ekonomske krize na BiH, mjerama za suzbijanje, te odgovara na pitanje postoji li

uopće strategija bh. gospodarstva, te treba li nam novi aranžman s MMF -om.

putem poslovnih banaka, upumpavajućiu sustave kroz investiranje oživljavajuprivredne tokove koji rezultiraju

povećavanjem GDP-a, dobiti,upošljavanja i inih pozitivnih efekata.

BHP: Što je s Bosnom iHercegovinom?

Vrankić: U našoj BiH mogućnostisu skromne, ali i mi smo, koristeći

mogućnosti suradnje sa svjetskiminancijskim institucijama, istotako osigurali određene plasmane iinvestiranja u BiH i činimo sve da seti plasmani ne smanje, dapače da sepovećaju u narednom razdoblju.Po raznim osnovama, ugovorima,sporazumima koji su u tijeku imamo

skoro blizu milijardu sredstavaaktualnih za provedbu. Implementiratiih treba u ovoj i u naredne dvije do trigodine. U međuvremenu ćemo osigurati

i nove projekte. Podsjetit ću, samo naKoridoru imamo 480 milijuna eura.

BHP: U kojoj mjeri će navedenostanje utjecati na stupanj stranih

ulaganja u BiH i na najvećeinvesticije, primjerice izgradnjukoridora Vc?

Vrankić: Zacrtane planove, kad jeu pitanju koridor Vc i kad se radi oosiguranju sredstava, poštujemo. SaEuropskom investicijskom bankom(EIB) i Europskom bankom za obnovui razvoj (EBRD) za sredstva od 480milijuna eura kredita potpisani su

inancijski aranžmani.Implementacija i povlačenje tihsredstava sada ovisi o nama prije

svega koliko smo spremni pripremiti

projekte i koliko smo učinkoviti dadobijemo građevinske dozvole, a dane politiziramo kao u slučaju južnog

kraka Koridora Vc od Počitelja doCrvenog Grma. Sarajevska obilaznicaima problem eksproprijacije zemljišta.S druge strane mi smo završili i još

jedan veliki preduvjet za aranžman sove dvije inancijske organizacije, a to jeIzmjena i dopuna Zakona o trošarinamai osiguranje dodanih 10 pf po litru zaDirekciju za autoputeve što je jamčevinaza daljnje povlačenje sredstava od ovihkredita.Međutim, po mojim informacijama,

kasni projektna, izvedbenadokumentacija.

BHP: A što je s pretpristupnimfondovima EU-a?

Vrankić: Iz programa pretpristupnihfondova EU-a, popularno nazvanimskraćenicom IPA, za 2007 i 2008. je za70 projekata, uglavnom strukturalnoprilagođavanje reforme u svimsektorima u BiH, osigurano oko 130milijuna eura. Projekti iz 2007. se

provode, za 2008. treba još potpisatisporazum. Pregovaramo za 2009. i 80milijuna eura smo podijelili po pola

Dragan Vrankić, zamjenik predsjedatel - ja vijeća ministara i ministar inancija

i trezora



aktualni razgovor


13

- jedan dio planiran je za projekte

strukturalne reforme, a drugi dio

u konkretno investiranje – okoliš,energetika, mala i srednja poduzeća,infrastruktura i lokalna zajednica.

BHP: Kakvi su pokazatelji o

povećanom otpuštanju radnika?

Vrankić: Kad je u pitanju otpuštanjeradnika, volio bih egzaktan pokazatelj- gdje su otpušteni, zbog čega, koja je tostruktura, koje su to grane? ... Međutim,određeni poslodavci i zbog svojepogrešne politike, zbog nekvalitetneprocjene u plasmanu kapitala i svogadjelovanja koriste ovo kao prigodu

da svoje propuste isporuče nekom

drugom. Zato prijavljuju da su otpustilione radnike koje bi zbog navedenogmorali otpustiti i da nije kriza.Kad su u pitanju irme koje izvozena međunarodno tržište vjerujem daimaju tih problema jer je evidentnosmanjenje potražnje naših roba naino-tržištu i neminovno je, i realno,da takve irme imaju manje potrebe zaradnom snagom. Međutim, u metalnojindustriji koja svoje proizvode prodaje

na međunarodnom tržištu problemipostaju izraženiji. Osjete se učincikrize, smanjena je potražnja aluminija idrugih metala na svjetskom tržištu.

BHP: Ima li BiH uopće strategijuna čemu bi trebala bazirati svojegospodarstvo. Je li to metalskisektor, električna energija ili neštotreće?

Vrankić: Najvažnije, ali i najžalosnije,je da Bosna i Hercegovina nikada nijeizgradila svoju strategiju ekonomskog

razvoja odnosno sektor na kojem i to

treba biti. Zvuči eto i ružno i tužno,ali to je realnost političkog ozračja uBiH, odnosno ustavne neizgrađenosti.

Invalidnosti, ako hoćete. BiH ima svojekomparativne prednosti, a u svakom

slučaju je to energetski i metalski sektor,zaštita okoliša odnosno korištenje

prirodnih resursa kao što je turizam,kao što su vode i normalno, razvitak

svih primarnih djelatnosti koje seodnose na poljoprivredu i sve ostale u

tom kontekstu.Ovdje bih svakako istaknuo vrijedanresurs BiH - ljudski faktor. Istina,potrebno je više ulaganja u obrazovanjejer čvrst temelj našem društvu trebabiti znanost, inventivnost, modernatehnologija....

BHP: Iako nije u vašoj nadležnosti,

kakvu poruku BiH šalje stranimulagačima s obzirom na opstruiranjeprocesa privatizacije Aluminija d.d.Mostar?

Vrankić: Aluminij je biser Bosne iHercegovine, a „maćehinski“odnosBiH prema Aluminiju je prava slikaneprilika u ovoj državi - nepoznavanjei nepriznavanje prioriteta i prednosti

koje imamo, pa prema tomu i

onemogućavanja Aluminiju da ostanei opstane na međunarodnom tržištu,a nama da razvijemo prerađivačkuindustriju na bazi aluminija.Stalni su prijepori oko električneenergije i najblaže rečeno, neprimjerenoje da BiH izvozi električnu energiju, a daju nije osigurala za svoje prerađivače.Smatram također da se mora postićidogovor za struju kao i da Aluminijvećim dijelom treba raditi preradu unašoj zemlji i izvoziti gotove proizvode.U tome krugu faktički treba riješitiproblem Aluminija .

Dok sam bio u federalnoj vladi, zaAluminij smo konsenzusom donijelistratešku aktivnost oko privatizacije

i mislim da je to jedino ispravnorješenje. Na tom konceptu, zajedno sosiguravanjem resursa, treba izaći izkrize koja trese ovog bh. proizvodnogi izvoznog giganta jer u suprotnom svi

možemo na kraju izaći kao gubitnici.Dodao bih da Aluminij izvršava sveobveze prema državi i zapošljavadirektno i indirektno, lančano nadesetine tisuća ljudi. Očito je da se to uovoj zemlji puno ne cijeni....

BHP: Može li ova zemlja uopće

ekonomski opstati bez novihinvesticija u proizvodnju i stvaranja

nove vrijednosti i možemo li živjetiisključivo od trgovine?

Vrankić: Ni ova i nijedna zemljane može ostati bez investicija uproizvodnju i stvaranja nove vrijednosti

a to stvaranje je temeljni cilj svakeprivredne aktivnosti. Trgovina je samojedna od djelatnosti koja se naslanja na

proizvodnju i jedni bez druge ne idu i u

odgovarajućem razmjeru treba tražitikvalitetnu i uspješnu ekonomiju.

BHP: Je li ovo dobar trenutak za

prodaju BH Telecoma i eventualnuprodaju HT-a Mostar?

Vrankić: Kad su u pitanju ove dvijeproitabilne korporacije iz oblastitelekomunikacija apsolutno, s obziromna stanje na svjetskom tržištu,na smanjenu potražnju, opadanjevrijednosti dionica, ovo nije pravitrenutak. Osobno sam najbliži varijantipostupne prodaje javnih korporacija,ne samo telekoma nego i ostalih

Građevinski konzorcij

Je li jedan od odgovora na krizu iudruživanje bh građevinskih tvrtki ukonzorcij?

To je dobar recept. Svojedobno samgrađevincima i sugerirao udruživanjekako bi se zajednički mogli boljenositi s konkurencijom izvana, a lakšenastupati na međunarodnom tržištu.Građevinska industrija dijelom zbogsmanjenog investiranja također trpi većodređene posljedice ali je ona ta koja

je najpogodnija za intervencionizam imislim da je prva koja će osjetiti bilokoje mjere. Uvijek treba nešto graditi,putove, željeznice, zgrade...

Mostarski sajam jedan odnajkvalitetnijih u regiji

Međunarodni sajam, koji se redovitoodržava u Mostaru spada u jedan odnajkvalitetnijih i najorganiziranijihsajmova u cijeloj regiji, a zasigurno uBosni i Hercegovini je najkvalitetniji.Broj zemalja sudionica na Sajmu govorio otvorenosti bosanskohercegovačkogtržišta i prema široj regiji. Prigoda je toda se susretnu i gospodarstvenici, dase razmijene inovacije, ali i pogledi ubudućnost kao i da se zajednički nastupa.

Da se prepoznaju određeni kvalitetikoji se trebaju ugraditi u komparativneprednosti ka širenju na starim i osvajanjunovih tržišta.Mostarski sajam i dalje trebapoboljšavati, a ove godine sve nasposebice veseli da je zemlja partnerRepublika Hrvatska. I to još jedanputpotvrđuje upućenost jednih na druge, jerne može biti razvijena Hrvatska ako nijerazvijena BiH i obrnuto. Pokazatelj je toi kako odnosi kroz gospodarstvo trebajubiti primjer ostalima u suradnji, u prvomredu mislim na politiku.



aktualni razgovor


14

javnih bh. poduzeća u odgovarajućemmomentu. Je li to 50 posto ili manjemože biti stvar dogovora, ali važna jepostupna prodaja i dobar trenutak.

BHP: Je li se trenutačna stopa PDV-apokazala učinkovitom?

Vrankić: PDV je dao izvanrednerezultate i napravio je jednu od najboljihreformi u BiH

BHP: U kojem stupnju se nalazimošto se tiče vanjske zaduženosti?

Vrankić: Bosna i Hercegovina jeumjereno zadužena zemlja. Vanjski

dug iznosi 4,2 milijarde KM što je 17posto GDP-a. Znači, imamo prostora zanova zaduženja. Međutim, zaduživanjeima važan postulat, kojeg se, ukolikose odlučimo na daljnja zaduživanje,trebamo držati - investirati samo uproizvodnju i kvalitetne projekte.

BHP: Je li BiH potreban novi

aranžman s Međunarodnimmonetarnim fondom?

Vrankić: Pitanje novog aranžmana jestvar pregovora i onoga što želimopostići. Prethodnih godina imali smoaranžman i nismo ga produžili u funkcijistand by-a. Ukoliko želimo povoljnekredite i sredstva koja se mogu dobitiod MMF-a, koja bi nam jako dobro došlaza održavanje likvidnosti, moramobiti svjesni provođenja određenihrigoroznih mjera koje zahtijeva MMF.U prvom redu je to smanjenje javne

potrošnje. A najveći problem BiHtrenutačno je nesrazmjer odnosa javne

potrošnje u Federaciji BiH sa drugimekonomskim pokazateljima. Da bismobilo što korisno napravili prvo trebamosmanjiti javnu potrošnju, poglavito

socijalna davanja određenih socijalnih

kategorija. U BiH se broji na sto tisućaprimatelja u određenoj kategoriji doku Republici Hrvatskoj u istoj kategorijije 20 tisuća!? Sama činjenica da pojednoj kategoriji pet ili šest puta više

ima korisnika u BiH nego u RH ili Srbiji,govori nam gdje smo u toj poziciji i dase izgubio svaki kriterij. Takav put vodizemlju u sunovrat.U ovoj situaciji,ukoliko smo na topripravni, možemo razgovarati s MMF-om i ući u aranžman ili ne....

BHP: Postoji li volja?

Vrankić: Ja kad bih se pitao - odmah bihto napravio!

BHP: Vlade susjednih zemalja štede.Ima li prostora Vijeće ministara?Spominje se zaustavljanje rastaplaća, a ne smanjenje??

Vrankić: Vijeće ministara je štedjelokad je donosilo proračun koji je u dvanavrata korigiran - na Fiskalnom vijećupa u Paralmentu.Naime, kad smo usvajali mjere nadržavnoj razini, s obzirom da smoranije donijeli zakon i usvojili proračun,nismo išli na varijantu smanjenja dok

ne vidimo stanje. Pratimo stanje iponašat ćemo se sukladno njemu i neznači da nećemo možda do kraja godineto i učiniti. S druge strane, ponovit ću,mislim da smo kroz proračun, koji je iprilikom usvajanja bio restriktivan, bili

Bez novoga ustava ekonomija nemašanse

U kojoj mjeri trenutačno političkostanje pomaže, odnosno odmažeekonomskoj stabilnosti zemlje?Političko stanje je najveća kočnica, rakrana ekonomskoj stabilnosti zemlje,i dok ne riješimo političke prilikeu zemlji ekonomija nam ima malešanse. Bio bih toliko hrabar kazati daukoliko se riješe politički problemi istvori političko ozračje smio bih uzeti

na sebe odgovornost ekonomskognapretka i stabilnosti zemlje Ova jezemlja u konstantnoj političkoj blokadii ništa zbog toga ne možete napraviti.

Preduvjet dugoročnom napretku istabilnosti ustavno je preustroj. Kako se Vijeće ministara nosi s timproblemom?Svugdje isto! Oslikava se to na svimrazinama. Nitko nije imun. Netkoto pokazuje više, a netko manje. Ali,otprilike kakva je situacija u Parlamentutakva je u Vijeću ministara, kao i drugiminstitucijama.U ovoj zemlji je napravljeno dosta dobrihstvari, mislim i na prudski dogovor tri

glavna lidera tri naroda. I drugi dobrimdijelom daju potporu, pogotovo kad jeriječ o hrvatskom narodu i Kreševskojdeklaraciji te strankama okupljenim

oko nje. Na tom fonu se može naćikvalitetno rješenje. Bilo je to nešto što jedavalo nadu, i zato je trebalo i podržati.I međunarodna zajednica je shvatila da udavanju potpore trebaju biti jedinstvenioko pitanja što Bosni i Hercegovinitreba.A treba nam normalna država, uređenakao i ostale države, jasan okvir saunutarnjom strukturom koja odgovarasvim njenim narodima i građanima. I nakraju krajeva, nije to nikakva topla vodakoju treba izmišljati. Već postoje takvi

državni sustavi – Njemačka, Švicarska,Belgija ...

kroz Fiskalno vijeće i parlamentarnoizjašnjavanje pod dobrom stegom U dvanavrata smo pri usvajanju proračunasmanjivali i materijalne troškove i

ostala izdavanja tako da bi sad bilo

previše. I ovako nam se već određeneinstitucije, poput Suda BiH, žale da imje ugroženo funkcioniranje. To moramospriječiti.

BHP: Kako ocjenjujte usvojeni

proračun institucija BiH?

Vrankić: Sama činjenica da od ukupnihjavnih prihoda koji se pozicionirajukroz proračune i fondove u BiH iznosenešto više od 11 milijardi - državi ide

samo milijardu odnosno osam i po dodevet posto, govori koji je kapacitet na razini države i koja je ograničenost bilo kakve intervencije putem državnihinstitucija.

BHP: Ima li mjesta optimizmu?

Vrankić: Apsolutno treba imati pozitivneenergije jer ni za jedno društvo nije

dobro širenje depresije, panike. Iakovremena nisu laka, treba imati na umuda svaka situacija ima izlaznu varijantui čak se iz kriza može izaći jači posebiceukoliko smo konsolidirani. Znamo štotreba napraviti, a i nismo zemlja kojaje prerazvijena pa nas ni potresi na

svjetskom tržištu, koji se događaju, nećetoliko uzdrmati. I to je naša olakotnaokolnost. Mislim da možemo izbjećivelike potrese o kojima neki govore, a ja

vjerujem da ih baš u toj mjeri, i toliko ineće biti.

Razgovarao: M. Vasilj




15




16

aktualno

Ovogodišnja zemlja partner

Mostarskom sajmu je RepublikaHrvatska, a direktorica tvrke

„Mostarski sajam“ Delina Bošnjakistaknula je kako je Hrvatskanajznačajniji vanjskotrgovinski partnerBiH, koja u ukupnom uvozu u BiHsudjeluje s 22 posto, te da ovakvo

partnerstvo predstavlja još jednu krunu

dobre gospodarske suradnje BiH iHrvatske.Kako bi se sajamski izlagači, njihoveponude i usluge mogle na odgovarajućinačin predstaviti, Mostarski sajam jeosigurao oko 17.000 m² unutarnjeg iviše od 10.000 m² vanjskog prostora.Programski i sadržajno, ovogodišnjije sajam sastavljen od tri cjeline, i to:redovitog Općeg sajma gospodarstva,te dvije specijalizirane manifestacije -

Sajma vina i vinogradarske opreme, teSajma knjiga.Osim zemlje partnera Hrvatske, zapažennastup imaju i zemlje regije te srednje

Europe, među kojima bivše zemljepartneri sajma u Mostaru - Mađarska,Austrija i Slovačka. Pored poslovnogdijela koji uključuje niz bilateralnih

Ovogodišnja zemlja partner - Hrvatska

Dvanaesti po redu Međunarodni sajam gospodarstva „Mostar 2009.“, koji se održava od 31. ožujkado 4. travnja, jedan od najznačajnijih gospodarskih događaja u regiji, uvršten u mnoge sajamske godišnje kalendare, što dovoljno govori o kvaliteti i širini dosadašnjeg uspjeha same manifestacije.

razgovora, gospodarskih konferencija,skupova i prezentacija, na sajmu neizostaju ni brojni popratni kulturno-zabavni sadržaji. Mostarski sajam 2009.ponovno je obogatio gospodarskuscenu Bosne i Hercegovine i regijedajući poticaj poduzetnim ljudima usklapanju novih poslovnih aranžmana ipartnerstava.Što se tiče samog broja izlagača, točnebrojke znat će se po samom završetku,no pretpostavlja se da je u razmjerima

sa prošlogodišnjim. Izlagači su kao iranijih godina iz raznolikih grana, tusu gospodarstvenici iz gotovo svihgrana industrije, preko bankarskih iosiguravajućih kuća do svijeta računala,telekomunikacija, turizma itd. Kakobi Međunarodni sajam gospodarstva„Mostar 2009“ učinili još kvalitetnijim i

sadržajnijim, od ove godine organizatorisu odlučili upotpuniti ga i još jednomsajamskom manifestacijom.

Sajam turizma Mostar 2009S ciljem okupljanja sudionikaturističke industrije, Sajam turizmaMostar 2009 želi izaći u susret

ponuditeljim i korisnicima turističkihusluga, potencijalnim investitorima imedijima što zasigurno omogućuje

sklapanje novih poslovnih aranžmanai bolje pozicioniranje turizma kaogospodarske grane u ukupnom razvitku

Hercegovine, F BiH i BiH. Za vrijemeodržavanja podsajamske manifestacijeSajam turizma Mostar 2009, održavase i niz promotivnih, stručnih iedukativnih aktivnosti koje nudeviše informacija o turističkoj ponudi iturističkim proizvodima koji su tipičniprvenstveno za turističku ponudu regijeHercegovine, Federacije BiH i BiH.

Govori se i o perspektivama turizma imogućnostima privlačenja investicija uovu gospodarsku granu. Predstavljajuse i projekti koje realiziraju turističkezajednice zadužene za promicanjeturističkih vrijednosti, s željom dapotaknu oživljavanje vrijednih resursatradicionalnih obrta i tradicijskekulturne baštine u svrhu stvaranjadomaćeg turističkog brenda. UzMostarski sajam organizatori ovemanifestacije su: Regionalna razvojnaagencija za Hercegovinu (REDAH), TZHercegovačko-neretvanske županije,TZ Županije zapadnohercegovačke.Sajam vina i vonogradske opreme




17

aktualno

Posebno mjesto kao što smo spomenulina sajmu ima specijalizirana Sajamskamanifestacija Vina i vinogradarskeopreme, s ciljem promocije ipopulariziranja vinogradarsko-

vinarskih proizvoda. Pod okriljemSajma vrši se ocjenjivanje domaćih iinozemnih vina.Izbor najboljih autohtonih vinasvojevrstan je jamac da će Mostarskisajam svake slijedeće sajamske godineimati i veći broj i konkurentnijavina, ali i njihove proizvođače. Tvrtka Mostarski sajam prihvatilase s jedne strane, zadaće dahercegovačke vinare upozna sasvjetskim dostignućima u opremi za

vinogradarsko-vinarsku proizvodnju. Sdruge strane predstavljanje vrhunskihhercegovačkih vina svjetskoj javnostijeste i zadaća i privilegija Mostarskogsajma.

Sajam knjigeJoš jedna podsajamska manifestacija jeSajam knjige, koji predstavlja poslovni

svijet izdavačkog i edukativnogstvaralaštva s najvećom ponudom

knjiga i učila na jednom mjestu.Program izlaganja na Sajmu knjigeizgleda ovako:

- Dječje i omladinske knjige

- Priručnici i rječnici - Knjižice

- Školska obrazovna literatura

- Stručna literatura

- Religija, literatura

- Beletristika

- Monograije

- Novine i časopisi - Informatičko izdavaštvo

Gastro dani

Ljubitelji lijepih kuhinjskim delicija

zasigurno su prvo posjetili manifestaciju„Sajamski dani gastronomije“.Predstavljanje kulinarskih umijeća itradicije iz različitih država i županijas njihovim autohtonim specijalitetimaobogaćuje već široku ponudu iraznovrsnost Mostarskog sajma.Prostor koji ispunjava sve uvjete zaspremanje najrazličitijih jela i osobljeSrednje turističko ugostiteljskeškole Mostar su jamac za uspješno

predstavljanje,a do sada su se na

sajamskim danima gastronomije

predstavile turističke zajednice iz višezemalja, hoteli, restorani a jedan danje odvojen za predstavljanje zemlje

partnera. Posebno treba istaknutipredstavljanje kineske, mađarske iaustrijske kuhinje, koje su posjetiteljeoduševile svojom raznolikošću.Preporuka organizatora: Posjetitesajamske dane gastronomije i nagradite

svoje nepce. Dobar tek!

Piše: A. Bošnjak



PoSlovni uSPjESi


18

Mr. Mijo Brajković, generalnidirektor Aluminija d.d.Mostar, uz rezultate poslovne

2008. godine, iznosi i najzanimljivijedetalje oko opskrbe električnomenergijom, privatizacije, te poslovanjau uvjetima svjetske gospodarske krize.Najbolji pokazatelj razvoja domaćeprerađivačke industrije, kaže mr.Brajković, jest činjenica da je kupcimau Bosni i Hercegovini – širokobriješkomFealu, Fe-Al-u Mostar, Kapisu, Tvornici

aluminijskih felgi u Jajcu, isporučeno30.000 tona aluminija, što je 27 postoviše nego lani. No, po odlukamaSkupštine društva, Aluminij svuostvarenu dobit reinvestira.

Pad cijene aluminija na Londonskojburzi, što je, opet, prouzročeno,velikom krizom u automobilskojindustriji, uvjetovao je i poslovne

rezultate Aluminija koji bi, zasigurno,bili mnogo bolji da nije došlodo gospodarstvenog „potresa“.Niz okolnosti doveo je do toga da je,ističe mr. Brajković. „Aluminij bioprisiljen plaćati skuplju struju nego

Aluminij – gospodarski div prkosi krizi

Aluminij d.d. Mostar prošlu je poslovnu godinu završio s rekordnim prihodom od čak 458 milijunadolara, proizvevši pritom 123.000 tona metala. Ostvaren je prihod od 370 milijuna dolara što je

čak za 20 posto više no prethodne godine.

drugi veliki potrošači u F BiH. Cijenaaluminija od rujna do konca 2008.godine pala je za 1600 dolara po toni,zbog čega je mjesečni prihod od izvozabio manji za 17 milijuna dolara“ kazaoje Brajković.

Reduciranje troškova – 25 posto

Program štednje u Aluminiju d.d.Mostar konkretno znači i – smanjenjeplaće djelatnicima - glavnom direktoruza 15, članovima menagamenta za 12posto, ostalima za 10 posto, izuzevonih kojima su osobni dohoci ispod1000 KM. Otkazani su poslovi vanjskimizvođačima. No, ističe Brajković, ovopoduzeće s krizom se dobro nosizahvaljujući ulaganju u racionalizacijui modernizaciju proizvodnje kojase provodila godinama. Pokazateljigovore da je, prije rata, Aluminij, s2250 uposlenih proizvodio 92.000tona metala. Danas, s 930 uposlenihproizvodi 130 000 tona, što značimaksimalnu produktivnost i

neopterećenost viškom uposlenih.

Brajković je također najavio tužbu protivFERK-a (Federalne regulatorne agencijeza električnu energiju), jer Aluminiju,kao tarifnom potrošaču električneenergije nije osigurana struja po istoj

cijeni kao i drugim velikim potrošačima.

Mr. Mijo Brajković, generalni direktor Aluminija



PoSlovni uSPjESi


19

Zbog toga što plaća 20 posto veću cijenustruje nego druge tvrtke prikopčanena 110 i 220 kilovoltnu mrežu, tešto je prinuđen uvoziti struju dok seElektroprivredi BiH dopušta izvoz

struje, a da nisu podmireni domaćipotrošači, Aluminij je u proteklojgodini izgubio 13 milijuna eura. „FERK je u sprezi s Elektroprivredomi Federalnom vladom i ovo što seradi je posljedica politike koja seveć petnaest godina vodi premaAluminiju i ovoj regiji“, izričit je mr.Brajković, koji je postavio pitanje iodgovornosti mjerodavnih čimbenika iinstitucija zato što u BiH nije ušlo 300milijuna eura inozemnih investicija,

zbog nezaključenja kupoprodajnogugovora s prvorangiranim ponuđačemkonzorcijem Glencore - Feal -Dalekovodom, koji su ponudili 130milijuna eura gotovine za 88 postoudjela u Aluminiju i još 170 milijunaeura investicija. Podsjetio je i kakoje novcem od privatizacije Aluminijaplanirano uvezivanje radnog staža iobeštećenje bivših i sadašnjih radnika.

Novi pogoni

Pomoćnik generalnog direktora zapravne i opće poslove i član Mješovitogpovjerenstva za privatizaciju Aluminija,Jure Musa kazao je kako ne postoji nijedan razlog da se s prvorangiranim

ponuđačem zaključi ugovor.

svjetskom tržištu, a procjenjuje se da bi

to moglo biti sredinom godine. No, zbogkrize, ove se godine planira proizvodnja

aluminija od 100 000 tona. No, onošto posebno treba istaknuti vezano zaovog gospodarskog diva jest činjenicada je prošle godine startala i nova

Tvornica anoda u sklopu strateškogprojekta Nadogradnja tvornice anoda za Elektrolizu 1 na 185 kA.Nova tvornica izgrađena je po normamakoje se primjenjuju u Europskojuniji. Mr. Brajković ističe kako jetim projektom Aluminij dobio bolju,kvalitetniju i suvremeniju anodu, a

Mostar i regija proizvodnju koja je upotpunosti usklađena sa svim svjetskimekološkim standardima.

Piše: M. B. Milinković

„Predložili smo dvije klauzule da se

Aluminiju i sada i nakon privatizacijezajamči opskrba strujom kao i svimdrugim velikim potrošačima, da seodlagalište crvenog mulja održava poekološkim zakonima u Federaciji, temodel upisa nove vlasničke strukturekod nadležnih institucija. Dakle, zaPovjerenstvo, ne postoji ni jednosporno pitanje, ali se, unatoč tome,Vlada F BiH ne izjašnjava i odugovlači spotpisivanjem kupoprodajnom ugovora

s investitorima. Jedini razlog zbog kojegse to čini je što netko ne želi okončanjeprivatizacije Aluminija“, ističe Musa.Mr. Brajković je istaknuo kako sepriprema ponovno pokretanje 64isključene ćelije kako bi se nastavilaproizvodnja punim kapacitetom. To ćese dogoditi čim se stabiliziraju prilike na



PoSlovni uSPjESi


20



PoSlovni uSPjESi


21

Grupa KONČAR osnovana je1921.g godine, a danas sesastoji od 19 tvrtki i jednog

pridruženog Društva. Ukupno brojiviše od 4200 zaposlenih. Godišnjaprodaja prelazi 350 milijuna eura,od čerga se polovica plasira u

izvozu. Dovoljno je naglasiti da seproizvodi i postrojenja KONČARAnalaze u više od stotinu zemaljana svim kontinentima.Grupa KONČAR počiva na tritemeljne osi. Prva i svakakonajvažnija je visoko stručankadar, osposobljen da obavi inajsloženije zadaće na područjuelektroenergetike.Druga je oslonac na vlastitidoprinos znanju. KONČAR neproizvodi na osnovu licencija,već pokušava dati svoj vlastitidoprinos razvoju. Na područjutransformatora i niskopodnogtramvaja to se pokazalodobitnom kombinacijom, kojaotvara vrata svjetskih tržišta.No, proizvodnja obuhvaća ipuno širi spektar proizvoda:niskonaponske, srednjenaponskei visokonaponske uređaje iaparate, prekidače, generatorei motore, također zasnovanih na

vlastitim rješenjima.Treća je velika fleksibilnost uprilagođivanju pojedinom tržištu ikupcu. Mi znamo da ne možemo– i ne želimo – konkurirati velikimigračima, ali možemo to činiti uspecifičnim nišama, gdje upravodolazi do izražaja spomenutafleksibilnost, „y e“ proizvodi i brzina u rokovimaisporuke.

Koncern i Grupa KONČAR svoj rastzasnivaju na povećanoj kvaliteti,većoj produktivnosti i bržemprilagođivanju promjenama na

svjetskim tržištima. Svjesnisu pritom što znači takvoopredjeljenje i što se sve moraučiniti da se uspiju ostvariti visokopostavljeni ciljevi. Generalnastremljena su u što većoj mjeriGrupu KONČAR približiti filozofiji

koja je u kompaniji već godinamaprisutna: jasan put premakompaniji zasnovanoj na znanju.Pritom je da se Zagreb pretvori ucentar izvrsnosti za one proizvodeza koje je Grupa KONČAR svjetskikompetentna. To su, prije svega,transformatori i električna vučnavozila.

U poslovnoj suradnji sinozemnim partnerima Bosnai Hercegovina imaju istaknutomjesto. To se posebno odnosi naDruštva ELEKTRIČNA VOZILA,INŽENJERING ZA ENERGETIKU,DISTRIBUTIVNE I SPECIJALNE

TRANSFORMATORE te KUĆANSKEAPARATE. Spomenutih petDruštava čine u posljednje trigodine gotovo 90 posto ukupnogplasmana KONČARA u BiH, čijavrijednost za spomenuto razdobljeprelazi 393 milijuna kuna.



PoSlovni uSPjESi


22



PoSlovni uSPjESi


23

Skoro 160 suvremeno uređenih iprostranih soba koje uključujuosam ekskluzivnih apartmana

među kojima je i predsjedničkiapartman, jamstvo su opuštenog

boravka. Sve sobe i apartmani modernosu dizajnirani i bogato opremljeni,te posjeduju inteligentni smartcardsustav, klimu, sef, mini-bar, LCD sat/tv,interaktivnu tv, telefon, kadu s tušem,

toilette, te neograničeni bežični High-speed Internet. U cijenu je uključenbogati buffet doručak, koji se poslužujeu restaurantu Argante na 1. katu urazdoblju od 06,30 do 10,30 sati. Svimgostima na raspolaganju je i besplatnausluga vlastitog Aspa wellness centra,koja se sastoji od trim kabineta, jacuzzia,bazena s protustrujnim plivanjem,inske-bioinske saune, parne kupelji i

sunčane livade.

Dodatne usluge koje gosti ovoga

hotela mogu koristiti su business

Biser među zagrebačkim hotelima

Hotel „Antunović“ Zagreb svečano je otvoren 01.09.2006. godine i najmlađi je hotel u grupaciji.Nalazi se na zapadnom ulazu u grad i od središta Zagreba udaljen je osam kilometara, Zagrebačkog

velesajma pet, a od aerodroma Pleso dvadeset kilometara.

centar s računalima, besplatnim high-speed Internetom, telefax uređajemi fotokopirnim aparatom. Uz to naraspolaganju su shuttle service, uslugabell-boya, rent a car, posluga u sobudo ponoći, usluge pranja, glačanja ičišćenja rublja koja se obavlja u rokuod jednog dana, usluga parkiranja.U sklopu hotela nalazi se modernouređeni a la carte restaurant s radnim

vremenom od 12,00 do 24,00 satasvakog dana s najboljim izboromhrvatskih specijaliteta – art cuisine,jedinstvenom lambiranju i spremanjujela pred gostima, bogatom vinotekom,šarmantnim osobljem i pogledom nadinamični grad.

Kongresni centar Hotela „Antunović“Zagreb proteže se na dvije etaže s

ukupnom površinom od 2000 četvornihmetara u 18 dvorana. Sve dvoranesu opremljene s high-tech opremom,prirodnim svjetlom, klimatizacijom,

digital signage sustavom označavanja,

AMX centralnim sustavom upravljanjauređajima, te besplatnim 10 Mbpswireless internetom. Hotel takođernudi i mogućnost organiziranjasvadbenih svečanosti po sistemu „ključu ruke“ dakle kompletnu organizacijudo najsitnijih detalja.U idealnom spojutopline drveta, čvrstoće kamena i snagevode može se potražiti izgubljenaenergija, opustiti duh i tijelo uzprofesionalnu njegu terapeuta na 8.katu u Aspa wellness centru. Bazen

s protustrujnim plivanjem, jacuzzi,trim kabinet, relax zona sa sunčanomlivadom, inska i bioinska sauna spanoramskim pogledom, parna kupelj,

kao hotelskom gostu stoje besplatnona raspolaganju. Pedikura i manikura,razne klasične i egzotične masaže uzupotrebu svjetskih preparata samo sudio garancije maksimalnog wellnessužitka.

Piše: Z. Živković



ProjEkti


24

Bude li vegetacijska godinamanje - više normalna, odnosno

bez velikih temperaturnih ilioscilacija kada su u pitanju padaline, natim se površinama očekuje proizvodnja1000 tona oba robna tipa duhana, što bibilo dostatno za rentabilno poslovanjetvrtke. Za ostvarivanje zacrtanoga planaračuna se kao i obično na kooperantekojima se upravo predstavljaju uvjeti

suradnje za ovu godinu.

„Seljacima smo ponudili standardneuvjete. To su nabavka potrebitogrepromaterijala po nabavnim cijenama,dakle bez PDV-a, diesel gorivo zaposlove obrade ugovorenih površinado 90 litara za proizvođače berlejazasijanog na najmanje jednom hektaru,te redovnu zaštitu od bolesti duhana. Za

ovu smo godinu ponudili dodatnih 40pfeninga vlastitih poticaja po kilogramuberleja, s obzirom da se njega možeplasirati po prihvatljivim cijenama nasvjetskom tržištu. Naravno, uz sve ovoočekujemo da će federalni i županijskipoticaji ostati na razini prošlogodišnjih“,ističe direktor „Bosanca“ Hasan Nurkić.

Svojim primjerom žele „otvoriti“ oči državi

Uoči predstojeće proljetne sjetve, oraški je „Bosanac“ predstavio vrlo ambiciozan plan zasijavanja 230 ha berlejom i 250 ha virdžinijom.

Nužne su promjene u poljoprivredi

Sve ono što „Bosanac“, kao organizatorproizvodnje duhana na ovome područjuponudi neće međutim, po njegovimriječima, biti dostatno ukoliko državane reagira na vrijeme i ne utvrdi svoje

poticaje. Uz to ona bi, smatra Nurkić,u što kraćem roku morala donijeti iodluku o promjeni akciza, te uvjetaprivređivanja u poljoprivrednojproizvodnji. U suprotnom strahuje zabudućnost uzgoja duhana.„Duhan je kod nas okosnicapoljoprivredne proizvodnje već 120godina, tijekom kojih je stvorenbrand prepoznatljiv, ne samo na ovimprostorima nego i puno šire. No, nepoduzmu li se uskoro neke energičnemjere uzgoj te kulture će se ugasiti!Osnovna stvar koju treba napravitijeste postavljanje pariteta u okviru

ratarske proizvodnje. To znači dakilogram duhana na tržištu - uzimajućiu obzir rad, sredstva i materijalnadobra koja se ulažu mora imati cijenukao dvanaest kilograma pšenice. Dok

se to ne dogodi, odnosno ne ispravinastali poremećaj, stanje će biti krajnjenestabilno. Ratarska proizvodnja nemože više trpjeti improvizacije kao štose to do sada radilo, nedopustivo je da

se proizvodnja ugovori, a pri tome ne

zna iznos poticaja, niti kada će oni bitiisplaćeni. Ljudi posiju pšenicu na jesen, a

Hasan Nurkić, direktor Bosanac Orašje



ProjEkti


25

poticaji se utvrde tek na proljeće. Sličnoje i za duhan. Evo, mi sada ugovaramo, ane znamo koliki će biti poticaji. Ljudimakažemo kako se očekuje 1,60 KM, a nesmijemo ni pomisliti što će se dogoditi

kaže li netko na jesen da su poticaji 1,40KM ili da ih uopće neće biti. Ovako kakomi radimo to se graniči s akrobacijom,kao oni što skaču s trapeza pa ne znajuhoće li ostati živi“, objašnjava slikovitosadašnje stanje Nurkić.

Zaposlenje na kućnom pragu

Kako bi privukli što veći brojkooperanata iz „Bosanca“ su im ovegodine ponudili i mogućnost apliciranja

na tzv. zaposlenje na kućnom pragu.Svi kooperanti s više od jednog hektrazasijanog berlejom mogu naime imatistatus stalno uposlenog na šest mjeseci,s osobnim dohotkom na nivou Posavskežupanije i plaćenim svim doprinosima.Obveza onih koji se odluče na ovakavvid suradnje je tu površinu obrađivatina duži rok, barem na 4-5 godina. U

slučaju većih površina, sami moguodređivati osobni dohodak i doprinose,te koliko ukućana žele prijaviti. Tvrtkaje ovaj model ponudila jer olakšava

korištenje pristupnih fondova EU zanavodnjavanje, mehanizaciju i slično.




ProjEkti


26

Vino fest u Ljubuškom tek jeprvi od ove godine planiranihfestivala koji će se održati

još u Sarajevu, Banjoj Luci, Bijeljini,Trebinju…

„Vino fest“ je projekt koji je dobiopotporu Federalnog ministarstvaokoliša i turizma, a događa se u okvirušireg projekta „Osmijeh za Bosnu iHercegovinu“, te medijsko-poslovnogkoncepta „Turizam plus“. „U projekt će se uključiti resorna ministarstvaza poljoprivredu, vodoprivredu i

šumarstvo FBiH i RS, jer krećemos promocijom svega onoga što jest domaće. "Pokažimo domaće - potražimodomaće!“ - rekao je autor koncepta„Turizam plus“, Zlatko Prlenda.Organizatori iz Turističke zajednice

Zapadnohercegovačke županije nisukrili zadovoljstvo.„Naš cilj je postati prepoznatljiv poautohtonim sortama vina i autohtonimproizvodima sira i pršuta, ali i svihdrugih proizvoda ovog podneblja. Dabi se to postiglo, potrebna je i ovakvapromocija, jer Hercegovina zaistaobiluje proizvodima koji dolaze odendemskih biljaka, a dvije takve susorte grožđa, žilavka i blatina. Zbog

Pila se božanska kapljica, kušani sir i pršut

Sredinom veljače u Ljubuškom je održan Drugi međunarodni festival vina, sira i pršuta – „Vino fest Ljubuški 2008“. U Hotelu „Bigeste“, svoje je proizvode izložilo tridesetak vinara, te proizvođača

sira i pršuta.

toga i drugi Vino Fest!“, kazao je Grgo

Mikulić, direktor TZŽZH.Feštu vina otvorio najstariji vinar

Tijekom svečanosti otvaranjanazočnima su se obratili Ivan Matić,predsjednik Turističke zajedniceZapadnohercegovačke županije,Nevenko Barbarić, načelnik općineLjubuški, Nedjeljko Babić, pomoćnikfederalnog ministra okoliša i turizma,

Zoran Obren Vukoje, u ime Udruženjavinara istočne Hercegovine i Grgo Vasilj,

u ime Udruge vinara Hercegovne.

Drugi po redu ljubuški Vino fest otvorioje najstariji vinar u BiH, 80-godišnjiŽarko Stojić Matić, iz Hamzića u općiniČitluk.„Velika mi je čast što sam pozvankao najstariji vinar. Već sam zagaziou 80-tu godinu, još se uvijek bavimvinogradom i vinom, otkad znam za

sebe znam za žilavku i blatinu. Nekadaje proizvodnja vina u Hercegovinibila neproduktivna, a danas imamomoderne podrume i koristimo

stručnjake. Ovaj posao može raditionaj tko voli vino i tko uživa u njemu“,kazao je Žarko Stojić. Tijekom Vinofesta priređeno je i nekoliko propratnihprograma. Tako je u Gradskoj vijećniciLjubuški predstavljen zbornik radova, sradovima i predavanjima objavljenimau sklopu stručne radionice "Vinarstvoi vinogradarstvo u BiH - danas i sutra".

Certiikati za turističke vodičeTakođer su uručeni certiikati zapoložen stručni ispit za turističkog

vodiča, za polaznike iz Hercegovačko-neretvanske, Zapadnohercegovačke iHercegbosanske županije. Certiikate



ProjEkti


27

koje je uručio federalniministar okoliša i turizma

dr.sc. Nevenko Herceg,dobilo je 35 osoba koje supoložile ispit pred ispitnim

povjerenstvom Federalnogministarstva okoliša i turizma

, a u cilju unapređenjai podizanja kvalitete

turističkih usluga, očuvanjai stvaranja prepoznatljivog

turističkog okruženja, terazvijanja svijesti o važnostigospodarskih, društvenihi drugih učinaka turizma.Uputivši čestitke novim turističkimvodičima, ministar dr. Nevenko Herceg

je između ostalog naglasio:„Federalno ministarstvo okoliša iturizma će i u budućnosti raditi naeduciranju turističkih vodiča, čijiće temeljni cilj biti razvoj turizma ipromocija cijele Bosne i Hercegovinekao turističke destinacije“.

Navečer je, u restoranu „Ohio“, priređenojavno snimanje emisije Turizam

plus na kojoj se, biranim riječima,govorilo o božanskim kapljicama

vina i čaroliji okusa sira i pršuta.U glazenom dijelu programa nastupili

su muška klapa „Hrvoje“ iz Mostara,ženske pjevačke skupine „sv. Dimitrije“iz Trebinja, „Kamešnica“ iz Livna, „Izvor“iz Studenaca, tamburaši „Inat slavonski“iz Đakova, „Dukati“ iz Širokog Brijega,KUD „Herceg Stjepan“ iz Ljubuškog.Na večeri u slavu vina, predstavili suse i članovi Visoke vinske akademije

iz Slavonskog Broda, skojima šale, pjesme i smijehanije nedostajalo. Tijekomprograma, gosti su mogli

ponešto doznati o tajnama

dobroga vina, tehnologijipravljenja sira ili, primjerice,kako se pršut suši. Drugi danVino festa bio je rezerviranza predstavljanje turističkesignalizacije kao vrlo važnogdijela infrastrukture za

svakoga turistu i posjetitelja,

a priređeni su i gastrosusreti na kojima su se kušali razni

specijaliteti – od jegulje do brudeta, izponude restorana i konoba iz doline

Neretve, preko „zaljubljenih“ jastoga –Romea i Julije, do lovačkog gulaša, torteod sira, zanimljivih poslastica.

Nazdravljalo se, naravno, uz čašicudobra vina i uz pjesmu širokobrijeških„Dukata“.Do novoga okupljanja na Vino festu –živjeli!

Piše: M. B. Milinković



ProjEkti


28

Potvrda za to je pet novootvorenihuređenih prostora za njegovuorganiziranu proizvodnju u

nevesinjskim mjesnim zajednicamaKiino selo i Odžak, a u sklopu realizacijeprojekta „Okusi Hercegovinu“, čijije pokrovitelj Ministarstvo inancijaItalije.“Angažirani su proizvođači kojisu izrazili spremnost proizvoditi

sir, sa svim njegovim lokalnim

speciičnostima, al i po standardimaEuropske unije i uz primjenuodgovarajućih higijensko - sanitarnihpravila”, istaknuo je Dragan Drvendžija,predsjednik Udruženja poljoprivrednihproizvođača iz Nevesinja.“Stvaraju se uvjeti da nevesinjski sir iz

mijeha bude standariziran i brendiran.Ujedno, pruža se prilika i drugima da

na ovaj način „okuse Hercegovinu“kroz naš čuveni sir” dodaje i BranislavMiković, načelnik opštine Nevesinje.

Poticaj ruralnog razvitka

Prema riječima Dragana Drvendžije,projekt ima za cilj i poticanje ruralnograzvitka Hercegovine i u krajnjoj

Nevesinjci hrane Europu

Nevesinjski tradicionalni sir iz mijeha uskoro će se, zahvaljujući suradni s talijanskim prijateljima,naći na europskoj gastronomskoj trpezi.

linji pomoć malim proizvođačima, ainancira ga Ministarstvo inancijaItalije preko organizacije “UCODEP”.“Uređenje prostora za proizvodnjusira u Nevesinju inancijski jepomoglo i Ministarstvo poljoprivrede,vodoprivrede i šumarstva RS, a

dio sredstava osigurali su i sami

proizvođači”, ističe Drvendžija.Talijani obećavaju da će Hercegovcimapomoći da na tržište, po europskimstandardima, osim sira plasiraju i

med, vino, kao i druge autohtoneprehrambene proizvode.

“Oni su već počeli i s aktivnostimana novom projektu pod nazivom

„Zaštita i valorizacija tradicionalnihhercegovačkih proizvoda”. Namjera jeobnoviti tradicionalni način proizvodnjei pomoći malim proizvođačima da kroztradicionalne proizvode, kao što sir,med i vino, bolji plasman na tržište.Osnovna zamisao sastoji se u tome

da se proizvođače putem seminara,analiza i razmjene iskustava, kvalitetno

obuči za komercijalnu proizvodnju

i suvremeni način privređivanja.Talijanski partneri su poseban naglasakstavlili na udruživanje proizvođača,smatrajući kako je to najbrži put da seod lokalnog proizvoda dođe do brendaprepoznatljivog na svjetskom tržištu”ističe Dragan Drvendžija.

Piše: V. Mihojević

Karakteristična ambalaža

Dragan Drvendžija, predsjednik udruženja poljoprivrednih proizvođača



razgovor S Povodom


29

Međutim, neke procjene govorekako je taj broj, kolikogodu ovome trenutku izgledao

zastrašujuće, nije i konačan. Razlog višeza zabrinutost je i podatak kako su naraskidanje radnog odnosa sa stotinama

uposlenih bile prinuđene tvrtkekoje se bave isključivo proizvodnimdjelatnostima. Val otpuštanja i nemoćkoja prati taj proces bili su povod zarazgovor s predsjednikom županijskeVlade Mijom Matanovićem.

BHP: Kriza je na našem područjuprisutna tek nekoliko mjeseci a njene suposljedice itekako vidljive. Ugašeno jeveć na desetke radnih mjesta, zatvarajuse poduzeća, novca je sve manje uoptjecaju, depresija koja se uvlači međustanovništvo sve je izraženija…Kuda

sve to, po vašem mišljenu, vodi?

Matanović: Već krajem prošle godineosjetilo se da stanje u gospodarstvu nije

onakvo kakvo bi trebalo biti. Očekivalismo zamah koji bi bio nastavljen ili

Ugašeno već na stotine radnih mjesta

U zadnja tri mjeseca zbog ekonomske krize koja je naglo zahvatila Posavsku županiju, na ovome je području bez posla ostalo preko pet stotina radnika.

barem na postojećoj razni kakva jebila u prethodnoj godini. Nova gibanjaposebno su se negativno odrazila napodručju općine Odžak na kojem većinairmi radi za izvoz u zemlje Europske

unije. Uslijed ekonomske krize u njimaje najprije smanjen obujam posla, auprave su potom došle do zaključkakako dio ili čak sve radnike trebaotpustiti. Prema podacima Službe zaupošljavanje, od 1. prosinca pa dosredine veljače ove godine na prostoruopćine Orašje otpušteno je 267, Odžaka216 a Domaljevca-Šamca 33 radnika.Dakle, više od 500 ljudi je u razmaku od

samo nekoliko mjeseci završilo na ulici,što je za ovu malu županiju ogromanbroj.

BHP: Kako se sve to i recesija odražavajuna županiju?

Matanović: Županijska skupština jošnije donijela proračun za ovu godinu,nego samo Odluku o privremenom

inanciranju za prva tri mjeseca narazini prošle godine. Međutim, većsada imamo pokazatelje da prihodiod PDV-a neće biti kao lani, što značikako će proračun automatski bitimanji za oko 1,3 milijuna maraka. To

Mijo Matanović, predsjednik županijske vlade



razgovor S Povodom


30

je izravna posljedica sudjelovanja našežupanije u neizravnom porezu. Uz to,ove godine po prvi puta od ustrojavanja

Posavske županije nismo prepoznatiu federalnom proračunu, uslijed čega

ćemo ostati bez dva milijuna marakakoje smo dobivali prethodnih godina.Treća stvar koja nas ometa u nastojanjuda dođemo do svojega proračuna, a tekonda vidimo koliko možemo uraditi popitanju problema prouzročenih krizomjeste efekt novoga Zakona o porezuna dohodak, čijom će primjenom našiprihodi biti umanjeni za dodatnih polamilijuna maraka. Ako znamo da smokrajem 2008. godine imali rebalans naniže i da nismo izvršili sve uplate, prije

svega poljoprivredi, to je novih 500.000maraka minusa. To znači kako u ovojgodini startamo s vrlo nepopularnihpet milijuna manjka, jer nam proračunuz najbolji mogući razvoj situacije nećebiti veći od 31-32 milijuna maraka.

BHP: Može li Županija u ovoj situaciji

nešto učiniti da se negativni trendoviako ne zaustave a ono barem uspore?

Matanović: U sadašnjim smo

okolnostima uspjeli organizirati dva

sastanka - s Agencijom za razvojgospodarstva, na kojem smo imali

priliku izvijestili o poteškoćama uproračunu i, drugi, s Gospodarsko-socijalnim vijećem koje smo upoznalis mjerama koje je federalna Vlada

donijela na razini Federacije BiH,kao jedan od socijalnih partnera.Vidljivo je da stanje u Federaciji kao iu svim županijama nije nimalo sjajno.Dogovorili smo da se ubrzaju aktivnostikoje se tiču podržavanja programskih

mjera Vlade i unaprjeđenja poslovnogambijenta s ekonomsko-socijalnimpartnerima, te ispitaju mogućnostipružanja različitih olakšica tvrtkama.Uz to, treba donijeti zakone o plaćamana razini općina do Federacije, kojimaće se njihov rast ograničiti, smanjitijavnu potrošnju u svim segmentima,

a sva na taj način namaknuta sredstvausmjeriti u programe koji bi zaustaviliili smanjili ovakvo drastično otpuštanjeradnika.

BHP: Kada se mogu očekivati povlačenjetih poteza?

Matanović: Onoga trenutka kada

uradimo naš proračun i u njega uvrstimosve ono što je prioritetno, a to su plaće imaterijalne naknade svih korisnika. Tekonda ćemo moći razmišljati o prostoruza pružanje pomoći posrnulomgospodarstvu. Modeli će biti deiniranis Gospodarsko-socijalnim vijećem,našim socijalnim partnerom, no posao

nam neće biti lak, jer su otpuštanjanajizraženija u privatnim poduzećima,čiji menadžmenti možda i koristi ovakvusituaciju da se rješavaju uposlenika zakoje smatraju da su višak.

Razgovarao: Z. Živković




31

BH rEgijE

Ministar inancija RS – e,Aleksandar Džombić uTrebinju se sastao s

rukovodstvom i sindikatom tekstilnog

poduzeća „Novoteks“, koje se nalaziu veoma teškoj inancijskoj situaciji.Džombić je predstavnicima trebinjskog„Novoteksa“ prenio spremnost VladeRS da uradi dugoročno reprogramiranjedugovanja ovog tekstilnog poduzeća,koje robu izvozi na zapadno tržište.„Novoteks ima oko šesnaest milijunaKM dugovanja za porezne obveze i oko2,5 milijuna KM kredita. Naš prijedlogje da se sve obveze, nastale do 31.prosinca 2007. godine reprogramiraju i

Vlada spremna pomoći izvoznicima

U okviru radnoga posjeta Hercegovini boravio je ministar inancija RS, gdje je s privrednicima i predstavnicima rukovodstva općina razgovarao o mjerama Vlade RS za ublažavanje negativnih

posljedica svjetske ekonomske krize i akcionim planovima za konkretizaciju tih mjera.

to tako što bi se porezi reprogramiralidopetnaest, a doprinosi do osam

godina, uz grace period od dvije godine,

te da se donese odluka o odlaganju

izvršenja naplate poreza i doprinosa

u prošloj godini do srpnja ove godine,

s mogućnošću produžavanja ovogaroka. Također, predlažemo da sereprogramira i kredit trebinjskog„Novoteksa“, na maksimalan mogućirok, uz grace period od dvije godine,

što bi ovom preduzeću značajnoolakšalo poslovanje i omogućilo dabroj zaposlenih ostane isti kao i sada“,istaknuo je Džombić.

Vlada – većinski vlasnik?Ministar inancija iznio je i još jednumogućnost „spašavanja“ trebinjskogtekstilnog kombinata, a ta se mogućnost sastoji u izvršavanju konverziju, kojom

bi Vlada RS svoja potraživanja poosnovu poreza pretvorila u vlasničkeakcije poduzeća, čime bi postalavećinski vlasnik ovog kolektiva.„Mislimo da je ovo jedino trajnorješenje, ali sindikat i radnici morajuznati da Vlada za ovaj posao treba imatisuglasnost svih akcionara“, rekao jeDžombić, dodavši kako je rukovodstvo„Novoteksa“ najavilo da ovo preduzećaneće imati problema s produženjem




32

BH rEgijE

ugovora s njemačkim parterima, te da

će biti u stanju održati proizvodnju uovoj godini. .

Nakon sastanka s ministrom inancijaAleksandrom Džombićem i načelnikomopćine Trebinje Dobroslavom Ćukom,predstavnici rukovodstva i sindikatatrebinjskog „Novoteksa“ nisu bili

raspoloženi za razgovor s novinarima.

Ministar Džombić u Trebinju je rekaoi da, što se tiče drugog trebinjskogizvoznika – „SL Industrije alata“ zasada nije moguće ništa poduzetizbog striktnih obveza iz ugovora oprivatizaciji. „Preduvjet za deiniranjemjera pomoći Vlade RS prema „SL IAT„– u je podnošenje zahtjeva za izmjenu

programa privatizacije“ rekao jeDžombić.

Načelnik općine Trebinje, DobroslavĆuk istaknuo je da je interes lokalne

zajednice da privredni kolektivi poput „Novoteksa“ i „SL IAT“ budu stabilni i data poduzeća „ozdrave“. Ujedno je najavioi razgovore s većinskim vlasnikom imenadžmentom „SL IAT“ - a, kako, ipored krize, ne bi došlo do otpuštanjaradnika.

S rukovodstvom i privrednicimaljubinjske općine ministar inancijaRS -a razgovarao je o mogućnostimaiznalaženja kreditne linije kod

Investicijske razvojne banke za poticaji razvoj peradarstva , dok je naglasak

radne posjete općini Berkovići bio naunapređenju voćarstva i rješavanjuproblema u vezi komasacije zamljišta inavodnjavanja obradivih površina.


Time bi se proizvodnja uModriči mogla ove godine

učetverostručiti, ali i uduplatiprihode. Iz Broda su već stige prvecisterene sirovina koje će biti koišteneu proizvodnji hidrokrekovanihbaznih ulja i paraina. Plan je dase ove godine preradi 52.000 tonabaznih ulja i paraina. Sadašnjaproizvodnja u raineriji ulja Modričaiznosi 11.000 tona isključivo maziva.Hidrokrekovana bazna ulja i parainiu cijelosti će se izvoziti na tržišteEuropke unije i susjednih zemalja.

Otvaranjem novog pogona smanjujuse troškovi poslovanja, a dobit bi saprošlogodinjih 48 milijuna porasla naoko 100 milijuna maraka. U Sindikatu

Rafinerija ulja Modriča učetverostručujeproizvodnju

“Rainerija ulja Modriča” za nekoliko dana pokreće liniju za preradu baznih uljnih sirovina dobivenihiz “Rainerije nafte Brod”.

očekuju da se što prije odredi oprijedlogu novog kolektivnog ugovora

za radnike, jer su taj ugovor odavnosklopili s radnicima Rainerije nafte uBrodu.

“Naš prijedlog kolektivnog ugovoraposlali smo poslodavcu prije mjesecdana, ali još nismo dobili odgovor.Njime predlažemo da se prosječna plaćaradnika, koja sada za standardnu satnicuiznosi oko 600, KM poveća za 100 do 140KM. Ocjenjujemo da je to mali pomakkoji je praktički već “pojela” inlacija”,kazao je Zlatko Tanasić, predsjednikSindikata “Rainerije ulja Modriča”.

Piše: M. Kos

“Rainerije ulja” kažu da su radnicipoduzeća bili uveliko angažirani zavrijeme remonta novih postrojenja,

radeći često vikendima i noću, kako bipripremljeni dočekali sirovine iz Broda.Napominju da od većinskog akcionara,ruske kompanije “NeftegazInKor”,




33

BH rEgijE

Rubrika: Investicije




34

BH rEgijE

Krajnji je rezultat obavljenihispitivanja bio priličnozapanjujući. Naime, za izvorište

je procijenjeno kako je staro nekolikomilijuna godina! Premda tolikostara voda međutim nije bila nimalo„ustajala“, čak što više, utvrđeno je kakoje izuzetno zdrava.

„Riječ je o sterilnoj, 100 postobakteriološki ispravnoj vodi, čija jetemperatura na izvoru konstantno 21stupanj celzijusa. U sebi sadrži punobikarbonata, koji su prema medicinskimtumačenjima dobri za metabolizam,bogata je magnezijem, a tvrdoća jojje tek 3,5 stupnja, što znači da seradi o neuobičajeno mekoj odnosnopitkoj vodi. Zbog njenog kemijskogsastava preporuča se svima koji imaju

zdravstvenih problema s bubrezimai urinarnim traktom“, tvrdi jedan od

suvlasnika „Yimora“ Iljo Oršolić.Tvrtka je od nadležnih institucijaishodila potrebne koncesije zaeksploataciju pronađene vode ukomercijalne svrhe, nakon čega je upodrumu trgovačkog centra uređena ipotrebnim postrojenjima opremljenapunionica. No, istodobno s njenimpuštanjem u probni rad oko centra jepostavljeno nekoliko česmi na kojima

Izvor nastao topljenjem ledenjaka

Posve slučajno, bušeći zdenac za opskrbu vodom budućeg poslovnog objekta „Yimora“, u središtu jeDomaljevca na dubini od 205 metara pronađeno je nepresušno izvorište vode.

se svatko vodom može opskrbljivati uneograničenim količinama.

„Jedna narodna izreka kaže:“Bog dao,narod neka koristi.“ Najprije radisvojih sumještana, jer u Domaljevcunemamo vodovodnu mrežu, omogućio

sam besplatno korištenje vode štose vrlo brzo pročulo tako da ovamo,koliko sam upoznat, dolaze i mnogi

ljudi iz Slavonije, s područja Bijeljine idrugih susjednih gradova. Neka, izvorje neiscrpan, a nadam se da će nekimai pomoći u ublažavanju zdravstvenihtegoba“, ističe Oršolić.

Otkrivanje izvorišta potaknulo je

lokalne vlasti na razmišljanje o

izgradnji mjesnog vodovoda, ali se od

toga odustalo jer izdanom koncesijomnije predviđena njegova eksploatacijaza javne potrebe.Već prva ispitivanjauzoraka vode upućivala su na to kakoona s obzirom na svojstva ne pripadaovome području. Naknadno su geoloziutvrdili višemilijunsku starost izvorišta

koje je, po njihovom mišljenju, nastalou vodonepropusnim slojevima zemlje

poslije topljenja ledenjaka, s tim što je

za otkrivenu žilu pretpostavljeno dapredstavlja tek jedan od sličnih krakova,koji se prema ovim prostorima protežučak od Karpata. No, iznenađenjima nitu nije bio kraj jer je za vodu utvrđenokako je ujedno termalna i lagano

mineralizirana, što je također fenomen.





35

BH rEgijE

Iako je do ratnih sukoba na prostoruSrednje Bosne, funkcioniralogrijanje urbane jezgre i bilo

riješeno sustavom daljinskog grijanja,

s kotlovnicom lociranom u krugudanašnjeg Poslovnog sustava „Vitezit“,petnaest godina nakon ratnih sukoba,Vitez još uvijek bez kvalitetno riješenogovog pitanja. Prije desetak godinapropao je pokušaj tvrtke „Energocentar“da u funkciju stavi i kvalitetno pokrenesustav gradskog grijanja. Građani, ali iposlovni subjekti snalaze se na različitenačine, nadajući se svake godine iznovakako će ovaj problem biti riješen.

Problem je vlasnička strukturaJoš prije dvije godine načelnik općineVitez Vlado Alilović formirao je radnuskupinu, čiji je zadatak bio analizirati

stanje objekata vezanih za grijanjegrada i s ciljem da se Općinskom vijećui načelniku predloži najprihvatljivijinačin revitaliziranja daljinskog grijanjagrada. Prema riječima MuhamedaRebihića, pomoćnika načelnika zagospodarstvo, radna skupina je aktivno

radila na analizi stanja sustava grijanja i

usporedo s tim, pojavio se zainteresirani

ulagač s navodno ozbiljnom namjeromda uloži sredstva i uhvati se ukoštac sovim velikim i skupim problemom. Bila

je to „Unis Energetika“ d.o.o. Sarajevo.Općina se stavila na raspolaganjekako bi ulagač „ušao u posao“, bila jespremna dati sve neophodne podatke ipripremiti potrebne odluke koje su bilepotrebne tvrtci „Unis Eneregetika“. Prijetočno godinu dana održan je sastanakna kojem se razgovaralo o procesuprivatizacije „Energetike“, kao dijelaPoslovnog sustava Vitezit, u kojemodređeni dio vlasništva posjedujetvrtka Energocentar. „PredstavniciUnis Energetike su htjeli prvo raščistiti

imovinsko-pravne i vlasničke odnose“,kaže nam Rebihić, podsjećajući kakose u vlasništvu Energocentra nalazi

Javila se dva zainteresirana ulagača

Nepostojanje sustavnog grijanja urbanog središta općine, kao ni poslovnog dijela grada predstavlja jedan od akutnih problema u Vitezu.

9,8 % imovine, a ostali dio je državnovlasništvo. „To je predstavljalo određeniproblem, ali je na sastanku, održanomprošle godine, zaključeno da se u rokuod mjesec dana pripremi dokumentacijaza privatizaciju Energetike kako bi seraspisao natječaj i ta tvrtka ponudilapartnerima zainteresiranim za ulaganje

u revitalizaciju grijanja“, kaže Rebihić.Rebihić prenosi želju općinskognačelnika Vlade Alilovića da se domaćigopodarski subjekti animiraju u smisluudruživanja u zajedničku tvrtku sciljem realizacije projekta grijanja.„Svi značajniji gospodarski subjekti napodručju općine Vitez, svaki za sebe,riješili su pitanje grijanja u svojim

poslovnim objektima, a bez njihovoguključivanja u budući sustav grijanja,revitalizacija ne bi bila isplativa“, tvrdiRebihić.

Grijanje na biomasuI dalje je aktualna priča s Unis

Energetikom, ali, kako kaže MuhamedRebihić, „problem imamo s Agencijomza privatizaciju KSB, koja još nijeraspisala natječaj, što je polazni

dokument i uvjet da se krene dalje u

planiranje i realizaciju ovog iznimnoskupog projekta“. Rebihić dodajekako sve to predugo traje, već dvijegodine, a „stanovnici Viteza, čimnetko spomene grijanje, očekujuda će se to odmah riješiti“. Čekajućina potez srednjobosanske Agencijeza privatizaciju, javio se još jedanzainteresirani subjekt. Radi se o tvrtki„Dvokut Pro“ iz Sarajeva, koja je Vitezudostavila pismo namjere. PremaRebihićevim riječima, i oni su iskazaliželju da se uključe u revitalizacijugrijanja grada Viteza. „Njihovakoncepcija zasniva se na izgradnjipotpuno novog sustava, a energent

koji bi se koristio bila bi biomasa“, kažeMuhamed Rebihić, pomoćnik općinskognačelnika za gospodarstvo, ocjenjujući

ideju vrlo zanimljivom. Navodi kako sesličan projekt grijanja prošle godinerealizirao u Gračanici i pokazao se kaovrlo dobar u praksi.

Ulagač zahtijeva monopolUnis Energetika se kao strateškipartner već pojavila u Vitezu susjednimopćinama - Travniku i Novom Travniku.Koliko će ova tvrtka biti dobar partneri ulagač, vjerojatno će pokazati vrijeme,no iskustva iz Travnika, te nagovještaji

pretočeni u zahtjeve od strane UnisEnergetike govore da će ova tvrtkapreuzeti monopol na grijanjem grada

Viteza. Monopol za sobom povlačipostavljanje i nužno prihvaćanjeuvjeta samo od strane ulagača, u ovomslučaju sarajevske Unis Energetike,koja, ukoliko joj to Vitez dopusti, možepostaviti previsoke cijene i tražiti, uzostalo, zabranu korištenja bilo kojedruge vrste energenta za zagrijavanje

osim onog kojeg ona isporučuje.

I, na kraju, ono što građane najvišezanima, odgovor je na pitanje kada

će profunkcionirati grijanje?! Na ovo

Muhamed Rebihić, pomoćnik načelnika za gospodarstvo




36

BH rEgijE

pitanje odgovor ne daju niti najhrabrijiniti najoptimističniji prognozeri.Iz odgovora Muhameda Rebihićanaslućuje se kako toplih radijatora izsustava daljinskog grijanja neće biti

niti u narednoj sezoni. „Potrebno jeuložiti puno novca, između osam i deset milijuna maraka, a ova ekonomska

situacija i globalna kriza daju namnaslutiti da će ulagači prije nego uložesvoja sredstva, dobro razmisliti otome kako će ih dobiti od banaka, kojesu pooštrile svoje uvjete, i u što ćeih uložiti“, kaže Rebihić, ponavljajućikako bi općinska vlast najzadovoljnijabila da se lokalni poduzetnici udruže uzajedničko poduzeće i na taj način riješe

ovaj problem.Što će se dalje događati, zaista

će pokazati samo vrijeme. Ukolikose, nakon raspisivanja natječaja zaprivatizaciju Energetike u Vitezitu,potpiše ugovor s Unis Energetikom,grijanje bi za najveće potrošače, -poduzeća u PC 96, bilo skuplje odpostojećeg. Karta na koju igraju u općiniVitez je svijest poduzetnika o potrebirješavanja ovog problema i ekološkojstrani cijele priče.

Piše: D. Sivonjić




37

BH rEgijE

Proizvođačima, odnosnopoduzetnicima koji okupljaju

proizvođače poput primjericekorpara bit će, kao uostalom i svimdrugim zainteresiranim privrednicima,omogućeno da se besplatno reklamirajuna internetskoj stranici Općine Orašje.

“Ovim mjerama nastojimo poduzećašto više rasteretiti od obveza koje imajuprema Općini, kako bi im na taj načinolakšali poslovanje, te ih ohrabrili danastave s planiranim investicijama.Na prvom mjestu očekujemo time

potaknuti izgradnju predviđenihpogona u Poduzetničkoj zoni 2 i 3.A razvitak, znamo, prati otvaranjenovih radnih mjesta i smanjenje stopenezaposlenosti, koja je na ovome

području jako velika. Radi se o redovnimaktivnostima koje kontinuirano

provodimo unatrag nekoliko godina i

koje će, nadam se, kao i do sada postićiželjeni učinak”, pojašnjava općinskinačelnik Đuro Topić.

Zajednički nastup premaminstarstvimaOsim izravne pomoći poduzetnicimaće se, po njegovim riječima, pružiti

Primarni cilj je zadržati postojeće stanje

Općinske vlasti na području Orašja u ovoj će godini maksimalno sniziti cijene komunalnih uslugatvrtkama koje se bave proizvodnim djelatnostima, a sredstvima iz općinskog proračuna predviđenim za poduzetništvo suinancirat će se kamate na kredite koje su gospodarstvenici usmjerili u nove

investicije.

Načelnik općine Orašje, Đuro Topić

kako bi se uklonile različite prije svegaadministrativne barijere koje koče izvoz

na oraškom području proizvedenihroba u zemlje okruženja.

Sve spomenute mjere i radnje nemaju

veze sa sve prisutnijom recesijom, jerOpćina svojim aktivnostima ne možepromijeniti tok krize, nego je jedino

donekle može ublažiti, ističe Topić.“U današnjoj, sve težoj gospodarskojsituaciji izražena želja i volja općinskihvlasti da nam koliko god je to mogućepomognu za svaku je pohvalu! Pomoć

je to koju ćemo posebno cijeniti, jerse Općina odriče značajnih prihodau trenutku kada je i njezin proračunsve tanji. Smatram i nadam se kako ćese time postići određeni rezultati i tona obostrano zadovoljstvo”, istaknuoje komentirajući najavljene mjerepredsjednik oraške Udruge poduzetnika

Tado Vukić.


i potpora u nastojanjima da riješe

dugogodišnji problem koji zbog, kakoističe, lošeg rada carine imaju u njezinojoraškoj ispostavi. Sve carinske poslovevećina gospodarstvenika s ovogapodručja stoga obavlja u carinskimispostavama u Brčkom i Šamcu.

Zajednički će se uz to nastupiti i premapojedinim federalnim ministarstvima

nadležnim za prehrambenu industriju,




38

BH rEgijE

Prije rekonstrukcije, uvjeti životau domu bili su gotovo minimalni,od puknutih cijevi, loših

instalacija do oronulih zidova, a danason je oličenje modernog, kvalitetnogcentra i u rangu najboljih europskihstudentskih centara.Studentski centar Sveučilišta u Mostaruu svoja dva objekta s kojima raspolaže,svojim studentima omogućio je u svakojsobi vlastiti wc, što niti jedan centar uBiH nema, zatim tu su dva internetskakluba, čitaonica, knjižnica, teretana,multimedijalne dvorane, prehrana navisokom nivou te studentski servis.

Prehrana studenata i onih koji ne

žive u domuOno što ovaj centar čini vodećim inajboljim u Bosnim i Hercegovini je

zasigurno je omogućavanje prehraneu domu i onim studentima koji nisu u

njemu stalno smješteni. „Imamo višeod 500 studenta koji ne žive u domu,a koji se svakodnevno hrane kod nas,i to po izuzetno niskim cijenama,što nama stvara čak i minuse, no nemožemo odbiti studente kojima je tovelika pomoć u njihovom studentskomživotu“- rekao nam je Dragan Mikulić,ravnatelj Studentskog centra Mostar.

Uskoro još jedan paviljonCentar u ovoj godini ima punesmještajne kapacitete, odnosno oko

Standardi u rangu najboljiheuropskih centara

Studentski centar Sveučilišta u Mostaru, nakon rekonstrukcije koja je dovršena početkom prošle godine, postao je najsuvremeniji, najopremljeniji studentski centar u cijeloj Bosni i Hercegovini.

500 studenata, a mjesto više uvijek se

traži. Također, doznajemo kako bi već

ove godine trebalo krenuti izgradnja jošjednog paviljona, čijim bi završetkomStudentski dom raspolagao s tisućuležaja i time u potpunosti zadovoljiostudentski standard. Nova zgrada, kazaoje Mikulić, bit će smještena između dvapostojeća paviljona, a izgradnju novogpaviljona poduprla je i Vlada RepublikeHrvatske u sklopu pomoći obnovesveučilišnog kampusa, odobrivši iznosod četrnaest milijuna konvertibilnihmaraka. „Radovi su već trebali krenuti,

no s obzirom na krizu koja vlada kakokod nas tako i na dalje, radove smo za

sada odgodili, a nadamo se da će u ovoj

godini projekt ipak zaživjeti“- dodajeDragan Mikulić.

Kriza pogodila studentski servis

Spomenuta kriza, koja vlada u cijelomesvijetu, u Studentskom centru najvišese osjetila na studentskom servisu,

preko kojega se studenti zapošljavaju

u regionalnim tvrtkama na povremeni

rad ili kao ispomoć. No zbog skraćivanjabudžeta, rijetki su oni koji žele primitistudente, a postojeći partneri otkazujusuradnju, te se time osjete veliki gubitciu studentskom servisu.

Ravnatelj centra Dragan Mikulić, dodajekako u cilju imaju i poboljšati sustavupravljanja kvalitetom tj. ISO 9001certiikat, te podignuti razinu sigurnostihrane HACCP sustavom. Time bi secentar uzdigao na još viši nivo kvalitetei sigurnosti pružanja usluga svojimstudentima.Ono što na koncu možemo slobodnozaključiti je činjenica da će život studentima koji žive u Studentskomcentru Sveučilišta u Mostaru zasigurnobiti jedno od ljepšim razdobljamladosti..

Piše: A.Bošnjak




39

BH rEgijE

Narudžbe kupaca sa zapadnogtržišta su minimalne, poslaje sve manje, a radnici se

plaše najavljenog smanjenja i onako

minimalnih plata za 40 %, kao itehnološkog viška, dok u managementuovog poduzeća ističu da traže izlaz iznovonastale situacije.

Mjesečne narudžbe inozemnih kupacaprošle jeseni su se kretale u vrijednosti

od 1,5 do 2 milijuna eura, dok u prvommjesecu ove godine vrijednost mjesečnenarudžbe nije bila ni 200 tisuća eura.Situaciju dodatno usložnjava i činjenicakako u Industriji alata djeluju dvasindikata.

Sindikalna akcijaNakon razgovora s rukovodstvom

tvrtke, predstavnici Sindikalneorganizacije „Svislion Industrije alata“,koja djeluje pri granskom sindikatu

metalne industrije i rudarstva RS,

istaknuli su da je na ovom sastanku

zatraženo da ne dođe do otpuštanjaradnika, već da se radi prekvaliikacijazaposlenih.

„Radnici u proizvodnji su u izuzetnoteškom materijalnom položaju, anajavljen je i proglašavanja tehnološkogviška. Zbrinjava nas ukupna situacija itražimo da se trenutačni broj zaposlenih

od 1192, što predstavlja minimum uskladu s potpisanim ugovorom s novim

vlasnikom, mora zadržati“, istaknuo

Strah od otkaza

Ekonomska kriza odrazila se i na najmnogoljudniji privredni kolektiv u Hercegovini,trebinjsku Industriju alata.

je predsjednik ovog sindikata, Risto

Pravica.

Predsjednik sindikata metalaca i rudara„SL IAT“, koji djeluje pri konfederacijisindikata RS, Boško Pikula, rekao je da suradnici, koji su već godinama u teškommaterijalnom položaju i s mjesečnimprimanjima do 200 KM, zabrinutizbog nedostatka posla i teškog stanja,izazvanog svjetskom ekonomskom

krizom, ali da ih dodatno zabrinjavaaneks na ugovor o privatizacijiIndustrije alata, kojega je potpisalaVlada RS. „Već sada je oko dvije stotineradnika na prinudnom odmoru, uslijed

nedostatka posla. Razgovarali smosa većinskim vlasnikom, RodoljubomDraškovićem i iznijeli stav našegsindikata, da ćemo, ukoliko dođe do

tehnološkog viška, zatražiti od njegada svakom radniku isplati po 1000 KMotpremnine za svaku godinu radnog

staža, kako bi radnici i nakon otpuštanjaosigurali minimum egzistencije “ ističePikula. On objašnjava da je ugovoru oprivatizaciji „Industrije alata“ Trebinje,čiji je većinski vlasnik već dvije godineRodoljub Drašković, navedeno dasadašnji broj zaposlenih od 1192 morabiti povećan u naredne tri godine ito do broja od 1340 radnika, ali da

je aneksom na ovaj ugovor vlasnikupružena mogućnost da ne prima noveradnike.

Prinudni godišnji odmoriRadnik trebinjske alatnice RadomirVlačić naglašava da je poražavajućačinjenica da će jedan radnik koji je dosada imao plaću do 300 KM, nakonnajavljenog smanjena u veljači i do40%, dobiti od 100 do 150 KM.„Kako preživjeti s takvom plaćom?Pokušavamo naći neko rješenje za

opstanak našeg poduzeća, kako radnicii pored krize ne bi ostali bez posla“,ističe Vlačić.

Genaralni direktor trebinjske fabrike,Bogdan Golić ističe kako otpuštanjaradnika za sada neće biti, niti je tomoguće pošto privatizacijski ugovorobvezuje većinskog vlasnika da u rokuod tri godine ne otpusti nikoga.

„Krizu ćemo pokušati premostiti

preraspodjelom radnog vremena iradnih mjesta. Određeni broj ljudi, kojitrenutno nemaju posla, poslali smo

da iskoriste godišnji odmor od prošle

godine. Ukoliko ne osiguramo noviposao, bit ćemo prinuđeni koristitizakonske mogućnosti, prema Pravilnikuo radu i uraditi novu raspodjelu radnog

vremena. Ljudi će ići kući na pola plaće,a kada bude osiguran posao radit će danadoknade i sate i plaću“, kaže Golići dodaje da bi se, prema najavamapartnera iz inozemstva, do mjesecatravnja stvari trebale poboljšati.


Predsjednik Granskog sindikatametalne industrije i rudarstva RS, TanePeulić, prilikom posjeta IAT istaknuo

je da je ovaj sindikat zatražio odposlodavca da osigura tržište i posao, teda neće prihvatiti otpuštanje radnika.„Tražimo preraspodjelu poslova i neprihvaćamo otkaze kao rješenje“ ,naglasio je Peulić.




40

BH rEgijE

Godišnje na tržište plasira 45milijuna konzumnih jaja, zavlastite potrebe i dalju prodaju

proizvodi 300.000 osamnaestjednihpilenki, te oko 3,5 milijunajednodnevnih pilića, 15.000 tona stočnehrane…Cjelokupna proizvodnja za kojusu ishođeni standardi ISO 9000 i HACCPili je njihovo ishođenje u završnoj fazi,odvija se u suvremeno opremljenim

pogonima i pod strogim prije svega

veterinarskim nadzorom.

„Zahvaljujući kontinuiranom ulaganjuu osuvremenjivanje postrojenja,

proizvodnju smo s nekoliko osnovnihdjelatnosti s kojima smo počeli vrlobrzo proširili na niz drugih srodnihdjelatnosti. Uz ostalo se bavimosušenjem i skladištenjem žitarica,

preradom soje koja se poslijetermičke obrade koristi za dobivanjepunomasnog sojinog griza, a prošle

smo godine nabavili i opremu zaproizvodnju jajčanog melanža zakonditorsku industriju, a u fazi

ispitivanja je proizvodnja omega 3 jajas probavljivim masnim kiselinama.No, sve dugogodišnje djelatnosti kao irealizacija novih projekata sve češće sedovode u pitanje, jer nas država ne pratidonošenjem potrebnih pravilnika“,

upozorava jedan od suvlasnika„Posavina koke“ Marko Damjanović.

Inicijativa poduzetnika i nerad

institucija

U ovome trenutku primjerice,pojašnjava, ne postoji niti pravilnik

o kakvoći i obilježavanju konzumnihjaja, dok je tvrtka sa svoje strane većizbaždarila strojeve za sortiranje jajakao i obavila sve pripreme za davanjeimena i prezimena svakom jajetu, što

zahtijevaju tržišta Europske unije i

zemalja u neposrednom okruženju. Toprilagođavanje koje je naravno imalosvoju ne tako malu cijenu pokazalo se u

Ugrožena realizacija započetih projekata

„Posavina koka“ iz Orašja u proteklih je trinaest godina koliko postoji izrasla u najveću peradarskutvrtku u BiH.

ovome trenutku kao promašeno budućisu, ističe Damjanović, ponovno zakazaleinstitucije za izradu zakonskih ipodzakonskih akata. Posljedica toga, ponjegovim riječima, jeste nekontroliranuvoz istih vrsta roba iz susjednihzemalja koje se na taj način rješavajusvoje hiperproizvodnje.„Sličan je slučaj i sa sporazumom oCefti. On se cijelo vrijeme primjenjujejednosmjerno jer, zamislite, naše

Ministarstvo vanjske trgovine iekonomskih odnosa do danas nijeimenovalo odbor za praćenje provedbesporazuma o Cefti!!! Zbog toga smonerijetko u situaciji da ulazak roba kojebi mogle ugasiti domaću proizvodnju nesamo da ne biva spriječen, nego se natakvu robu ne intervenira i ne dograđujuakcize. Oni koji to trebaju raditi na to sene osvrću, dok se u drugim državamavodi računa o vlastitim interesimai domaćim potrebama, tvrdi MarkoDamjanović.

Nove forme kooperacijeUnatoč svim problemima prouzročenimnefunkcioniranjem državnog aparata

i time stvorenim birokratskimbarijerama u „Posavina koki“ će unarednom razdoblju veliku pozornost posvetiti kooperaciji na kojoj setemelji poslovanje tvrtke. Trenutačnoje kooperantski odnos zasnovan s 55

seljaka, uglavnom mlađih ljudi koji sutaj posao najvećim dijelom naslijediliod svojih roditelja te su, svjesnitržišne utakmice, pristali mijenjatinačin dosadašnjeg rada farmi. Stogaće se najvjerojatnije zajedničkimulaganjem ući u izgradnju novih irenoviranje postojećih objekata zauzgoj koka i pilića, a sve s ciljemzadovoljenja uvjeta međunarodnetrgovine robama animalnog podrijetla.To drugim riječima znači kako će naulazima u farme morati biti postavljenedezbarijere, izgrađen tzv. čisti i prljavi

prilaz, u objektima uređene kupaonice,mokri čvorovi i garderobe. Tamo gdje tobude moguće riješit će se izmještanjeobjekata koji se nalaze u dvorištimaobiteljskih kuća što izaziva negodovanjesusjeda.„Idemo dakle dalje, jer se razvijati trebas tim što su europski izazovi i želje jedno,a mogućnosti drugo. Da bi „Posavinakoka“ ostala u ovoj branši s jednakimako ne i većim kapacitetom nužno jenastaviti investirati po standardima

Europske unije. U pravom se trenutkupojavila Razvojna banka s modelomkreditiranja, po kojem investitor mora

namaknuti četvrtinu sredstava odukupne vrijednosti ulaganja, dok biostalo osigurala država. Dobro je tozamišljeno i čovjek bi već o nečemumogao razmišljati, jedini je problemšto su krediti limitirani za pojedine

proizvodnje odnosno ograničeni namilijun maraka“ naglašava Damjanović.


Marko Damjanović, suvlasnik „Posavina Koke“




41

BH rEgijE




42

BH rEgijE

Sobvezom da Vladi KSB predložimjere, ovaj tim čini pet resornihministara iz ministarstava

gospodarstva, inancija, pravosuđa,obnove i povratka te šumarstvapoljoprivrede i vodoprivrede,

Uštede na gorivu i telefonskimrazgovorima„U više navrata analizirali smo stanje

na području KSB, prije svega s aspektapunjenja proračuna. Rezime našihaktivnosti je neminovno uvođenjemjera štednje i to kod svih korisnikakantonalnog proračuna“, kazao jeministar gospodarstva u Vladi KSB ičlan radne grupe Bajro Makić, navodećikako se među mjerama štednje nalazesvi troškovi i ugovorene usluge, putni

troškovi, troškovi goriva, korištenja

telefona i sl. „Neminovno će biti štedjetii na investicijama, odnosno kapitalnimulaganjima koja se tiču ministarstava,a naš je stav da Vlada u narednom

razdoblju ne bi trebala povećavatibroj zaposlenih“, kaže ministar Makić.Dodaje kako će se inzistirati napojačavanju mjera kontrole, posebnokada su u pitanju akcizna, visokotarifnaroba, igre na sreću i ostali promet. Uzovo, ministar Makić najavljuje kakoće se ustrajati i na kontroli, odnosno

povećanju prihoda, „kako izravnih, nakoje utječe kanton, tako i povećanje iraspored prihoda koje ubire F BiH“.

Poticaji privatnom sektoruPriznajući prisustvo tzv. sive ekonomijei na području srednje Bosne, ministargospodarstva Bajro Makić najavljujesnažan angažman u borbi protivnje, kao i borbe protiv rada na crno.Paralelno s ovim mjerama štednje ipovećanja i prikupljanja prihoda, radnagrupa, formirana od strane Vlade KSB,

iznimno važnim ocjenjuje i mjere,koje se namjeravaju provesti u smislu

daljnjih investicija. „Sve dosadašnje

Neminovno uvođenje mjera štednje

U svjetlu ekonomske krize u BiH, Vlada Kantona Središnja Bosna formirala je radnu grupu, tim za sagledavanje i konkretizaciju mjera za ublažavanje posljedica globalne ekonomske krize na

području ovog kantona.

mjere su usmjerene na to da ne

dođu u pitanje dosadašnji grantovi,namijenjeni poticaju gospodarstvu,poljoprivredi, obnovi i povratku tesocijalni grantovi. Vlada ide u pravcuda te grantove, koji izravno pridonose

investicijama, zadržavanju ili povećanjubroja zaposlenih, povećava na načinda se ide u kreditna zaduženja,prvenstveno kod Razvojne banke F BiH“,kaže ministar Makić. Naglašavajući

kako se Bosna i Hercegovina nalazi naputu ka Europskoj uniji, on podsjećai na mogućnosti povlačenja sredstavaiz različitih fondova Unije. „Naš jeprijedlog formiranje stalnog radnog

tijela, koje će isključivo raditi na izradii apliciranju projekata iz Kantona SBprema fondovima EU“, kaže Makić.Iako situacija ni za proračunskekorisnike nije sjajna, još se gorom činiona, koja vlada u privatnom sektoru.Činjenica je da se Vlada KSB, niti bilo kojenjeno ministarstvo ne mogu izravno

miješati u politiku privatnih poduzeća,ali, prema najavi ministra Makića, „nećeniti sjediti prekriženih ruku“. Utjecaj

na privatne poduzetnike ogledat će seupravo kroz poticajna sredstva, kojadolaze od strane ovog Ministarstva.„Naš će projekt biti osmišljen upravotako da poticajna sredstva idu tvrtkamakoje će barem zadržati postojeći brojzaposlenih radnika, a ne otpuštatiih“, tvrdi srednjobosanski ministargospodarstva.

Efekti uvođenja mjera štednjeMinistar gospodarstva usrednjobosanskoj Vladi Bajro Makićkaže kako je još uvijek rano govoritio konkretnim efektima predloženihmjera i konkretnoj uštedi. Financijskiefekti mjera, koje je radna grupa,

formirana od pet ministara i njihovihsuradnika, predložila kantonalnoj Vladibit će adekvatni umanjenom punjenju

Proračuna. „Poslije prvog kvartalavidjet ćemo kolika su ta nedostajućasredstva, a naše procjene govore dase radi o nekih 10 % od planiranogProračuna. Uštede bi trebale pokritibarem minimum tih sredstava“, kažeBajro Makić, ministar gospodarstva uVladi KSB.Na sve češće najave da će se očigledannedostatak sredstava u Federalnomnadoknađivati sredstvima izkantonalnih, odnosno općinskih

Proračuna (od osiguranja sredstavaza mirovine braniteljskoj populacijido posljednjih, vezanih za troškovezdravstvenih doprinosa nezaposlenimosobama u F BiH), ministar Makić imakategoričan odgovor. „Na sve pokušaje,naglašavam pokušaje stvaranja novihobveza kantonima, mi ćemo poduzetisve da se to ne desi. Svako novoopterećenje na teret kantonalnogproračuna ugrozilo bi možda čak iosnovne funkcije i obveze koje se iznjega trebaju podmiriti“, kaže Bajro

Makić, ministar gospodarstva u VladiKSB.

Piše: D. Sivonjić

Bajro Makić, ministar gospodarstvaVlade KSB




43

BH rEgijE

Početak 2009. godine donioje preko 10 000 otkaza, aistovremeno broj umirovljenika

se drastično povećava, tako je odnosuposlenih i umirovljenika ozbiljnonarušen.

Stručne analize pokazuju kako bi dokonačnog kraha moglo doći u kolovozuove godine, upravo zbog ovogaproblema. Kako bi se trenutni sustavodržao, potrebna su mjesečna zaduženjaod nekoliko desetaka milijuna maraka,

što je također neodrživo. Analitičaridrže da će katastrofalnom stanjudoprinijeti i odluka federalne Vlade o

otkupu 100 000 godina radnog staža,čime će Bosna i Hercegovina dobiti jošoko 50 000 umirovljenika. Ako uzmemou obzir broj ratnih i civilnih invalida,

sasvim je jasno kako je trenutni sustavneodrživ i kako je kolaps neminovan.Da uvijek može biti gore pokazao jei početak 2009. godine, kada je višedesetaka državnih tvrtki prestalo suplaćivanjem doprinosa, jer nemajudovoljno sredstava.

Posljedice loše politike

«Samo za siječanj smo u proračunuplanirali 92 milijuna KM sredstava izdoprinosa, a prikupili svega 67 milijuna.

Morali smo posegnuti za rezervama, a iza veljaču nam nedostaje nekih deset milijuna. Dakle, opet moramo povućisredstva iz rezervi ili eventualno

posuditi od poslovnih banaka na dan ilidva. U rezervama više nema ni marke»,ističe dopredsjednik federalnog Zavodaza mirovinsko osiguranje Ivan Rogić.Federalna Vlada na čelu s premijeromNedžadom Brankovićem donijela jeniz zakonskih propisa, a da zato nijeimala inancijsko pokriće. Zbog takvognačina rada, sada se nalazimo u ovakvoj

situaciji.«Zavod MIO je prošle godine negativnoposlovao s 24 milijuna maraka,

U FBiH uskoro na jednog zaposlenog ide je-dan umirovljenik

Odnos zaposlenih i umirovljenika u BiH uskoro bi mogao biti jedan na prema jedan.

zahvaljujući beneiciranim mirovinama.Sve su te uredbe donosili bez novaca,smirivali su socijalne nemire iprosvjede umirovljenjima po posebnimodredbama, a bez novca da to namire.Predložili su mjere i uputili ih VladiFederacije BiH. Ovaj fond na korak dokraha, a ako krahira nema spasa, slijedikaos», ističe Rogić.

Strah od povećanja brojaumirovljenikaOn je također istaknuo kako Zavod nemože podnijeti daljnje povećanje brojaumirovljenika, a ako dođe do toga, apritom se smanji broj zaposlenih kojistvaraju doprinose, onda spasa nema.Premijer Braković već neko vrijeme

planira spasiti stvar prodajom telecoma,ali dio ekonomskih stručnjaka drži kakobi to bilo rezanje grane na kojoj sjedimo.Do kolovoza, kada se predviđa krahu državi, u BiH vratit će se i nekolikodesetaka tisuća građana BiH koji su naprivremenom radu u stranim zemljama.

Naime, upravo su oni prvi na listamaza otkaze, što je pokazao i slovenski

primjer gdje je oko 4000 građana BiHdobilo otkaze. Većina njih će se vratiti uBosnu i Hercegovinu i prijaviti na biroe.Dio analitičara ističe da siva ekonomijadrži ovu državu na nogama, jer većinagrađana BiH upravo u tim vodamazaradi pokoju marku i osigurava baremminimum egzistencije.

Piše: M. Vasilj




44

BH rEgijE

Zabranom eksploatacije šljunkaiz Save na potezu od stotinjak

kilometara kojim ona protječePosavskom županijom prouzročenanam je golema šteta. Prije njezinogstupanja na snagu u županijski suproračun od vodne naknade, PDV-a idoprinosa za zaposlene u tvrtkama koje

se na ovome području bave vađenjemšljunka ubirana 2,5 milijuna maraka.Ta se sredstva sada odlijevaju u RS,gdje su one otvorile svoje poslovnicekako bi mogle nastaviti rad, upozoravapredsjednik Županijske skupštineZvonko Mišković.

Uvođenje reda?Zabrana je, kaže, pojašnjena namjeromAgencije za vode da se spriječe daljadevastacija korita Save i nered koji

vlada u vađenju materijala iz rijeke. Akosu to pravi razlozi zašto se onda šljunak

bez ikakvih ograničenja vadi uzvodnodo Siska i nizvodno skroz do Beograda,zar se i tamo ne narušava korito,

pita Mišković. Slaže se, ističe, kako ueksploataciju treba uvesti više reda ali

Zabrana je tvrtke iz Orašja „preselila“ u RS

Šljunak je jedino prirodno bogatstvo na ovome području, a zabrana njegovog eksploatiranja jednaka je zabrani vađenja ugljena u Banovićima, pojašnjava sadašnju situaciju predsjednik

Županijske skupštine.

to je, smatra, posao inspekcija i ostalihslužbi zaduženih za provedbu zakonai uredbi koji reguliraju korištenjeprirodnih resursa.Odluku o ukidanju vađenja šljunkaocjenjuje nakaradnom i zbog toga štonjome ne gubi samo Posavska županijanego i Federacija, jer se prihodi odnaknada dijele u omjeru 60:40. Moždanjima u Sarajevu ti novci ne znače mnogoali za našu malu i siromašnu županijuradi se o značajnim sredstvima kojimase može puno toga napraviti, naglašavapredsjednik Skupštine. Razlog višeza osudu zabrane, po njegovimriječima, leži u činjenici da su na čeluresornog ministarstva zaduženog zavodoprivredu kao i Nadzornog odboraAgencije za vodu - Hrvati.

« Zamislite da Federacija zabranieksploataciju primjerice ugljena uBanovićima. Nastao bi cijeli dar-maru državi! Isto bi se dogodilo i u slučajuzabrane vađenja bilo koje druge rude, tobi, siguran sam, jako daleko odjeknulo.No, nama u Posavini ne dopušta se

korištenje šljunka koji predstavlja

jedino prirodno bogatstvo na ovomepodručju. Nastavi li se takva politikabit će uništeno ovo malo poduzeća kojarade i otpušten velik broj radnika»,zaključuje Mišković.Zabrana eksploatacije u nadležnomse tijelu pojašnjava jako devastiranim

koritom Save kod Orašja. «Šljunak jetamo prethodnih godina očito vađenbez ikakve kontrole i bez vođenja brigeo prirodnim procesima tako da nemašanse da još dugo, dugo nekome tamo

damo dopuštenje za eksploataciju. Akošljunak ili pijesak i budu vađeni bit ćeto u ograničenim količinama i isključivoradi održavanja kinete plovnog putaSave. Nas, valjda je to jasno, ne zanimada li se šljunkom puni ili ne puni nečijiproračun, bitno nam je jedino zaustaviti

sve radnje koje štete koritu rijeke», kažerukovoditelj radne jedinice za izdavanjevodnih akata u Agenciji za vode NedžadVilić.





45

BH rEgijE

Prvi staklopuhači staklo su dobivalipuhanjem kroz staklarsku pipu,prvo razvijajući cilindar, a zatim

nakon uzdužnog rezanja na drvenomstolu razvili u ploču.

Staklo je pothlađena tekućina i dobivase od pažljivo pripravljene sirovine upotpunosti uravnoteženih razmjera,propisane gustoće i granulacije(osnovna sirovina za proizvodnju

ravnog stakla jest kvarcni pijesak). No,danas je staklo mnogo više od toga i

više ga ne tretiramo samo kao materijal

koji nam omogućava transparentnost i doživljaj vanjskog svijeta iz udobnefotelje dnevnog boravka. Mogućnostistakla u suvremenoj arhitekturi danas

su gotovo neograničene, zahvaljujućigolemom tehnološkom napretku uproizvodnji i obradi stakla posljednjih30-ak godina, posebice u pogledusigurnosti od pojave “kaljenog” stakla.

Karakteristike i tehnički podaciPod pojmom kaljenog sigurnosnogstakla podrazumijevamo termičkiobrađeno „obično» staklo, čijuprenapregnutost postižemo tako daprvo termički ugrijemo staklo doodređene temperature i zatim ga naglo

ohladimo. U procesu kaljenja staklanastaje karakteristična raspoređenost napetosti - molekule na površini trajno

Kaljeno staklo

Staklo kao prirodni i tradicionalni građevinski materijal u prošlosti je bilo podcijenjeno, jer jena prvi pogled krhko i u sigurnosnom smislu potpuno neupotrebljivo u kreiranju čovjekova

stambenog prostora.

su izložene tlačnim, a molekule uunutrašnjosti nateznim napetostima.Napetost mora biti u ravnoteži, što jeujedno i uvjet za stabilnost, koja namgarantira sigurnosne karakteristike

kaljenog stakla, što možemo vidjeti pri

promatranju sljedećih vrijednosti:- povećana otpornost na udarce(udarni pokus po DIN 52337- četiri topet udaraca)

- povećana otpornost na savijanje:izmjerena vrijednost > 120 N/mm2(računska vrijednost 50 N/mm2), dokkod običnog stakla ta vrijednost iznosi 30 N/mm2.

- povećana otpornost na promjene

temperature: T=150 K, pri običnomstaklu 50 K

- prilikom loma kaljenog stakla

oslobađa se sva nagomilana energija tenastaje ina mreža sitnih djelića s tupimrubovima

U optičkom smislu može doći doblage valovitosti kaljenog stakla. jerse u peći pri kaljenju staklo pomičeuz pomoć vrućih keramičkih valjaka.Ovu pojavu ne možemo izbjeći i u

praksi se ona vidi kao blago izobličenjeslike. No, sigurnosne karakteristikekaljenog stakla kao i njegove toplinske

karakteristike (kaljeno staklo dobropodnosi temperaturne razlike izmeđudvije točke i do 140°C) u velikoj mjerinadmašuju njegove nedostatke. Pritome, svako kaljeno staklo mora

imati na sebi vidljivo otisnutu oznaku

proizvođača i oznaku iz koje je vidljivoda se radi o kaljenom staklu.

PrimjenaS obzirom da su kaljenjem svojstvastakla u mehaničkom i termičkomsmislu poboljšana, u suvremenojgradnji kaljeno staklo zauzima važnomjesto,a neke od mogućih primjena su:

- u opremanju stambenih i poslovnihobjekata (u ostakljivanju ulaznih

prostora, ulaznih vrata od kaljenogstakla, automatskih vrata, pregradnihi pomičnih stijena, balkonskih ograda iograda stepeništa...)- u opremanju sportskih objekata(otporno na udarce lopte)- u izvedbi staklenih fasada, pri čemustaklo u izo-izvedbi u kombinaciji skaljenim staklom daje i bolju toplinskuizolaciju i sigurnost pri izvedbi parapeta- u izradi staklenog namještaja i dr.- u izvedbi za raznovrsno unutarnjei vanjsko korištenje (zaštita od buke

na cestama, stanice, reklamni panoi,vitrine…)

Poduzeće Kristal posjeduje najsuvremeniju kalionicu u regiji. Kalionica je poznata po jedinstvenoj HTF metodi kaljenja – kombinacija električnog i konveksijskog grijanja.Ova kalionica kali float transparentna i bojena stakla, sva stakla za zaštitu od sunca(npr. Stopsol, Sunguard , Sunergy, Stopray …), niskoemisionost stakla (do 0,02) stvrdim i mekim premazima i ornament stakla. Ova stakla mogu biti debljine od 3,8mm do 19 mm. Najveća dimenzija kaljenog stakla 2440x4200 (4500)*mm, a najmanjadimenzija 100x250 mm.




46




47




48

BH rEgijE

Sovoga će se područja predstaviti„Dominković“d.o.o. – tvrtka zaproizvodnju namještaja od pruća,

„RB-VAR“ specijaliziran za izradukovanih ograda, „Staklorad“ koji sena tržište probija sa svojim vitrajima,„Koturić Toni“, čija je osnovna djelatnost proizvodnja gumenih čamaca, Tvornicastočne hrane „Mix“ i Limarsko-bravarska radnja „Tina-rad“. Njihov ćenastup suinancirati županijska Vlada, aorganizirati Gospodarska komora.

„Problema u poslovanju svakim jedanom, na žalost, sve više, no ipaksmo uspjeli zatvoriti inancijskukonstrukciju za odlazak i prezentacijunaših poduzetnika. Njihov je broj doduše

Tradicija sajmovanja ipak nije prekinuta

Unatoč ekonomskoj krizi na ovogodišnjem će sajmu u Mostaru biti zastupljeno i gospodarstvoPosavske županije.

Vlado Župarić, predsjednik GK posavske županije




49

BH rEgijE

zbog trenutačne situacije nešto manjinego prethodnih godina, ali smo zatozadržali zastupljenost u raznovrsnostidjelatnosti kojima se bave, a pokojima je naš kraj prepoznatljiv. Bit

će to njihov 15. jubilarni zajedničkinastup na ovoj gospodarskoj smotri,

odnosno na sajmu koji je najprije u

organizaciji Gospodarske komoreHerceg-Bosne održavan u Neumu,a zadnjih je godina njegov domaćinMostar“, kaže predsjednik GK Posavskežupanije Vlado Župarić, napominjućikako ovo područje oduvijek ima dobregospodarstvenike i dobre proizvodekoji se mogu prezentirati i pokazivati

na sajmovima.

Županija snosi polovicu troškovaŽupanija je, po njegovim riječima,prepoznala važnost prisustva poduzećana sajmovima kao mjestima na kojima

se prije svega mogu sklapati povoljniji

ugovori, dogovarati nove isporuke i

brojni drugi komercijalni poslovi. Stogaje odlučila pokriti više od polovicetroškova korištenja zajedničkogštanda od oko 120 četvornih metara,te odvoza i dovoza roba koje će bitiizlagane na sajmu. Najveća zasluga zatakav angažman pripada županijskimministarstvima poljoprivrede i

gospodarstva. Donedavno je nastupna sajmovima bio važan za razvojgospodarstva, a danas je to jedan od

načina da se barem djelomice prevaziđusve teškoće prouzročene recesijom,zaključuje Župarić.

Po istom će modelu županijske vlastisuinancirati odlazak gospodarstvenikaiz Posavske županije i na ostale sajamske

manifestacije koje su predviđene zaovu godinu. To su prije svega Sajampoljoprivrede i prehrambene industrijeu Gradačcu, Generalni BH sajam uZenici i Sajam ekoturizma u Bihaću kao iostali sajmovi u okruženju. Na njima su,podsjetimo, gospodarstvenici s ovogapodručja prethodnih godina osvojilibrojna priznanja i nagrade za kvalitetuizlaganih roba ali i za uređenost zajedničkog štanda.





50

BH rEgijE

Onjihovom posjetu Sveučilištu uMostaru govori prorektorica zameđunarodnu suradnju prof. dr.

sc. Dražena Tomić.

„Članovi te organizacije su većinaeuropskih, ali i vaneuropskihsveučilišta. Od 1994. godine, EUA je

napravila eksterne ocjene za prekodvije stotine sveučilišta. Njihova užaspecijalnost je ocjena na bazi internihizvješća i sastanaka, te razgovora sljudima sa sveučilišta. Njihove procjenesu veoma cijenjene i svako sveučilištekoje se prijavi i uđe u sustav procjena najedan način već dobiva na svom imidžu irejtingu“, ističe prorektorica Tomić.

BHP: S kakvim su dojmovima otišli izMostara?

Tomić: Oni nisu javno rekli svojestavove nakon posjete i oni nemaju

obvezu da to urade još uvijek. Oni ćeponovo doći u svibnju na Sveučilište inakon toga će dati svoje izvješće koje ćebiti javno.

BHP: Što su radili tijekom posjeta?

Tomić: U ovom krugu Sveučilište uMostaru je jedino u BiH koje je prošlodrugi put eksternu procjenu. Prva je

bila 2004., ali tada su je prošla svesveučilišta u BiH. Mi smo se prijaviliprvi. Uobičajena je praksa da seeksterne evaluacije rade svako četirigodine, pa su nam poslali prošlog

proljeća dopis želimo li da oni opet dođu. Od svih sveučilišta u BiH, mismo jedini pozitivno odgovorili. Njihovdolazak je prihvatila i Zenica, ali ovo jenjima prvi posjet. Ovaj put nismo imalipotporu države ili nekog drugog. Drugiposjet je Sveučilište stajao 30 000 euraplus ostali troškovi.

BHP: Što sve ulazi procjenu?

Sveučilište u Mostaru jedino u BiH prošlodrugu eksternu procjenu

Tomić: Osnovni naglasak je naupravljanju Sveučilištem. Od rektora,prorektora, pa do fakulteta. Ono što smoim napisali u dokumentima, oni sada

kroz posjet i razgovore provjeravaju

i ocjenjuju koliko je naš dopis točan.Obavili su razgovore s rektorom,prorektorima, a potom su posjetili

fakultete. Obišli su četiri fakultetagdje su razgovarali s dekanima,

predstavnicima fakultetskog vijeća, testudentima. Naravno, ti razgovori suobavljeni posebno sa svima. Posebnapozornost se obraća na provođenjeBolonjskog procesa.

BHP: Do koje faze se došlo u provedbiBolonjskog procesa?

Tomić: Prvi ciklus traje tri godine, to jeopredjeljenje većine fakulteta. Svi onikoji su 2005/06 počeli s prvim ciklusomsu završili tu fazu i od ove godine se

počinje s drugim ciklusom. Sada imamoprvu generaciju mastera i drugi ciklus jeupisan na svim tim fakultetima. Većina

studenata se odlučila na drugi ciklus.Nažalost, još uvijek nisu izrađene novenomenklature zanimanja koji bi pratiliovaj proces. Zbog toga poslodavci još neprepoznaju te tri godine.

BHP: Radi li se na tome?

Tomić: Naravno, radi se na izradi novenomenklature, novim akademskim

titulama i zvanjima, ali to nažalost kasni.

BHP: Što su ciljevi Sveučilišta u Mostarupo pitanju međunarodne suradnje?

Tomić: Naši prioriteti su osiguravanjesuradnje u regiji to jeste s državamakoje su nam najbliže. Zato smoobnovili ugovore s svim sveučilištima u

Hrvatskoj i Sloveniji. Trenutačno se radina uspostavljanju suradnje s CrnomGorom i Srbijom. Otprije imamo odličnusuradnju s Italijom i Njemačkom, teAustrijom. Već se počelo s razmjenomstudenata, ljetnim školama. Surađujemos Sveučilištem u Granadi u Španjolskoj.Svakako nam je cilj suradnju proširivati,a pokušavamo potencirati i razmjenustudenata. Problem nam je organizacijanastave na engleskom jeziku, na čemuradimo.

BHP: Gdje je Sveučilište u Mostaru odnosu na sveučilišta s kojimasurađujete?

Tomić: Ono što je mogla učinitiakademska zajednica samostalno jedobro urađeno. Nastavni planovi iprogrami, mijenjanje načina predavanja,veća otvorenost i sl. je nešto što smouradili. Problem je država koja neprati naše aktivnost. Ipak, ja bih reklakako Sveučilište u Mostaru ne zaostajepuno za europskim visokoškolskim

institucijama.

Razgovarao: M. Vasilj

Predstavnici organizacije Asocijacije europskih sveučilišta (EUA) početkom ožujka boravili su uMostaru.

Dražena Tomić, prorektorica zameđunarodnu suradnju Sveučilišta

Mostar




51

BH rEgijE

Hotel Brotnjo d.d. se nalazi u

Čitluku, na putnom pravcu Mostar – Međugorje, neposredno u blizinisjecišta puteva Čapljina - Ljubuški- Široki Brijeg. Hotel datira iz 1976.godine i od početaka svoga posto-

janja plijenio je pozornost svojommodernom izvedbom i bogatstvomsadržaja. U rujnu 2007. god. hotel

Brotnjo je primljen u Međunarodnuasocijaciju hotelijera i restoratera(IHRA), što je za ovaj hotel velikačast i obveza, a i dokaz da je hotel„Brotnjo“ prepoznat i ocijenjen kaohotel vrhunske kvalitete i od stranestručnjaka.

GASTRO PONUDA:Restoran Grappolo, sa vrhunskom gastronom-skom ponudom jela od klasičnih specijaliteta,do jela tipa slatko-slano, za goste koji žele pro-bati i drugačije okuse. Vinska karta sa izboromod preko 40 vrsta vina, od domaćih lokalnihvina, među kojima se ističe znatan broj vrhun-skih, do svjetski poznatih vrhunskih vina. Uzdobro jelo, fi nu kapljicu, ne zaboravite kušatii neku od slastica po Vašem izboru ili po pre-poruci našeg šefa kuhinje. Restoran Grappolo

je idealno mjesto za obiteljski ručak, poslovnodruženje, intimni izlazak u dvoje, organizacijudomjenka, banketa ili zakuski.

SADRŽAJI HOTELA:U sklopu hotela Brotnjo se nalaze: svečanasala, restoran Grappolo, 2 kongresne dvorane,Wellness spa centar. Također vrijedi istak-nuti i dodatne sadržaje: banka, osiguravajućedruštvo, razni tipovi trgovina, drogerija, zlatar-nice, butici, caffe bar Brocco i dr.

SMJEŠTAJ:Hotel Brotnjo raspolaže sa 27 smještajnih jedi-nica, dvije jednokrevetne sobe, 23 dvokrevetnei dva apartmana. Svaka od soba je opremljenavrhunskim klasičnim namještajem, klimom,mini barom, telefonom, LCD televizorom samogućnošću praćenja satelitskog programa,kao i internetskog povezivanja.

V I D I M O S E U “ B R O T N J U ”

!

KONGRESI, SEMINARI, BANKETI:Za organizaciju seminara, konferencija,okruglog stola ili nekog drugog poslovno-edukativnog druženja za goste hotela naraspolaganju su dvije kongresne dvorane.Maksimalni kapaciteti naših kongresnih dvo-rana su do 500 sudionika. U mogućnosti smoorganizirati i posebne paket ponude premaVašim potrebama i željama, uz uključivanjei ostalih sadržaja hotela (posebno wellnessspa centra) i ponuditi posebne smještajnearanžmane.

WELLNESS SPA CENTAR HOTELA BROTNJO:Kao jedan od najboljih načina kako pružiti tijelu maksimum odmora je posjet wellness spa centru. Za goste hotele, kao i one koji prepoznaju bitnostzdravog života,odnosno sve posjetitelje wellness spa centra hotela Brotnjo na raspolaganju su: prostrani unutarnji bazen, jacuzzi, saune (fi nska i

turska), fi tness centar, kao i različiti tipovi masaža. Za potpuni doživljaj odaberite neku od masaža iz ponude wellnessspa centra: klasična, sportska, aroma masaža, anti stress masaža, masaža vrućim kamenjem (hot stone)

ili neki od anticelulitnih tretmana. Ne treba posebno isticati koliku važnost za ljudski organizam imaboravak u bazenu, sauni ili jacuzziju. Svaki od ovih tretmana pomoći će Vam da očistite

vaše tijelo od nakupljenih otrova, vratiti će Vašem tijelu gipkost, koži sjaj, a figuri dati zavidan oblik.

WELLNESS JE ZDRAV NAČIN ŽIVOTA, RAVNOTEŽA TIJELA I UMA.




52

BH rEgijE

Istoga mjeseca zatvorena je u tomegradu i jedina mljekara na područjuPosavske županije a ekonomska

kriza i rezovi koji je prate kada je u

pitanju broj uposlenih nisu zaobišli nititamošnji „Strolit“.

Na području Orašja i Domaljevca-Šamca ni jedna tvrtka još nije stavilaključ u bravu no otpuštanjem manjegbroja radnika iz gotovo svake od njih,a uglavnom se radi o samostalnim

trgovačkim radnjama, u tim je općinamana ulici završilo oko 300 ljudi.«Još prije dvije godine smo naupriličenom stručnom forumu pozvaližupanijsku Vladu da u suradnji sposlodavcima i sindikatima povedeviše računa o gospodarstvu. Upozorilismo tada na porast broja nezaposlenih

i socijalno ugroženih osoba, da procesprivatizacije ne daje željene rezultate,na sve prisutniji rad „na crno“...Očito jemeđutim da nismo shvaćeni ozbiljnoa ovo što se trenutno događa u našemgospodarstvu posljedica je na vrijeme

Bez posla ostalo više od 500 radnika

S koncem prošle godine s radom je u Odžaku najprije prestala tvrtka „German hardcopy“ koja sebavila proizvodnjom tonera za računala a otkazni rok za njene dojučerašnje djelatnika istekao je

koncem siječnja.

ne poduzetih mjera kojima se ovojako zabrinjavajuće stanje možda

moglo izbjeći ili barem ublažiti», tvrdipredsjednik Saveza sindikata Posavskežupanije Ramiz Subašić.

Kako bi se situacija učinila koliko-tolikopodnošljivijom ovaj će sindikat uskoro

od Vlade zatražiti da 5-6 posto sredstavaiz županijskog proračuna već u ovojgodini počne izdvajati u poseban fond izkojega bi se pomagalo poduzećima kojazbog recesije zapadnu u probleme. Radise, ističe Subašić, o oko 2,5 milijunamaraka na godišnjoj razini o čijem bikorištenju odlučivalo Gospodarsko-socijalno vijeće Posavske županije. Zažupanijske vlasti izdvajanje tih novaca,po njegovom mišljenju, ne bi trebao bitiveliki problem jer je dovoljno smanjitijavnu potrošnju te povećati ulaganja ugospodarstvo čime se može zaustavitinjegovo propadanje.U suprotnom dakle ne shvati li Vladasadašnje stanje ozbiljnim i nastavispavati dubokim snom držeći kako ćekriza koja je zahvatila cijeli svijet naszaobići gospodarstvu ovoga područja

prijeti totalni kolaps, upozoravapredsjednik posavskih sindikata.Na udaru će se, prognozira Subašić,najprije naći drvna industrija.


Ramiz Subašić, predsjednik Saveza sindikata Posavske županije




53

BH rEgijE

Uz načelnika Draškovića, uizaslanstvu su bili i predsjednikSkupštine prim. dr. Milan Pejić,

načelnici Odjela za prostorno uređenjei gospodarstvo Dana Kovačević i NenadKoprivica, te predstavnici UniverzitetaIstočno Sarajevo, kao i predstavnicimalih i srednjih poduzeća.

Vitez je primjer uspješnog razvojaU Vitezu ih je primio općinski načelnikVlado Alilović sa svojim suradnicima,a tijekom boravka, izaslanstvo jeposjetilo Gradsku sportsku dvoranu u

izgradnji, Mini hidroelektranu Vitez 1,te poduzeća Economic, Ecos i FIS.„Susret s nama predstavnici IstočnogSarajeva iskoristili su, kako su sami

rekli, da vide primjer uspješnog

razvoja, prije svega poslovne zone, a s

tim razvojem i razvoj lokalne zajednicei rješavanja lokalnih potreba“, kazao jenačelnik općine Vitez Vlado Alilović,dodajući kako je svrha bila razmjenaiskustava i upoznavanje s nekim od

uspješnih poduzeća.„Općina Vitez je primjer pozitivneprakse kada je u pitanju razvoj

gospodarstva, ali i lokalne zajednice“,kazao je o posjetu ovoj općini načelnikIstočnog Sarajeva Gojko Drašković.Dodao je kako je njegova želja da

se uspostavi suradnja s uspješnimopćinama, te da se ta pozitivna iskustvaprenesu na njihovu zajednicu. Draškovićje potvrdio kako postoji interes kod

njihovih poduzetnika za suradnjom sviteškim poduzetnicima. „Na vrata kucasvjetska ekonomska kriza i moramo

se uvezivati i na taj način pripremitiza korodiniran rad, koji će pridonijetida svi zajedno lakše prebrodimoposljedice te krize“, kazao je Drašković.Na upit o kapitalnim projektima koji serealiziraju na području općine Istočno

Novo Sarajevo, načelnik Draškovićkaže kako je u tijeku gradnja gradskesportske dvorane, bazena, teniskih

Suradnjom protiv krize

Izaslanstvo općine Istočno Novo Sarajevo u Republici Srpskoj, predvođeno načelnikom GojkomDraškovićem, boravilo je u službenom posjetu općini Vitez.

terena i drugih projekata, koje će,tijekom uzvratnog posjeta moći vidjetii predstavnici općine Vitez.

Posjet MHE Vitez 1Osim posjeta poduzećima Economic,Ecos i FIS, koje su svojevrsni nositeljirazvoja općine Vitez, izaslanstvoIstočnog Novog Sarajeva posjetiloje i Mini hidroelektranu Vitez 1,gdje su se upoznali s načinom rada i

projektima, kojima je djelatnost MHEVitez 1 proširena. Mini hidroelektranaVitez 1 u vlasništvu je Mirka Šakića,vlasnika poduzeća Grand MS iistoimenog trgovinskog centra. Snagahidroelektrane je 1,5 MW, a uz nju suizgrađeni i bazeni sa slatkovodnomribom, dok je u planu izgradnjamodernog aqua parka.

Piše: D. Sivonjić

U uredu načelnika općine Vitez




54

BH rEgijE

Posljedica je to ne samo

milijunskog duga, smatrajupredstavnici 12 udruga koje

okupljaju poljoprivredne proizvođačes ovoga područja, nego i nakaradnepolitike poticaja koja više zbunjuje većšto daje smjernice seljacima.

Tko nam poslije svih zavrzlama imešetarenja s kukuruzom, pšenicom iostalim kulturama može kazati koja ćeproizvodnja ove godine biti rentabilna?Može li država pojeftiniti umjetno

gnojivo koje trenutačno po metru koštakao sedam metara kukuruza? Zaštosu županijske vlasti bez pojašnjenjasmanjile grant za poljoprivredu?...samosu neka od pitanja koja su čelnici udrugapostavili predsjedniku županijske VladeMiji Matanoviću, njegovom ministrupoljoprivrede Anti Petriću i pomoćnikufederalnog ministra poljoprivrede

Peji Janjiću na održanom okruglomstolu stavljajući pri tome u prvi planzajedničko upozorenje - bez poticajaPosavska županija bit će na koljenima.

Janjić je nastali dug za poticajepokušao pojasniti samovoljom

ministra inancija Federacije BiH koji

Upitna sjetva pšenice

Zbog neisplaćenih poticaja za drugi, treći i četvrti kvartal 2008. godine proljetna će sjetva uPosavskoj županiji u najboljem slučaju biti obavljena na dvostruko manjoj površini u odnosu na

prethodne godine.

je, po njegovim riječima, proračunska

sredstva trošio ne poštujući utvrđeneprioritete, Matanović se pozivao naslabije punjenje proračuna s jedne ineplanirane troškove s druge strane

a Petrić je obećao kako će u slučajusmanjenja proračuna svi rashodi bitiproporcijalno „rezani“. Nezadovoljniodgovorima seljaci su ih pozvali danapuste funkcije koje obnašaju i, kakosu kazali, svoje fotelje prepuste onima

koji će imati hrabrosti otići u Sarajevoi tamo se boriti za ljude iz Posavske

županije.

Sa skupa su upućeni zahtjevi za hitnuisplatu zaostalih poticaja, sazivanjesastanka sa zastupnicima s ovogapodručja, utvrđivanje zaštitne cijene zasve poljoprivredne proizvode te regresa

za gorivo i gnojivo ali i zatraženaostavka ministra inancija VjekoslavaBevande. Ne budu li oni ispunjeninajavljeni su veliki prosvjedi u okviru

kojih će traktorima biti blokirangranični prijelaz kod Orašja.Kako bi potvrdili da su odlučni usvojim nakanama tih se dvanaest udruga udružilo se u Savez udrugabosanske Posavine. Na taj će način,kako se očekuje, značajno biti osnaženanjihova pozicija u pregovorima kojislijede vezano za dug od oko 5 milijuna

maraka koji federalno Ministarstvopoljoprivrede ima prema ovdašnjim

seljacima zbog neisplaćenih poticajaza prošlu godinu. Savez će osiminzistiranja na izmirivanju toga duga

tražiti uz ostalo da se za poticaje u ovojgodini izdvoji 6 posto iz federalnogproračuna, izmijeni odnos kapitalnihulaganja i primarne proizvodnje tako

da umjesto sadašnjih 51:49 bude 70:30u korist proizvodnje te sazove tematska

sjednica Županijske skupštine na kojojbi po prvi puta od njenog konstituiranjabilo razmotreno stanje u poljoprivredi.





55



rEgionalnE vijESti


56

Strahovalo se kako će od velike inekada respektabilne tvornicena ovome području ostati

samo otkupna stanica, s vrlo malimbrojem uposlenih iz koje će se mlijekootpremati u Varaždin.

No, u proteklom razdoblju županjskamljekara ne samo da je opstala u svojoj

branši, nego se u nju i sustavno ulagalo,pa je proizvodna paleta osvježena snekoliko novih proizvoda, a sve skuparezultiralo je značajnim povećanjembroja djelatnika.

„Iz agonije u kojoj smo se svojedobnonašli izvukao nas je dobar i kvalitetanstrateški partner - „Vindija“. Njihov,a sada i naš vlasnik prepoznao je

županjsku mljekaru kao dobru mljekaru

koja ima potencijala, gdje je kao mladistručnjak i sam radio što ga je dobrimdijelom i privuklo ovom kraju, koji je

bogat mlijekom“, pojašnjava direktor„Novog Domila“, Nikola Lučić, dodajućikako se poslije privatizacije prišloozbiljnoj i kvalitetnoj rekonstrukcijisvih pogona.

Nove proizvodne linije

Uslijedilo je zatim ulaganje 23 milijunakuna u nove linije, čime su stvoreni

izuzetno dobri uvjeti za kvalitetnui sigurnu proizvodnju. U rad je takonajprije puštena nova sirana kapacitetaposiravanja 20 tisuća litara mlijeka,druga također vrlo značajna i vrijednainvesticija bila je reparacija starihstrojeva u pogonu za proizvodnju

maslaca, kupljena je potom nova linijaza proizvodnju jogurta i cjelovitoobnovljen postojeći pogon za primarnui sekundarnu pasterizaciju, a milijunje kuna na kraju uloženo u vanjskouređenje postojećih objekata. No, na

tome se neće stati, nego će ove godinebiti potrošeno još 3 do 4 milijuna kunau nove investicije i modernizaciju

U razvoj uložena 23 milijuna kuna

Kada je, prije pet godina varaždinska „Vindija“ kupila županjsku mljekarsku industriju „Domil“,koja je kao i većina tvrtki nakon sloma Županjske banke završila u stečaju, svi su strahovali.

proizvodnje.

„Umjesto dvanaest proizvoda koliko

smo imali do prije pet godina, danas

s naših proizvodnih traka silaze čakdvadeset i dva komercijalna proizvoda

i tri proizvoda za potrebe „Vindije“. Uznjih na tržište ćemo ovih dana opet plasirati nekoliko noviteta poput posnog

i polumasnog sira u pakiranjima od

250 grama, a u pripremi je proizvodnja

vrhnja u čašicama, te punjenja tekućegjogurta. Velik broj spomenutih artikalaproizvodi se na izvoran ručni način,kako bi se sačuvali izvornost i kvalitetašto je na tržištu prepoznato. Prodaja je,s obzirom na stanje, zadovoljavajuća apojedini su proizvodi nagrađeni“, ističeLučić.

Ulaz mlijeka u „Novi domil“ iz godineu godinu se povećava, pa je tako laniotkupljeno čak 110.000 litara, od čega je60 posto prerađeno u Županji, a ostalih40 posto proslijeđeno u Varaždin.Otkup je porastao, jer je porastao i

broj kooperanata kojima se kao jakovažnoj karici u lancu proizvodnjemliječnih proizvoda posvećuje posebnapozornost.


Direktor Nikola Lučić

Novi proizvodi iz Domila




57

- NAOČALNE LEĆE S POLARIZACIJSKIM SLOJEVIMA

(Preporuča se profesionalnim vozačima i osobama koje

provode puno vremena u automobilu)

- REGRESIVNE NAOČALNE LEĆE S VISOKIM STUPNJEM INOVATIVNOSTI

(Za osobe koje žele najveće muguće vidno polje kod bilo koje dioptrije)

- LEĆE S VISOKIM INDEKSOM LOMA

(Preporučuju se osobama kod visokih dioptrija)- SUNIOS LEĆE ( Preporučuju se djeci)

Ljudsko oko i problemi s vidomLjudsko oko jedan je od najsavršenijih optičkih „ instrumenata“ te zajedno u sprezi s mozgom predstavlja „ulazna vrata“ bez kojih je teško zamisliti svijet oko sebe, a80 % vanjskih podražaja nam dolazi putem osjetila vida. Stoga je svaki čovjek posebno oprezan kada je riječ o vidu. Prilikom bilo koje i čak male promjene potrebno jesavjetovati se s liječnikom oftalmologom.

Presbyopia ili staračka dalekovidnostPojavljuje se poslije 40.godine života, a kvalificira se kao poremećaj akomodacije oka pri kojem nastaje nejasan vid na blizinu. Primjećujemo da nam i „ruke postajukraće“ i da tekst koji čitamo sve više udaljujemo od očiju kako bismo jasnije vidjeli - korigira se ( + ) lećom.

Myopia ili kratkovidnost

Kratkovidni ljudi udaljene predmete vide zamućene, a na blizinu relativno dobro. Kratkovidnost pogađa ljude između 6 i 40 godina. Nakon 45. god., vid se poboljšava.Nekad je smatrana nasljedstvom tj. genom ali je taj podatak samo relativno točan. U puno slučajeva uzrokovana je vidom na blizinu, više od onoga što naše oči mogupodnijeti a korigira se minus lećama.

Hiperopija ili DalekovidnostSuprotno kratkovidnosti, dalekovidnost se javlja kada je očna jabučica skraćena, pa snop zraka koje ulaze u oko stvaraju sliku iza mrežnice. Bez stupnja akomodacijedalekovidno oko ne može vidjeti jasno ni na daljinu niti na blizinu. Ova pogreška se korigira plus (+) lećama.

AstigmatizamAstagmatizam se javlja usljed nejednake zakrivljenosti rožnice ili očne leće. Ako je potrebno astigmatizam se korigira cilindričnim lećama ili naočalama. Osobe siskrivljenom rožnicom ne vide dobro ni na daljinu ali ni na blizinu. Slična slova kao H i M, često zamjenjuju bez obzira da li se nalaze na papiru ili se čitaju s ploče.

Osim navedenih , kod ljudi postoje još neke bolesti pka kao što su i katarakte , Pnotophobia...osjetljivost na blještenje, glaukom, albinizam, ophakija, dijabetska retinopija itd….

Kako biste o spomenutim bolestima i problemima sa kojima se ljudi susreću, saznali što više, savjetujete se sa liječnikom oftalmologom, a kako bismo vam mi pobližepojasnili s čime se sve možete susresti kod bolesti oka, porazgovarali smo s uglednim tehničarom za očnu optiku, gosp. Žarkom Kvesićem, koji se svakodnevno susrećes ovakvim problemima.

„Kod djece, posebice u ranoj dobi, defekti se mogu ispraviti, i zbog toga su redoviti pregledi neophodni. Bebama se vid ubrzano razvija do 18 mjeseci, nakon toga do 5-6godina proces je sve sporiji. Zato bih apelirao svim roditeljima da obrate pažnju na sitne poremećaje u ponašanju njihove djece. Ukoliko se u ranijoj dobi nepravilnostiotkriju, gotovo u svim slučajevima se mogu korigirati.“

Ambliopia ili „ Lijeno oko“„Ozbiljan je problem koji se javlja kod 5-7 % beba i često je uzrokovan STRABIOZMOM (razrokost) ili posljedica defekta jednog oka. Problematično oko uzrok oslanjana ono zdravo. Ukoliko se ovaj problem ne liječi postoji opasnost da bolesno oko nikada ne bude u potpunosti funkcionalno. Što ranija intervencija prilika za ozdravljenje

je i veća…“ apelira Žarko Kvesić, očni tehničar.

…Nošenje naočala još uvijek kod mnogih osoba izaziva nelagodu… Posjetite očnu optiku Sclera i uvjerite se da su estetika i zdravlje besprijekorna kombinacija… teotklonite svaku sumnju, ako ste je i imali..Očna optika Sclera pruža Vam i mogućnost pregleda vida koji ordinira liječnik oftalmolog uz prethodnu narudžbu. Tempo današnjeg života iziskuje mnoge napore

pa tako i naprezanje očiju. Nebitno da li ste u uredu, ili ste vozač kamiona, umirovljenik ili dijete u razvoju. ..Naočalne leće vrhunske kvalitete daju Vam besprijekornuoštrinu vida.

„Otkrijte zadovoljstvo nošenja naočala“SCLERA



iniCijativE


58

Tom prilikom, aktualno stanje je

ocijenjeno teškim i složenim,te je odlučeno kako se žurno

moraju pokrenuti mjere kratkoročnogi dugoročnog karaktera vezane zastrukturno mijenjanje ekonomske

politike BiH. Ukoliko se ništa nepoduzme, upozoreno je u raspravi, naše

će gospodarstvo iz sadašnje recesijepraktički preći u fazu gospodarskedepresije.

Da se BiH nalazi u recesiji, složili su sečlanovi UO, potvrđuju i podaci o paduizvoza za 20,6 %, ali i padu uvoza za 18,5posto. Ukoliko padaju te dvije stavkepada i osobna potrošnja, padaju prihodiproračuna, fondova i svega ostaloga, ato znači jedno opće negativno stanje.Kako bi se ono prevladalo utvrđen je

paket mjera koje će biti predloženeodnosno sugerirane vladinim resorima

zaduženim za provođenje takvih mjerai ublažavanje posljedica krize.

Konkretne mjereKao prvo, Gospodarska će komorapredložiti zaštitu domaće proizvodnje

Nužno restrukturiranje ekonomske politike

Na sjednici održanoj u Orašju, Upravni odbor Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovineobavio je uobičajene pripreme za redovnu godišnju Skupštinu, te razmotrio aktualno stanje u

gospodarstvu.

barem na domaćem tržištu, zatimpronalaženje povoljnih kredita zapokretanje određenih investicijskih

radova unutar BiH kako bi se povećalapotrošnja, osigurao veći broj plaća iredovit priliv za izmirenje javnih obvezadržavi. Ujedno će biti predloženo da sepojedine stavke s rashodovne straneza koje se smatra da nisu primjerene

ovome trenutku brišu iz proračuna.U istom su paketu i urgentne mjere u

Nusret Softić, GK FBiH

oblasti vanjske trgovine. Prijedlog ćebiti dostavljen u narednih deset dana, aonda je sve na nadležnim institucijama.„Aktualna situacija u zemlji veoma jekomplicirana, kako za privredu tako i zagrađane. Svi bi trebali donijeti posebnemjere, prije svega Vlada, a mi smo njezin

partner i pokušat ćemo je natjerati dadonesene odgovarajuće mjere kojimabi se pospješila proizvodnja. Ne znamkoliko ćemo u tome imati uspjeha, jersmo svjedoci da se naša Vlada, za razlikuod vlada većine drugih država koje suse zbog krize maksimalno aktiviralei gotovo svakodnevno zasjedaju, držidosta po strani, kao da se radi o nekoj

drugoj, a ne ovoj državi“, tvrdi Nusret Softić, predsjednik UO GK FederacijeBiH.

Članove Upravnog odbora je prijesjednice u ime predsjednika VladePosavske županije primio ministargospodarstva Josip Vidović. Tom jeprilikom konstatirano da se moraju

pokrenuti svi mogući instrumentarijiza iskorištavanje svih komparativnihprednosti ovoga područja, pri čemuće prednost biti dana instaliranjuhladnjače velikoga kapaciteta zaspremanje otkupljenih poljoprivrednihproizvoda. Dio razgovora bio je posvećen

i funkcioniranju GK. Sugovornici su sesložili kako bi bilo dobro da Komoraima stalan izvor sredstava, jer bi u tomslučaju pružala puno kvalitetnije uslugegospodarskim subjektima, ne samo usmjeru informiranja, nego i kod izrade

programa i projekata s kojima bi onimogli aplicirati ne samo u BiH nego iprema predpristupnim fondovima.




iniCijativE


59

„S obzirom da se ove godine očekujepad uvoza od 10 do 15 posto te padizvoza najmanje za 15 posto, mislimoda su ova rješenja najprihvatljivija“,kazao je Lasić, dodavši da privatizacijajavnih poduzeća za sada ne dolazi uobzir. „Bolje je da BiH proda svojuimovinu izvan zemlje, te svu imovinu

u kojima je država manjinski vlasnik,nego da ide u privatizaciju poduzećapod nepovoljnim uvjetima“, pojasnio je

Lasić. Napomenuo je da država što prijetreba donijeti program antirecesijskihmjera, kako kratkoročnih tako istrukturalnih.“Bez kratkoročnih mjerateško ćemo preživjeti sadašnju krizu, abez strukturalnih ulazit ćemo iz krizeu krizu“, ocijenio je Lasić, dodavši da

Možda nismo svjesni, ali mimožemo uništiti i najvećekorporacije na svijetu

jednostavnom odlukom da kupujemo

negdje drugo. Kada bismo znali kakvumoć ustvari imamo, ponašali bismo sepotpuno drugačije i očekivali bismoznatno više za svoj novac. Ali nijeproblem samo u usluzi koju dobijamo- ono što nas više zabrinjava je štočesto ne znamo šta kupujemo. Imali GMO sastojaka u hrani i šta se svezaista nalazi unutra napisano je sitnim,

gotovo nevidljivim slovima, a često jeto zamaskirano raznim E-brojevima inazivima koji nam baš ništa ne znače -navodi se u Proglasu za potrošače.

Poznavanje prava i obaveza je ključ zapoboljšanje, našu zaštitu i rješavanjesvakodnevnih i dobro poznatih

Povećati PDV na 19,5 posto

Potrošač ne koristi moć koju posjeduje

Jedini načini da BiH prevlada globalnu ekonomsku krizu je da na svim razinama smanji javnu

potrošnju za 10 do 15 posto ili da poveća PDV na 19,5 posto, izjavio je na konferenciji za novinare

održanoj u Mostaru predsjednik Gospodarske komore Federacije BiH Jago Lasić.

Više od dvije trećine potrošača ne poznaje svoja prava, a samo obrazovan potrošač je zaštićen potrošač, navodi se u Proglasu za potrošače objavljenom povodom 15. ožujka - Svjetskog dana

potrošača, saopćeno je iz Udruženja građana “Plava sfera”.

se pod svaku cijenu trebaju spašavatiradna mjesta. Prema njegovu mišljenju,zaduživanje FBiH kod komercijalnihbanaka nije dobro rješenje, jer setime, kako je kazao, uskraćuje prostorgospodarstvu da se ono zadužuje kodbanaka. „Ako je istina da će Vlada FBiHuzeti kredit kod komercijalnih banaka skamatom od 8,1 posto, pitam se zašto senije išlo s izdavanjem obveznica FBiH ilikomercijalnih zapisa. Tim bi se potezom

problema oko neispravnih uređaja,računa, netačnih deklaracija ilineuvaženih reklamacija. Najbolja zaštitaje samozaštita, a to znači: najbolje jeprije konačne odluke o tome šta i gdjećemo kupiti još jednom provjeriti jeli proizvod ili usluga koja nam se nudi

upravo to što trebamo i je li omjer cijenei kvalitete za nas prihvatljiv. Ako nijetako, bolje je odustati od kupovine jer jetakvo postupanje najbolja samozaštita,navodi se u Proglasu za potrošače.

Osnovne informacije na koje potrošačitrebaju obratiti pažnju pri kupoviniroba ili usluga jesu: cijena (potrošačtreba znati da je trgovac dužan vidljivo

istaknuti cijenu na svim proizvodimai uslugama), deklaracija (potrebnoje čitati obavijesti o proizvodu jersu važne i trebaju biti istaknute na

skupilo sigurno preko milijardu

maraka. Ne znam zašto se boje toga?“,pita se Lasić. Ocijenio je da državašto prije treba ući u pregovore s MMF-om kako bi se osigurala neophodnainancijska sredstva. „Država trebašto prije ući u aranžman s MMF-omjer je to jedina institucija koja možeuvjetovati da se smanji javna potrošnja

kako bi se osigurao povratak njezinihsredstava“, kazao je Lasić. PredsjednikGospodarske komore FBiH istaknuoje da država treba sve učini kako bise povećala domaća proizvodnja, ito proizvodnja koja je usmjerena na

supstituciju uvoznih roba i proizvodnjukoja je usmjerena u izvoz.

Piše: M. Vasilj

vidljivom mjestu na proizvodu), račun(svako treba tražiti i čuvati svoj računjer mu on omogućava da ostvari svojaprava), reklamacija (ako potrošač kupiproizvod koji ima nedostatak, ima pravo

na reklamaciju, popravak, zamjenu ilipovrat novca), i sitno je bitno (sve štoje napisano na proizvodu je vrlo bitno).

Važno je obratiti pažnju na svepodatke istaknute na proizvodima

koje kupujemo i na ugovorima koje

potpisujemo ma koliko bili napisanisitnim slovima, stoji u Proglasu.

Piše: M. Mlakić



izdvojEno


60

Ono se zasniva na civilizacijskojmaksimi: proizvodnja da, ali

ipak pod svaku cijenu ne. Onaje neodvojivi dio tehnoloških procesakojeg visokoobrazovani kadroviorganizirani u posebnim sektorimastalno razvijaju i unaprjeđuju.U cilju praktičnog dokazivanjadostignutih efekata zaštite, poboljšanjaradnih uvjeta uposlenih i zaštite okolineu Aluminiju izvršeno je ozelenjivanjepreko 400.000 m2 površine travom,

voćkama, cvijećem, drvećem i raznimdrugim raslinjem. U vrtu Aluminijauspijeva preko 180 vrsta biljaka. Usklopu sektora zelenih površina radedjelatnici s profesionalnim oboljenjimai smanjenom radnom sposobnošću.Riječ je o tzv. humanizaciji rada, kojuAluminij provodi po uzoru na zapadnoeuropske tvrtke. O zelenim površinamau Aluminiju brine poseban sektor koji jekadrovski osposobljen da može pružatiusluge i trećim osobama na principukompletnog inženjeringa. Sektor

raspolaže vlastitim rasadnikom u kojemse godišnje može proizvesti preko100.000 komada raznih sadnica zapotrebe Aluminija i tržišta Zbog toga je

Aluminij gradu Mostaru

Ono prvo i najznačajnije što Aluminij nudi gradu Mostaru je zdrav život. Zaštita ljudi i okoliša u poduzeću Aluminij je djelatnost koja je prisutna u svim područjima poslovanja.

i proglašen „Prvom internacionalnomeko tvrtkom“. Aluminij brine ozdravom tlu, o našoj zelenoj ljepotici– rijeci Neretvi , o čistom zraku..Akao dokaz svega toga može se vidjetiu samom krugu Aluminija- zelenepovršine uz postrojenje za proizvodnju.

Aluminij je veliki mecena i darivateljFinancijsku pomoć socijalnim i javnimustanovama s područja grada Mostari Hercegovine Aluminij je uručiokoncem prošle godine. Tom prigodompredsjednik Nadzornog odbora ŽeljkoBoras je kazao kako, unatoč ekonomskojkrizi koja potresa čitav svijet pa takoi Aluminij, ne odustaje od svojihdobrotvornih akcija i nastavlja pružatipomoć onima kojima je najpotrebnija.S par riječi obratio se i izvršnidirektor za pravne poslove Jure Musa.

“Ove godine izvršili smo restrikcijuonoga što smo do sada davali u

dobrotvorne svrhe. Ranije smomogli puno više pomagati institucijei ustanove, a ove godine možemopomoći samo onima kojima je pomoć

najnužnija zbog ekonomske krize kojase odražava i na Aluminij“, ističe Musa. Aluminij je također uručio pomoćustanovama: Centar za socijalni radMostar, Centar za stara i iznemogla lica/osobe, Crveni križ-Narodna kuhinja,Humanitarna organizacija Izvor,

Jure Musa, izvršni direktor Aluminija



izdvojEno


61

Kronična psihijatrija Mostar, Mirjam– prihvatilište za ženu i djecu, CentarNazaret za osobe s poteškoćama urazvoju, Pučka kuhinja Mostar, Specijalnaosnovna škola, Sveta obitelj, Udruga

paraplegičara Mostar, Udruga slijepihHNŽ i ustanova Dječji vrtići Mostar.Obraćajući se nazočnima direktoricaJavne ustanove Dječji vrtići MostarDanijela Kegelj zahvalila se nainancijskoj pomoći dodavši kako ovegodine od Aluminija nije očekivanapomoć zbog ekonomske krize koja jezahvatila i tu kompaniju.Moramo dodati još itekako važan dioo Aluminiju a to je da je on pokroviteljkulturnih zbivanja na ovim prostorima,

u svom klubu i Galeriji priredioje nekoliko poslastica ljubiteljimaumjetnosti.Tako se rodila i Galerija koje seni Pariz ne bi postidio. Pravo jezadovoljstvo imati takvu galeriju u

gradu Mostaru, koja nije samo na čast ljudima iz likovnosti i kulture nego

i svim građanima koji svakodnevnoulaze ili pak prolaze pored tog, kako

su znali reći mnogi priznati umjetnici,vrhunski uređenog, besprijekornoosmišljenog i održavanog izložbenogprostora. Spoj je to iznimno dobrihideja, ali i iskrenih napora pojedinacada unaprijede kulturnu svakodnevicu.Ona ujedno govori i to kako je snaga

Aluminija ozbiljna i mjerljiva s jednestrane u proizvodnji u stotinama tisućatona anoda, primarnog aluminija

i aluminijskih legura, a u kulturi ubrojnim izložbama priznatih autora.Kažemo da Alumij nije samo tvornica.Galerija je dokaz toga da je Aluminijpoduzeće proizvodnje a ujedno i tvrtkakoja ima dušu

Galerija Aluminij je svoja vrataotvorila mnogim domaćim likovnimumjetnicima, pri čemu svakako trebaistaknuti i suradnju s Franjevačkom

galerijom Široki Brijeg te Akademijomlikovnih umjetnosti Sveučilištau Mostaru.Pokretanjem vlastiteGalerije tvrtka

Aluminij je stvorilaoblik kulturnepolitike koji ima ciljrazvijati, a ne samo

zadržavati kulturnustečevinu.Kao i svake godinei ovoga je ožujka

Aluminij sa svojimM o s t a r c i m ap r o s l a v i o

1 2 . o b l j e t n i c u

“Aluminij je i u teškim trenutcimaspreman da pomogne i ovim činom

je pokazao svima kako i onda kada tojkompaniji ne ide baš dobro, nastojipomoći drugima. Nadam se da ćeteška vremena koja dolaze proći štoprije i kako neće uništiti niti jednu notudobrote koju ima Aluminij i koju jedijelio s nama sve ove godine“, kazala

je Kegelj.

ponovnog pokretanja proizvodnje

velikim koncertom- najljepšimglasovima Dalmacije u Hrvatskom domuhercega Stjepana Kosače na večeri ukojoj su nastupili klapa „Maslina“ i ĐaniStipaničev. Ova tvornica plemenitogmetala darovala je tako gradu Mostarudašak mora i dašak Šibenika.Mostarci su besplatno uživali

u ovom lijepom daru, Aluminij,perjanica bosanskohercegovačkoggospodarstva, u znamen razvitka u

uvjetima nemogućeg još jednom jepokazao i dokazao koliko želi svojimsugrađanima u ovim ne baš svijetlimvremenima, događajem za srce i dušuuljepšati svakodnevicu.Zato ovaj tekst mogu slobodnozavršiti sa Aluminij – Ljepotaumjetnosti.

Piše: A. Bošnjak



invEStiCijE


62

Sastanak je organiziran u suradnji

s Ministarstvom obrane BiH,Međunarodnom organizacijom

za migracije (IOM) i NATO-om uBiH. Predstavljene su i mogućnostiPoslovnih inkubatora, Kreditno-garancijskog fonda LiNK-a i Regionalnogpoduzetničkog centra.

Do sada su izvršene obuke za ukupno

68 korisnika iz Trebinja, Nevesinja,Busovače i Bileće u kojoj je i održanaposljednja obuka koncem siječnja2009. godine. U provedbi dosadašnjihprograma detektiran je problemnedostatka tehničke pomoći zaosnivanje poljoprivrednih udruženja izadruga jer individualno proizvođačinemaju pregovaračku moć premaostalim stranama u lancu prerade,distribucije i prodaje proizvoda.Istaknut je i problem visokih kamatnihstopa na kredite, poreza i doprinosa

na plaće koji predstavljaju velikaopterećenja za tek osnovane irme.Tvrtke početnice nemaju pristup

Predstavljeni programi poduzetništva zarazvojačene branitelje

Predstavnici Udruženja za poduzetništvo i posao LINK na sastanku u Mostaru koji jeodržan u ožujka predstavili su razvojačenim braniteljima, ali i vojnicima program obuke za

osnivanje vlastitog biznisa.

povoljnim kreditnim sredstvima kod

banaka, jer nemaju kreditnu povijest,bilance stanja i uspjeha... PredstavniciLiNK-a su sudionicima prezentiraleKreditno-garancijski fond LiNK-a, kaoizuzetno učinkovit model potporepokretanju i razvoju biznisa, gdje tekregistrirane tvrtke imaju mogućnost da pristupe povoljnim kreditnim

sredstvima. Rečeno je također da postoje

i pozitivne strane ukoliko se registrirabiznis, npr. otvaraju se mogućnostiapliciranja na bespovratna sredstvakoja dodjeljuju određena ministarstvau oba entiteta i županijama. PreporukaLiNK-a je da se razmotre razni načinipotpore korisnicima Međunarodneorganizacije za migracije (IOM),što ne mora biti isključivo obuka zapokretanje posla, jer svi korisnici IOM-aprograma nemaju predispozicije dasami pokrenu svoj biznis ili nemajuuvjete za to, ali mogu raditi za druge.Opcija koja bi se mogla razmotriti jesteorganiziranje i obuka dokvaliikacije iprekvaliikacije za korisnike IOM-a u

skladu sa potrebama tržištarada na određenom području.Poučeni dobrim iskustvom izprojekta UNIDEA gdje je naosnovu analize potreba natržištu rada ustanovljeno da supotrebna zanimanja: zavarivačsa EU atestom, kuhar, armirač,rukovoditelji građevinskimstrojevima, mesari itd. Zatimpolaznici idu na stažiranjeu privatne irme koje suprethodno izrazile potrebuza ovim kadrovima, tako da

se uspostavlja neposredan

kontakt između poslodavcai tražioca posla, te tako irealno postoji mogućnost za zapošljavanje. UdruženjeLINK je u ovim slučajevima,

primjerice bilo zaduženoza organiziranje i izvođenjeobuka. Preporučene su i

obuke u skladu sa proilom korisnika ipotrebama na tržištu rada, uz suradnjusa zavodima za zapošljavanje (strani

jezik, računari, pisanje CV-a, aktivnotraženje posla i dr.) Postoji mogućnost da se IOM ili ministarstva obraneuključe i podrže instrumente podrškelokalnog razvoja jer to može biti uinteresu njihovih korisnika, npr. uložiti

u Kreditno-garancijski fond LiNK-aili kreirati posebnu liniju za IOMkorisnike, podržati rad Regionalnogpoduzetničkog centra, rad poslovnihinkubatora - suinancirati korištenjeprostora i druge aktivnosti.

Sastanku su nazočili predstavnikMinistarstva obrane Norveške JakobHeradsveit, Ministarstva obrane BiHMiro Drvenžija, Hasret Turković i NeđoBatinić, predstavnici IOM-a Ketie Kerr,Renato Kunštek i Emira Kapetanović,

te ispred Udruženja LiNK Mirela Jurić iBelma Hadžimahmutović.

Piše: M. Vasilj



akCijE


63

One kojima topla riječ, prijateljskiosmijeh ili sitnica darovana od

srca znače mnogo. Vođeni upravoovakvom željom – pružiti ruku onimakoji je trebaju, vlasnici poduzeća«Gudelj» d.o.o. iz Viteza, uz pomoćprijatelja – vlasnika nekoliko privatnihtvrtki iz Viteza i Novoga Travnika,odlučili su posjetiti štićenike «Zavodaza zbrinjavanje mentalno invalidnihosoba» u Bakovićima.I ovaj posjet je, kao i svaki dolazakgostiju među štićenika doma, protekaoveselo i uz veliki trud štićenika iosoblja doma da pokažu ono najbolješto umiju i imaju. A toga je uistinumnogo, samo ga treba znati potaknutii prepoznati. Često neopravdanozaboravljeni od okoline, ali i najbližihčlanova vlastitih obitelji, štićenici doma

uz nesebičnu potporu i trud osoblja,

Darivati od srca

Pod svakodnevnim pritiskom obveza, često zaboravljamo pogledati svijet oko sebe i vidjeti onekojima je potrebna pomoć.

«Zavoda za zbrinjavanje mentalno

invalidnih osoba» smješten je

pet kilometara od Fojnice i 55

km sjeverozapadno od Sarajeva

(Srednjobosanski Kanton) i broji 370

štićenika. Osoblje se brine za socijalnoi zdravstveno zbrinjavanje i produženo

liječenje i rehabilitaciju, te obučavanje

za samostalan život odraslih osoba

sa smetnjama u duševnom zdravlju

i razvoju. Pomažu onima kojima nije

prijeko potrebno bolničko liječenje

ili je ono završeno, a iz određenih

opravdanih razloga ne postoje uvjeti

stalnog boravka u vlastitoj obitelji i

socijalnoj sredini.

nastoje pronaći svoje mjesto u svijetu,nesklonom ovakvim bolesnicima.Boreći se s vlastitom bolesti, ali ibrojnim predrasudama koje ponekadsvi mi imamo spram ovih ljudi, štićenicidoma nastoje svojim kreativnim radom

izgraditi nekakav svoj, bolji svijet. Krozbrojne sekcije koje djeluju u zavodu –art - radionicu, radionicu ručnih radova,kulturno – glazbenu sekciju, te brojnasportska takmičenja, štićenici zavodaosvajaju brojna priznanja na javnimnastupima, ali i simpatije brojnihposjetitelja i prijatelja ovoga zavoda.Prava vrijednost njihovih rukotvorina jeu velikoj želji da pokažu, kako su i poredbolesti s kojima se bore, znali probuditiu sebi kreativnost i snagu da je pokažu.Upravo zato i posjeti ovakve vrste značemnogo – jer su svojevrsno priznanje

da nisu zaboravljeni. A to ovim ljudima




64

Posljednji pozitivan prirast

posljednji je put zabilježen 1997.godine, kad je bilo za 3537 više

novorođenih nego umrlih. Kako bi sedemografska slika popravila, ohrabrujuodređeni primjeri.

Stižu i poticaji

U općini Blato na Korčuli za novorođenuprvu bebu dobivaju pet tisuća kuna,10 za drugo, 60 tisuća za treće i 72 začetvrto i svako iduće dijete. Obiteljsvakog novorođenog djeteta u 2009.godini u Zadru dobit će od Gradskogpoglavarstva tisuću kuna. Grad Zadardosad je za rođenje svake beberoditeljima davao 800 kuna, ali je ovegodine taj iznos povećan.

Više novorođenih nego umrlih

U 2007. godini u Hrvatskoj je rođeno41.910 a umrlo 52.367 osoba. Sklopljenoje 23.140 brakova a razvedeno 4.85. Iu 2006. godini rođeno je manje djece

Niskonatalitetna zemlja

U Republici Hrvatskoj već dugo vremena na snazi je loša demografska slika te se tako ubraja uniskonatalitetne zemlje, čija je stopa rađanja ispod petnaest živorođenih na tisuću stanovnika.

nego 2005. godine. Stopa prirodnogprirasta u 2006. bila je u RepubliciHrvatskoj negativna i iznosila je -2,0(-8 932). Pozitivan prirodni prirast bioje u 110 gradova/općina, a negativan u431 gradu/općini i Gradu Zagrebu, a 15općina imalo je nulti prirodni prirast.

Smanjen upis u školeBroj upisane djece u Hrvatskoj2000./2001 godine iznosio je 47.127dok je 2006./2007. bio 44.309 . Trend

smanjenja upisa prvašića nastavlja i naotocima kao i u kontinentalnom dijeluHrvatske, a naročito u Istri i Dalmaciji.

Trend opadanja broja prvašića počeoje 2003. godine. Hrvatska je još 1991.godine ušla u fazu depopulacijskogkretanja s većim brojem umrlihnego rođenih. U 2003. godini je bilozabilježeno oko 13 000 više umrlihnego živorođenih.

Najmanja stopa natalitetaEuropski statistički ured Eurostat objavio je da se broj stanovnika uEuropskoj uniji u prošlih godinudana povećao se za nešto više od dvamilijuna i približio se brojci od polamilijarde, dok je Hrvatska izgubila4.400 stanovnika. Hrvatska je 1. siječnja2008. godine imala 4.436 milijunastanovnika. Hrvatska spada u državes najmanjom stopom nataliteta, 9,6novorođenih na tisuću stanovnika.

Stopa smrtnosti procjenjuje se na 11,9na tisuću stanovnika ima negativniprirodni prirast - 2,3.

Piše: A. Grujić

mnogo znači, jer se ponovno moguosjetiti dijelom zajednice, kojoj mogui žele pružiti onoliko koliko njihovemogućnosti dopuštaju.

«Ovo je tek znak male pažnje ovimljudima. Nije prvi, niti posljednji put da posjećujemo ovu i slične ustanove.Prehrambeni artikli i drugi pokloni kojesmo donijeli su više simbolična željada potaknemo humanost u današnjemvremenu, kada nitko nema vremena

za to. Kada posjetite ovakve ustanovei vidite koliko ljubavi i želje ima međuovim ljudima, zapravo se pitamo da

li smo mi nešto darovali ili smo mi

bili darivani», istakli su predstavnici

poduzeća «Gudelj», najavivši i drugeakcije ovakve vrste.

Piše: D. Sivonjić



PromoCijE


65

Promocija je održana uFranšiznom centru BiH u Vitezu,a svi posjetitelji mogli su uživati

u čarima ovog automobila, te vidjetisve do sada proizvedene Ford Fieste.Posjetitelji su, kroz kratki ilm moglipogledati i razvoj Fieste kroz povijest,dok je dio puta prikazan i uživo kroz

nekoliko različitih izdanja Fieste.Prolasci starih automobila potvrdilisu krupne korake razvoja Fordoveautoindustrije, dokazujući da se novimodel Fieste znatno razlikuje od njenogprvobitnog modela.

Unatoč krizi, prodaja rastePredstavljanje nove Fieste u Franšiznomcentru BIH bilo je ujedno i njeno prvopredstavljanje na bh. tržištu. „Nakon 32godine uspješne proizvodnje i više od

12 milijuna prodanih primjeraka, dobilismo novu i potpuno redizajniranu

generaciju Ford Fieste. To nam dajeza pravo da kažemo kako se radi opravoj automobilskoj legendi“, kazalaje Zinaida Kurtćehajić, brand managerF - Auto centra Sarajevo. Ford Fiestaje zamišljena još 1976. godine kaoodgovor Forda na rastuću potražnjueuropskog tržišta za automobilima Bsegmenta. Od tada pa sve do danas Ford

Predstavljena nova Fiesta

Poduzeće „Economic“ iz Viteza, u suradnji s F-AC iz Sarajeva, organiziralo je promociju novogautomobila - Ford ieste.

Fiesta bilježi samo uspjehe i izuzetnovisoke prodajne rezultate. Ovaj seautomobil već može kupiti u salonimaF- Autocentra i to po cijeni od 21 999 KMza osnovni model – paket Ambient, tepo višim cijenama koje su prilagođenezahtjevima kupaca. Prvi pokazateljiprodaje Ford Fieste za mjesec ožujak2009. godine su optimistični, unatočsvjetskoj ekonomskoj krizi. „Prodaja

automobila za prvih desatak danamjeseca ožujka ima porast od 15 do 17% u odnosu na ožujak 2008. godine“,kaže Kurtćehajić.

Ford iesta - globalno voziloDirektor Forda za regiju JugoistočnaEuropa Victor Molnar, također jenazočio predstavljanju nove Ford Fiesteu Franšiznom centru BiH. „Nova FordFiesta je globalno vozilo. Isti modelmože se kupiti diljem Svijeta, od Kine,europskih zemalja do Amerike, zbog

čega se opravdano nadamo da ćemos ovim vozilom postići veliki i jednakuspjeh kako u Svijetu, tako i u BiH“, kazaoje Molnar. U ulozi domaćina, velikombroju gostiju obratili su se generalnidirektor F-Autocentra SA, Senad Seići generalni direktor Economica, FranjoRajković. Program predstavljanjanovog Fordovog automobila obogaćenje nastupima plesnih parova, tepoznatog bh. kantautora Al Dina. Ulogavoditelja povjerena je mladom glumcuMoameru Kasumoviću, a kao specijalni

gost predstavljanju je nazočio i Laka,prošlogodišnji predstavnik BiH naEurosongu.

Piše: D. Sivonjić

Franjo Rajković i Senad Seić



Putovanja


66

Ono što ljepota različitih dijelovaHrvatske ima, dragocjenosti su koje

privlače kako domaće tako i inozemneturiste.

Hrvatska na 34. mjestu

Prema podacima Izvješća Svjetskogekonomskog foruma o konkurentnosti

turizma, kojeg je objavilo Nacionalnovijeće za konkurentnost, Hrvatska je uskupini od 133 države svijeta zadržala34. poziciju, i dalje se nalazeći u društvus Italijom i Maltom i ispred Poljske,Mađarske, Slovačke, Rumunjske i

Bugarske. No, kako je ovogodišnjeizvješće “Upravljanje u turbulentnomvremenu” naglasilo utjecaj cijenaenergije na turizam, te cjenovnukonkurentnost u privlačenju turista,najvažniji zaključak toga istraživanjaupućuje na to da Hrvatska treba još višeporaditi na cjenovnoj konkurentnostiturističke ponude kako bi uspjelazadržati stare i privući nove goste.

U siječnju 4% više noćenja

U siječnju je ove godine Hrvatskuposjetilo 131.000 turista ostvarivši361,1 tisuću noćenja, što je u usporedbis podacima za siječanj prošle godine

Hrvatska - turistički raj

Hrvatska je jedna od rijetkih država koja se može pohvaliti svojim zemljopisnim ljepotama,te tursitičkim resursima koji se, obogaćuju kako bi sve većem broju turista pružili

nezaboravan odmor, bilo uz obalu, otoke ili u njezinome bogatom kotinentalnom dijelu.

2,2 posto manje dolazaka, ali gotovo 4posto više noćenja, podaci su Državnog

zavoda za statistiku.domaćih je turistau ovogodišnjem siječnju bilo gotovo 11posto manje u odnosu na siječanj 2008.godine, dok je stranih došlo 10 postoviše.

Akcijski plan za turizam

Ministarstvo turizma, u sklopuantirecesijskih mjera hrvatske Vlade,priprema akcijski plan za turizamkojim će razraditi dopunske aktivnostiza turističku promociju na stranim

i domaćem tržištu te za povećanjekonkurentnosti turističkog proizvoda.Te bi mjere trebale biti gotove do krajaožujka u konzultacijama s turističkimsektorom. Ministar turizma DamirBajs smatra da je, unatoč krizi koja je

zahvatila većinu zemalja iz kojih turistidolaze, ove godine moguće ponovitiprošlogodišnji turistički rezultat. Riječje o nekoliko prednosti koje Hrvatskaima a to su povjerenje turista, blizinai dobre autoceste, zaštićena prirodai sigurnost koju turisti osjećaju.Predstavnici tvrtki koncesionaraautocesta najavili su otvaranje novihkilometara cesta, puštanje u promet drugih cijevi tunela Mala Kapela i SvetiRoki obnove nekoliko naplatnih postaja,naročito pokraj Lučkog.

Turizam kroz povijest

Hrvatska je oduvijek bila zanimljivoodredište i u povijesti, ondašnjim

mnogobrojnim vladarima, koji su uHrvatskoj imali svoja mjesta za odmor.Jednan od prvih hotela izgrađenih

na Jadranskoj obali nalazi se u Istri,odnosno u Opatiji a sagrađen je davne1884. Najstariji gradovi u Hrvatskoj suupravo gradovi Dalmacije, a najstariji jemeđu njima Pharos, današnji Stari Gradna Hvaru koji je star preko dvije tisućegodina.

Ljepota otoka

Uz Jadransku obalu, od Umaga, Porečapa Preko Zadra i Splita do Dubrovnika,smješteni su otoci koji svojim ljepotama

privlače svake godine mnoštvo turista.Svaki od otoka ima svoju posebnupriču, povijesnu i kulturolšku i danaspredstavljaju, kao i kroz povijest,

vrlo tražena mjesta za odmor, ali i zatrajno prebivalište, za što su naročito



Putovanja


67

zainteresirani inozemni gosti.

Ljubitelji nautičkog turizma tupronalaze svoje mjesto, jednako kao

i ronitelji. Brač, primjerice ima plažuZlatni rat koja je prema mnogima,najljepša plaža na Mediteranu. Međuotocima su i dva nacionalna parka,

Mljet i Kornatsko otočje, te su omiljenomjesto za posjet mnogima. PosebnostiNacionalnog parka Mljet su Velikojezero s otočićem Sv. Marije i Malojezero, koja su preko zaljeva Soline

međusobno povezana s otvorenimmorem. I Park prirode Kopački rit uBaranji, na sjeveroistoku Hrvatske,jedna od najvećih luvijalno-močvarnihnizina u Europi.

Plitvička jezera biseri Hrvatske

Najveći i najstariji hrvatski nacionalnipark Plitvička jezera među prvimau svijetu UNESCO je proglasiosvjetskom prirodnom baštinom 1949.

godine. Prvi ozbiljni počeci turizmana Plitvičkim jezerima potječu još izdavne 1861. godine. Danas su Plitvičkajezera nezaobilazna destinacija

mnogobrojnim turistima u sva godišnjadoba i u ovogodišnju turističku sezonuulaze s iščekivanjem milijunitogposjetitelja. Lika i Gorski kotar svojimprirodnim ljepotama i oblicima turizmate bogatom gastronomskom ponudomtakođer privlače brojne turiste.

Dvorci i njihova blaga

Hrvatska je bogata i po mnogobrojnimdvorcima, naročito u svomekontinentalnom dijelu. Jedanod najposjećenijih dvoraca inajatraktivnijih jest dvorac Trakošćan,smješten u blizini Krapine. Izgrađen jeu 13. stoljeću kao manji burg u sustavuutvrda Zagorske kneževine. Od 1953.godine u dvorcu je stalna muzejskapostava a dvorac se danas nalazi uvlasništvu Republike Hrvatske. Govorećio dvorcima i palačama, nezaobilaznoje spomenuti i Dioklecijanovu palačuu Splitu, za koju se sa sigurnoću nemože reći kad je točno izgrađena, nopretpostavlja se da je to bilo oko 295.godine. Pulska Arena, antički spomeniku Puli amiteatar, svakako je važnomjesto koje obilaze mnogobrojni turisti.Prvi amiteatar u Puli izgrađen je još u 1.stoljeću prije nove ere, dok je današnjioblik Arena poprimila u 1. stoljeću,

za vrijeme vladavine Flavijevaca. Izagrebački Gornji grad ili Gradec, kaopovijesna jezgra glavnog hrvatskoggrada bogata je nizom muzeja i galerija,koje su samo jedna o mnogobrojnihturističkih ponuda toga grada.

Hrvatska je u cjelosti turistička zemlja,i svako njezino područje, od ravneSlavonije do plave Dalmacije ima svojeosobite turističke vrijednosi i ponude.Razlog je to zbog kojega, sve veći brojturista u potrazi za odmorom dolazi i

postaje stalni gost Lijepe naše.

Piše: A. Grujić

Jedinstveni Dubrovnik

Na UNESC-ovom popisu Svjetskebaštine nalazi se i grad Dubrovnik,omiljena turistička, povijesna ikulturna destinacija mnogobrojnim

posjetiteljima u sezoni ali i izvan nje,jer je Dubrovnik razvio i kongresnioblik turizma kao i kružna putovanja,krstarenja i nautički turizam.



trEndovi


68

Postanite i Vi Nail Designer

Mlade, perspektivne i ambiciozne žene kojima je san oduvijek bio postati Nail Designer, a iz bilo kojegrazloga to nisu uspjele ostvariti... sada imaju priliku. RobyNails vodeća je kozmetička kuća u Italiji sasjedištem u Milanu, sada je dostupna i na BiH tržistu. Proizvodi i profesionalne usluge ugradnje noktiju iljepote ruku, primarni su cilj ove kuće. U velikoj paleti proizvoda izdvojiti će mo neke:

Prirodnost i sjaj u tren oka Novi revolucionarni samorazlijevajući gel za nadogradnju noktiju velika jeinovacija u svijetu kozmetike RobyNailsa. Lako se koristi i brzo nanosi, astvara savršen oblik nokta te oblikuje C luk na noktu. Ono što je najvažnije,nije mu potrebno dodatno oblikovanje rašpicom čime se osigurava uštedavremena ali i prozvoda. Uz RobyNails samorazlijevajući gel za tren dosavršenih noktiju.Ne sadrži kiseline, ni druge štetne elemente, te jamči visoku kvalitetu

zahvaljujući inovativnim formulacijama potkrepljenim čak s 15 godinaistraživanja i razvoja.

Š kola ugradnje noktijuŠkola ugradnje noktiju nudi Vam stručni i individualni program obuke ponajnovijim metodama nadogradnje noktiju. U ponudi su tri različita tečajaosmišljena kako bi se stekla sva znanja i vještine potrebne mladim ženamau njihovom daljnjem napredovanju. To su: Osnovni tečaj, Napredni tečajte Nail Art tečaj. Obuka traje 4 dana nakon čega polaznice imaju mjesecdana priprema za finalni ispit. Naravno, tu je i stručno osoblje koje će popotrebi odvojiti svoje vrijeme i znanje te pomoći polaznicama u njihovimstručnim pripremama za ispit nakon kojega dobivaju diplomu o završetku

tečaja. Želite opremiti svoj novi salon za njegu noktiju u modernom iinovativnom stilu?Za Vas tu je ponovno Roby Nails, koji u svojoj ponudi ima visokokvalitetni namještaj za opremanje vašeg salona za nokte, prema vašimzamislima i u visokom stilu. Široka ponuda namještaja za stvaranje vašegprofesionalnog kuta kao što je radni stol, stolice i te još mnogo proizvodau različitim rješenjima tu su da se prilagode traženoj ideji te učine prostor Vašom malom bajkom.

Ekskluzivni zastupnik i distributer:RBR kozmetika, Trnska cesta 181, 88220 Š iroki Brijeg, BiH

Tel/fax : + 387 39 70 58 58, mob : + 387 63 312 794E-mail : [email protected]



trEndovi


69

Prodaja preko 300 vrstamotociklističkih kaciga, odijela zavozače, servisiranje i opremanje

rezernih dijelova motocikala, vlasnike„MZmoto“ čine vodećom tvrtkomovakve vrste na teritoriju čitaveBosne i Hercegovine ali i jedinima uHercegovini.„MZmoto“ mlada je tvrtka, kojaupravo ovih dana obilježava svojuprvu godinu postojanja, a upravo svoj

osnutak započeli su sudjelovanjemna prošlogodišnjem Međunarodnomsajmu gospodarstva Mostar, gdje su

se predstavili sa širokom ponudom

opreme i rezervnih dijelova zamotocikle. Kako bi proširili svojeznanje i prikupili što više kvalitetnihinformacija o motociklističkom svijetu,dvojac, Mario i Željko, prošle godineu 10. mjesecu posjetili su i sajammotocikala u Kölnu gdje su prikupilimnoge ideje primjenjive i na našim

prostorima.Generalni zastupnici „Putolinea“ tezastupnici „Louisa“Ono što „MZmoto“ čini vodećim u BiHje generalno zastupništvo „Putolinea“odnosno ulja i maziva za motocikle, tesu jedini uvoznici „Louisa“ njemačketvrtke koja proizvodi kompletan moto

svijet.„Što se tiče naše opreme u ponudi,najpopularnija su odijela za vozače

MZmoto – lider u svijetu motocikala

Da se ljubav prema adrenalinskim vožnjama motocikala u Bosni i Hercegovini sve više širi, posebices dolaskom prvih proljetnih zraka, potvrđuju i vlasnici tvrtke „MZmoto“, Mario Prusina i ŽeljkoCrnjac, koji su upravo ovih dana prodali najviše rezervnih dijelova, te opreme za vozače motocikala.

motocikala, jer imamo najkvalitetnijedobavljače, kao i velika ponuda kacigaali i ulja te maziva koja su visoke

kvalitete. Naše cijene su prilagođenesvačijem budžetu tako da namdolaze kupci iz svih krajeva Bosne iHercegovine ali i dalje, ne samo zbogcijena nego i kvalitete naše ponude“-govori nam Mario Prusina, jedan odosnivača „MZmoto“.

Piše: A. Bošnjak



BaŠtina


70

Ta osebujnost rezultira iz sukoba,preplitanja i mirenja suprotnihutjecaja, koji su kroz povijesne

tokove zapljuskivali njeno tlo.

Društveno-politički, kulturni i religijskielementi manifestiraju se na planu

kulturnog nasljeđa u ogromnombroju srednjevjekovnih građevina,utvrđenih gradova, te u velikombroju srednjovjekovnih nekropola, sviše tisuća nadgrobnih spomenika. Ako je bilo što u proteklom milenijumaterijalnog stvaralaštva na području

današnje Bosne i Hercegovine istinskiautohtono i speciično, onda su to uprvom redu nadgrobni spomenicikojima se sasvim osebujno i prkosnoprema Istoku i Zapadu izražavalo našekulturno Srednjovjekovlje. Najraširenijinaziv za ove srednjovjekovne nadgrobnespomenike jeste stećak (postao od riječistojećak, što znači nešto veliko, visokoi postojano), ali susrećemo i drugenazive: mramor, grčka ploča, grčki grob,mašet , kamenovi, steljac, a na samim

stećcima klesari ih nazivaju biljeg ilikam.

Stećci – pamćenje u kamenu

Današnja Bosna i Hercegovina još u doba srednjovjekovne bosanske države snažno ističe osebujnost vlastitog kulturnog stvaralaštva.

Rasprostranjenost

i brojnost stećakaTeritorij rasprostranjenosti stećaka uvelikoj mjeri poklapa se s područjemsrednjovjekovnog Bosanskogkraljevstva, ali susrećemo ih i izvangranica kraljevstva, tj. u Hrvatskoj,Crnoj Gori i dijelu Srbije. Pojavastećaka izvan granica srednjovjekovnogkraljevstva uglavnom je posljedicanaseljavanja bosanskohercegovačkogživlja u te krajeve. Ustanovljeno jekako se stećci rasprostiru najvišeu južnom i srednjem dijelu Bosne iHercegovine, dok su sjevernom dijelumanje zastupljeni.U Hrvatskoj su stećciustanovljeni u okolici Dubrovnika,na Pelješcu i njegovom zaleđu, uMakarskom primorju i njegovomzaleđu, te u okolici Splita, Trogira,

Šibenika i Zadra. U Crnoj Gori se najvišestećaka nalazi u okolici Nikšića, Plužina,Ivangrada, Bijelog Polja i Žabljaku. USrbiji su stećci evidentirani u zapadnimi jugozapadnim njenim krajevima, a

najviše u Podrinju i Polimlju. Pretežnodatiraju u XIV i XV stoljeću, ali nemasumnje kako ih je bilo već i u XIIstoljeću. Nalazimo ih po manjim i većimuzvisinama i humkama, oko ruševinastarih crkava, na livadama pokraj

putova, nekada u manjim skupinama,

a nekada u masovnim nekropolama od

nekoliko stotina komada.O ukupnom broju stećaka se donedavnovrlo različito tvrdilo i pretpostavljalo.Međutim ustanovljeno je kako danaspostoji 3.162 lokaliteta sa ukupno69.356 stećaka. Najveći broj nalazi se nateritoriju Bosne i Hercegovine-59.593ili 86%. U Hrvatskoj ih ima 4.447, CrnojGori 3.049, a u Srbiji 2.267 primjeraka.Tijekom vremena veliki dio ovih stećakaje uništen, nestao, stoga se opravdano

pretpostavlja kako je u prošlosti brojstećaka bio mnogo veći.

Oblici

Najizrazitija umjetnička svojstvastećaka su njihovi oblici čime oni najvišei privlače pažnju. Kada govorimo o

oblicima stećaka dijelimo ih na ležeće istojeće. Ležeći su: ploča, sanduk, sanduksa postoljem, sljmenjak, sljemenjak sa

postoljem, a stojeći su križ i stup. Ležećistećci zauzimaju preko 95% ukupnogbroja, a prvi osnovni oblik je ploča.Može biti pravilnog oblika, zaobljenas jedne ili obje strane, ploča na ploči,kombinirana s križem. Sanduk jenajzastupljeniji oblik (oko 61%) ležećihstećaka. Taj naziv nije najsretnijeodabran, prvenstveno jer je sanduk

šupalj, zatvara se sa poklopcem, astećak – sanduk je homogen, monolitankamen. Stećci u obliku sanduka su višistadij razvoja i transformacije stećaka.Vremenom postaju veći, viši, te se takoi klasiiciraju.

Sanduk s postoljem je klesan kao i

sanduk, ali mu je donji dio proširen na

sve strane, zbog čega izglede kao daje postavljen na drugi stećak u oblikuploče ili sanduka. Dosta je zastupljenskoro kao i sanduk. Cijeli stećak nije

homogen tj. nije isklesan iz jednogveć iz dva zasebna komada. Postolje jeuvijek veće nego sanduk. Sljemenjak se

Autor: Boris Grbešić, prof.



BaŠtina


71

često naziva i sarkofag, zbog sličnosti sarimskim i starokršćanskim sarkofagom.Izrazitost ovoga stećka jeste krov kojiizgleda kao krov kuće, „na sljeme“ kakoto narod kaže. Ovaj oblik djeluje dosta

impozantno. Najviše su korišteni zareljefne ukrase i natpise, a najčešće nanekropolama zauzimaju istaknuta i

centralna mjesta.Peti osnovni oblik stećka je sljemenjaksa postoljem. Njegovo postolje nekad jeklesano od posebnog komada kamena,a nekad kao cjelina. Kada je postoljepravljeno prije sljemenjaka, onda je

obično sredina postolja izdubljena uveličini donje baze sljemenjaka, kako biovaj stabilnije stajao.

Križevi i stupovi su uspravni oblicistećaka, koji su i najmanje zastupljeniod ukupnog broja stećaka(oko 4,6%).Većina ih je pažljivo klesana, ali dosta ihje rustično. Mnogi su velikih dimenzija,a kako bi mogli uspravno stajati moralisu se dijelom i ukopavati. Dosežu visinui do tri metra.



BaŠtina


72

Izgrađena je u devetom stoljeću.Selo je dobilo ime po rijeci Cetinii starohrvatskoj župi Cetina a

crkva je posvećena je Kristu Spasitelju.Godine 1965. upisana je u Registarnepokretnih spomenika kulture priKonzervatorskom zavodu za Dalmacijuu Splitu. Na Spasovdan se stoljećimahodočasti svake godine u tu crkvu.

Najznačajnija srednjovjekovnasakralna građevinaCrkva sv. Spasa je jedna od najznačajnijihi najpoznatijih srednjovjekovnihsakralnih građevina. Izgradili su jekninski župan Gastika, majka Nemirai sinovi. U dvanaestom i trinaestomstoljeću njezino pročelje je produljeno,a u arheološkim istraživanjima jeotkriveno da je u dogradnji crkve u

trinaestom i četrnaestom stoljećuu luk crkve ugrađen je i ulomak sranosrednjovjekovnim hrvatskimpleterom, no on je 1982 godine odstrane pravoslavnih svećenika otučen.

Grobni nalazi

Oko Crve Sv. Spasa nalazi se najveće dosada poznato starohrvatsko groblje saoko tisuću i sto grobova, a koje je bilou upotrebi do šesnaestoga stoljeća.Najbrojniji od pet vrsta grobova su

ovalni a nekoliko ih je pronađeno iunutar same crkve. U grobnim nalazimasu i luksuzno izrađene naušnice, tenovac, oruđe i oružje.Oko crkve je sačuvano i sedam stotinastećaka različitih veličina i oblika, nooni su uglavnom bez ukrasa. Uz crkvuse veže i nalaz srebrne kadionice iz 8.st.,koja potječe iz neke franačke radionice.

Piše: A. Grujić

Cetinska Crkva Sv. Spasa

Jedan od najočuvanijih spomenika ranosrednjovjekovnog sakralnog graditeljstva u Hrvatskoj Crkva Sv. Spasa, nalazi se u selu Cetina, u općini Kijevo na izvoru istoimene rijeke.




73




74

aktualno

Ne samo što toga dana ne idu

na posao, već na razne načineobilježavaju i slave, jer ih taj

dan u pravilu podsjeća na neki važandogađaj iz državne povijesti vlastitezemlje. Zato je taj dan, dan ponosanjezinih naroda i građana.

U Bosni i Hercegovini nije tako. Prviožujka po zakonu je Dan državnosti.Ali, on je to samo po slovu zakona. Ustvarnosti je drukčije. I to zato što serazličito doživljava i obilježava na tridijela državnoga teritorija, gdje gasasvim različito doživljavaju građaniiz reda sva tri konstitutivna naroda.Budući da se u Republici Srpskoj nepriznaje i uopće ne slavi to je radni dankao i svaki drugi, samo što dužnosniciraspoređeni na rad u Sarajevo ne

moraju ići na posao. U dijelu Federacijepod kontrolom hrvatske vlasti nitkone radi, a nitko i ne slavi, budući da suHrvati prilično indiferentni prema tomprazniku. Tek, u dijelu Federacije podbošnjačkom vlašću svi slave i nitko neradi.

Neprimjereno je, pa i otužno nafederalnoj i državnoj televizijipromatrati krnje državnopredsjedništvo od dva člana kako

organizira svečano primanje stranihdužnosnike i polaže vijence. Za razlikuod sjednica i odlazaka u inozemstvo,kada su u pravilu trojica. Očito je dase radi o nes(p)retno odabranomterminu, kojim se obilježava održavanjereferenduma na kojem su građani izreda bošnjačkog i hrvatskoga narodadonijeli oduku o osamostaljenju državeod one bivše zajedničke. Kao što jepoznato, ta je referendumska odluka

poslužila Ujedinjenim narodima imeđunarodnoj zajednici, kao osnova za

međunarodno priznanje države Bosne iHercegovine. Jak razlog, kada bi za svebilo tako.

U povodu Dana državnosti

U svim suvremenim i demokratskim zemljama njihovi narodi i građani slaveDan državnosti kao svoj najveći državni praznik.

Da se podsjetimo. Bošnjačke političkestrankeu tijeku održavanja referendumapozvale su tada građane da izađu nabirališta i na referendumu glasujuza samostalnu Bosnu i Hercegovinu.Oni su se pozivu masovno odazvali.Međutim, Bošnjaci sami nisu mogliodlučiti, jer nisu imali dovoljno glasova.Ipak, nakon referenduma njegov suuspjeh uglavnom sebi pripisali. Taj danza njih je bio, i sve do danas ostao, toliko

važan da zaslužuje trajnu nositi epitet -Dan državnosti. Na dijelu državnogateritorija pod njihovim nadzoromon se aktivno proslavlja, doživljava iobilježava. Hrvatske političke strankedugo su se predomišljale i tek nakon

pozitivnog znaka iz Zagreba pozvalečlanstvo i građane na referendumi airmativno glasovanje. To je bilopresudno za uspjeh referenduma, jerje odziv Hrvata bio iznad očekivanja,glasovima hrvatskoga biračkog tijelaujedno je osiguran potpuni uspjeh

referenduma. Na dijelu državnogateritorija pod nadzorom hrvatskih vlastitaj se dan ipak sasvim drukčije percipira

i pasivno «slavi» tako što se ne radi.Ali, nema praznične euforije, isticanjaznamenja, niti drugih oblika emotivnogizražavanja zadovoljstva. Razlog kojiističu je da su na referendumu glasovaliza Bosnu i Hercegovinu kao državujednakopravnih naroda i građana, a dato ova današnja nije. Smatraju bitnim štoje referendum omogućio odvajanje BiHod Jugoslavije, ali su krajnjim ishodomuglavnom razočarani. Srpske političkestranke pozvale su svoje članstvo igrađane na bojkot referenduma i oni suga masovno bojkotirali. U odlučivanjupri donošenju zakona o Danu državnostinjihovi predstavnici bili su protiv, ali sunadglasani. Zato se u Republici Srpskojovaj dan uopće ne priznaje za dandržavnosti, već je kao i svaki običanradni dan, bez ikakvih obilježja slavlja.

Dan državnosti, koji to za gotovo cijelijedan konstitutivni narod nije. Može lito tako i dokle?

Sudjelujući u jednoj televizijskoj emisijipostavljeno mi je pitanje što mislim o

Danu državnosti. Odgovorio sam dato nije ni spretno ni sretno odabranitermin. Za državne praznike u etničkisloženoj državi ne može se uzimati nekidatum, koji je povijesni za jedne, a nije za

druge. Povijesni i slavljenički može biti

samo onaj dan koji je to za sve narodei za sve građane. Bilo koji dan, koji jesporan za bilo koji narod, budući daga oni različito doživljavaju, primjericezato što je on za jedne simbol pobjede,a za druge simbol poraza, nepodoban jeza Dan državnosti. Da podsjetimo, Srbi

nisu bili za referendum, pošto su bili zaostanak Bosne i Hercegovine u sastavubivše Jugoslavije. Bošnjaci su bili zaostanak u Jugoslaviji ako će u njoj ostatiHrvatska. Hrvati, su bili za izdvajanje.Na toj osnovi došlo je do svrstavanja

Bošnjaka i Hrvata na istu stranu,odnosno u prilog referenduma za

osamostaljenje. Tako je dan održavanja

Piše: prof. dr. Božo Žepić




75

aktualno

referenduma Srbima u sjećanju ostaosimbolom razbijanja Jugoslavije. Zatone prihvaćaju i vjerojatno nikada nećeprihvatiti za Dan državnosti Bosne iHercegovine.

Ako cijeli jedan narod, sve političkestranke i gotovo svi građani iz redatoga naroda ne prihvaćaju danodržavanja referenduma, 1. ožujka zaDan državnosti Bosne i Hercegovine, teizražavaju građanski neposluh njegovojproslavi i provođenju zakona, onda jeto ozbiljnim razlogom za zamisliti se -treba li tako ostati? Tim prije i tim višešto taj Dan ni za pripadnike hrvatskoganaroda nema isto, niti neko važno i jako

simboličko značenje. Osobno smatramda ne treba. Makar to bio neki drugi,s povijesnog stajališta mnogo manje

važan događaj, za dan državnosti nekezemlje može se odrediti samo onaj kojiima isto simboličko značenje, isti osjećajlegitimnosti i isto raspoloženje zaobilježavanje kod svih njezinih narodai barem kod velike većine građana. Taj

se datum može nametnuti zakonomi nadglasavanjem. Ali se zakonom nemože usaditi u srca ljudi i natjerati ihda ga vole, poštuju i s jednakom voljom

obilježavaju. Otuda ovakve i ovolikerazlike u njegovu tretmanu kod tri

konstitutivna naroda. Bez obzira što jeto zakonska norma, koja bi se trebalapoštovati dok je zakon na snazi i dok se

ne promijeni.

Ako bi se oko nekog drugog datumapostigao kompromis, značilo bi tojedan bitan razlog manje za međusobnasporenja, isključivanja, nesporazumei sukobljavanja. Dobro bi bilo kadabi smo svi dobro razmislili, istražili ,

predložili i demokratski usvojili nekidrugi i svima podjednako prihvatljivdogađaj i datum za - Dan državnosti.Ako ga nemamo, trebali bismo gaizmisliti, ozakoniti, a onda podjednako

obilježavati i slaviti. Bio bi to jedan odvažnih priloga reintegraciji države.



modErno PoSlovanjE


76

Iako su demografski podaci kojise obično koriste pouzdani i lakomjerljivi, oni ne opisuju na najbolji

način ponašanje potrošača, naročitoizbor brendova.

To posebno dolazi do izražajana tržištima s izrazito snažnomkonkurencijom, gdje dominiraju veomapoznati proizvodi/usluge. Psihografskipodaci pridonose lakšem uočavanjurazloga za kupovinu. Psihograija možebiti zanimljiva čitavom nizu osobakoje su na određen način u vezi smarketingom. To su najčešće dizajneriproizvoda, medijski analitičari, produkt menadžeri, dizajneri ambalaže,copywriteri itd., odnosno svi oni koji sesuočavaju s problemom identiiciranjaonoga što će na najbolji mogući načinprivući i zadovoljiti potrebe potrošača,ali se u primjeni javljaju problemi, kaošto su nepostojanje općeprihvaćenedeinicije, vrijeme i novac utrošeni urazvoj upitnika, analiziranje i tumačenjepsihografskih pokazatelja te pitanjepouzdanosti i validnosti. U idealnomsvijetu, sveti gral za marketare koji želeostvariti korist primjenom psihograije,bio bi prepoznavanje varijabli kojesu jednostavne za mjerenje, validne

i pouzdane te, prije svega, jeftine zaprikupljanje i daju značajan uvid upsihologiju i način života potrošača.Kao sredstvo za psihološko

Astrološka segmentacija tržišta

Razvoj tržišne segmentacije nameće sve veću potrebu iznalaženja novih metoda zasegmentiranje potrošača u zasebne grupe.

sagledavanje demografskih podataka,predložen je datum rođenja, tumačenastrološkim okvirima. Noviji empirijskipodaci pokazuju da datum rođenjamože utjecati na ponašanje potrošača.„ Astrologija (grč. astro – zvijezda,nebesko tijelo + logos – govor, riječ;znanost, učenje), pseudonauka koja sebavi proricanjem sudbine pojedinogčovjeka ili ljudskih zajednica iz položajaplaneta i zvijezda u određenom času.“Osim ove, postoji još mnogo deinicijao tome što je zapravo astrologija.Astrološke procjene podrazumijevajuprikupljanje podataka tako što se

utvrđuju vrijeme (sat), datum i mjestorođenja pojedinca. Ti se podaci daljekoriste za dobivanje točnih procjenaličnosti.

Uporaba astrologije

Astrologija je, naravno, ušla i u svijet biznisa. Herzberg je 1973. godinezabilježio „da su menadžeri tražilisavjete od astrologa u vezi s alociranjemresursa, prijemom novih zaposlenih ipromjenama na tržištu. Popularnost izvještaja kao što su Wall Street Astrologer, Astro Cycles i Astro–Market nadahnula je menadžere pojedinih

kompanija da se koriste astrologijom

za procjenu poslovnih ponuda. Uz tosu dostupni i kompjutorski servisi

koji pružaju inancijska predviđanja

i poslovne savjete investitorima.Međutim, njhova uporaba u marketingu,posebno u segmentiranju tržišta, nijedokumentirana. Korist astrologije zamarketing temelji se na dva čimbenika:1. utjecaj astrologije na potrošnju

2. utjecaj astrologije na psihologiju

potrošača.Izrađene su brojne studije o utjecajuastrologije na ponašanje ljudi, na

temelju čega se došlo do zaključka daispitanici odgovaraju pod utjecajemonoga što misle da se od njih očekuje dapokažu shodno znaku kojem pripadaju.To se naziva Barnumov efekt , a to

znači, ukoliko, na primjer, Djevica čitao svojoj tendenciji da bude iskren/a,automatski će se prisjetiti situacija ukojima je pokazao/la tu osobinu. Koliko

god je važno imati na umu ove studijei njihove rezultate, one su ipak manjevažne prilikom mjerenja korištenjaastrologije u marketingu. Marketarene zanima previše zašto i na koji

način datum rođenja može utjecati naljudsko ponašanje. Za njih je mnogovažnija činjenica utječe li ili ne utječedatum rođenja na ponašanje. Ljudi,naročito oni koji poznaju astrologiju,

vjeruju da utječe. Bez obzira na načinna koji utječe, moguće je utvrditi njezinpotencijal za segmentiranje tržišta.Korištenje astrologije u marketingu

Prikaz astroloških skupina i njihovih karakteristika

Skupina Karakteristike

Vatra (Ovan, Lav, Strijelac) entuzijazam, energičnost

Zemlja (Bik, Djevica, Jarac) praktičnost, stabilnost

Zrak (Blizanci, Vaga, Vodenjak) intelekt

Voda (Rak, Škorpion, Ribe) intuicija, emocionalnost



modErno PoSlovanjE


77

Temeljni argument marketara, kadje u pitanju prepoznavanje ljudskihastroloških znakova, jeste da oni mogupridonijeti boljem i kvalitetnijemrazumijevanju potrošača i njihovogponašanja. To se onda može koristiti zapoboljšavanje komunikacije i marketingmiksa te za efektivniju segmentacijutržišta.

Poboljšavanje komunikacije

Astrologija se, prije svega, koristiza pružanje boljeg pregleda ciljanepublike zbog kreiranja učinkovitijekomunikacije. Psihografski uvid kojiomogućava astrologija može bitizanimljiv čitavom nizu osoba kojesu na određen način povezane smarketingom. To su najčešće produkt dizajneri, medijski analitičari, produkt

menadžeri, dizajneri ambalaže,copywriteri itd., odnosno svi oni koji sesuočavaju s problemom identiiciranjaonoga što će na najbolji mogući načinprivući potrošače i zadovoljiti njihovepotrebe.

Korištenje uzora koji ocrtavajuključne karakteristike pojedinihznakova jedan je od načina da se topostigne. Djelovanje uzora zasnivase na tome što dopušta pojedincuda se poprilično s njim poistovjeti te

poželi biti poput uzora. Na primjer,uspješni sportaši i sportašice moguse koristiti za odašiljanje poruka

ka Ovnovima. Najbolji način za

promoviranje pojedinih proizvodamogu biti zajedničke težnje određenegrupe. Ljudi se često poistovjećujus pozitivnim osobinama njihovogastrološkog znaka. Tako je i s onimakoji tvrde da ne vjeruju u astrologiju.Na primjer, marketari se mogukoristiti pozitivnim osobinama Ovnaprilikom promoviranja proizvoda

potrošačima koji bi željeli imati teosobine.

Naravno, korištenje uzora nije jedinametoda na koju se može primijenitimarketing miks. Može se, također,koristiti suptilniji pristup tržištima. To sepostiže tako što se koriste simboli, boje,zvukovi, raspoloženja za kreiranje slikakoje selektivno apeliraju na speciičneosobnosti astroloških skupina.Ukoliko se marketar odluči za ciljanjeodređenog astrološkog segmenta, onda

treba kreirati strategiju komuniciranjaza obraćanje tom segmentu. Ovnovisu smioni, uporni i društveni, vole bitimoderni i osjetljiviji su na oglašivačkeporuke o novim proizvodima, dok, na

primjer, Bikovi preferiraju poruke kojenisu stresne. Na kraju, ukoliko bi semoglo dokazati da su različiti astrološkiznakovi naklonjeni različitim medijima,onda bi odabir promotivnih medija ioglašivačkih poruka, također, mogaobiti pod utjecajem astrologije, ali ta

pretpostavka još nije ispitana.Efektivna tržišna segmentacijaDruga mogućnost primjene astrologijeje u segmentiranju tržišta. Nekoliko

autora koji su prepoznali potrebu zaučinkovitom segmentacijom, izmeđuostalih Kotler i Mitchman, tvrde dasegmenti trebaju biti:

•prepoznatljivi

• isplativi

• mjerljivi

• stabilni

• odgovarajući (da reagiraju)

• dostupni.

Postoje tri razine prema kojimase astrologija može tretirati zasegmentiranje:

1.Velik broj istraživanja pokazuje da

astrologija može predvidjeti kupovnenavike i potrebe potrošača, što značajnoutječe na kupnju određenih proizvoda.2. Na ovoj se razini može izostavitipretpostavka o utjecaju astrologije napotrošnju, te, shodno tome, koristitiastrologija kao dodatna varijablau ispitivanju psiholoških proilasegmenata.3. Treća razina zahtijeva malo ilinimalo vjerovanja u utjecaj astrologijena ponašanje potrošača. Ovdje

se u komuniciranju i strateškompozicioniranju jednostavno predlažeuporaba psiholoških proila astrološkihznakova koji su posebno prilagođeniimidžu brenda.

Astrološka segmentacija, dakle,predstavlja zanimljive mogućnosti zamarketare. To se posebno odnosi natržišta u fazi zrelosti ili u fazi opadanja,kao i na tržišta s jakom konkurencijomi gdje postoji potreba za novimpromidžbenim i segmentacijskim

idejama. To se, također, odnosi i naindustriju koja odražava stil života iosobnost, npr. industrija odjeće, zabave,hrane i pića te leisure industry (Leisureindustry – izraz u engleskom jeziku, asluži za označavanje grane u ekonomijikoja se bavi zabavom, rekreacijom iturizmom i njima srodnim proizvodima

ili uslugama). Razlog tome je što se

upravo iz karakternih osobina kojepredviđa horoskop mogu predvidjetisklonosti pojedinih znakova. Naravno,

to marketarima pruža mogućnost zauspješnije i prikladnije segmentiranje

potencijalnih i ciljnih tržišta. Dakle, onimogu odrediti koji su segmenti skloniji



modErno PoSlovanjE


78

konzumiranju alkohola ili cigareta,kao i one koji slobodno vrijeme radijeprovode u društvu prijatelja, na

utakmici, kod kuće i sl.

Istraživanje

Zanimljivo je što astrologija možda imaneki utjecaj na osobnost ili ponašanjepotrošača prilikom kupnje. To je

doista interesantna i neobična tema,koja zaslužuje istraživanje. Uz to trebanaglasiti da neke ranije psihološkestudije imaju ograničenu uporabu zamarketare jer ne obraćaju pozornost narazlike u ponašanju potrošača prilikomkupnje.

Cilj jednog od istraživanja (autoraovog teksta) bio je ispitati mogućnost korištenja astrologije u marketingu

u svrhu segmentiranja ponašanjapotrošača. Istraživanje je bilo usmjereno

na pitanje utječe li datum rođenja,odnosno pripadnost određenomastrološkom znaku, na način na kojipotrošači provode slobodno vrijeme.Temeljem provedenoga istraživanjemoguće je postaviti neke temeljnesavjete menadžerima.

Prijedlog menadžerima

Na temelju rezultata prikupljenih unavedenom istraživanju, može se rećiili ustvrditi da datum rođenja, odnosno

pripadnost određenom astrološkomznaku utječe na ponašanje potrošačai način na koji oni provode slobodnovrijeme. To bi naročito moglo biti

zanimljivo marketing menadžerimakoji se bave promocijom rekreativneopreme jer je većina horoskopskihznakova izički aktivna. Također,Ovnovi su potencijalni ciljni segment organizacija koje se bave javnimzdravljem budući da su oni izičkinajneaktivniji. S druge strane, Ovan,Jarac, Vodenjak i Ribe predstavljajupotencijalne segmente za proizvođačeTV i video opreme jer najviše slobodnogvremena provode gledajući televiziju.Bikovi, na primjer, mogu biti zanimljivivlasnicima ugostiteljskih objekata ili

zabavnih klubova jer najviše slobodnogvremena provode izlazeći s prijateljima.Djevice su zanimljive proizvođačimakompjutorske opreme zbog čestogsjedenja za kompjutorom.

Datum rođenja može se iskoristiti i zasegmentiranje tržišta. Ova metoda jejeftina i nije ju teško primijeniti. Jošje važno napomenuti da su podaci odatumu rođenja pojedinaca često lakodostupni, a ovaj način segmentiranja jeučinkovit jer kreira mjerljive, stabilne istvarne grupe koje imaju jasne granice.Također, učinkovitosti astrologijedoprinose i njezini segmenti koji su

lako mjerljivi, isplativi, uključuju svakogpotencijalnog potrošača, konzistentnisu i dostupni. Međutim, iskusnimarketari nisu previše zainteresirani

za akademsku ispravnost ili znanstveno

opravdanje određene tehnike. Njima jenajbitnije da datom tehnikom postižuželjene rezultate. Upravo je astrologijata koja, uz posjedovanje potrebnihinformacija, omogućava uvid u prirodui karakter potrošača. U svakomslučaju, slobodno možemo reći daastrologija predstavlja još jednu strijelu

u marketinškom tobolcu kompleta

varijabli te pruža dodatni poticajmarketingu u svakom pogledu.

Autor: Ivan Matić



modErno PoSlovanjE


79

www.nlbtuzlanskabanka.ba

Depozit na period od 13 mjeseci,sa kamatnom stopom 5,00%

Depozit na period od 18 mjeseci,sa kamatnom stopom 5,55%

NLB Super depozit

Iskoristite priliku

do 31.05.2009.g.



dogaĐaji


80

Oovoj manifestaciji ne trebatrošiti mnogo riječi. Visokarazina, kvaliteta programa,

eminentni umjetnici, te visokopokroviteljstvo Predsjedništva BiHi predsjednika RH Stjepana Mesića,jamče vrhunski doživljaj.

Festivalska zavjesa bit će podignuta15. travnja, kada će, u Hrvatskomdomu hercega Stjepana Kosače, bitiotvorena velika retrospektivna izložbasarajevskog slikara korčulanskihkorijena Marija Mikulića. Uslijedit će neprocjenjivo vrijedna i nadasvezanimljiva numizmatička izložba starogi vrijednog novca, te, kao točka na i,veliki inale na završetku otvaranja– gala operna večer u povodu 35.obljetnice umjetničkog djelovanja Ivice

Šarića.

Brojni događaji

U četrdeset pet dana koliko trajeovogodišnje Mostarsko proljeće, publikaće vidjeti otprilike isto toliko glazbenih,kazališnih, likovnih, književnih,ilmskih i dječjih programa. Prvi put u Mostaru gostovat će beogradskiZvezdara teatar s predstavom „LarryThompson – tragedija jedne mladosti“,s Milenom Dravić i Borom Todorovićem

u glavnim ulogama. Dubrovačke ljetneigre, zajedno sa zagrebačkim HNK,donose Shakespearov „San ljetnenoći“, Hrvatska kazališna kuća izZadra izvest će „Staklenu menažeriju“T. Williamsa, Narodno pozorišteiz Tuzle „ Malograđansku svadbu“,Narodno pozorište RS- a iz Banje Luke– „Narodnog poslanika“. Teatar Exit iz Zagreba na mostarsku festivalskupozornicu dovodi „Kauboje“, iz Splitastiže Tijardovićev Splitski akvarel, izPule i Istarskog narodnog kazališta

stiže „Furbacona“, Narodno pozorišteiz Sarajeva uprizorit će „Ponoćnu igru“,a mostarsko kazalište i pozorište –Čehovljeva „Ujaka Vanju“ i „Mostarsku

Od numizmatike do Maksima Mrvice

I ovoga travnja rascvast će se, u svoj svojoj raskoši umjetničkih ostvaraja, jedanaesto Mostarsko proljeće.

djelidbu“ Skendera Kulenovića, urežiji Sulejmana Kupusovića. Ljubiteljiopere uživat će ove godine u Bizetovoj„Carmen“. Izvest će je Narodno pozorišteiz Sarajeva i Sarajevska ilharmonija.

Glazbeni programi ovogodišnjegMostarskog proljeća također ćeponuditi niz zanimljivih sadržaja.Od spomenutog gala koncerta Ivice

Šarića s prijateljima, preko Festivaladalmatinskih klapa Omiš, gostovanjašibenskog ansambla Kolo i ansamblanarodnih pjesama i igara Tanec iz

Skoplja, tu je i Zagrebačka ilharmonijasa Schlomom Minzom, Hrvatska glazbaMostar (koja slavi 120. obljetnicu), kaoi Simfonijski orkestar Mostar, SergioLopez trio, ansambl Ad Gloriam Brass,Akademski harmonikaški orkestar izPule, koncert Slavonija Hercegovini.Bit će priređena i posebna glazbenaradionica, a na zatvaranju manifestacijeuživat ćemo u koncertu Maksima

Mrvice, 1. lipnja.

Likovni program, uz dvije izložbena samom otvaranju manifestacije,



dogaĐaji


81

donosi još nekoliko zanimljivihzbivanja: izložbu Jusufa Nikšića,talijanskog slikara Giulia Turcija,Dimitrija Popovića, Multimedijalnuizložbu Dubrovačkih ljetnih igara,

izložbe Ljupka Antunovića u Sarajevui Banjoj Luci. Mostarsko književnoproljeće i ove se godine događa 9.svibnja, zajedno sa Sarajevskim danimapoezije. Bit će predstavljene knjigeprof. Branka Barišića – „Mladi u vrtlogupuberteta i adolescencije“, prof. IvanaSivrića „Vjerujem u Hercegovinu“, tefotomonograija Hercegovina – zemljasvjetlosti.

Dan sretnog djetinjstva

Najmlađi će, kako je već uobičajeno,imati svoj Dječji dan – Dan sretnogdjetinjstva, a predviđeno je ipredstavljanje Ogulinskog festivala

bajki. „Šuma Striborova“ i „Želim bitinormalan“, predstave su Lutkarskog

kazališta Mostar i Pozorišta lutaka, ukojim će, zasigurno, najmlađi posebnouživati.

U surdnji s Maticom hrvatskomSarajevo, gledat ćemo i retrospektivuilmova Vlatka Filipovića. Inače,ovogodišnje Mostarsko proljeće uznaku je prijama u službeno članstvo uEFA-i – Savez europskih festivala, što je,

zasigurno golemo priznanje, ne samo

za ovu manifestaciju, već i grad Mostari cijelu regiju.

Piše: M.B.Milinković



dogaĐaji


82

Iz starih su drvenih sanduka

ponovno izvađene zlatare, rubine,rajtozne, oplećci i ostalo narodnoruho, dukati svih veličina…Igrom,plesom i pjesmom oko 4500 sudionikapriredbi upriličenih u okviru bogatogaprograma objedinjenog pod nazivom„U šljiviku čekam diku“ podsjetilo je nastare običaje i način života pod ovimslavonskim podnebljem potvrđuju nataj način iznova kako će oni biti sačuvaniod zaborava.

Pokladna povorka

U središtu pozornosti bila je kao iuvijek tzv. pokladna povorka u kojoj jesudjelovalo više od 1000 kurija, tuta,bušara i drugih zakrabuljenih likova.Uz mališane županjskog Dječjeg vrtića„Maslačak“ te učenike osnovnih isrednjih škola iz ovoga kraja brojnimse gledateljima predstavilo nekoliko

desetaka KUD-ova iz Hrvatske isusjednih država odnosno njihovihfolklornih skupina. Bilo je tu gusara,cigana, arapa i mnogo drugih maškara.

Prije nego je povorka krenulagradonačelnik je ključeve grada predaovelikom meštru koji je obećavajući brdai doline tijekom svoga mandata preuzeo

Potvrđena privrženost tradiciji

U Županji je od 12. do 24. veljače održano 42. Šokačko sijelo, najveća manifestacija tradicijskekulture na ovome području.

upravljanje Županjom. Iste pokladne

nedjelje u središtu je grada upriličenaprava slavonska svinjokolja na kojoj

su posluživani vrući čvarci i drugispecijaliteti s roštilja ili talandare tepriredba „Peče čiča rakiju“. U okviru njeodržana je Nacionalna izložba voćnihrakija na kojoj su predstavljene sve

prvonagrađene viljamovke, jabukovače,orahovnjače i ostale rakije dobivene natzv. voćnoj bazi. Uz kazan su naravnobili neizostavni tamburaši a jedan oddomaćih pučkih pjesnika recitirao jepjesme posvećene-a čemu drugomnego-rakiji. Ne treba valjda naglašavatida je sve ono što je ispečeno i izloženopopijeno do posljednje kapi. Ništamanje zanimljiv bio je izbor najljepšedjevojke u narodnoj nošnji, održan dvadana ranije. Natjecalo se 14 djevojaka spodručja županjske Posavine i okolice apobijedila je i laskavu titulu Šokačkogcvita 2009. osvojila Nikolina Jozanović,17-godišnja učenica iz Županje. Za njenuprvu pratilju izabrana je Ines Goda a zadrugu Marija Benaković, obje također

iz Županje. Svima su pripale vrijednenagrade brojnih sponzora. Neizostavnidio i ovogodišnjeg Šokačkog sijelabio je Tamburaški festival „Šokačke

pisme“ na kojem su prema mišljenju

slušatelja šest radijskih postaja prvomjesto za najslušanije pjesme s

lanjskog istoimenog festivala podijelili

tamburaški sastavi „Kristali“ iz Županjes pjesmom „Ne idem iz Slavonije“i „Bosutski bećari“ iz Vinkovaca s„Dadinim špenzletom“. Njima su naovome 4. po redu festivalu uručenestaklene statue u obliku tambure sgrbom Sijela. U nastavku priredbeposjetiteljima okupljenima u dvorani

„Mladost“ predstavili su se „Bandaodabrana“, „Mlade baje“, „Slavonci“,

Zdenka Dominković, Zoran Goman…

U okviru programa su u parku

Zavičajnog muzeja „Stjepan Gruber“zapaljene tzv.konjarske vatre.Tradicijski je to običaj konačenja skonjima na otvorenom koji su po

peti puta u okviru ove manifestacijetradicijske kulture prezentirali članoviKonjogojske udruge 'Stari graničar'.Osim na konjarske podsjećeno je ina vatre paljene za vrijeme Vojne

krajine kojima su graničari alarmiralina opasnost odnosno prodor Turakapreko granice. Priređen je tom prilikomi pravi šokački domjenak na kojem su



dogaĐaji


83

posluživani slanina i kobasica ispečenina šibi a nazočne su posjetiteljezabavljale brojne pjevačke skupine,gajdaši i samičari.

„Sijelo pučkih pisaca“ bilo je posvećenočika Đuki Galoviću iz Drenovaca.U osvrtu na rad ovoga još uvijek

aktivnog 85-godišnjaka ZvonimirStjepanović nazvao ga je doajenomslavonskog narodnog pjesništva i

podsjetio kako su uglazbene mnogenjegove pjesme za koje je inspiracijupronašao u svakodnevnom životu naovim prostorima. U nastavku priredbepredstavili su se pučki pisci iz županjskePosavine te gosti iz Slavonskog Broda iSombora a u zabavnom dijelu programa

nastupili su „Bosutski bećari“.

Večeri pučke proze i poezije prethodiloje pokladno jahanje kojim je najavljenpočetak 42. Sijela, Malo šokačko sijelona kojem je oko 700 djece školskogi predškolskog uzrasta odagnalo

sumnju u očuvanje šokačke tradicijete otvorenje izložbe „Tradicijsko ruhožupanjskih graničarskih obitelji“. Uzovu postavljena je u Galeriji „Veliki

kraj“ i izložba crteža u olovci, tušui akvarela autora Ivana Milata. Na

slikama na kojima je predstavljenaŽupanja u razdoblju od 1995-1960.godine pojedine je dijelove grada

kojima su u to vrijeme još uvijek

cestama dominirala drvena kola vučenakonjima moguće prepoznati tek ponekim od preostalih starijih zgrada.Izložba je posvećena Perici Tamburici,boemu koji je u spomenutom razdobljubio svojevrsna maskota Županje. Kaoi obično svoj je obol Sijelu dalo na

desetke kulturno-umjetničkih društavakoji su predstavljajući običaje krajeva

iz kojih dolaze nastupili na tri večerismotre folklora.

Šokačko sijelo završilo je velikomSeljačkom zabavom s nizom starihigara u kojima su se natjecalipojedinci i parovi. Snage su primjericeodmjeravane u krunjenju kukuruza,

preskakanju štapa i trčanju u vreći apobjednici su nagrađivani dijelovimaženske narodne nošnje.





84



zanimljivoSti


85

Na ovo narodno praznovjerje

navikao je Nijaz Plivčić,dimnjačar iz Viteza, pa se danas

samo osmjehne onima koji vjeruju da ćeovim činom sebi donijeti sreću.

Kako se i ne bi naviknuo? Još od davne1972. godine on radi kao dimnjačar.

Isprva je to bilo u sastavu djelatnostijavnog komunalnog poduzeća u Vitezu,a od odlaska u mirovinu on samostalno,

kao jedini na području te općine radikao dimnjačar. Nije samo jedini u Vitezu,nego i na širem području Lašvanskedoline. Nijaz govori da se nitko niježelio ozbiljno posvetiti poslu, kojega,kako sam priznaje, voli, a kojemu je on,

na području Viteza, zaštitni znak.

Opasan posao

Čišćenje dimnjaka nije se promijenilo,govori nam Nijaz. Na isti način se čistiloi te '72., kada je počeo s čišćenjem itako je ostalo do danas. „Ono što jenovo uvedeno su mjerači plinova, ali suskupi“, kaže Nijaz, koji jedno čišćenjedimnjaka naplaćuje u prosjeku 15maraka. Priznaje da je posao dimnjačaraopasan. Možda je to i jedan od razlogašto njegovog nasljednika u Vitezu nema.„Opasno je raditi kao dimnjačar. Mora sebiti oprezan, a ono što je najvažnije jesteda taj posao zavoliš, savjesno ga radiš i

misliš o poslu dok ga radiš“, savjetujeNijaz, priznajući da je i sam doživljavao,istina manje, nesreće na poslu, iz kojihse, kako kaže, izvukao. Kada smo gaupitali jesu li Vitežani odgovorni kadaje u pitanju održavanje dimnjaka,Nijaz odgovara kako je zadovoljan.„Uglavnom se ljudi pridržavaju toga dabarem jednom godišnje očiste dimnjakena svojim kućama, iako bi bilo poželjnoraditi to dva puta godišnje, prije početkasezone loženja i po njenom okončanju“,

kaže on i dodaje: „Ovisi puno i o tome štose sve loži, je li drvo sirovo, pa se stvorakondenz, začepljenje, suženje dimnjakai samozapaljenje“, savjetuje viteški

Jedini viteški dimnjačar

Kad vidiš dimnjačara, uhvati se za dugme, staro je narodno vjerovanje, prisutno i danas.No sve se manje hvatamo za dugme na kaputu, jer dimnjačara susrećemo sve rjeđe.

dimnjačar. Osim privatnih obiteljskihkuća, Nijaz dolazi i na poziv stanara ustambenim zgradama. Dimnjake čistiisključivo četkama.

Život dimnjačara

Pitali smo Nijaza i može li se živjeti odčišćenja dimnjaka. On se ne žali, ali gažalosti činjenica da se nitko od mlađihne zanima za taj posao. „Živjeti se odovoga posla može. Istina, ja sam umirovini, pa mi je to nešto kao dodatni

prihod, ali uz kvalitetan pristup poslu,od ovoga može živjeti“, kaže Nijaz, ušali dodajući kako se od svakog poslamože živjeti, ali je pitanje kako?!Nijaz je navršio 58 godina, kako kaže,početkom rujna prošle godine uzeoje 59-tu. Dobro se osjeća, zdravlje gasluži, a kada smo ga pitali što kada onviše ne bude u mogućnosti penjati sepo krovovima i čistiti dimnjake i misleli odgovorni iz struktura vlasti o tome,

samo je zašutio. Ne osuđujući lokalnu

vlast, kazao je kako se o tome ne vodiračuna ni u većim centrima, a kamoli umanjim sredinama poput Viteza.

Piše: D.Sivonjić



zanimljivoSti


86

Vitalni 75-godišnji starac za sebetvrdi da je jedini preostali kolar

na našim, ali i širim prostorima,

kaže kako ima toliko puno posla daradeći po dvanaest sati dnevno jedvauspijeva izaći na kraj s primljenimnarudžbama.

„Traže me iz cijele Slavonije, uglavnomiz sela u vinkovačkom i đakovačkom

kraju, no u zadnje vrijeme dolaze i ljudiiz Sarajeva, Zagreba, Splita…Većina želikompletna kola, okovana i s gibnjevima,a u zadnje vrijeme žele da im pravimčeze, ijakere, saone i ne znam što svejoš ne. Nikoga ne mogu odbiti, ne zbogtoga što sam u potrebi, nego zato štovolim ovaj posao i što znam da radećiovo radim i na očuvanju tradicije“, kažeovaj simpatični starčić.

Ne volim nedjelju

Da se uistinu radi o velikoj ljubavii odanosti tradiciji dovoljno govoripodatak da čika Ivo u radionicu

Neumorno radi na očuvanju tradicije

Izradu drvenih zaprežnih kola od izumiranja u BiH spašava Ivo Božić iz Donje Mahale.

naslijeđenu od oca ulazi već u sedamujutro i u njoj ostaje sve do sedam

navečer. No, i poslije dvanaest radnihsati bude mu žao mu izići, jer je tada bašnajzagrijaniji za posao. Priznaje kakomu je ipak najteže nedjeljom, danomkojega je i Bog odmarao, jer ne možedočekati ponedjeljak i da se ponovnouvuče među svoje strojeve i alatke.

„Znam da za svoje godine možda maloi pretjerujem. I doktori mi govore datokom dana trebam napraviti nekolikopauza, da je naporno toliko vremena

provoditi na nogama, pogotovo jer

mi sve više otječu, ali što ću, ne mogusebi suditi. Osim toga, ne volim lagati.Ako se s ljudima koji dolaze iz dalekadogovorim kada da dođu po svoja kolaonda to tako mora i biti“, jasan je čika

Ivo.

Dogovor je svetinja

A dogovoreni rokovi su, po njegovimriječima, svetinja koje se pridržavaveć šezdeset godina prije koliko je, pozavršetku četiri razreda osnovne škole,počeo raditi s ocem. Jednako predanposlu bio je u obiteljskoj radionici i upoduzećima u kojima je tijekom radnogvijeka radio i u kojima je nagrađivanbrojnim priznanjima. No, najveća su munagrada, napominje, brojni šegrti kojisu mu bili povjereni i od kojih je stvorioprave majstore koji danas u stolarskom

zanatu uživaju golem ugled. Žalosti ga,naglašava, što u oraškom kraju ima

mnogo mladih ljudi bez posla, a nikogaod njih ne zanima kolarija. Nemaju onivolje ne samo za ovaj nego za bilo kakavposao, a to ne vodi nikamo, zaključuje

stari majstor.





87



atrakCija


88

Bijele i Samarske stijene u sastavu

su Velike Kapele, a gledajućiteritorijalno pripadaju trima

županijama: Primorsko-goranskoj,Karlovačkoj i Licko-senjskoj. No njihovaljepota nadilazi granice i nalazi se ustrogom rezervatu čija je površina 1175ha a koji je proglašen 1985. godine.

Geomorfološki fenomeni

Bijele stijene su istočna skupina snajvišim vrhom 1335 m, a Samarskestijene su zapadno od njih, s najvišimvrhom 1302m. Između njih utisnula se200 m niza, šumovita Crna draga. Šumeoko vrhova spadaju u najočuvanije

Priroda koja oduzima dah

Hrvatska se, uz sve svoje prirodne ljepote može pohvaliti i jedinstvenim prizorima Bijelih i Samarskihstijena na najzanimljivijem dijelu Bjelolasice.

hrvatske šume. Bijele i Samarske stijeneubrajaju se u jedinstven geomorfološkifenomen krasa, i kao takve pružajuposebne estetske ugođaje i inspiracije.Tu je priroda u svojoj razigranostistvorila najnevjerojatnije forme

kamena.

Fantastična igra prirodeDominiraju oštri i okomiti tornjevi,

obelisci, kupole i čunjevi, visokipo stotinjak metara, a međusobnoodvojeni pukotinama i dubokimprovalijama. Prema tim oblicimate su cjeline i dobivale svoje nazivekao: Dvorac, Čovuljak, Morski pas,Amiteatar, Piramida, Dvorac-Kula itd.Velika Kapela u čijem sklopu se nalazeBijele i Samarske stijene ne predstavljajedinstven planinski lanac, već se

sastoji iz niza manjih i većih, katkadporedanih, katkad razbacanih grebena.U Samarskim i Bijelim stijenamadnevna insolacija zna biti tolikovelika da se kamen zna ugrijati do 40Celzijevih stupnjeva, a u vrijeme ljetnihnoći spustiti se do samo dva stupnjaCelzijeva.

Bogat biljni i životinjski svijet

Uz bogata šumska područja, predjeli nakojima su stijene smještene bogate sui mnogobrojnim životinjskim i biljnimvrstama. Tu je stanište medvjeda,vukova, jazavaca i tvorova, kune zlatice

te divlje mačke. Ptičji svijet obogaćen jerijetkim vrstama među kojima su i pticealpske ornitofaune. Bijele i Samarskestijene u svome miru, u zaštićenostisvoje ljepote, savršeni su primjer

prirodne nadljepote. Posebno su mjestona kartama svih onih koji znaju kolikopriroda sama u svojoj kreativnosti

uvijek nadmaši ljudsko djelo.

Piše: A. Grujić




89




90

SUTON170x125




91

bh privrednik [broj 68, april-maj 2009.]

Documents