bh privrednik [broj 71, oktobar-novembar 2009.]

8/6/2019 BH Privrednik [broj 71, oktobar-novembar 2009.]

http://slidepdf.com/reader/full/bh-privrednik-broj-71-oktobar-novembar-2009 1/80

U OVOM BROJU DONOSIMO:

GODINA XV • BROJ 71 • VITEZ • LIST ZA PODUZETNIŠTVO - KULTURU - MARKETING • 3KM

Aktualni razgovor:Novi predsjednik Udruge poslodavaca VitezAktualno: Pokrivenost uvoza izvozom Aluminija 329 postoProjekti:

Travnički Apeiron mijenja vlasnika



BH P v edn kListopad / Studeni 2009

4

Izdavač: Inter 96 d.o.o. •za Izdavača: Darko Juričić •GlavnI urednIk: Mario Mlakić •IzdavačkI savjet: Franjo Rajković, dipl. oec., NadaFilipović, Željko Kocaj •novInarI: Miroslav Vasilj, Darko Juka, Milijana Kos, Dragana Sivonjić, Ana Drmač, Vedran Mihojević, Misijana Brkić-MilAnja Grujić, Zvonimir Živković, Anita Bošnjak •FotoGraFIje: Darko Juka, Siniša Skenderija, Stojan Lasić • adresa redakcIje: Stjepana Radića 2,72250 Vitez, BiH •GraFIčka prIprema I dIzajn: Borislav Sučić • tIsak: SUTON, Široki Brijeg •marketInG: Radica Bošnjak • Telefoni: +387 30717 096 • Fax: +387 30 717 095 ;+387 36 329 629 • GSM: 063/444 361; 063/447 932; 063/333 579 • E-mail: [email protected] • info@Web: www.privrednik.ba • Žiro račun: 1610700003470054 Raiffeisen bank d.d. BiH - filijala Vitez

mišljenje nadležnog Federalnog inistarstva list BH privrednik oslobođen je laćanja ore a na ro et, broj 04-15-4671/03.zabranjeno svako neovlašteno ko iranje i korištenje aterijala lista be is enog odobrenja urednika

. . . i . . .

Privrednik

u iRiječ glavng urednika7

Iz Broja u BrojKonzumova akcija8

S radom počela prva eko sušnica9

Nijedna firma iz BiH na listi 500 najboljihu regiji9

Izgradnja plinovoda Zenica – Travnikpočinje na proljeće10

Mercator ponovo prvi!11 aktualnI razGovor

Novi predsjednik Udruge poslodavacaVitez12

aktualno

Pokrivenost uvoza izvozom Aluminija329 posto15

Očuvanje cijene rada i radnih mjesta16poslovnI uspjesI

Aluminij još jednom zakoračio u povijest18razGovor s povodom

Komora se aktivno uključila u ublažavanjeposljedica krize22

Ulaganje u znanje i obrazovanje je najboljiput izlaska iz krize23

projektITravnički Apeiron mijenja vlasnika26

Kako dobiti bespovratna sredstva iz IPAfondova28BH reGIje

Ljudi bi trebali biti ponosni nabogatstvo BiH32

Investiraj u BiH-investiraj u regiju33

Raj za ribolovce34

Trebinje kao turistička destinacija36

Posavska Vlada nije se suprotstavilaekonomskoj krizi39

Odžak pred dobivanjem poduzetničkezone39

Uvozni lobi opasno prijeti domaćim

duhanarima40Mostar uvršten u društvo Belfasta,

Jeruzalema, Beiruta i Nikozije41

Posavski privrednici u Bihaću41

42 500 izlagača na ZEPS-u42 Brčko subvencionira kamatepoduzetnicima43 Nužna modernizacija postojećihkapaciteta44 Reforme nužne sa ili bez MMF-a i WB-a44 Potpisani ugovori za sanaciju CHEČapljina45 Hercegovinu potresaju brojni štrajkoviIzdvojeno48 Dani Marka Martinovića 2009.50 Razvoj i zaštita domaće proizvodnje –prioritetna zadaća52 Potrebno odmah djelovati prema

medijima, ali se ne smiju zanemariti izaposleniciInvestIcIje53 Norvežani zainteresirani zahercegovački medBaštIna54 Počitelj-kameni graddoGađajI56 Dani berbe grožđaprenIjeto Iz tIska61 Tvrtke u krizi trebaju čuvati najbolje ljudemoderno poslovanje63 Kompanije rasadnici:Razvijaju menadžere za druge tvrtke65 Savjeti za novopečene menadžere66 Tajne umjetnosti pregovaranja68 Četverosjedima prkose konkurencijireGIonalne vIjestI68 „Blokirani“ prosvjedi seljaka69 Končarov novi vlak za bh pruge71 BH Telecom i Ericcson NT potpisalinove ugovore vrijedne 32 milijuna kuna71 Padaju cijene stanova72 „Viro“ preuzeo županjsku Sladoranu73 HTZ-u svjetska nagradaRed Dot Design Award za etno plakate74 Nove investicije Alapisaposljednja vIjestI76 Stotine tvrtki pred stečajem




5




6




8

iz Broja u Broj

«Smatramo da, kao društveno odgovornainstitucija i vodeći trgovinski lanac, moramobiti odgovorni i na ovaj način potvrditi svojuodgovornost. Ovih 1.000 osnovnih proizvoda,od kojih će neki biti sniženi i do 30 posto,bit će posebno obilježeni oznakom «trajniniska cijena» u svih 105 trgovina širom BiH»,kazao je Brkić na konferenciji za novinareu Sarajevu. Prema njegovim riječima, ovainicijativa je rezultat partnerskog odnosai suradnje Konzuma BiH s dobavljačima,poput Akove, MIS Stanić, Mljekare Livno,Perutnine, Zvečevo–Laste, Barpeha,Sarajevskog kiseljaka, Dijamanta, Leda,Podravke, Kraša, Francka, Dite, Mepasa, tebrojnih drugih, koji su Konzumu pružili velikupodršku pri realizaciji inicijative sniženja.

Konzumova akcija

Počela je velika Konzumova inicijativa sniženja 1.000 artikala u svim Konzumovim trgovinama uBiH, kojom je Konzum dao doprinos ukupnom smanjenju životnih troškova svojih kupca. Trajnosniženje najavio je direktor Društva Ismir Brkić, koji je kazao da je riječ o dugoročnoj inicijativi

koja će trajati najkraće do kraja godine, a moguće je i duže.

»Prema našim proračunima, vrijednost ukupnog ulaganja će biti više od tri milijuna KM», naglasio je Brkić.




9

iz Broja u Broj

Stručnjaci konsultantsko-revizorske kompanije Deloitte iove su godine objavili listu 500

najvećih kompanija u Srednjoj Evropi.Kompanije su na listu uvrštene premaprihodu od prodaje za 2008. godinu,a osim opće liste Deloitte je sastavio iliste 50 najjačih banaka i osiguravajućihkompanija. Kao i prošle godine, nitijedna kompanija iz Bosne i Hercegovnenije se uspjela plasirati na listu 500najvećih u širem regionu.

Prvih deset mjesta na listi Top 500zauzimaju uglavnom irme iz sektoraenergetike i resursa te proizvodnogsektora. Na prvom mjestu ponovose nalazi poljski naftni gigant PKNOrlen, iza kojeg slijede mađarski Moli ukrajinski Metinvest, koji je ujedno inajbolje rangirani predstavnik sektoraproizvodnje. Najbrojnije su upravokompanije iz sektora energetike,kojih na listi ima 151, a iza njih slijede

irme iz sektora robe široke potrošnje,zatim transporta te proizvodnje.Nijedna kompanija iz Bosne iHercegovine nije se uspjela plasirati

S radom počela prva eko sušnica

UBrčko Distriktu izgrađena je iu uporabu stavljena prva ekosušnica na solarni pogon koja

će prije svega na raspolaganju bitipoljoprivrednicima s ovoga područjakoji se bave proizvodnjom i uzgojemšljiva. Sušnica je naravno namijenjenai za sušenje drugoga voća te ljekovitogbilja a zanimanje proizvođača zakorištenje usluga ovoga pogona za sadaje vrlo veliko. Opremanje sušnice je sačak 60 posto od potrebnih sredstava

pomogla Vlada BD čiji predstavnicinajavljuju podršku ovome planiranomširenju objekta u idućoj godini.

Nijedna firma iz BiH na listi 500 najboljihu regiji

na listu 500 najvećih regionalnih irmi.Na posebnoj, nacionalnoj listi najvišemjesto zauzimaju Elektroprivredai ASA Prevent, dok iza njih slijedeAluminij, BH Telecom, Mittal SteelZenica, Elektroprivreda Mostar,Energoinvest, HIFA-Oil te HT Mostar.

Od zemalja iz naše uže regije na listije najzastupljenija Slovenija sa čak 22kompanije, od kojih je najviše plasiranaPetrol grupa. Iz Hrvatske na listu seplasiralo 11 kompanija, od kojih sunajviša mjesta zauzeli koncern Agrokori INA. Od šest kompanija iz Srbijena najvišoj se poziciji nalaze NaftnaIndustrija Srbije i Elektroprivreda.Jedina makedonska irma na listi jera inerija nafte OKTA, dok se iz CrneGore ni ove godine nijedna irma nijeuspjela plasirati na listu 500 najvećih.

“Tokom prva tri kvartala 2008. privredeu zemljama Srednje Evrope kontinuirano

su rasle, a ekonomska je situacija bilarelativno povoljna u usporedbi s onomu Sjedinjenim Državama i ZapadnojEvropi. Prosječni prihod dvije trećine

Top 500 srednjoeuropskih kompanijaporastao je 20 posto u odnosu na 2007.No, utjecaj globalne ekonomske krizeu regiji je postao vidljiv u zadnjemkvartalu 2008., a izraženije se počeoosjećati u prvom kvartalu ove godine. Utom razdoblju, čak 76 posto kompanijas liste zabilježilo smanjenje prihoda od23 posto u odnosu na prvi kvartal 2008.”,komentira Ivica Krešić, direktor u Odjeluza inansijsko savjetovanje u Deloitteu.

Najveći pad prihoda u prvom kvartalu2009. zabilježile su irme iz sektoraproizvodnje, sa smanjenjem od čak33 posto. Slijedi sektor nekretninas padom od 22 posto te energetika iresursi sa 17 postotnim smanjenjemprihoda. Automobilska industrija, kojaje početkom prošle godine zabilježilarast od 4 posto, u prvom kvartalu 2009.suočila se s padom prihoda od čak 33posto. Na ovogodišnjoj listi 500 najvećihpovećao se broj poljskih i rumunskih

kompanija, a smanjio broj ukrajinskih,što je odraz pogoršanja inansijskih iekonomskih uslova u toj zemlji.




10

iz Broja u Broj

Budući plinovod ukupne dužineoko 41 kilometar prostirat ćese na području općine Zenica

u dužini od sedam kilometara, izmeđunaselja Perin Han i Drivuša, paralelno strasom budućeg autoputa na koridoru

5C, a ostatak plinovoda prolazit će krozteritoriju Srednjobosanskog kantona iprirodnim plinom snabdijevati općineBusovača, Vitez, Novi Travnik i Travnik.

«Ovo je regionalni infrastrukturniprojekt, a u «BH Gasu» postoje planovida se plinovod nastavi prema Jajcu iUnsko-sanskom kantonu, gdje će se ubudućnosti spojiti na hrvatski plinskisustav i time stvoriti preduvjet za noviulazak prirodnog plina u BiH. Očekujemoda ćemo dobiti građevinsku dozvoludo kraja godine, kako bismo raspisalitender za nabavku opreme i izborizvođača radova koji trebaju početi naproljeće. Planirano je da plinovod budeu funkciji tokom 2011. godine», kazalaje Belma Filipović, inženjer u «BH Gasu»i koordinator na projektu plinovoda.

Izgradnja plinovoda Zenica – Travnikpočinje na proljeće

Nakon skupa u Travniku, javna rasprava u postupku izdavanja okolinske dozvole za izgradnjudijela trase plinovoda Zenica – Travnik održana je i u Zenici.

Investitor je poduzeće «BH Gas» kojeće vlastitim sredstvima inanciratipripremu projektne dokumentacijei eksproprijaciju zemljišta, dokće se sama izgradnja plinovoda

inancirati kreditom Europske

banke za obnovu i razvitak od 20milijuna eura, a dijelom sredstvimaVijeća ministara BiH i Vlade FBiH.




12

aKTuaLNi razGoVor

Iskustvo stečeno na poslovimaprogramiranja laserskih strojeva zaobradu metala Miškić je prenio na

poduzeće Bogner čelik, koje uspješnoposluje u zajedničkom vlasništvu sistoimenom austrijskom tvrtkomBogner. Nerijetko se može čuti kako jeVitez sinonim za uspješno i razvijenoprivatno poduzetništvo, pa je tim jošveća odgovornost prvog čovjeka Udrugeposlodavaca Vitez. Zasigurno da suhrabrost i jasna vizija potrebni onomutko preuzme odgovornu funkcijupredsjednike jedne takve Udruge.Vrijeme će pokazati je li potrebnekvalitete imao Jozo Miškić, koji je ovihdana izabran na mjesto predsjednika,gdje je zamijenio dosadašnjeg – FranjuRajkovića, direktora još jedne uspješnetvrtke - Economic d.o.o. Vitez.

BHP: Čestitamo na izboru za novog predsjednika Udruge poslodavaca

Novi predsjednik Udruge poslodavaca Vitez

Jozo Miškić, 42-godišnji poduzetnik iz Viteza, inače rođeni Sarajlija, novi je predsjednik Udruge poslodavaca Vitez. Na tom mjestu je ovaj gospodarstvenik, s diplomom Metalurškog fakultetai znanjem stečenim radom u Njemačkoj, a potom i u BiH, na mjestu prvog čovjeka viteških

poduzetnika zamijenio dosadašnjeg predsjednika Franju Rajkovića.

Jozo Miškić, predsjednik Udruge poslodavaca Vitez

Vitez. Što namjeravate učiniti kaonjen novi predsjednik, kakve ste planove stavili pred sebe, ali i pred članove Udruge?

Miškić: Prvenstveno bih želio zahvalitičlanovima Udrruge, ali i mojimprethodnicima – Franji Rajkoviću i DragiKafadaru, koji su godinama dobro vodiliUdrugu poslodavaca prije mene. Meni jeovaj izbor veliki izazov, kojem ću, nadamse, uspjeti odgovoriti. Vremena su teška.Globalna kriza samo je dijelom prošla,a drugim je dijelom još prisutna. Osimbrige o vlastitim poslovima, u svojimtvrtkama, poslodavci se danas aktivnouključuju i u druge projekte, projektehumanitarne pomoći, organizacijisportskih i kulturnih manifestacija islično. U tom kontekstu, mislim da će

biti teže raditi danas, nego što je bioslučaj u prethodnim godinama. Uzmene, na realizaciji zacrtanih planova

Udruge poslodavaca, koje sam predočiona nedavno održanoj Skupštini, radit će i članovi Predsjedništva TomislavBošnjak Matić iz FIS-a, Alojz Mlakić izAM 2000, Drago Kafadar iz Ovnaka iDragan Stojak iz JKP Vitkom Vitez. Stavili

smo pred sebe određene zadatke, koje,vjerujem da ćemo ispuniti, a to su zaštitainteresa poslodavaca, međusobnouvezivanje viteških poslodavaca sposlodavcima iz šire regije, poboljšanjesuradnje s općinskim strukturama,suradnja sa stručnim institucijamana izobrazbi i edukaciji kadrova,organizacija zajedničkih nastupa nasajmovima, suradnja s našim radnicimaprivremeno zaposlenim u inozemstvu,stvaranje uvjeta za ulaganje kapitala iotvaranje novih radnih mjesta. Ono štonamjeravamo uraditi jest i omasovitičlanstvo Udruge poslodavaca, predložitiizmjene i dopune našeg Statuta, utvrditiprijedloge inanciranja i iznaći novemodele inanciranja rada Udruge,izdavati Glasnik Udruge, koji bi biobesplatan građanima Viteza, omogućitilakše dobivanje stipendija našimstudentima, zajednički izlaziti na većeposlove – stvaranje konzorcija.

BHP: Koliko Udruga poslodavacaVitez broji članova?

Miškić: Trenutačno imamo šezdeset i pet aktivnih članova, a sada radimona proširenju Udruge. Želja nam je danam se pridruže i manji gospodarskisubjekti, vlasnici manjih tvrtki. Oni suizrazili želju za tim, a mi im nudimopartnerski odnos. Ovo ne bi trebala biti

udruga „velikih“ tvrtki, nego svih onihkoji smatraju da Udruzi mogu nešto datii od nje nešto dobiti.




13

aKTuaLNi razGoVor

BHP: Spomenuli ste da je jedanod ciljeva i zajednički nastup na sajmovima, što je, čini mi se, bilo pomalo zanemareno u posljednje

vrijeme. Bliži se ZEPS, ali i neki drugi sajmovi. Hoće li biti dovoljnovremena za zajedničke nastupe na sajmovima?

Miškić: Razlog za to vidim u činjenicida iz godine u godinu imamo sve većibroj sajmova, kako u našoj zemlji, takoi u široj regiji. To utječe i na kvalitetusajmova. Ipak, mi imamo plan zanastupe na sajmovima, što određujučlanovi predsjedništva Udruge.Ipak, mi gospodarstvenici, gotovosvaki pojedinačno, imamo različitedjelatnosti. Stoga smatram da bi bilodobro formirati razna povjerenstva,primjerice, Povjerenstvo za drvnuindustriju, Povjerenstvo za metalskisektor itd. Tako bi se, po tim skupinama,odnosno povjerenstvima, odredilokomu je koji sajam zanimljiv. Udrugabi, u tom smislu, trebala omogućitiizlazak poslodavaca na sajmove s

najmanjim mogućim troškovima.Udruga je, s druge strane, nepro itna,i ne može osigurati plaćanje izlaska nasajmove, ali može iznaći najlakši put dase gospodarstvenici predstave na timsajmovima.

BHP: Spomenuli ste, također, suradnju s općinskim strukturamavlasti u Vitezu. Kakav je do sada bilata suradnja, ali i suradnja s višim

razinama vlasti?

Miškić: Smatram da postoji dubokijaz između gospodarstvenika s jednestrane i državnim tijelima vlasti s drugestrane. Istina, u vrijeme mandata g.Rajkovića učinjeno je nešto u smisluusvajanja pojedinih akata u Općinskomvijeću Vitez, ali se tu još puno toga možeuraditi. Općina nam se sada polako„približava“. Moramo jačati uzajamnuvezu. Planiramo organizirati zajedničkesastanke, okrugle stolove, iznijeti svojeprobleme i poteškoće u radu i vidjetikoje su to mogućnosti u njihovomsvakodnevnom radu.

BHP: Kakvo je Vaše mišljenje o položajuradnika u ovdašnjim poduzećima, posebno u svjetlu gospodarske krizei prisutnog otpuštanja radnika, radana crno i sl.?

Miškić: Smatram da je krajnje vrijemeza izlazak na pravi put, ne samo u Vitezu,nego u cijeloj Bosni i Hercegovini.Svjesni smo situacije u Impregnaciji, kriza neke od nas tjera na slanje radnika„na čekanje“. Bila su to krizna razdoblja;očekujem bolja vremena.

BHP: U više smo navrata spominjali globalnu ekonomsku krizu. Kako se ona manifestirala kod viteških poduzetnika?

Miškić: Svi smo osjetili krizni moment kroz pad prometa, a sada je vrijeme zaokretanje novom pravcu – proizvodnji.Treba forsirati proizvodnju i treba seokrenuti trgovini u smislu formiranjazajedničkog konzorcija. Kao pojedincinigdje ne možemo uspjeti, ali zajedničkosudjelovanje u velikim projektimasvima može biti od koristi. Zato namtreba jaka Udruga poslodavaca Vitez.

BHP: Je li se promijenila situacijau smislu odobravanja kredita poslovnim subjektima, što bi, premanekim tvrdnjama, pomoglo izlasku iz krize?

Miškić: Banke imaju kapital i dovoljnoje samo pogledati njihovu dobit u 2008.godini i vidjeti da one najbolje stoje.Smatram da su kamate koje nam dajuiznimno, iznimno velike i to nam ne

može pomoći u razvoju naših ciljevai izlasku na ino tržište. Mislim da seviše trebalo djelovati preko Razvojnebanke, jer u komercijalnim bankamane vidim rješenje niti promjene kojebi odgovarale poduzetnicima. Nadalje,Bosna i hercegovina i dalje slovi kaozemlja s visokim rizikom za ulaganjekapitala. Na vlastitom primjeru,odnosno primjeru naših partnera izAustrije, mogu reći da su stopiranadva projekta, dijelom zbog krize, ali

dijelom i zbog loših administrativnihuvjeta. Nadam se da će se to prepoznatiu narednom razdoblju i otklonitinedostaci kako bi se što više mogloinvestirati u BiH.

BHP: Kako nas doživljavaju stranci,kako reagiraju na ove nedostatkekoje spominjete?

Miškić: Stranci tržište Bosne i

Hercegovine vide kao tržište jednemale zemlje s oko 4 milijuna stanovnika.Ne mogu shvatiti da se određenestrukture u vlasti na državnoj razini

O Udruzi poslodavaca Vitez

Temelji Udruge poslodavaca Vitez udareni su još 1993. godine, kada jena inicijativu Franje Rajkovića utemeljen Klub privrednika Vitez. Podmotom: “Mi to hoćemo, mi to možemo!”; hrabri su poduzetnici za petmjeseci svoga ratnog djelovanja postigli više nego sve humanitarne icivilne udruge u općini Vitez i pridonijeli saniranju teške humanitarnesituacije ne samo Viteza, nego i cijele Lašvanske doline. 1995. godineKlub privrednika je transformiran u Udrugu poslodavaca Vitez. Svojudjelatnost u poslijeratnom razdoblju Udruga je usmjerila uglavnomu promidžbene, ali i neke druge aktivnosti. Zapaženi su, tako, njihovinastupi na brojnim sajmovima u zemlji, te na Zagrebačkom velesajmu,s kojih donose priznanja za uspješno predstavljanje. Jedna odznačajnijih aktivnosti Udruge poslodavaca Vitez jest i organiziranjenadaleko poznate gospodarske manifestacije – Dani trgovine BiH. PoDanima trgovine BiH, koji se redovito, početkom mjeseca lipnja, većosam godina održavaju u Vitezu, taj grad i njegovi poduzetnici postalisu prepoznatljivi širom BiH, ali i izvan granica naše zemlje.




14

aKTuaLNi razGoVor

Franjo Rajković: Susretisrijedom postali su brand

Na Skupštini Udrugeposlodavaca Vitez prihvaćeno je izvješće o radu i financijskoizvješće ranijeg predsjednikaFranje Rajkovića. „Dogovorilismo da projekt razvojapoduzetništva i projektUdruge poslodavaca nastaviJozo Miškić i uvjeren sam daće on dobro voditi Udrugu“,kazao je Franjo Rajković,dodajući kako se, kao i usvemu, moglo i više i bolje.„Radit ćemo, kao i do sada,zajedno na realizaciji novihprojekata. I do sada smoradili na svim značajnijimprojektima u Vitezu, nesamo gospodarskim, negoi kulturnim, sportskim,obrazovnim i dr. Ono što bihposebno izdvojio jesu naširučci srijedom, što je postaosvojevrstan brand o kojemse priča i izvan granica BiH.Ostvarili smo kvalitetnusuradnju s Općinom, ali i

vjerskim institucijama uVitezu, pa su tako općinskinačelnik i župnik gotovoredovito bili sudionici našihradnih ručaka“, ističeRajković.

ne mogu dogovoriti za opće dobrosvih stanovnika. Nejasno im je da sepolitičke stranke ne mogu dogovoritioko nekih sitnica, a kamoli oko nekih

krupnijih stvari. Bosnu i Hercegovinusmatraju veoma atraktivnom zemljom,s iznimnim prirodnim ljepotama,mogućnostima proizvodnje energije.Nije i jasno da mi i dalje stagniramoumjesto da rastemo. Problem je i malibroj razvijenih industrijskih zona.

BHP: Nezadovoljni ste visinomkamata u komercijalnim bankama. Jeste li pokušali na neki drugi način doći do sredstava? Što je sa sredstvima Investicijskih fondova?

Miškić: Pratimo investicijske fondovei u BIH još uvijek nema fondova nitisredstava za mala i srednja poduzeća.Tek se nedavno pojavio Jadranski fond,koji uvezuje gospodarstvenike, općine,infrastruktura, priroda, proizvodnjaenergije itd. Mišljenja sam da će fondovibiti aktualniji u 2010. i 2011. godini, ado tada mi sami moramo biti spremni

u smislu otkrivanja pravog puta kakose mogu dobiti bespovratna sredstvaEuropske unije. Dobra suradnja s REZagencijom, ali i drugim agencijama,trgovinskim komorama i sličnim

institucijama trebala bi pomoćiviteškim poslodavcima u izlasku na inotržišta i oporavku od krize.

BHP: Uz prisutnu krizu, koliki teret vama, poslodavcima, predstavljaju svi porezi i druga davanja, koja suregulirana važećim zakonima unašoj zemlji?Mogu li poduzetnici poduzeti nešto po tom pitanju?

Miškić: Poznato je da ukupna davanjana neto plaću radnika iznose oko68 %. To je iznimno veliki teret gospodarstvenicima, jer ako želimoposlovati na način da su svi djelatniciprijavljeni na stvarni iznos plaće iako želimo da naši djelatnici zaradedovoljno za zadovoljavanje svojihpotreba, sigurno je da se nešto u tomsmislu mora poduzeti. Ideje imamo, avlastite inicijative trebamo uputiti naonu razinu na kojoj se to odlučuje, nakojoj se takvi zakoni donose.

Piše: D. Sivonjić




15

aKTuaLNo

UGospodarskoj komoriFBiH, u organizaciji njezinapotpredsjednika Jage Lasića,

upriličen je susret čelništva Aluminijad.d. Mostar, jedinoga proizvođačaprimarnoga aluminija u BiH, sa

Pokrivenost uvoza izvozom Aluminija329 posto

Na sastanku je snažno podržana zamisao o osnivanju Udruge proizvođača i prerađivačaaluminija u BiH putom koje bi se borili za zajedničke interese, a to su povećanje proizvodnje,

izvoza i zapošljavanja

zastupnicima svih prerađivačaaluminija u BiH (Feal d.o.o. Široki Brijeg,FE-AL d.o.o. Mostar, Presal Extrusiond.o.o. Široki Brijeg, Kapis d.o.o.Tomislavgrad, Alloy Wheeles d.o.o.Jajce, TT Kabeli d.o.o. Široki Brijeg i

Alpro d.o.o. Vlasenica), osim zastupnikaAsa Prevent Group iz Sarajeva koji,premda pozvani, nisu pribivali sastankukojemu je tema bila ‘’ocjena stanja ualuminijskom sektoru i iznalaženjerješenja za prevladavanje poteškoća utom sektoru, s ciljem povećanja izvoza,zaposlenosti i sigurnosti u proizvodnji ipreradi aluminija’’.

Nisu se odazvali Mujezinović i Hećo

«Svaka zemlja, svako gospodarstvo, padizvoza treba nadomjestiti na domaćemtržištu, a pad domaće potrošnjepovećanim izvozom. Kod nas je stanjeobrnuto. Mi imamo pad potrošnje nadomaćem tržištu i pad izvoza od 23,8posto. Kako sektor metala čini okosnicuizvoza u FBiH, organizirali smo susret uMostaru, gdje je smješten najveći brojproizvođača i prerađivača aluminija.Naime, na Aluminij d.d. Mostar, kojije godinama najveći izvoznik u BiH,naslanja se sedam prerađivača koji suviše od 90 posto izvoznici. Na tih sesedam tvornica naslanja otprilike 400završnih prerađivača (konfekcionara)najvećma aluminijske bravarije», kazaoje Jago Lasić nakon susreta na kojem suusvojeni zaključci po pitanju potreba

prerađivača aluminija do konca tekućei za 2010. godinu.Aluminij d.d. Mostar predstavljali sudirektor Društva Ivo Lasić, izvršnidirektor za tehničke poslove i razvojVelimir Ćavar te savjetnik direktoraVladimir Božić. Prerađivači su podržaliAluminij u otpočinjanju procesavraćanja proizvodnje na puni kapacitet,svjesni rizika u koji Aluminij ulazi isvjesni troškova kojima se izlaže kakobi zadovoljio njihove porasle potrebe.Posebno je bilo govora o problemimakojima je Aluminij d.d. Mostar izložen uopskrbi električnom energijom.Premda pozvani, na sastanak nisudošli predsjednik Vlade FBiH Mustafa

Potpredsjednik Gospodarske komore FBiH, Jago Lasić




16

aKTuaLNo

Poručili su kako je taj dokument samo formaliziranjedugogodišnje valjane suradnje

dvaju sindikalnih organizacija i dioprocesa okrupnjivanja sindikalnihorganizacija u proizvodnji, u što je

značajno uključen i TLM Šibenik koji,odnosno putom njega Vlada RH, baštini12 posto vlasničkoga udjela u Aluminijud.d. Mostar.

Mujezinović sa svojim zamjenicima,kao ni ministar industrije, energetikei rudarstva u Vladi FBiH Vahid Hećo.No, usvojene je zaključke stručni timGospodarske komore FBiH priredio idostavio svim mjerodavnim tijelima uFBiH.

Jago Lasić je iznio podatke kako jeukupan izvoz aluminija i prerađevinaod aluminija u 2008. bio je 635 milijunamaraka (151 tisuća tona), dok je uvozaluminija i aluminijskih prerađevina bio193 milijuna maraka (41 tisuća tona)odnosno kako je sektor aluminija uprošloj godini bio aktivnim izvoznikoms 442 milijuna maraka.

Država je dužna odmah reagirati

«Pokrivenost uvoza izvozom u sektorubila je 329,02 posto. Zaključno s30. lipnja 2009. godine, u izravnojproizvodnji i preradi aluminija radiloje 2043 djelatnika, a kada toj brojcidodamo i otprilike 400 konfekcionara sizravno zaposlenih oko 3000 djelatnika,razvidno je kako taj sektor zaslužujepunu pozornost. Prosječna izvoznacijena tone sirovoga aluminija u 2008.godini bila je 3.788,28 maraka po toni,a prerađevina od aluminija 6.590,91maraka po toni. Prerada aluminija je

Očuvanje cijene rada i radnih mjesta

Predsjednik Nezavisnoga sindikata zaposlenika Aluminija Milenko Marić potpisao je u MostaruSporazum o međusobnoj suradnji s predsjednikom Sindikata metalaca Hrvatske Vedranom

Dragičevićem.

posao s velikom dodanom vrijednošćui cilj treba biti preraditi što većekoličine u BiH, izvesti robu, zaposlitiljude na preradi i konfekciji», kazaoje Lasić poručivši kako u proizvodnjialuminija glinica i električna energijačine otprilike 60 posto ukupnoga troškate kako država treba iznaći rješenje u

onom dijelu gdje to objektivno može,a to je sigurnost u opskrbi i cijenielektrične energije.

«Vrijeme je godišnjih ugovaranja inužno je žurno reagirati i posložitistvari, kako bi ovaj izuzetno značajansektor radio još i bolje» upozorio jeJago Lasić, potpredsjednik Gospodarskekomore FBiH. Sudionici su dali zelenosvijetlo projektu ustrojavanja Udrugeproizvođača i prerađivača aluminija u

BiH.

Piše: D. Juka

„I ovim se putom NSZ-u Aluminijastavljamo na raspolaganje u svemušto bi im pomoglo pri otklanjanjueventualnih poteškoća u suradnji stvrtkama u Hrvatskoj i šire“, kazaoje Dragičević, ponudivši suradnju

u procesima izobrazbe sindikalnihpovjerenika te u procesima povezivanjaaluminijeva sindikata s Europskimsavezom sindikata metalaca.

Međunarodni susret metalacau BiH 2011.

Ivan Svraka, član GO-a Sindikatametalaca Hrvatske, dometnuo je kakonaporno rade na procesu povezivanja

sindikata metalaca, energetike i drugihindustrija u Hrvatskoj, dok je dugoročnicilj povezivati sindikate na svjetskojrazini i tako čuvati cijenu rada i radna




17

aKTuaLNo

USAID procjenjuje elektroenergetski sektor u BiH

Predstavnici USAID-a u BiH posjetili su Aluminij u sklopu projektaprocjene elektroenergetskoga sektora u BiH. Vodeći USAID-ovistručnjaci po tom pitanju - zamjenik voditelja Odjela za energiju uWashingtonu Robert A. Archer, stručnjak za električnu energiju, naftui plin Mark Schlagenhauf te članica Gospodarskoga odjela USAID-au BiH Laura Cholak su, nakon susreta s nekolicinom ministara,zastupnicima elektroprivreda, kvalificiranim kupcima i trgovcimaelektričnom energijom, obišli Aluminij kao kvalificiranoga kupca.Direktor Ivo Lasić, zajedno s dr. Antom Rezićem, predstavnikomUprave Aluminija za energetiku i sustave upravljanja, iznio im jerazmišljanja Uprave o poteškoćama u elektroenergetskom sustavuBiH, napose o još nepremošćenim problemima s kojima se Aluminijgodinama suočava u opskrbi električnom energijom.

Izaslanstvo Outoteca u Aluminiju

Izaslanstvo Hydroa u Aluminiju

mjesta. Milenko Marić je, u ime NSZ-aAluminija, poručio kako će Mostarcimaprodubljivanje suradnje s iskusnimi jednim od najutjecajnijih sindikata

u Hrvatskoj pomoći u nastojanju daAluminij d.d. Mostar dosegne razinezapadnih razvijenih zemalja, naposeu općim uvjetima djelovanja u okružjukoje nudi BiH, a koje traže razvitak inadgradnju.

Dragičevića i Svraku primili su idirektor Aluminija Ivo Lasić, kao iizvršni direktor za pravne, kadrovske izajedničke poslove Ivo Bradvica, koji supozdravili potpisivanje spomenutoga

ugovora. Inače, Sindikat metalacaHrvatske nositeljem je radionica ikonferencija metalaca višenarodnihtvrtki iz šire regije, dok će sljedeći takovskup biti održan upravo u BiH, 2011.godine.

U Aluminiju Outotec i Hydro

Aluminij su posjetili i predstavnicinjemačke tvrtke Outotec, kao

dugogodišnji poslovni suradnici. Sčlanovima Uprave Aluminija razgovaralisu o nastavku uspješne suradnje,napose na planu pružanja dodatnetehničke potpore aluminijevom pogonuAnoda. U mostarskoj su tvorniciboravili i predstavnici norvešketvrtke Norsk Hydro ASA, sudjelujućiu redovitoj godišnjoj radionici kojaje samo dijelom uspješne suradnjena planu tehnološkoga unaprjeđenjarada mostarskoga Aluminija. Upravoje tvrtka Hydro provela projekt osuvrjemenjivanja pogona u ElektroliziAluminija d.d. Mostar.

Piše: D. Juka




18

PoSLoVNi uSPjESi

Sprvim danom mjeseca rujna,Aluminij d.d. Mostar još jejednom zakoračio u povijest.

Otpočevši s procesom vraćanjaproizvodnje na puni kapacitet, točnijes procesom ponovnoga pokretanja 64elektrolitičke ćelije koje je bio primoranugasiti u prosincu 2008. godine poradiučinaka aktualne svjetske gospodarske

krize, postao je jednom od tri tvorniceu svijetu koje su prve pokazale kakosu se othrvale toj velikoj nesreći,gospodarskom krahu koji je pogodiočitav svijet. Dogodilo se to puno prijenego je itko mogao očekivati. I samdirektor Aluminija Ivo Lasić, ističe kakoje u prognozama najizglednije vrijemeza ponovno pokretanje ugašenogadijela proizvodnje bio 1. travnja 2010.godine, kada se izađe iz zimske tarifestruje. Aluminij je, dakle, za više odpola godine pomaknuo tu operacijuunaprijed pa će i pozitivni učinci bitividljivi znatno ranije.

Aluminij još jednom zakoračio u povijest

Aluminij je, zbog naraslih potreba domaćih prerađivača, otpočeo s procesom ponovnoga paljenja64 elektrolitičke ćelije, ugašene u prosincu prošle godine, zbog učinaka svjetske gospodarske krize

Povećanje za više od 30.000 tonametala

«Ovim ćemo potezom do kraja tekućegodine dobiti 7.000 tona metala više,a 2010. ćemo, s punim kapacitetom,dosegnuti povećanje od više od 30.000tona primarnoga aluminija – radostanje Lasić, premda svjestan prijetnji koje

nisu do kraja otklonjene. Pojašnjavakako je odluka o ranijem paljenjuugašenih ćelija prevagnula zbogznatno povećane potražnje domaćih

prerađivača za primarnim aluminijem,a dosezanje punoga kapaciteta, gledesloženosti tehničko-tehnološkogaprocesa, očekuje u razdoblju od dva dotri mjeseca od dana početka procesaponovnoga pokretanja 25 postougašenih ćelija.«Vodili smo mudru politiku i ni naonim prijetećim početcima krize

nismo prenaglili. Razmišljalo se tadai o gašenju polovice naših ćelija. Ipak,išli smo s 25-postotnim smanjenjem itako sačuvali sva radna mjesta. Već tada

Ivo Lasić, direktor Aluminija – snimio Stojan Lasić

Usporedba izvoza iz 2008. s izvozom iz 2009. godine

Usporedbe radi, izvoz Aluminija u razdoblju od 1. siječnja do 31.kolovoza 2008. u tonama je iznosio točno 88.150,892 tone primarnogaaluminija, što je dosegnulo vrijednost od 332.280.653,45 maraka.Svjetska gospodarska kriza dovela je do smanjenja proizvodnje u bh.gospodarskom divu za 25 posto pa je u istom razdoblju ove godineAluminij d.d. Mostar proizveo 69.332,799 tona tekućega metala, što je dosegnulo vrijednost od 164.071.361,97 maraka.



PoSLoVNi uSPjESi

19BH P v edn kStudeni / Prosinac 2009

smo poduzeli sve aktivnosti kako bismomogli ponovno vratiti proizvodnju napuni kapacitet u što kraćem roku teje sve bilo spremno za restart i čekalo

se na pogodan trenutak. Međutim,cijena aluminija uistinu je porasla,ali u konstelaciji ukupne svjetskezalihe metala, tečaja euro-dolar, cijeneulaznih sirovina, napose problematikes opskrbom električnom energijom,usložnjeno je ukupno stanje u kojemuse nalazimo pa je još uvijek upitnaodrživost procesa restarta», upozoravaLasić. Velimir Ćavar, izvršni direktorAluminija d.d. Mostar za tehničkeposlove i razvoj, pojašnjava kako ćeAluminij, vraćanjem proizvodnje napuni kapacitet, povećati vlastiti ukupanprihod, smanjiti troškove po toniproizvedenoga aluminija, povećavatiprihod od izvoza te zadovoljiti naraslepotrebe svojih kupaca na domaćem i nainozemnom tržištu.

Peć za recikliranje aluminija stabilizirat će Tvornicu

Komentirajući dugogodišnje nepremošćene poteškoće s opskrbomelektričnom energijom, direktor Lasić podsjeća kako je izgradnjavlastite termoelektrane strateški cilj Aluminija kojim bi u budućnostiudvostručio proizvodnju.«Termoelektrana bi doprinijela poboljšanju ukupnoga energetskogstanja u regiji, a imali bismo jeftiniju struju. Sada samo za prijenosplaćamo 7 eura. No, u ovom je trenutku realnije govoriti o peći zareciklažu aluminija, za što očekujemo potpisivanje ugovora u rokumanjem od dva mjeseca. To je relativno maleno ulaganje kojimebismo vrlo brzo stabilizirali naše poslovanje. Održali bismo visokukakvoću metala, koja je među najboljima u svijetu, a recikliranjemostataka aluminija, koje bismo dobivali od naših kupaca, povećalibismo godišnju proizvodnju sa 135 na 185 tisuća tona metala – kazujeLasić.

Ćelije u Elektrolizi

Od Aluminija izravno ovisi 5000radnika

«Veliki će broj tvrtki koje rade sAluminijem povećati proizvodnju ipromet, što dovodi i do povećanja

potrošnje, iz čega će najvećmapro itirati država, čime je ovo jednaod najboljih proturecesijskih mjera»,poručio je Ćavar.Direktor Lasić je izrazio i nadu kako ćeVlada FBiH pružiti potporu Aluminiju




20

PoSLoVNi uSPjESi

d.d. Mostar u rješavanju velikogaproblema s opskrbom električnomenergijom, kako bi optimističan ihrabar potez restarta zaustavljenoga

dijela proizvodnje urodio još većimplodom za više od 2000 radnika izravnouposlenih u proizvodnji-preradi, za 400konfekcionara s više od 3000 uposlenih,kao i za širu društvenu zajednicu.«Ako trajno ne riješimo problemelektrične energije, ne ćemo moćizadovoljiti potrebe svih naših kupaca.Za nas je kritično ono što će se dogoditinakon Nove godine. Sa skupom strujom,rastu i naši troškovi pa bi takov scenarijdoveo do ponovnoga smanjivanja

proizvodnje što povlači dalekosežneposljedice. Upravo kako bismo otklonilitu stalnu neizvjesnost, zajedno sprerađivačima radimo na osnivanjuUdruge proizvođača i prerađivačaaluminija u BiH, sa zajedničkiminteresima (povećanje proizvodnje,izvoza i zapošljavanja) – najavljujeLasić.

Struja ostaje destabilizirajući čimbenik

Uprava Aluminija u stalnim je

razgovorima s predstavnicima obajuelektroprivreda u BiH te s agencijamaFERK i DERK. Komentirajući najavedodatnih poskupljenja struje, izAluminija opetuju kako će uvestinedostajuću električnu energiju zasvoje potrebe do konca tekuće godine,ali podsjećaju kako su u sustavu BiHi od 1. siječnja 2010. konačno očekujustruju iz bh. sustava, umjesto da državaviškove izvozi dok je Aluminij u velikojpotrebi.

«Tražimo jednak tretman kakov imaju isvi ostali veliki proizvođači u BiH. Akobi sljedeće godine, kada dosežemo punikapacitet, sudjelovanje cijene strujeprešlo onu normalnu razinu, opet bismodošli u teško stanje. Vlada se moraosvrnuti na ovaj dio industrije jer možepomoći izlasku iz neizvjesnosti. Mora

se naći prihvatljivu tarifu i uklopi se uekonomske rezone. Prema raspoloživimparametrima sa svjetskoga tržišta,cijena struje bi morala biti niža, a

istodobno je razumljivo da se, prijeizvoza, prvo podmire domaće potrebeza električnom energijom», jasan jeLasić, koji na koncu podsjeća kakoje Aluminij na vrijeme izrazio svojepotrebe za količinom električneenergije iz sustava BiH.

Piše: D. JukaFotogra ije: S. Lasić




22

razGoVor S PoVoDoM

Orazmjerima krize i onome što sena ovome području poduzimakako bi štete bile umanjene

razgovarali smo s predsjednikomGospodarske komore Posavske županijeVladom Župarićem.

BHP: Možete li za početak pojasniti termine krize i recesije te kazati koje su osnovne zadaće Komore u sadašnjoj situaciji?

Župarić : Kada je riječ o ekonomskojkrizi o kojoj svakodnevno slušamoputem medija treba kazati kako jepojmovima kriza, recesija, depresijai slične zajednički pad gospodarskihaktivnosti a što za posljedicu imasmanjenje proizvodnje te samim time

i potrošnje, smanjenje investicijskihaktivnosti i opadanje zaposlenostišto sve skupa dovodi do ugrožavanjavitalnih funkcija društva i socijalnesigurnosti stanovništva. Do sada jeBiH svoj razvoj generirala dotokomnovca iz inozemstva, bilo krozzaduživanje države ili njenih dijelovabilo kroz bankarski sektor ili izravnimzaduživanjem stanovništva, što je bilanužnost. No, sada već imamo situacijuda je priliv novca smanjen odnosnoda su zemlje koje su prethodnihgodina kreditirale razvoj kod nasprekinule plasmane te su kao jediniizvori inanciranja ostali štednja ipovrat sredstava na temelju ranijeplasiranih sredstava. Banke su daklesvoje djelovanje usmjerile uglavnomna štednju kao realnom izvoruvlastitog poslovanja. Osnovni zadatak Gospodarske komore danas je stogapartnerski odnos s organima izvršnevlasti i uprave, sudjelovanje u pripremii donošenju zakona, propisa i mjeraekonomske politike, sudjelovanje upripremi i donošenju strategije razvoja,uređenja tržišta, mjera unaprjeđenjaizvoza, zastupanje gospodarstva uoblasti rada i slično.

Komora se aktivno uključila u ublažavanjeposljedica krize

Ekonomska kriza koja je zahvatila BiH nije naravno zaobišla ni Posavsku županiju. U manje od godinu dana više od tisuću radnika ostalo je bez posla, veliki broj gospodarskih subjekata prestao

je s proizvodnjom.

BHP: Tko je krizom najviše pogođen?

Župarić : Ekonomija BiH već je jakozahvaćena inancijskom krizom što seogleda kroz otežane uvjete korištenjakapitala, smanjenje potreba za robamaodnosno smanjenje potražnje kakona domaćem tako i na ino tržištu alii povećanje konkurencije na svimtržištima. Ozbiljno su ugrožena radnamjesta, smanjena su ulaganja…Krizuće osjetiti svi ali u prvom redu tvrtkekoje su se najviše globalizirale a tosu:metalske i građevinske irme,drvoprerađivači i drugi. Pad dohotkana domaćem tržištu uvjetuje promjenutražnje najprije roba trajne potrošnjedok će najstabilnija potražnja ostatiu poljoprivredno-prehrambenomsektoru.

BHP: Sudjelovali ste do sada na

brojnim skupovima na kojima se razgovaralo o putovima za prevladavanje krize ili baremublažavanje posljedica. Na njima

su uz predstavnike Gospodarskihkomora bili i predstavnici vlasti,različiti stručnjaci…Koji su rezultati takvih sastanaka?

Župarić : Na njima su utvrđenebrojne mjere podrške gospodarskimsubjektima čiji efekti bi se trebalivrlo brzo osjetiti. Predlaže se uzostalo poboljšanje ponude novca zagospodarstvo kroz nove kreditne linijeza izvoznike, povećanje progresivnogregresiranja kamata za poljoprivredu,aktiviranje Razvojne banke FbiHu punom kapacitetu, smanjivanjeporeznih i drugih opterećenja, svođenjejavne potrošnje u realne okvire,sprečavanje nelojalne konkurencijeuvezenih roba, ubrzavanje poslova

na izradi projekata koji se trebajuinancirati iz fondova EU, Svjetske

banke i drugih međunarodnih razvojnihizvora i pripremanje strategijeprivlačenja stranih investicija. Ti suzaključci dostavljeni Vijeću ministaraBiH, Vijeću ministara Federacije BiH iparlamentima BiH i Federacije.

BHP: Koje će se od tih mjera poduzimati na području Posavske županije?

Župarić : Gospodarsku politiku sadatreba voditi tako da iz krize izađemosa što manjim posljedicama. U vođenjutakve politike ali i prevazilaženju svihproblema ključnu ulogu imat će vlade nasvim razinama, uz sudjelovanje i drugihorganizacija koje moraju brzo i e ikasnoreagirati na promjene. Potrebno jeorganizirati sastanke i konferencije nakojima će našim gospodarstvenicimaeminentni stručnjaci prezentiratisve ono što nas očekuje.

Razgovarao: Z. Živković

Predsjednik Gospodarske komorePosavske Županije Vlado Župarić




23

razGoVor S PoVoDoM

BHP: Što su prioriteti na početku noveakademske godine?

Majstorović: Prije svega nastavak provedbe reforme obrazovanja koju promovira bolonjski proces, zalaganjeza europske standarde i vrijednosti na

području visokog obrazovanja, razvojsustava osiguranja kvalitete, jačanjekadrovskih i materijalnih resursaSveučilišta, pokretanje doktorskih studija,osnaživanje uloge studenata i a rmiranjemobilnosti studenata i nastavnika, jačanjesuradnje s gospodarstvom, izgradnja iopremanje kampusa Sveučilišta. No zasve to je potrebno sustavno nanciranjeod strane županija osnivača.

BHP: Što treba popraviti u odnosu nadosadašnji mandat?

Majstorović: Unaprijediti započeto, stalno jačati uzajamno povjerenje i suradnju,osobito između vlada i Sveučilišta sciljem osiguranja adekvatnog nanciranjai zakona podudarnih s europskim područjem visokog obrazovanja.

BHP: HNŽ je značajno smanjilasredstva za Sveučilište i u novomrebalansu najavljuje daljnje smanjenje. Kakvo je stanje glede fnanciranja Sveučilišta od strane županija?

Majstorović : Sveučilište je svjesnotrenutka i ukupnih ekonomskih okolnostiu kojima se nalaze županije i cijela Bosna iHercegovina. Unatoč tome vjerujem kako

je ulaganje u znanje i obrazovanje najbolji put izlaska iz krize i da će i u Vladi HNŽ-ato uvidjeti. Isto tako duboko vjerujem da ćežupanije, osobito Zapadno-hercegovačka iHerceg-bosanska promijeniti dosadašnju,nedopustivu, politiku prema Sveučilištukada je u pitanju nanciranje.

BHP: Koliko Zapadno-hercegovačkai Hercegbosanska županija kasne suplatama?

Majstorović : Nažalost, moram konstatiratida ove županije kasne sa uplatamaSveučilištu i po nekoliko mjeseci. Ukoliko

Ulaganje u znanje i obrazovanje je najboljiput izlaska iz krize

Rektor Sveučilišta u Mostaru prof dr. Vlado Majstorović u intervjuu za «BH. Privrednik» govori o početku nove akademske godine, problemima s inanciranjem Sveučilišta, radu Rektorskog zboraBiH, Nacrtu zakona o visokom obrazovanju, te početku nove akademske godine. Gotovo kao nitko

do sada rektor Majstorović na posve razumljiv način govori i što je bi bolonjskoga procesa.

se nastavi sa dosadašnjom dinamikom iiznosom uplata Sveučilištu to će zasigurnoostaviti trajne i nesagledive posljedice ponjegovu budućnost.

BHP: Koliko Sveučilištu pomažunovčana sredstva koja izdvaja hrvatskaVlada?

Majstorović : Bez novčanih sredstavaRepublike Hrvatske, stanje na Sveučilištu

bi bilo iznimno teško. Vlada RepublikeHrvatske još je u svom prošlom mandatu prepoznala važnost Sveučilišta u Mostarukoje kao akademsko središte ima vrloznačajnu ulogu u životu Hrvata u Bosnii Hercegovini. Odluka o programu

nanciranja kapitalnih ulaganja ukampus Sveučilišta bila je presudna zadaljnji razvitak Sveučilišta i provedbuBolonjskog procesa na njemu. Stoga smoneizmjerno zahvalni Vladi RepublikeHrvatske.

BHP: Dokle se stiglo u osvajanju Nacrta zakona o visokom obrazovanju u HNŽ-ui jesu li Vlada i Skupština uvažili argumente Sveučilišta?

Majstorović : Prema našim saznanjima Nacrt zakona je trebao ići na dodatnu javnuraspravu. Uvjereni smo da su argumentiSveučilišta uvaženi nakon obavljenihrazgovora s premijerom HNŽ-a, gosp.Srećkom Borasom, predsjednicimaklubova političkih stranaka iz reda

hrvatskog naroda koje sudjeluju u vlastiHNŽ-a, te zastupnicima u Skupštini težupanije. Vjerujemo da ćemo u konačnicidoći do Zakona na način koji je predložiloSveučilište.

BHP: Na koji način ste uspjeli privoljeti Rektorski zbor da poštuje konsenzus usustavu donošenja odluka?

Majstorović : Čvrstim opredjeljenjemza načela međusobnog razumijevanja,uvažavanja, suradnje i tolerancije, alii upornim inzistiranjem na potrebi

poštivanja zakonske i statutarneodredbe konsenzusa pri odlučivanju naRektorskom zboru BiH.

BHP: Dokle se stiglo u provedbi Bolonjskoga procesa?

Majstorović : U dosadašnjoj provedi bolonjskoga procesa napravili smostrukturne promjene, de nirali obrazovnecikluse, strukturu i sadržaj obrazovnih

programa, utvrdili ECTS bodove, upisalitreći naraštaj studenata u posljednjisemestar prvog obrazovnog ciklusa kojistudiraju po novim nastavnim planovimai programima. Donesen je akcijski plan provedbe druge faze Bolonjskoga procesa.Trenutačno se provodi analiza uspješnostistudenata upisanih u prvi ciklus i provodi program mjera kojima će se osiguratidodatna potpora studentima kako bi navrijeme mogli prikupiti propisani broj od180 ECTS bodova i završiti prvi ciklus kojivodi do zakonom propisanog akademskogzvanja završenog dodiplomskog studija.

BHP: Što konkretno Bolonja donosi studentima?

Majstorović : Stjecanje novih znanja,vještina i kompetencija.

Rektor Sveučilišta Mostar, dr. VladoMajstorović




24

razGoVor S PoVoDoM

BHP: Kakve su promjene u izvođenjunastave?

Majstorović : Prije svega promjenastudijskih programa u izvedbenom dijelu.

Dakle promjenu starih navika u načinuizvođenja nastave, a to znači uvestikontinuiran interaktivni rad sa studentima,stalno praćenje i ocjenjivanje studenatakompatibilno s ECTS , a koje se odnosina izražavanje ostvarenih znanja, vještinai kompetencija. Završetkom nastave iz

pojedinoga kolegija ocjena studentimatrebala bi biti oko 70 posto formiranatemeljem postignutih ocjena kolokvija,testova, seminarskih radova, projekata islično. Prema tome završni ispit bi trebao biti provjera ishoda učenja i zaključivanjekonačne ocjene, čime student stječe i

predviđeni broj ECTS bodova za tajkolegij.

BHP: Jesu li se stanje u visokomobrazovanju promijenilo nakon što je BiH dobila Okvirni Zakon o visokomobrazovanju?

Majstorović : Taj zakon je otklonio neke prepreke glede provedbe bolonjskoga procesa. Međutim u njemu ima mnogotoga što nije dotaknuto i precizirano.Primjerice nanciranje. U tom zakonu

nije precizirana ni doktorska izobrazba,

iako nam je ona značajna za kadrovsko jačanje i napredovanje mlađih kolega nasveučilištima.

Razgovarao: M. Vasilj




26

ProjEKTi

Otvoren je i magistarski studij,a u planu je od iduće godineotvoriti i treći ciklus – doktorski

studij, najavio je rektor travničkogUniverziteta Apeiron prof. dr. NikolaGrabovac, dodajući kako su i smještajnikapaciteti, zahvaljujući viteškomEconomicu, uglavnom riješeni. RektorOtvorenog univerziteta Apeiron

Travnik, prof. dr. Nikola Grabovac,navodeći kako je veliki broj studenata„slatki teret“ i njemu, ali i novimvlasnicima, kao i cijeloj upravi, kažekako im je značajnu pomoć, vezanu uzsmještaj tolikog broja zainteresiranihkandidata, pružilo viteško poduzećeEconomic, omogućavajući im smještaj uFranšiznom centru BiH, gdje su, premanjegovim riječima, najveći korisnici.„Koristimo pet novih učionica, apovršina koju zauzimamo iznosi višeod 650 četvornih metara“, kaže prof.dr. Grabovac, dodajući kako im jeupravo odobren i kredit za gradnju

Travnički Apeiron mijenja vlasnika

Na Otvorenom univerzitetu Apeiron u Travniku, čiji su od sada 70 %-tni vlasnici uglavnom poduzetnici iz Viteza, počela je nova akademska godina. Na prvu godinu nekog od četiri fakultetaovog Univerziteta upisano je više od 500 novih studenata, koji uz prošlogodišnjih petstotinjak daju

više od tisuću studenata samo na prvoj, odnosno drugoj godini.i Fakultet pravnih znanosti, a da uTravniku zadržimo Fakultet zdravstvenenjege i Fakultet informatike“, kažeGrabovac. Naglašava kako je riješenoi pitanje stručnog kadra, pa su tako,prema njegovim riječima, prešli

brojku od 100 nastavnika, profesora iasistenata, angažiranih na Apeironu.U cijelosti se primjenjuje Bolonjskiproces, a i sami studenti iznimnosu zadovoljni uvjetima i odnosomprofesora prema njima. Apeiron jeu Travnik stigao kao dio istoimenogUniverziteta iz Banje Luke, gdje mu jei bilo glavno sjedište. No, izmjenamau vlasničkoj strukturi ozbiljno serazmišlja i o izmjenama u samom

nove zgrade. „Radi se o zgradi, točnijebetonskom kosturu, koji se nalazineposredno uz sadašnju zgradu, gdje jesjedište Apeirona u Travniku. Korisnapovršina iznosi 1 300 četvornih metarai u cijelosti će biti opremljena do idućeškolske godine“, kaže Grabovac. Naistom lokalitetu planiraju izgraditijoš jednu zgradu za potrebe svojih

studenata.

Transformacija vlasništva

Kako je u završnoj fazi transformacijavlasništva Otvorenog univerzitetaApeiron, pri čemu dvojica ranijihvlasnika iz Banje Luke svojih 70% vlasništva prodaju nekoliciniviteških poduzetnika, rektor Grabovackaže kako će u suradnji s novimvećinskim vlasnicima raditi na noviminvesticijskim zahvatima. „Moj prijedlogće biti da se u Vitezu izgrade dvafakulteta – Fakultet poslovne ekonomije




27

ProjEKTi

nazivu Univerziteta, a dosadašnje vezetravničkog i banjolučkog Apeironase prekidaju. Svojih 30 % vlasničkogudjela zadržava Senad Tatarević,aktualni direktor Apeirona. Velikozanimanje studenata za studiranjem

Očekujemo dobre rezultate

Promjene u vlasničkoj strukturiOtvorenog univerziteta Apeiron

Travnik potvrdio nam je i jedan od„kupaca“, Franjo Rajković, vlasnikviteške tvrtke Economic, koji je, kakosam kaže, jedan od desetak poduzetnikaiz Viteza odlučio novac uložiti u znanjei obrazovanje budućih generacija. Osimviteških poduzetnika, budući većinskivlasnici su i nekolicina poduzetnika izdrugih krajeva naše zemlje, čak i izvangranica BiH. „Čin preuzimanja većinskogpaketa, odnosno ulaska u vlasničkustrukturu bit će okončan ovih dana“,kaže Rajković, izražavajući nadu kako ćese ovaj proces završiti na zadovoljstvoi u interesu gospodarstvenika,Općine, ali i studenata. Na upit što jepoduzetnike potaknulo na ovakav vidulaganja sredstava, posebno u vrijemesveprisutne ekonomske krize, Rajkovićodgovara kako „život nije stao dolaskomglobalne ekonomske krize“. „Tko uspijeiznaći inovativne i originalne poteze,apsolutno ima izglede iz krize izaći

puno jači. Kriza, koja je sada na sceni,istovremeno je za neke i prilika. Mi,gospodarstvenici mislimo da ćemoi ovakvim potezima, polučiti dobrerezultate. Vjerujem da ćemo krozfakultete ovog Univerziteta biti u prilicidodatno stručno educirati naše ljudekroz različite oblike znanosti i na tajnačin naše irme učiniti još zdravijim ijačim“, kazao nam je Rajković. Economic,FIS, Ecos samo su neka od poduzećakoja su ušla u projekt preuzimanjavećinskog udjela u otvorenomuniverzitetu Apeiron Travnik. Rajkovićkaže kako je ukupno desetak poduzeća„u igri“, a, ne otkrivajući njihova imenaniti vlasnike, kaže kako su to uglavnomnajjače viteške tvrtke.

Piše: D. Sivonjić

na nekom od fakulteta UniverzitetaApeiron potvrđuje i podatak kojeganam prezentira rektor Grabovac. „Upisće trajati do 10. listopada, osim naFakultetu zdravstvene njege, gdje su većpopunjena sva mjesta“, kaže on.

dr. Nikola Grabovac, rektor Otvorenog univerziteta Aperion




30

ProjEKTi

SPO-i (uz koordinaciju task managera izDEI-a i Delegacije Europske komisije)pripremaju projektne ideje (Project Fiches). Finalne projektne ideje sepodnose na konačno odobrenje IPAupravljačkom komitetu koji se sastojiod predstavnika Europske komisije izzemalja članica.

Tko može biti korisnik sredstva iz IPA fondova

Sredstva iz IPA fondova mogukoristiti pravne nepro itabilne osobe,prvenstveno nevladine organizacije,sindikati, udruženja poslodavaca,profesionalna udruženja, operatori izjavnog sektora, obrazovne i istraživačke

institucije, te fondacije, privrednekomore, trgovinske i obrtničkekomore, javne službe za zapošljavanje,kantoni, općine ili gradovi i distrikt.Sredstva mogu koristiti i regionalnerazvojne agencije, poslovni inkubatori,centri za poduzetništvo, Istraživačkii razvojni instituti, i druge institucijekoje podržavaju poslovanje.

Zahtjev za ova sredstva mogu podnijetii privatne istraživačke i obrazovneinstitucije koje ne pro itiraju iz svojihprojekata s tim da su osnivači ilivlasnici državljani BiH ili države članiceEuropske unije ili Islanda, Norveške,Lihtenštajna, Turske, te biti direktnoodgovorni za pripremu i upravljanjeakcijom sa svojim partnerima, dane djeluju kao posrednici i da imajustabilne i dostatne izvore inanciranjada bi osigurali kontinuitet svojeorganizacije tijekom trajanja projekta,ali da ti izvori nisu zasnovani isključivona subvencijama i grantovima Europske

unije ili neke druge strane donatorskeorganizacije.

Na nama je samo da uzmemo novac

Kako bismo dobili taj novac, potrebnoje „samo“ da konkuriramo mnoštvomraznih projekata, a kako je procesapliciranja dosta složen i zahtijevaspeci ično znanje, jer EU propisujedosta komplicirane procedure, gdje jepotrebno objasniti kakva je namjena togprojekta, neophodno je argumentiratisve stavke i napisati na koji način će semjeriti sredstva iz tih budžeta, kako ćese ti rezultati ostvariti, te sam doprinostog projekta. Mi, za razliku od drugih

zemalja, nemamo projektne timovei imamo vrlo malo stručnjaka koji bito znali napisati ili ispuniti. Iskustvadrugih zemalja koja su prije nas postalečlanice EU pokazuju da ti fondovinisu u potpunosti bili povučeni zbogograničenih kapaciteta, nemogućnostikandidiranja određenog broj projekatai slično. BiH do sada nije iskoristila ni20% odobrenih sredstava.

U idealnoj situaciji, relevantnaministarstva će izraditi operativneplanove konzultirajući lokalnu vlast uvezi sa njihovim razvojnim prioritetima.

Naravno, ne treba računati na ovakavrazvoj situacije, čak i vodič za lokalnezajednice u BiH, Europske unijesavjetuje sljedeće korake:

Korak 1 : provjerite sa drugim općinamanjihove razvojne potrebe i prioritete iuspostavite suradnju između općina i/ili viših nivoa vlasti. Provjerite postojećeoperativne programe izrađene odstrane relevantnih ministarstava i/ili Direkcije za europske integracijei usporedite de inirane prioritete saVašim prioritetima. Korak 2 : osigurajte pisani dokument oplaniranim intervencijama, ukažite na

odgovarajuću komponentu IPA fondai ukažite, kolikogod je to moguće, napovezanost između Vaših prioriteta iprioriteta u operativnim programima.

Korak 3 : identi icirajte Voditeljaprograma (SPO) u relevantnomministarstvu koji je uključen u shemuIPA programiranja i informirajte ga/njuo Vašim planovima. Zatražite sastanakkako biste porazgovarali o Vašemprijedlogu i kako biste ga poboljšalida što bolje odgovara inancijskimzahtjevima. Korak 4 : pripremite nacrt Vašegprojektnog prijedloga sa što realnijeprikazanim budžetom (uzimajućiu obzir regulative u vezi sa javnimnabavkama). Korak 5 : lobirajte da Vaš projektniprijedlog bude zadržan u ministarstvui predložen Komitetu za upravljanje IPAprogramiranjem.BiH je još uvijek zemlja u fokusuEuropske inicijative za demokraciju iljudska prava. BiH također ima koristiod LIFE okolišnog program kao i 6.Okvirnog programa za istraživanjei razvoj. Podrška za deminiranjeje nastavljena u sklopu Akcijskogprograma za borbu protiv mina. BiH imapravo sudjelovanja u većini programaZajednice, koji se ne odnose samo naBiH nego i na čitavu EU. Za njih moguda apliciraju ne samo izička lica, negoi poduzeća, institucije na svim nivoima

vlasti, a riječ je o projektima europskihstandarda koji vrijede milijardu eura,ali je do njih veoma teško doći.Neki od programa Zajednice koji su




31

ProjEKTi

otvoreni za Bosnu i Hercegovinu su:

CIP: Okvirni program zakonkurentnost i inovativnost

Kultura

Europa za građane

Daphne

FP7: zemlje kandidati

Osnovna prava i građanstvo

Interreg

Life+

Doživotno učenje

Marco Polo II

MediaProgress

Zdravstvo

Mladi u akciji

Pasivna uloga Bosne i Hercegovine

Europska komisija, odnosno DelegacijaEuropske komisije u Sarajevu upravljasvim fazama programskog ciklusa i

vodi i realizira aktivnosti unutar ovogciklusa za račun BiH. Program podrškeBiH od strane EU se realizira unutarcentraliziranog i decentraliziranogsustava menadžmenta.

U isto vrijeme BiH kao korisnik,je uključena pasivno i ima ulogu„pacijenta” koji dolazi na primanjeterapije pokazujući nedovoljan interespripreme za korištenje, tj. upravljanjeEU fondovima nakon pristupanjaEU. BiH mora promijeniti način nakoji koristi pomoć i pripremiti se nadecentraliziran sustav menadžmenta. Usklopu ovakvog menadžmenta, najvećidio odgovornosti će biti prebačen saKomisije, odnosno Delegacije, na BiHinstitucije. Europska komisija je jasnode inirala ovaj uvjet.Veoma je važno za lokalne vlasti da buduupoznate sa različitim EU fondovima

koji su i na raspolaganju i posebno, dabudu upoznate sa fondovima koji seotvaraju prema Bosni i Hercegovini usvakoj od faza.Također, lokalne vlasti u BiH nisudovoljno informirane ili imaju veomašturo znanje o mehanizmima kojekoristi EU kroz svoje pretpristupne,strukturne, kohezione i fondoveZajednice, u svrhu podrške regionalnomi lokalnom razvoju. Zato sada BiH trebatehnička pomoć i obuka ljudi koji biuopće razumjeli o čemu se tu radi. Mi jošuvijek ne razumijemo da smo strašno„podinstitucionalizirana zemlja“, ne usmislu da se treba zaposliti još ljudi,nego su naše institucije jako slabe, loše

kadrirane, preglomazne, i zastarjele.Sredstva Europske unije treba štobolje iskoristiti i to najviše za razvojBosne i Hercegovine, ali ne na načinkako bi se samo udovoljavalo uvjetimai propozicijama EU, bez kvalitetne icjelovite strategije razvoja, dogodit će nam se da EU uđe u BiH, a da BiH usuštini, neće ući u EU.




32

BH rEGijE

Usaopćenju za javnost navodi seda je organizacija okruglog stolarezultat zajedničke inicijative

Ministarstva vanjske trgovine iekonomskih odnosa BiH i Radne grupe zakoordinaciju aktivnosti u turizmu u BiH.

Okrugli sto podržala je DelegacijaEuropske komisije u BiH, kojaje prepoznala tu aktivnost kaoneophodan tematski pristupsektoru turizma u rješavanjunajznačajnijih izazova i potencijalabudućeg razvitka turizma u zemlji.

»Ova zemlja ima mnogo toga zaponuditi u smislu raznolikosti: mjestaza ljetne odmore i zimske sportove,staze kulturne baštine, vinske putove,vjerske znamenitosti, kao i velikemogućnosti za planinarenje, lov iribolov. Doista, svi ljudi iz BiH trebali bibiti ponosni na bogatstvo i raznolikost njihove zemlje», rekao je na otvaranjuokruglog stola šef Sekcije operacija zaekonomski razvitak, trgovinu i prirodneresurse Delegacije Europske komisije uBiH Johann Hesse. On je potencirao daje moto obilježavanja Svjetskog danaturizma upravo «Proslava različitosti».

Nedostatak državne strategije »Jedan od ciljeva ovog okruglog stolaje predstavljanje rezultata ostvarenihod slične konferencije održane prošlegodine», rekao je Hesse. Naglasio jeda je Bosni i Hercegovini, kad je upitanju turizam, potrebna državnastrategija odnosno pristup razvitkuturizma na državnoj razini jer trenutnopostoji dosta defragmentacija. Hesseje najavio dva nova projekta koja ćebiti inancirana iz IPA 2009 programa.

Prva komponenta projekta razvijat ćese u dva pravca. Jedan od njih je pomoć

Ljudi bi trebali biti ponosni na bogatstvo BiH

Povodom 28. rujna - Svjetskog dana turizma, u prostorijama Delegacije Europske komisije u BiH održan je okrugli stol o temi «Perspektive i izazovi razvitka turističkog sektora u BiH».

namijenjena nevladinim organizacijamai općinama koja ima za cilj poboljšanjekonkurentnosti u sektoru turizma,kao i unapređenju vještina ljudskihresursa za koje će biti izdvojeno dvamilijuna eura. Drugi pravac razvoja jetehnička pomoć od dva milijuna euraza industriju turizma u BiH na razinidržave, entiteta i Brčko Distrikta.

Druga komponenta odnosi se nasuradnju u regiji. U periodu od2007. do 2009. godine sredstvadodijeljena BiH iznose više od 14miliona eura, a dio tih sredstavadodijeljena su i turističkoj industriji.

Ministar okoliša i turizma FederacijeBiH Nevenko Herceg izjavio je da su zasektor turizma i instrumente zaštiteokoliša od velike važnosti prepristupnifondovi Europske komisije.

On je naglasio da je FederacijaBiH uspjela napraviti pomak urazvitku turizma, kako u donošenjunovih zakona i novih urbanističkih

planova tako i antirecesijskih mjera.

Jedan od problema u sektoru turizma jenepostojanje zakona na državnoj razini.

Zamjenik ministra vanjske trgovine iekonomskih odnosa BiH Vilim Primoracrekao je da je BiH potpisivanjemSporazuma o stabilizaciji i pridruživanjupreuzela na sebe određene obveze

kad je to područje u pitanju.

»Na državnoj razini radimo na boljojkoordinaciji između državnih ientitetskih organizacija i učinit ćemo sveda se državni zakoni usvoje», kazao jeon. Hesse je, na kraju izlaganja, naglasioda je teško, ako ne i nemoguće, provestiprograme u susret ciljeva regionalnepolitike u pogledu koherentnosti,konkurentnosti i međuteritorijalnojsuradnji, bez državnog pristupa

planiranju i programiranju takvihregionalnih politika.




33

BH rEGijE

Susret je okupio više od 200sudionika, među kojima je bioveliki broj predstavnika austrijskih

i bh. irmi iz oblasti telekomunikacija,energetike, metalske industrije,infrastrukture, osiguranja i inancija.

»Bila je ovo prilika da se sudioniciupoznaju s potencijalima kojimaraspolaže BiH kada je riječ oinvesticijama u oblasti energetike,infrastrukture i inancija. Uvjerensam da će s konferencije biti poslanaporuka o pozitivnoj privrednoj klimii potencijalima u BiH, kao i porukeinvestitorima da je BiH spremna zadaljnji razvitak privrede i da predstavljasigurno područje za investiranje»,istaknuo je na konferenciji za novinare

predsjedavajući Vijeća ministaraBiH Nikola Špirić pod čijim jepokroviteljstvom održan poslovni susret.

Posebna dimenzija, kako je dodao,na forumu je bila posvećenapotrebi regionalne suradnje kojaće u političkom, ekonomskom ismislu infrastrukture ubrzati put zemalja regije ka članstvu u EU.

Velika potreba za ulaganjima

U Bosni i Hercegovini postoji velikapotreba za ulaganjima i brojnisektori su važni i interesantni zainvestiranje, prije svega energetski iinfrastrukturni sektor. »Novac postojii EU putem svojih fondova i Svjetskabanka spremne su odmah izdvojiti 25milijuna eura, međutim to može bitisamo za one projekte koji su spremnii mogu se realizirati. Međutim, da bise projekti uopće mogli realiziratipotrebno je da postoji i političkidogovor onih ljudi koji donose odluke»,kazao je predsjedavajući Bečkogekonomskog foruma Erhard Busek.

Investiraj u BiH-investiraj u regiju

Po prvi put u Bosni i Hercegovini, Bečki ekonomski forum (Vienna Economic Forum) i Vijećeministara BiH organizirali su poslovni susret pod nazivom «Investiraj u Bosnu u Hercegovinu-

investiraj u regiju».

Na konferenciji je iznesena ocjenada je zakonodavno pravni okvir uBiH koji se tiče investiranja dobar, alida proces odlučivanja na različitimnivoima u BiH predstavlja prepreku zainvestitore. »Proces donošenja odlukakoje su bitne za investiranje u BiHtrebao bi biti brži “, kazao je Busek.

Sarajevska konferencija organizirana je

s ciljem unaprjeđenja poslovnih odnosaAustrije i zemaljaregije, poboljšanjanivoa investicijau BiH i regiju, teda se omogućedirektni susretiizmeđu investitorai bh. poduzeća kojiimaju konkretneprojekte u kojebi se moglo

i n v e s t i r a t i .

P r e d s t a v n i c inadležnih bh.

ministarstava predstavili su konkretneprojekte iz oblasti infrastrukture,

inancija i elektroenergetskog sektora.Osim toga, razmijenjene su i informacijeo mogućnostima novih i nastavkudosadašnjih ulaganja austrijskihkompanija u BiH.



BH rEGijE

BH P v edn kStudeni / Prosinac 2009

34

Mnogi ovo «hercegovačkomore” samatraju pravimrajem za ribolovce, pa i ne

čudi činjenica da svake godine sve višeribolovaca, i to ne samo iz Hercegovine,posjećuje ovo jezero. Bilećko jezeroje izuzetno bogato ribljim fondom,pa kao malo gdje na ovim prostorimatamo možete uloviti soma,čiji seprosječni primjerci kreću od četiri dopet kilograma, a svake godine se ulovei desetine kapitalaca od dvadeset dotrideset, pa do čitavi šezdeset kilograma.Kako saznajemo od majstora ribolovakojih u Bileći i Trebinju ima na desetine,lovi se najuspješnije na varalicu kojase vuče motornim čamcem, ali nijerijetkost da se uhvati na bućku ili na živmamac. Osim soma, po kome se Bilećkojezero proslavilo u posljednjih nekolikogodina i u europskim okvirima, možeteuloviti šarana, prosječne težine tri

Raj za ribolovce

Bilećko jezero je vještačko jezero napravljeno za potrebe “Hidroelektrana na Trebišnjici” početkomšezdesetih godina prošlog stoljeća i s površinom od oko trideset i tri četvorna kilometra, zavisno

od vodostaja, predstavlja najveće vještačko jezero na Balkanu.

do četiri kilograma, a na hranjenim

i kon iguracijski dobrim terenimai uz malo sreće, mogu se pronaći iveći primjerci od sedam, osam, pa do

dvanaest kilograma. Lovi se dubinskommetodom na kukuruz, a bez hranjenogmjesta, kažu iskusni ribolovci, nevrijedi ga loviti, ma kakav majstor bio




35

BH rEGijE

Na malom otoku nalazi se i crkva posvećena svetom Iliji koja jenapravljena krajem 90 -tih godina prošlog stoljeća. Posebankuriozitet je da se do ove crkve, koja se nalazi na sredini jezera,

ponekad može doći i pješice. Naime, za vrijeme vrelih ljetnjih danarazina vode u jezeru toliko opadne da bez ikakvih problema možetepješke stići do crkve na sredini jezera.

za štapom. U jezeru se može još pronaćiamur, koji se fenomenalno prilagodio,pa se prosječni ulovi kreću oko pet kilograma, a ove godine ulovljen jeamur od dvadeset i jednog kilograma,

što je do sada najveći primjerak“izvučen” iz jezera. Tu u još i deverika,klen, strugač, crvenperka, babuškakoje, tvrde ribolovci, ima na tone, paza prosječan izlazak ribolov može seuloviti četiri do pet kilograma ove ribe, ito bez većeg napora i uz malu naklonost sreće.Od štetočina u Bilećkom jezeruzastupljena je samo sunčica -zlatnikaras, koje ima u priobalnom pojasuali i nju ribari love, da bi je iskoristili

kasnije kao mamac, posebno u lovu nasomove.

Bogata ponuda

Za ribolov na Bilećkom jezeru vrijedidozvola od strane bilo kog sportsko-ribolovnog društva u RS, a ako pakne posjedujete ovaj papir, dnevnozadovoljstvo ribarenja na Bilećkomjezeru stajaće vas 10 KM. Ukolikose umorite od ribolova tu su i dvaugostiteljska objekta, Vidikovac i Apolonkoji su smješteni na samoj obali jezerai sa kojih se pruža prekrasan pogledna «beskrajno»plavetnilo. Restoran«Apolon» u ljetnjim mjesecima svojimgostima nudu i splav-terasu smještenuna samom jezeru, na kojoj možete uzblago ljuljanje na talasima, izmeđuostalog, probati izuzetno kvalitetnu

riblju čorbu po cijeni od samo 3 KM,spravljenu od soma i «ostale ribe»,koju kao tajnu čuva bračni par Risto iDražena Milenić, vlasnici ovog objekta.“Risto je zadužen za nabavku «sirovine»iz jezera, a ja za začine i spremanje»,kaže nam Dražena.

Također, ako se odlučite posjetitiBilećko jezero, predlažemo vam daobavezno posjetite i manastir Dobrićevoposvećenom Vavedeniju presveteBogorodice koji je, kamen po kamenizmješten s prvobitne lokacije koja sesada nalazi u dubinama jezera, u seloOrah na samoj obali. Na staroj lokacijimanastir je bio sagrađen na temeljimaranokršćanske bazilike iz trećeg iličetvrtog stoljeća. Do tog otkrića se došlo

prilikom prenosa manastira, a legendakaže da su se ovdje odmarali sveti carKonstatin i njegova majka carica Jelenapri povratku iz Dubrovnika za Carigrad.Zadivljen ljepotom kraškog polja, krozkoje je tekla bistra Trebišnjica, car jegovorio kako je to dobro mjesto, pa jetako Dobrićevo i dobilo ime.

Piše: V. Mihojević




36

BH rEGijE

Kao i cijeli prostor Balkana,i Trebinje je imalo raznegospodare i svi oni su ostavljali

traga kako u arhitekturi, tako i ukulturi i i običajima. Tako će Vas ovdjedočekati crkve, katedrale i džamije,ali i Stari grad s bedemima iz turskogperioda, utvrđene zgrade javnogkaraktera, upravne zgrade, kasarne,škole, putovi i danas tek preostalosjećanje na prugu uskog kolosjekai Ćiru iz austrougarskougarskogperioda. Sve ovo postavljeno natemeljima grčke i rimske kulture koja jesačuvana za vrijeme Nemanjića i TvrtkaKotromanića.

Klima u Trebinju je tipičnamediteranska sa srednjom godišnjomtemperaturom od 14,2 stupnjevai sa 270 sunčanih dana u godini.Klimu ovog podneblja karakteriziraspeci ična vegetacija (smokva, šipak,maslina, agrumi, vinova loza, ljekovitobilje...), kao i speci ičan način života,karakterističan za Mediteran. Bogatokulturno-povijesno nasljeđe, klima i

Trebinje kao turistička destinacija

Trebinje se prvi put spominje u X. stoljeću kod Konstantina Por irogenita pod nazivom Tribunia,koji se kasnije promjenio u Travunija. Današnji naziv datira iz XVI vijeka.

povoljan zemljopisni položaj, značajnosu uticali da u projekciji budućnostii razvitka Trebinja, turizam zauzmeposebno, strateško mjesto. Naročitupažnju brojnih turista, osim gradskogjezgra izgrađenog u mediteranskom

stilu, privlači i speci ičan botaničkii ugostiteljski kompleks, koji tvorišesnaest stoljetnih platana.




37

BH rEGijE

Znamenitosti različitih kultura i vremena

Arslaganića (Perovića) most Arslanagićamost (od poslednjeg rata zvan i„Perovića most“) je kao zadužbinu zasvog poginulog sina u borbi s Mlečanimaizgradio Mehmed-paša Sokolović 1574.

godine, za vrijeme turske okupacije.Kada su Turci 1687. godine potisnutiiz Herceg Novog, mnoge turske obiteljesu se iz ovog grada doselile u Trebinje.Među njima je bio i izvjesni Arslan-aga.Dobio je posjede istočno od Trebinja:na Zupcima, Necvjeću i Jasenu, te pravonaplaćivanja mostarine preko mosta naTrebišnjici. Po njemu se, od tada, most naziva Arslanagića most. Izgradnjomhidroenergetskog sustava na Trebišnjici,Arslanagića most se našao 1965. godinepod vodom akumulacijskog jezera. Po

zahtjevu Zavoda za zaštitu spomenikakulture, most je demontiran i prenesennizvodno 1966. godine prilikompražnjenja akumulacije. Nova lokacijaArslanagića mosta je između naseljaGradina (na desnoj obali rijeke) i naseljaPolice (na lijevoj obali). Od 1993. most se naziva i Perovića most.

Katolička katedrala (s kraja XIX. stoljeća)

Godine 1984. proslavljena jetisućugodišnjica postojanja trebinjsko-mrkanske biskupije, čiji prvi spomennalazimo u buli Benedikta VIII (1012–

1024), izdatoj 27. rujna 1022. godine.Tijekom svog dugog postojanja biskupijaje prolazila kroz razne teškoće, čiji suuzroci bili političke i društvene naravi.Prije nešto više od dvadeset godina –31. svibnja 1984.godine, mala crkva učast rođenja Blažene djevice Marije uTrebinju proglašena katedralom.

Osman-pašina džamija

Ova džamija je locirana u Staromgradu (Kastelu), nedaleko od glavne(zapadne) kapije i gradskih bedema.Građena je od tesanog kamena i

pokrivena četverostrešnjim krovomu imitaciji kupole pod eternitom.Uz desni zid podignuta je kamenamunara oktogonalnog oblika, visoka

šesnaest metara i bila je jedna odnajljepših u Hercegovini. Sagrađenaje 1726. godine i zadužbina je Osman-paše Resulbegovića. Graditelji subili dubrovački majstori. U njezinoj

gradnji ima elemenata mediteranskearhitekture. Slovi kao najprostranijadžamija u Hercegovini. Za vrijemeposlednjeg rata džamija je srušena.Kamen temeljac za obnavljanje jepostavljen 5. svibnja 2001. godine, aobnovljena džamija je svečano otvorena15. srpnja 2005. godine. DanašnjaOsman-pašina džamija je autentičnaonoj koja je srušena i po dimenzijama imaterijalima koji su korišteni u njezinojoriginalnoj gradnji

Hercegovačka Gračanica u Trebinju

Predstavlja posebno velelepno zdanjeiz 2000. godine i posvećena je pjesnikuJovanu Dučiću. Po njegovoj želji, kojuje iskazao u testamentu, sagrađen jehram Presvete Bogorodice na brduCrkvina iznad Trebinja, u kojem jeDučić sahranjen. Osim hrama, koji jevjerna kopija manastira Gračanica naKosovu i Metohiji – mnogi ga zato i zovuHercegovačka Gračanica – u sklopu

kompleksa su i zvonik, galerija ikona,parohijski dom, am iteatar, česma,crkvena knjižara, muzej i ljetna bašta.Hram se može vidjeti sa svake točkeu Trebinju i to je najljepša sakralnagrađevina u cijeloj Hercegovini.Pjesnikova želja je bila da budesahranjen u Trebinju, tako da su njegoviposmrtni ostaci preneseni iz Amerikeu Hercegovačku Gračanicu u listopadu2000. godine. Tvrdoš (IV–VI vijek)

Manastir Tvrdoš, četiri i pol kilometraudaljen od Trebinja na putu za Mostar,

Prometno, Trebinje je dobropovezano s gradovima uokolini (Dubrovnik 30km,Mostar 135 km, Nikšić 70km, Herceg Novi 40 km).Prednost Trebinja je blizina4 aerodroma: Čilipi (40km),Tivat (65km) Mostar (130km), i Podgorica (130km).




38

BH rEGijE

Posjetite Trebinje i provjerite da li su tačni citati koje su rekli oTrebinju:

•Ekolozi: „oaza“

• Slikari: „sve je već gotovo, samo da se urami“.• Glumci: „scena na kojoj svi igraju“• Arheolozi: „El Dorado“• Farmakolozi: „besplatna apoteka“• Liječnici: „sanatorijum“• Agronomi: „misir“• Pisci: „pjesnička guberenija“

Ovo su samo neka od mjesta koja, ukoliko vas put nanese u Trebinje,obavezno morate posjetiti

podignut je na temeljima stare crkve.Postoji u kontinuitetu od kasne antike(IV–VI vijek), s tim što je u više navratarušen i obnavljan. Najviše je stradao1694. godine u borbama izmeđuMlečana i Turaka. Tom prilikom je savinventar manastira prenijet u manastirSavina kod Herceg Novog, gdje se i danasčuva. Manastir su početkom XVI. stoljećaoslikali freskama dubrovački slikariVicko Lovrov i trebinjski monah MarkoStefanov. U prvoj polovici XVI. stoljećamanastir Tvrdoš je bio najveći skriptorijna slovenskom jugu, a istovremeno jebio i kulturno i duhovno središte širegpodručja.

Pavlova pećina

Predstavlja jedan od značajnihprapovijesnih lokaliteta i iznimnoje bogata pećinskim nakitom. U njojdominiraju masivni oblici pećinskihstubova građeni od krupnih kristalakalcita. Postoji više narodnih legendivezanih za pećinu, što joj daje posebanznačaj. Prema davnom predanju, u ovupećinu je dolazio sveti apostol Pavle,pa joj otuda i ime. On je, krijući se odrimske vlasti, u ovoj pećini pokrštavaonarod. Tradicionalno se svake godine upećini, na Petrovdan, okuplja veliki brojvjernika uz prisustvo svećenika kojiobavljaju službu. Pećina ima kameni

oltarski dio i ikonu svetog apostolaPavla. Sama pećina se sastoji od nekolikodvorana bogato ukrašenih stalaktitima istalagmitima. U unutrašnjosti pećinese nalazi i malo jezero koje se povezujes vjerovanjem da će djevojke koje seumiju njegovom vodom na Petrovdanbiti lijepe i privlačne, a vjeruje se i da jeta voda ljekovita.

Piše: V. Mihojević




40

BH rEGijE

„Proizvođačima je duhan nezanimljiviz dva razloga. Otkupna cijena nijemijenjana već dvadeset godina, asimbolično povećani federalni poticajinedovoljni su za pokrivanje povećanihtroškova proizvodnje. Zadnjih su

godina i klimatski uvjeti skrozporemećeni, u najvažnijoj fazi za rast biljki nedostaje vlage što se kasnijenegativno odražava na prinose. Uz to,valjda po onoj narodnoj da ni jednanevolja ne dolazi sama, na duhanu sepojavila bolest virusa koja u određenojmjeri također utječe na urod. Pomoć uprevladavanju nastale složene situacijemože nam pružiti samo država“, tvrdišef proizvodnje duhana u „Bosancu“Ibrahim Hećimović govoreći o sadašnjojsituaciji u tome poduzeću.

Akcize nisu pomogle proizvođače

Uvođenje akciza na cigarete ničim nije,po njegovom mišljenju, doprinijelopoboljšanju položaja proizvođača i

Uvozni lobi opasno prijeti domaćimduhanarima

Zbog slabog interesa seljaka za sadnju duhana oraški je „Bosanac“ proizvodnju oba robna tipa znači berleja i virdžinije ugovorio na 30 posto manjoj površini od planirane, a potom je za otprilikeisto toliko urod umanjila višemjesečna suša. Pred ovom je tvrtkom za otkup i preradu duhana

stoga vrlo teško razdoblje.

prerađivača nego su od njih zaradilisamo država i trgovine. Posljednjije trenutak zato, smatra Hećimović,da se donesu zakoni kojim bi bili

regulirani inancijski tokovi u prometucigareta te dio prihoda od njihoveprodaje usmjeravan na stimuliranjeproizvodnje duhana. Dok se to ne učinisvi oni koji žive od proizvodnje duhanaimaju pravo sumnjati na postojanjevrlo jakog uvoznog lobija kojemuje u interesu da se ta proizvodnja uBiH ugasi. Prepolovljena proizvodnjaduhana jednim će dijelom u „Bosancu“biti sanirana zahvaljujući zalihama odprošle godine tako da će se, očekujeHećimović, ova godina nekako izvućii iduća ipak dočekati na nogama.Veliku ulogu u održavanju stabilnostitvrtke ima Fabrika duhana Sarajevokoja otkupljuje sve prerađene količineduhana u Orašju i redovito ih isplaćuje.Samo zahvaljujući razumijevanjučelnika te fabrike „Bosanac“ u ovometrenutku opstaje na tržištu, zaključujeIbrahim Hećimović.

Piše: Z. Živković




41

BH rEGijE

Usjevernoirskoj prijestolniciBelfastu katolici i protestantivode odvojene živote.

Libanonska metropola Beirut podijeljena je na vjerske kvartoveizmeđu šiita, sunita i kršćanskih

maronita. Glavni grad Cipra Nikozija jesedamdesetih godina prošloga stoljećapodijeljena na turski i grčki dio, a Mostarje od posljednjeg rata razdvojen na dvadijela zapadni i istočni. Na taj načinautori nakon petogodišnjeg istraživanjaopisuju podijeljene gradove.

Belfast najvitalniji Inspiracija za knjigu im je bio upravograd na Neretvi. Autori su kao studentiposjetili Mostar gdje su radili studijuo hercegovačkom središtu, poglavitooko stare gradske jezgre. „ Tijekomtog istraživanja stalno smo se pitalikako je u gradu kao što je Mostarmoglo doći do takve podjele, kada je

taj isti grad samo koju godinu unatragbio mjera tolerancije, otvorenosti imultietničnosti. Odgovore nije bilomoguće naći samo u Mostaru, ni samo uBiH. Put nas je neizbježno vodio u drugamjesta koja su, kao i Mostar, doživjeli

kon likt i podjelu“, ističe autor knjigeJon Calame.

Psihologija patnjeAutori navode kako je zajedničko zapodijeljene gradove da njihovi građanimisle kako je to što se njima dogodilojedinstveno na svijetu. „Postoji nekotragično osjećanje života ili nekapsihologija patnje koja meni nije uvijek razumljiva. I postoje ljudi koji, ako pate,žele da ta patnja bude bezgranična iunikatna. Ta se osjećanja mogu naći uovim gradovima, naročito kod političarai onih ljudi koji pripadaju rivalskimskupinama koje su i dovele do podjele“,ističe autor knjige Jon Calame.

P et gospodarskih subjekata izPosavske županije – „Posavinakoka“ i „Agro mix“ iz Orašje,

„Integral“ i „Mikasa“ iz Odžaka i„Koturić“ iz Domaljevca sudjelovali suna Sedmom Međunarodnom ekološkomsajmu EKOBIS 2009. u Bihaću. Sajam je ,pokazalo se ponovno, bio dobra prigodaza uspostavljanje gospodarske suradnje

Posavski privrednici u Bihaću

s domaćim i inozemnim tvrtkama,njih oko 200 iz zemlje i inozemstva,što je i osnovni cilj prezentacije. Naistom Sajmu predstavila se i Turističkazajednica Posavske županije i to sprojektom „Posavina raj za lov i ribolov“

s kojim se željelo animirati poslovneljude iz zemlje i okruženja. Na sajmu subili prezentirani hrana i pića, ekološka

hrana, proizvodi iz šumarstva, drvnei papirne industrije, tekstil i tekstilniproizvodi, koža i proizvodi od kože,ekološka sredstva za pranje i čišćenje,ekološka ambalaža te drugi ekološkiproizvodi.


Mostar uvršten u društvo Belfasta,Jeruzalema, Beiruta i Nikozije

Jeruzalem, Beirut, Belfast, Nikozija i Mostar predmetom su istraživanja u knjizi američkih autora Jona Calamea i Esther Charlesworth, objavljenoj pod naslovom „Podijeljeni gradovi“. Jeruzalem

ima svoju liniju razdvajanja između židovske i arapske zajednice.

Kozmopolitski Mostar Uspoređujući gradove autori su došlido zaključka da je Belfast najvitalniji,a da je ciparska Nikozija u najtežemstanju. Mostar su smjestili u sredinuljestvice. Autori drže kako u Belfastu

postoji skupina intelektualaca kojise aktivno bave prirodom etničkihkon likta i urbanim podjelama. „U svimdrugim gradovima, u Nikoziji, Beirutu,Jeruzalemu i Mostaru našli smo samosuprotnost tom duhu Belfasta. Kao daintelektualna elita u tim gradovimanije zainteresirana za prirodu etničkogkon likta. Stanje podjele prihvaća segotovo kao prirodno stanje oko koga seviše ništa ne može učiniti“, opisuje se uknjizi.Autori za Mostar da je njegovasudbina da ponovno bude središtekozmopolitskog života - grada višereligija i više etničkih skupina.

Piše: M. Vasilj




42

BH rEGijE

“Izložbeni prostor zauzima 22.000metara kvadratnih, što čini 88 posto uodnosu na ZEPS 2008. godine. Kriznaekonomska godina u cijelom svijetu,koja je u bh. privredi smanjila promet iproizvodnju do 40 posto, na sajmu ZEPS2009. smanjila je izložbeni prostor za 12posto”, izjavila je direktorica Marketingasajma ZEPS Dževdana Hukeljić.

Predviđeno je održavanje 15 kolektivnihizložbi, od kojih je najistaknutija i zaprivrednike i za javnost najznačajnijaizložba Češke Republike, zemlje partneraovogodišnjeg sajma, ukazala je Hukeljić.Kolektivne izložbe na sajmu imat će iprivrednici iz Hrvatske, Slovenije, Irana,kao i Udruženja privrednika iz Gračanice,Kaknja, Velike Kladuše i drugih gradova.

Ekonomski savjetnik za privredu uAmbasadi Češke Republike u BiHVladimir Randaček izjavio je da ćese na sajmu predstaviti 18 češkihpoduzeća, dvije bh. irme zastupnicečeških kompanija u BiH, kao i dvije

500 izlagača na ZEPS-u

Brčko subvencionira kamate poduzetnicima

Na 16. generalnom bh. sajmu “ZEPS 2009” koji će na terenima Kamberovića polja u Zenici bitiotvoren u utorak, 6. listopada i trajati do 11. listopada, nastupit će oko 500 izlagača iz 27 država

svijeta, saopćeno je na konferenciji za novinare.

Vlada Brčko distrikta usvojila je odluku o subvencioniranju kamata na kredite koje su brčanski gospodarstvenici podigli tijekom ove godine kod neke od komercijalnih banaka.

državne agencije. Kao i prethodnihgodina, planirano je održavanje većegbroja pratećih sajamskih manifestacija,od kojih organizatori izdvajajusavjetovanje premijera Federacije BiH

Mustafe Mujezinovića i privrednika otemi “Aktuelna problematika u privrediFBiH i mogući pravci rješavanja”, koja ćebiti održana u subotu, 10. oktobra, sapočetkom u 10.00 sati.

Za subvencioniranje kamatana kredite u visini od šest posto imat će svi gospodarski

subjekti s područja Brčko distriktaizuzev banaka, dugih inancijskih

institucija i osiguravajućih društava.Subvencioniranje kod trgovačkihpoduzeća limitirano je do 300.000maraka kreditnog zaduženja, a u

ovaj program subvencioniranja nećeući reprogramiranje ranijih kredita,priopćeno je iz vlade Brčko distrikta.

Za ove namjene vlada će izdvojiti 1,5milijuna maraka, a novac će se plasiratipreko komercijalnih banaka s kojimaće Garantni fond Brčko distrikta imatiugovor, tako da će refundiranje kamatabiti vršeno prema bankama. Svi koji

budu tražili subvencioniranje kamatamorat će se prijaviti Garantnom fondu.

U Vladi Brčko distrikta ističukako je procedura maksimalno

pojednostavljena tako da neće bititeško kandidirati se za dobivanje tihsredstava.

direktorica Marketinga sajma ZEPS Dževdana Hukeljić.




43

BH rEGijE

Uz ceste zadovoljavajućom jeocijenjena primarna elektroi komunikacijska mreža kao i

zdravstvena infrastruktura. Iskorištenjegeostrateških povoljnosti i prednosti,ističe se u studiji, bit će još veće anove mogućnosti napretka otvoreneposlije izgradnje cestovnog koridora5C. Do tada je preporučeno povećatibroj povrataka na prostor općineOrašje i dovođenje potrebnih stručnihi kvali iciranih kadrova, stimuliranjeprivatnog sektora poduzetništvai iseljenika s ovoga područja zaulaganja kao i potpuno otvaranjeprema okruženju i Evropi. Paralelnos tim trebalo bi raditi na izgradnjineophodnih infrastrukturnih objekatau zonama industrije, poduzetništva iobrta. U konačnici, zaključak je SWOTanalize, osim gospodarstvu razvojbi time bio omogućen i različitimuslužnim djelatnostima, prije svegatranzitnom turizmu ali i skladištenju,vezama i prometu. Kada je riječ o

Nužna modernizacija postojećih kapaciteta

Prema nedavno izrađenoj SWOT analizi, povoljna geostrateška pozicija kojoj značajno doprinosi postojeća bazna cestovna infrastruktura odnosno umreženost s drugim regijama, povezanost s evropskim putovima i blizina tri međunarodna aerodroma bitna je pretpostavka razvoja

gospodarstva na oraškom području.poljoprivredi drži se kako su najvećeprednosti od važnosti za ruralni razvojpostojanje golemih površina plodnogi nezagađenog zemljišta te povoljniklimatski uvjeti i hidropotencijali.Od jednakog ako ne i većeg značajasu međutim ljudi odnosno velikibroj radno sposobnog stanovništva sbogatom tradicijom u poljoprivrednojproizvodnji. Razvijena mreža poljskihputova i kanalska mreža također se uSWOT analizi ističu kao pozitivna stranaa zaboravljeni u tom kontekstu nisuniti sadašnji prerađivački kapacitetiza preradu žitarica, voća i povrća,industrijskog bilja, mesa i mlijeka. Kakobi ti kapaciteti bili što bolje iskorišteninužna je revitalizacija prirodnih resursaa predloženo je i uvođenje novih tzv.alternativnih proizvodnji poput uzgojaribe i puževa, proširenja voćarstva ipčelarstva te povećane proizvodnjeindustrijskog i ljekovitog bilja. Samo posebi međutim to neće biti dovoljno paje istodobno, stoji u analizi, potrebno

raditi na prihvaćanju europskih idrugih međunarodnih standarda kaoi osuvremenjivanju postojećih linijaza proizvodnju. Uz to treba riješitinedostatak institucija za kontrolukvalitete roba i usluga. Nakon toga bit će postignuta kompatibilnost i sinergijapoljoprivrede s drugim sektorima idjelatnostima.

Sektor industrije i poduzetništva,kako je utvrđeno, također imavelike mogućnosti razvoja što prijesvega treba zahvaliti jakoj tradicijiu metaloprerađivačkoj industriji,industriji razvodnih uređaja,građevinskoj djelatnosti i slično. Tuje naravno i kvalitetna radna snaga.No, sve to nije dovoljno nego je nužnoinstaliranje novih kapaciteta i sadržaja,povećanje konkurentnosti na načelimapromocije i uvođenja novih tehnologija,razvijanje novih poslovnih ideja iosiguranje dodatne podrške razvoju,zaključuje se u SWOT analizi.




44

BH rEGijE

Rukovodstvo Svjetske banke uIstanbulu je pohvalilo vlastiBiH na poduzimanju mjera za

stabilizaciju proračuna i ublažavanjuposljedica globalne ekonomske krize.Ove mjere, opisane u pismu namjerekoje je upućeno MMF-u, omogućilesu BiH da dobije inancijsku potporuod MMF-a i drugih međunarodnih

inancijskih organizacija, uključujući iSvjetsku banku.

“Od iznimne je važnosti da BiH ucjelosti provede mjere na koje seobvezala pod stand-by aranžmanomsa MMF-om. Ako to ne učini, time ćezadati ozbiljan udarac vjerodostojnostizemlje, šansi za brz oporavak, i ozbiljnoće ugroziti javne inancije, uključujući

Reforme nužne sa ili bez MMF-a i WB-a

Rukovodstvo Svjetske banke iz odjela za Europu i središnju Aziju (ECA) sastalo se s izaslanstvomBosne i Hercegovine u Istanbulu, povodom godišnjih sastanaka Svjetske banke i Međunarodnogmonetarnog fonda (MMF), kako bi razgovarali o statusu ekonomije i o programima u BiH koje

podržava Svjetska banka.transfere za najugroženije kategorije“, rekla je direktorica za grupu zemaljajugoistočne Europe Jane Armitage.

Projicirani de icit proračuna u 2009.iznosio bi oko dvije milijarde KM da senisu uvele mjere za njegovo smanjenje,a izaslanstvo Svjetske banke istaknuloje činjenicu kako, kao i gotovo svakadruga zemlja u svijetu ovih dana, BiHmorala napraviti teške izbore kako bibalansirala troškove sa raspoloživimsredstvima, promovirala ekonomskirast i zaštitila najugroženije. U pismunamjere vlasti su se obvezale raditi napoboljšanju pravičnosti javne potrošnjeu gotovinskim transferima za socijalneprograme i programe za boračkupopulaciju, slijedeći principe da se više

sredstava treba osigurati za korisnikekojima je pomoć najpotrebnija, natransparentan i održiv način.

“U zemlji koja ima najveću razinepotrošnje na ove bene icije kao postotakBDP-a u regiji Europe i središnje Azije,ove reforme su neophodne, sada višenego ikada. Reforme su neophodne, saili bez MMF-a i Svjetske banke”, izjavilaje Jane Armitage.

Veći dio sredstava, kako je dodala, koji setroši na socijalne programe i programeza boračku populaciju usmjeren jena najbogatiju petinu stanovništvaumjesto na najsiromašniju petinu”.

Izvođači radova su KONČAR,ENERGOCONTROL i DALEKOVODiz Zagreba, te kompanija Fleck

Elektroinstallationen GmbH iz Beča.

Cijeli se projekt, čiji se završetak očekujeza 15 mjeseci, inancira iz kreditnihsredstava Europske investicijske banke,po čijim procedurama su obavljenisvi pripremni poslovi kao i provedenmeđunarodni natječaj. Ugovoreniposlovi obuhvaćaju zamjene 35 kVpostrojenja, strujnih i naponskihmjernih transformatora i odvodnikaprenapona u 220 kV postrojenju,zamjenu energetskih 220kV kabela

Potpisani ugovori za sanaciju CHE Čapljina

i sustava uzbude generatora.Na ovaj način se nastavlja daljnjarevitalizacija CHE Čapljina kojaima za cilj povećanje sigurnostii pogonske spremnosti.

CHE Čapljina u studenom ove godinenavršava 30. godina od puštanjau rad, a potpisivanje Ugovora zanjezinu sanaciju jedna je od aktivnostikojom se ova godišnjica obilježava.Činu potpisivanja ugovora, poredostalih, nazočili su članovi Nadzornogodbora JP Elektroprivreda HZ HB d.d.Mostar koji su na elektrani održali isvoju redovitu sjednicu.

Na Crpnoj HE Čapljina u Svitavi, potpisani su ugovori u vrijednosti od 5.800.000,00 KM, između JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar i izvođača radova u okviru realizacije projekta „Isporuka i

instalacija postrojenja i opreme za CHE Čapljina“.




48

izDVojENo

Sobzirom da se 21. rujna navršilai šesta obljetnica od njegovesmrti, prilika je da se podsjetimo

na njega, čovjeka koji je nesumnjivopredvodnik viteških književnihnaraštaja i kojega, barem zbog toga nebismo smjeli zaboravljati. Marko Car Martinović, rođen je8.3.1932. godine u Dolac Polju kodTravnika, a umro 21.9.2003. godineu Vitezu. Kao prozaik i kao pjesnik zauzima značajno mjesto u književnostiBosne i Hercegovine, a Vitez je zadužiočinjenicom da je njegov književni miljeo kojemu piše upravo ova sredina ukojoj je živio, koju je najbolje poznavaoi u kojoj se najbolje osjećao sve dosvoje smrti. Pored toga, njegova poema

„Vitezu“ nesumnjivo je himna ovomegradu i općini, njegovoj nesretnojpovijesti i njegovoj budućnosti punojnade, poema koja zadugo neće bitinadmašena.

Želio bih posebno istaknuti njegovuljudsku veličinu i podsjetiti da nakomemoraciji u povodu Markove smrt Gradimir Gojer nije nimalo slučajnorekao da je Martinović zasigurno jedanod najčasnijih članova Društva pisaca

BiH koji je i iz protekloga rata izašaoneokaljan i velik kakav je bio i prije rata.Književne nagrade su također potvrdanjegove vrijednosti, iako mogu sasigurnošću reći da bi ih bilo i više samoda je Car imao kvalitetnije izdavače.

O njegovom djelu često znajunepravedno reći da je neveliko, štouopće nije istina. Markovo djelo je iobimom dovoljno veliko da se o tojdimenziji njegovoga književnogastvaralaštva nešto tako ne spominje.Nažalost, puno toga što je napisao jošuvijek je pomalo razasuto po novinamai časopisima i bit će vremena, nadam

Dani Marka Martinovića 2009.

Svaki narod, svaka država, svaki kraj, općina i grad diče se vrijednostima koje su im u naslijeđeostavili njihovi pređi. Jedna od nesumnjivih vrijednosti općine i grada Viteza jeste književno djelo

pokojnoga Marka Cara Martinovića.

se i volje kod mlađih generacija da sesve ono što je Marko napisao prikupi,odmjeri i da se objavi kao sabranadjela ili kao izbor onoga najboljeg štoje Marko ostavio iza sebe. Cijenećisvoga sugrađanina mi odajemo dužnučast njemu, ali i našem gradu i općinii dajemo priliku sebi da oplemenimonašu svakodnevicu, uljepšamo našživot i barem za trenutak ga učinimo

podnošljivijim u ovoj dolini suza izakoje i sve nas Marko strpljivo čeka.Nadam se samo da ćemo mu pri susretus njim moći bez srama pogledati u oči.Radi očuvanja uspomene i popularizacijedjela pokojnoga književnika MarkaCara Martinovića, HKD LAŠVA Vitez iUdruga mladih ENTER Vitez raspisalisu ove godine već III. nagradni književninatječaj za kratku priču koji nosi imepokojnoga Marka Martinovića.

Visoka kvaliteta književnih radovaJoš prošle godine ovaj književni natječajprerastao je okvire samoga natječaja i

prerastao u pravi višednovni kulturnidogađaj, odnosno manuifestaciju podnazivom “Dani Marka Martinovića”.Da ovo nije pretenciozno dokaz sui ovogodišnja događanja koja su seodigrala u četiri dana ove manifestacije.Kruna ovogodišnje manifestacije„Dani Marka Martinovića“ svakako jeknjiževna večer i dodjela književnenagrade koja nosi ime našega pokojnog

sugrađanina. Naime, u petak, 18. rujna,s početkom u 19,00 sati u kongresnojdvorani Franžiznog centra BiH u Vitezu,priređeno je svečano proglašenjepobjednika III. Književnog natječaja zakratku priču „Marko Martinović 2009.“.Okupljene je najprije pozdravio IvanSajević, voditelj Udruge mladih ENTER,jedan od organizatora književnoganatječaja i manifestacije koja nosi imepokojnoga Marka Martinovića. Potomje nazočne pozdravio Franjo Rajković,

ugledni gospodarstvenik i generalnipokrovitelj književnog natječaja.Dopredsjednik HKD LAŠVA, MarioMagerl, u znak zahvalnosti za potporu

Pobjednica natječaja, književnica Lamija Begagić u društvu Franje Rajkovića




49

izDVojENo

ovom projektu Franji Rajkovićuuručio je umjetničku sliku slikaraDrage Bešenića. Svečanost dodjele uprvome dijelu bila je vrlo sadržajna, pai emotivna. Naime, puštena ja audio-video snimka na kojoj Helena Whitkin,kćerka pokojnog Marka, recitiranjegovu poemu “Vitezu”, a tijekom ovogdijela večeri pušten je i video zapisinterviewa koji je s Markom nekolikomjeseci prije njegove smrti vodio ŽeljkoKocaj, uz snimatelja Gorana Lukića imontažu Branka Bošnjaka.O ljudskoj i književnoj veličini MarkaMartinovaća govorili su književnici injegovi prijatelji, Željko Kocaj iz Viteza iKemal Mahmutefendić iz Zenice.

Nagrađeni najbolji

Nakon prigodne književne večeri,predsjednik Udruge mladih ENTER, Ivan Sajević, uručio jepriznanja najuspješnijim mladih autorima koji su sudjelovalina ovogodišnjem natječaju. Kao najuspješniji mladi autorinagrađeni su: Aida Čejvan, Maja Bagarić i Amir Berbić, svi izViteza. Potom su uručene nagrade najuspješnijim autorimaovogodišnjeg natječaja. Predsjednik ocjenjivačkog suda,Vatroslav Matić, iznio je relevantne podatke o ovogodišnjemnatječaju na koji se javilo pedeset autora, te govorio o raduocjenjivačkog suda i poteškoćama u kojima je ove godineradio. Potom su članovi ocjenjivačkog suda redom čitaliobrazloženja i uručene su nagrade trećeplasiranoj autorici,Gordani Radanović iz Banja Luke, za priču „Dušebrižnik“.Drugonagrađena je priča „Fenomen“, autora iz Zadra,Rajka Glibe. Potom je generalni pokrovitelj ovog natječaja ivlasnik renomiranog poduzeća Economic, ponosni sponzormanifestacije „Dani Marka Martinovića“, Franjo Rajkovićuručio prvu nagradu pobjednici ovogodišnjeg natječajaLamiji Begagić iz Sarajeva, za priču „Neizvučeni“.

Nakon dodjele nagrada priređen je prigodan cocktail za svesudionike ovogodišnje ceremonije dodjele nagrada za III.Književni natječaj „Marko Martinović“.Treba naglasiti da je cjelokupan nagradni fond u iznosuod 3.000,- KM osiguralo poduzeće ECONOMIC d.o.o. Vitezi njegov vlasnik Franjo Rajković, koji je i sam bio prijatelj spokojnim Markom Martinovićem.Manifestacija je nastavljenai sutradan. Naime, u subotu, 19. rujna, u večernjim satimau Gradskoj galeriji Vitez priređeno je još jedno zanimljivoknjiževno veče. Na ovoj večeri nastupila su četiri mladapjesnika udruženi u tzv. “Ujedinjenu književnu frontu BiH”.Ova književna večer kojom je moderirao književnik iz VitezaAnto Zirdum, održana je u Gradskoj galeriji Vitez. Sudjelovalisu Mladen Vuković iz Travnika, Mirko S. Božić iz Mostara,

Dinko Kreho iz Sarajeva i Alen Tatić iz Zenice. Uz njih nastupilaje i Ozrenka Fišić iz Novoga Travnik, a čitana je po prvi put i poezija Ante Zirduma. Kao što je i red, na dan njegovesmrti, 21. rujna, prijatelji, sugrađani i poštovatelji Marka

Martinovića posjetili su Gradsko groblje gdje je sahranjenpokojni književnik. Na njegov grob položeno je cvijeće iupaljene su svijeće, uz sjećanje na pokojnoga pjesnika iizraženu želju da se ubuduće još kvalitetnije valorizira njegovknjiževni i pjesnički opus .

Piše: Ž. Kocaj




50

izDVojENo

Dr. Sci. Božo Žepić, professor Emeritus

Nakon silnih parlamentarnihrasprava, javnih istupapolitičara i zastupnika,

novinskih komentara, medijskihnadmudrivanja, demonstracijapoljoprivrednih proizvođača ibesplatnog dijeljenja prehrambenihartikala građanima Sarajeva predUstavnim sudom, da bi se od njegapod pritiskom ishodila za organizatorepoželjna odluka, sporni zakon ozaštiti domaće proizvodnje konačnoje pao, a razvoj i istinska zaštitadomaće proizvodnje nametnula se kaoprioritetna zadaća društva. Samo nena način kako je to pokušano propalimzakonom.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine svojom

presudom od 25 rujna 2009. godineu potpunosti je odbacio takozvani«Zakon o zaštiti domaće proizvodnje»,usvojivši time u cjelini Zahtjev za ocjenui zaštitu ustavnosti, koji mu je uputioILIJA FILIPOVIĆ, predsjedatelj Domanaroda Parlamentarne skupštine Bosnei Hercegovine. U javnosti bolje poznat kao «Lijanovićev zakon», kojemu biopet najbolje pristajao naziv «Zakonna uvođenje carine za robu iz Hrvatskei Srbije», kao što je poznato, usvojen

je prvo u Zastupničkom domu, a ondai u Domu naroda. Uzaludni su bili svinapori hrvatskih zastupnika u obadoma na argumentiranim ukazivanjuda je to neustavan zakonski projekt, kojije usto suprotan kako međunarodnimdokumentima, koji su sastavnidio Ustava, tako isto i SporazumuCEFFA. Zastupnici iz reda druga dvanaroda nadglasali su ih i usmjerili daustavnost i zakonitost potraže na za toposljednjem mjerodavnom odredištu- Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine.On je prvo u lipnju donio odlukukojom ga je obustavio od izvršenja,a sada i o potpunom odbacivanju.

Razvoj i zaštita domaće proizvodnje –prioritetna zadaća

Lorerovid magnam uteces re voluptas et odipsa et of ic te omnimustia delenih icture prorumquialite of icie nderuntio. Atin reicia verum rem sunt.Ique eatur, tet aborrum volorio netur? Otat as- pient opta vendam nonestiam harchillabor aborunt que imi, consequi tem laudis estia is eumqui

tempore con perspero temodi ute suntius, veliquam ium

Zakon je ocijenjen protiv ustavnim,kako s materijalno pravnog, tako i sprocesno pravnog motrišta. Najavljenekolebljivosti stranih sudaca u Ustavnomsudu, za koje se prije sjednicepretpostavljalo da će podržati spornizakon, ipak nije bilo. Glasovali su protivnjega, zajedno s domaćim sucima.

Kada je autor teksta svojevremenobio član važnog tijela u organizacijiza zaštitu i favoriziranje robe domaće

proizvodnje, koje je djelovalo podgeslom «kupujmo domaće», zdušnopodržavajući tu orijentaciju, ujednose oštro suprotstavio favoriziranjudomaćeg i odbacivanju stranog podsvaku cijenu. Domaće se može i trebaprimarno kupovati samo onda kadaje potpuno izjednačeno u cijeni i pokvaliteti sa stranim. Ako to nije, ondada su domaći proizvođači i njihove robena tržištu u svemu privilegirani, a nastranom nisu konkurentni. Može nekaroba na pijaci ili u trgovini ne znamkako biti reklamirana i podržavana,sve do grubog protekcionizma, kada jeona manje kvalitetna, a usto od strane

skuplja, ma koliko bili nacionalnosvjesni, kupci će ipak radije kupovatistrane proizvode. Borba za zaštitudomaćih proizvođača i njihovih robaje borba za punu konkurentnost i nadomaćem i na međunarodnom tržištu.Da bi ona bila uspješna potrebna jepuna podrška države i društva s ciljemda im se prije svega stvore uvjeti radai poslovanja koji će im pomoći da topostanu.

Međutim, uvjeti rada domaćihproizvođača u Bosni i Hercegovinidaleko su ispod europskih i svjetskihstandarda. Oni uveliko zaostaju utehničko-tehnološkom i svakomdrugom pogledu. Povoljna cijena koja sepostiže malim plaćama radnika i niskimsudjelovanjem plaća u ukupnoj cijeniproizvoda, ima svoju granicu. Čim plaćepostanu do te mjere destimulativne daprestanu biti motiv za veća pregnuća istvaralaštvo radnika, nastaje granicatolerancije. Zato moderni poduzetnici iproizvođači ne grade poslovnu politikuna politici niskih i neredovitih plaća, većobrnuto.

Rješenje problema nije u zatvaranjudomaćeg tržišta uvođenjem visokih

carina na stranu robu. Primjerice, začetrdeset postotaka hrvatske robekoja se plasira na tržište Bosne iHercegovine, propalim je zakonomtrebalo nametnu 57% veću carinu. Istoje važilo i za robu podrijetlom iz Srbije.Platni debalans na našu štetu bio je očit.Bilo je to predviđeno samo za te dvijesusjedne zemlje. Predlagači su tvrdilida će na taj način BiH zaraditi oko 150milijuna konvertibilnih maraka, kojebi onda mogla iskoristiti za plasmani poboljšanje tehničko – tehnoloških idrugih uvjeta domaćih poljoprivrednihproizvođača. Možda bi se nešto od togai postiglo da bosansko-hercegovačko




51

izDVojENo

tržište nije otvoreno za robu iz Slovenijei drugih zemalja CEFTA-e. Zatvoritidvije, a ostaviti otvorenim desetak drugih slavina koje cure, samo bikratkoročno nešto značilo. Dugoročnobi se pokazalo štetnim, budući da bisusjedne zemlje uvele niz protumjera,a moguće da bi to u praksi značilocarinski rat. Ovako, on je izbjegnut. Ali,ostaje otvoreno pitanje na koji načinpronaći investicije i ubrizgati nužnopotrebna inancijska sredstva, odnosnokojim sve mjerama državni organi itijela, a prije svih Vijeće ministara teresorno i entitetska ministarstva, mogui trebaju pomoći domaće, prvenstvenopoljoprivredne proizvođače, da stanu

na noge, podignu proizvodnost radai punu konkurentnost svojih roba uodnosu na strane proizvođače i njihoveproizvode. Bez toga, koliko god zanekoga zatvarali ili otežavali poslovanjena domaćem tržištu povećanjem porezai carina, možemo na sav glas vikati«kupujmo domaće», opet to za kupcei potrošače neće gotovo ništa značiti.

Oni će kupovati ono što je bolje, ljepše,,kvalitetnije i jeftinije, ma čije bilo.

Danas je Bosna i Hercegovinačlanica CEFTE, pa zbog našetehničko-tehnološke zaostalosti,niske produktivnosti i nekvalitetneproizvodnje ima probleme s domaćimproizvođačima i njihovom zaštitom natržištu. Rješenje tih problema sigurnonije u zatvaranju tržišta, kršenjupotpisanih međunarodnih ugovora ipoduzimanju drugih protekcionističkihmjera u korist domaćih proizvođača,već u istinskom stvaranju uvjetaproizvodnje gdje će oni već u startubarem približno biti izjednačeni sa

stranim proizvođačima. Potrebanće biti čitav sustav mjera, praćenplanskim stimulativnim aktivnostimai pozamašnim stimulativnim

inancijskim sredstvima. Gdje ihpronaći, kamo usmjeriti i kako nazdrav način istinski pomoći domaćupoljoprivrednu proizvodnju i oko polamilijuna proizvođača, nije nimalo lako

pitanje. Ali je zato prioritetna domaćazadaća. Odgovor treba ponuditi Vlada.Ali, i sami se proizvođači moraju boljeorganizirati i osposobiti za izazove kojitek dolaze. Jer, ako danas ima problemeu konkurentnosti sa susjedima izemljama CEFTE, što će sutra biti kadapostanemo članica Europske unije, kadaće zakon konkurencije biti nemilosrdanprema svakome tko se na tom tržištune bude u stanju uspješno natjecati inositi s drugima. Nije Europa tek samo– «obećana zemlja». Kada tamo jednogdalekog dana ipak stignemo, čekaju nassurovi zakoni konkurencije i zabranamnogih dosadašnjih navika. Primjerice,mnogi će se u BiH pitati gdje ode ta

višestoljetna tako lijepa i draga nam našasloboda, kada prestanu dimiti danasdiljem Bosne i Hercegovine posvudapostavljeni kazani za proizvodnjušljivovice i loze, i noćna sijela uz njih, jerće se nužno proizvodnja alkohola stavitipod nadzor i monopol države, kako je todanas u Europi.




52

izDVojENo

Uslučaju da mediji ne dobijubrze informacije, oni će moratiizvijestiti javnost, najčešće,

na temelju glasina ili poluinformacija.Šteta za takav publicitet ide na “leđa”korporacije, navodi u izjavi za BHPrivrednik profesor sa Fakultetapolitičkih znanosti u Zagrebu dr. ZoranTomić.

Komunikacijski kanali On ističe kako kriza privlači medijejer je kriza “dobra priča” i jedna je odpet najvažnijih događaja gledano izperspektive sedme sile. „Pored krizetu su: katastrofe, sukobi, zločini ikorupcija. Vrlo je važno biti svjestan daučinkoviti odnosi s medijima započinjuprije nego nastupi kriza. Kada, pak izbije kriza najvažnija je zadaćarasporediti ljude na svoja, kriznimplanom, predviđena mjesta“, poručujeovaj vodeći ekspert za PR na područjujugoistočne Europe. Pored sigurnosnogčinitelja, najvažniji dio plana je

Potrebno odmah djelovati prema medijima,ali se ne smiju zanemariti i zaposlenici

U krizi je važno odmah reagirati prema javnosti. Čak i ako se ne prikupe sve informacije, glasnogovornik, glavni menadžer ili osoba ovlaštena za komunikaciju s medijima mora reagirati

na novinarske upite kako bi izbjegao “informacijsku prazninu”.

uspostaviti učinkovitu unutarnju ivanjsku kriznu komunikaciju. Osobezadužene za eksternu komunikaciju(glasnogovornik, djelatnik odnosas javnošću ili netko drugi) aktivirat će posebne komunikacijske kanale/linije i uspostaviti komunikaciju sjavnošću. On će najvjerojatnije to činitiiz već de iniranog komunikacijskogcentra, preporučuje struka.

Odmah reagirati

“Komunikacijski tim mora se usmjeritina odnose s medijima, ali ne smijezanemariti ni zaposlenike. Kako ovakvesituacije snažno privlače pozornost medija sugerira se nekoliko glavnihuputa za komunikaciju u krizi. To su:priznajmo postojanje krize i suočimo se snjezinom stvarnošću; aktivirajmo kriznikomunikacijski tim; pripremimo kriznikomunikacijski centar; de inirajmočinjenice; govorimo isto (sve osobeuključene u komunikaciju npr. glavni

menadžer i glasnogovornik, trebajugovoriti istim jezikom); konferenciju zanovinare sazovimo čim nam to okolnostidopuste; postupcima nastojimoukloniti nanesenu štetu; zapisujmosve što se događa“, poručuje dr. Tomić.Stručnjaci za PR drže kako je važnoodmah reagirati prema javnosti. Čaki ako se ne prikupe sve informacije,glasnogovornik, glavni menadžer iliosoba ovlaštena za komunikaciju smedijima mora reagirati na novinarskeupite kako bi izbjegao “informacijskuprazninu“. Inače u komunikaciji smedijima komunikacijskom timustoje na raspolaganju redovitikomunikacijski kanali: izjave,priopćenja, konferencije za novinare,informacije o poduzeću, intervjui i dr.

Korisni mediji

Dr. Tomić navodi kako mediji u krizimogu biti iznimno korisni. „Njihovakorisnost ogleda se kroz pomaganje uosposobljavanju prije krize, upozorenjuna moguće opasnosti u okolini,uništavanju glasina, jačanju vanjskepomoći. Analiza posljedica krize ikriznog komuniciranja posljednja jefaza krize. Korporacija ili institucijarazmotrit će sve elemente krize, izvućizaključke i pouke i pokušat će se vratitišto žurnije u normalu. Jedna od najvećihpogrešaka može biti brzo zaboravljanjekrize. Stoga se ne kaže uzaludno dagrom može dva puta udariti u istomjesto“, poručuje zaposlenicima u PR-uprof dr. Zoran Tomić.

Piše: M. Vasilj

Dr. Zoran Tomić:




53

iNVESTicijE

Tijekom posjete veleposlanik Braathu se upoznao saprojektnim aktivnostima BIP-a

koji je u tijeku na ovom području kako bise otvorile nove mogućnosti suradnje.

Poljoprivredni potencijali

Najprije su posjetili općinu Ljubinje itamo razgovarali s načelnikom općineVeskom Budinčićem koji je i iskazaozahvalnost norveškoj vladi na interesuza pomoć općini. Tom prilikom jeprezentirana trenutačna situacija uLjubinju, kako postojeći potencijali zapoljoprivredni razvoj, tako i za daljusuradnju. Naime, u Ljubinju je nedavnozavršen i „Agro-biznis trening“ nakonkojega je skupina poljoprivrednihproizvođača i registrirala „Udruženjeza ruralni razvoj i zaštitu okoliša“.Ono će biti uključeno u programejačanja kapaciteta poljoprivrednihproizvođača na ovom području kakobi bili što konkurentniji na domaćemi inozemnom tržištu. Bavit će se iprogramima testnog izvoza određenihpoljoprivrednih proizvoda za tržišteNorveške. Predsjednik tog Udruženja

Milenko Betegalo predstavio je radudruge i naglasio problem odlaskamladih s ovog područja.

Vrhunska kvaliteta

Nakon sastanka u Ljubinju, norveškiveleposlanik je posjetio i Popovopolje kako bi na licu mjesta vidiopotencijale juga Hercegovine kraja.Naime, najvažniji BIP-ov projekt je

razvoj pčelarstva na tim prostorimai stvaranju uvjeta za izvoz meda ipčelinjih proizvoda na sjeverEurope.“Mi znamo da je med koji se ovdje

Norvežani zainteresirani zahercegovački med

Nadam se da će Hercegovci uskoro izvoziti med u Norvešku – kazao je prigodom posjeta Hercegovininorveški veleposlanik u BiH Jan Braathau. Posjet je organiziran u rujnu u suradnji s mostarskimUdruženjem za poduzetništvom LINK, Centrom za razvoj Hercegovine i norveškom fondacijom BIP

(Biznis, program, inovacija).

proizvodi vrhunskog kvaliteta, i mi većduže vremena pomažemo hercegovačkepčelare da povećaju proizvodnju ipoboljšaju kvalitetu meda. Organiziralismo nabavku pogača i košnica za pčelare,a dio opreme za ovu granu privredeodavde se izvozio u Norvešku. Ipak, dabi počeo izvoz meda u Norvešku morajuse dobiti određene dozvole i papiri od

nadležnih veterinarskih ustanova, a zasada to nije riješeno. Ipak, za sve trebastrpljenja, ali ja se nadam da će izvozmeda uskoro krenuti jer bi to mnogoznačilo za ovdašnje pčelare,” poručioje veleposlanik Norveške u Bosni iHercegovini Jan Braathau.

Zabrana izvoza

Predsjednik Upravnog odboraPčelarske zadruge „Žal ija“ iz TrebinjaMiloš Kažović naglašava kako se medne može izvoziti, jer naša zemlja nemadozvolu za izvoz hrane životinjskog

porijekla u zemlje Europske unije.„BiHnema monitoring plan i zbog toga namje prije godinu i po dana sa slovenskegranice vraćen kontingent meda koji jeišao u Norvešku. Nadam se da će državauraditi svoj dio posla i da ćemo mi odEuropske komisije, poslije uvida u načinproizvodnje, dobiti potrebne dozvolejer je med sigurno potpuno prirodan i

vrhunskog kvaliteta“, naglasio je Kažović. Veleposlanik Braathu je obišao iSrednju ekonomsku školu u Trebinju,čiji učenici već treću godinu zaredomsudjeluju u BIP-ovom programu„Poduzetništvo za mladež“ i osvajajuznačajne nagrade. Učenici su ukratkoprezentirali svoje poslovne ideje, kojesu i ove godine veoma inovativne, takoda možemo očekivati nove nagrade nasajmu koji će se održati u veljači 2010.godine u Sarajevu.

M. Vasilj




54

BašTiNa

Autor: Boris Grbešić, prof.

Povijest

Neki povijesni izvori potvrđuju da jesrednjovjekovna tvrđava postojalačak i u 12. stoljeću, i to u sklopu starehrvatske pokrajine Hum. Smatra sekako je baš tu humski knez Miroslavsagradio crkvu Sv.Petra.Očuvani kameni ostaci gradapredstavljaju arhitektonskuforti ikacijsku cjelinu u čijem serazvoju mogu izdvojiti dvije etape:

srednjovjekovna gradnja i gradnja udoba Otomanske imperije.U pisanimdokumentima grad se prvi put spominje1444. godine, u poveljama kraljaAlfonsa V i Fridriha III. Pretpostavljase kako je prvu utvrdu dao izgraditibosanski kralj Stjepan Tvrtko I. 1383.godine. U periodu od 1463. do 1471.godine poradi čestih turskih napada uPočitelju je smještena hrvatsko-ugarskavojska pod vodstvom Matije Korvina.Ipak 1471. godine, nakon kraće opsade,grad postaje dio Otomanske imperije,u čijem će sastavu ostati sve do 1878.godine. U periodu 1782. - 1879. godinebio je sjedište kadiluka, a u periodu

Počitelj-kameni grad

Ovaj tihi orijentalni gradić nalazi se pola sata vožnje (30 km) na jug cestom M-17 od Mostara.Počitelj je povijesno naselje orijentalno-mediteranskog karaktera smješteno u dolini rijeke Neretve

i jedna od najljepših kulturno-povijesnih cjelina u Bosni i Hercegovini.

1713.-1835. godine sjedište Počiteljskekapetanije. Značaj i izgled grada semijenjao kroz povijest.

Za izgradnju Počitelja značajna su triperioda:1. period ugarsko-hrvatskog kraljaMatije Korvina kada grad ima važanstrateški značaj (1463. - 1471. godine),2. period formiranja naselja u dobaOtomanske imperije sa izgradnjomznačajnijih javnih objekata: džamije,

mekteba, imareta, medrese, banje, hanai sahat-kule (1471.- 1698. godine).U ovom periodu vojni sukobi su bilipreneseni na udaljenija područja.3. doba ponovnog zadobivanjastrateškog značaja nakon što su Mlečanizauzeli i razorili Gabelu (1698. - 1878.godine).Nakon uspostavljanja vlasti Austro-Ugarske u BiH 1878. godine, Počiteljgubi svoj strateški značaj i naglopropada. U tom periodu porušen je diobedema kod Donje kapije i otvoren put u Donje polje, a kasnije porušen i drugidio bedema, skupa sa malim vratima izahamama, i proširen put u Gornje polje,

čime je uništen kontinuitet gradskihzidina Počitelja. Gubljenje strateškeuloge grada pogoduje očuvanjuautentične urbanističko-arhitektonskeaglomeracije tako da se forma gradasačuvala do današnjih dana.

Ljepote grada

Šezdesetih godina prošloga stoljećaPočitelj od rijeka sa kojom je izički biovezen stoljećima i koja je sa gradom

činila jednu veliku cjelinu odvajamagistralna cesta. Nova cesta dovela je inove putnike, ali ovaj put ne na konjimai konjskim zaprekama već u brzim iluksuznim automobilima i turističkimautobusima.Ratni sukobi devedesetih godina uznatnoj mjeri su uništili i razorilikameni grad. Nakon rat grad se počinjeobnavljati, a mnogi zaljubljenici u ovajgrad daju svoj doprinos obnovi. Počiteljje 1996. godine uvršten na listu Svjetskespomeničke baštine. Do danas Počiteljje skoro u potpunosti obnovljen.Gavran-Kapetanovića konaci, sjedištenekadašnjih počiteljskih kapetana



BašTiNa

55BH P v edn kStudeni / Prosinac 2009

danas su dom Umjetničkoj koloniji kojatu djeluje od 1964. godine. Iz fundusakolonije koji ima oko 2 000 umjetničkihdijela , stalno se u galerijskom prostorukolonije organiziraju izložbe. Kolonijaje inače mjesto organiziranja i večerijupoezije i sličnih manifestacija. Inačese u Počitelju organizira turističkamanifestacija Trešnjava nedjelja kojase održava u prvom vikendu u mjeseculipnju .Hadži-Alijina džamija podignutaje 1563.godine. To je najljepši inajreprezentativniji primjerak islamskearhitekture u Hercegovini. Cijeladžamija je okružena zidom u čijem sedvorištu nalazi čempres star nekoliko

stoljeća, a za koji predaja kaže da jedonesen iz Libanona.

U blizini džamije je i Šišman Ibrahim-pašina medresa koja je izgrađena uobliku slova L, a nekada je bila mjestovjerskog odgoja i učenja.Odmorište za putnike-han dao jesagraditi u 17. stoljeću Šišman Ibrahim-paša. Isti je paša dao sagraditi i hamam(javno kupatilo) koje su koristilimuškarci i žena, a vodu su uzimali sa

Neretve.Simbol Počitelja jeste njegova utvrdakoja dominira nad gradom bilo da muse prilazi s juga ili sjevera. Građena jes prekidima od 15.-18. stoljeća. PadomGabele u ruke Mlečana utvrda dobivapuni značaj i dodatno se proširuje iojačava. Utvrda dobiva i tajna vrata zabijeg u slučaju opsade.Ipak ta ista utvrda pobudi u posjetiocu

koji se nađe u Počitelju znatiželju. Onakrije šest stoljeća povijesti i borbe zaočuvanjem ovoga strateški važnogmjesta tj. Ona simbolizira vrata izmeđuBalkana i Jadranskoga mora.Danas utvrda stoji u ruševnomstanju,obrasla visokom travom inastanjena tko zna kakvim sve neživotinjama.

Sagrađena je ispod džamijskih zidinana mjestu na kojem je primjetna izgotovo svih obližnjih kuća. Sagradio juje Šišman-paša.S obzirom da se u putopisu EvlijeĆelebije sahat-kula uopće i ne spominje,pretpostavlja se da je ova građevinanastala prije 1664. godine. Toranj jeu vidu kvadratne prizme dimenzija

oko 3,22x3,26 m, a visine oko 16 m.Sagrađen je od kamena sa obrađenimkamenim komadima i sa kamenompiramidom kao završetkom. Četiriprelomljena luka smještena su na svečetiri strane iznad otvora pri vrhukule. Ova forma sahat-kule javlja se uPočitelju, Mostaru i Stocu. Sahat-kulaje u potpunosti sačuvala svoje stilske i

povijesne karakteristike. Zvono za kuludoneseno je sa Krete,ali je 1918. godineskinuto i pretopljeno za topove. Ubrzonakon toga i sat sa kule je skinut.Kada dođete u Počitelj nemoguće seotrgnuti zagrljaju ljepote, cjelini kojugrad čini zajedno sa rijekom Neretvom.Nemoguće se otrgnuti njegovoj ljepotikoja je izražena u kamenu. U istovrijeme Počitelj je ponos Hercegovine.




56

DoGađaji

Tu r i s t i č k o - k u l t u r n o -gospodarstvena manifestacija«Dani berbe grožđa»,

manifestacija je stara koliko i samaopćina Čitluk. Davne 1955. godine,točnije 16. rujna održani su prvi «Daniberbe grožđa» koji se ove godineodržavaju po 54. put. Iz godine ugodinu, ova manifestacija sve je bogatijai bogatija, a želje je organizatora dapreraste u međunarodnu smotruvinara, vinogradara i kulturnogstvaralaštva. Svoj pravi procvat uprogramskom smislu, manifestacija jedoživjela nakon Daytonskog sporazumai prestanka ratnih djelovanja u BiH, aposebice nakon 1998. godine kada jei donesena Statutarna odluka i njomeprecizirana svrha i ciljevi održavanjaove manifestacije.

Mnoga su kulturno-umjetnička društvabila sudionicima «Dana berbe grožđa» imnogobrojnim posjetiteljima prikazalai pokazala dio bogate baštine čiji suvjerni čuvari. Malo se koji kraj možepodičiti s toliko vinarija kao Brotnjo,ali što je još bitnije, vina iz ovih vinarijaveć su postala prepoznatljiva posvojoj kvaliteti i ne mali broj njihovihproizvođača okitio se zlatnim i ostalim

odličjima i priznanjima za vrhunskukvalitetu, čule su se riječi pojedinihgovornika u povodu održavanja ovemanifestacije. Turističko-kulturno-gospodarstvena manifestacija «Daniberbe grožđa» Čitluk odavno jeprerasla okvire Brotnja i Hercegovina,a na dobrome je putu da preraste igranice BiH i postane manifestacijameđunarodnog karaktera, što je jošuvijek neostvarena želje njezinihorganizatora.Sve do danas, svrha manifestacije jeupoznavanje, zbližavanje i učvršćivanjezajedništva žitelja Brotnja i njihovihgostiju, očuvanje narodne baštine

Dani berbe grožđa

Brotnjak, loza i vino čvrsto su se isprepleli poput starodrevnog povijesnog tropleta; sjedinili se i postali jedno. Isprepleli su se u radosti i trpljenju; stopili se u neraskidivu nit ljubavi koju ništa ne

može prekinuti. I ta se ljubav prenosi s pokoljenja na pokoljenje - s oca na sina.

kroz prezentaciju izvornog narodnogstvaralaštva, njegovanje i širenjeamaterizma u kulturi, poticanje jačanjakulturnog i sportskog stvaralaštvau cjelini, poticanje i razvijanjeturističke ponude, poticanje razvojapoljoprivrede, te poticanje razvojagospodarstva kako na području općinetako i šire.S vremenom ova manifestacija postala je

najznačajniji kulturno-gospodarstvenidogađaj naše općine u kojem se naposeban način objedinjuju kulturno-tradicijske vrijednosti broćanskogakraja.

Brojne manifestacije

Predstavljanjem knjige dr.fra RobertaJolića «Stanovništvo Brotnja u turskodoba», započeli su 54. «Dani berbegrožđa - Brotnjo 2009». Izložbu je

otvorio tajnik Općinskog odboraHDZBiH Čitluk Jakov Stojić, a o likovnojizložbi govorio je fra Vendelin Karačić,ravnatelj Likovne akademije Široki

Brijeg. Drugoga dana ovogodišnjemanifestacije u Velikoj dvorani KIC-asu održana stručna predavanja ovinogradarstvu i vinarstvu. Na njemusu sudjelovali eminentni stručnjaci izpodručja vinogradarstva i vinarstva:mr. sc. Viktor Lasić, prof.dr.sc. BernardKozina, Andrijana Majić, dipl.ing, DankoTolić, dipl.ing, doc.dr.sc. Ivan Ostojić imr.sc. Tihomir Prusina koji su iznijeli

vrijedne spoznaje o problematicivinogradarstva u Hercegovini, utjecajuglobalnih klimatskih promjena na

iziologiju vinove loze, važnostiaplikacije pesticida u zaštiti bilja tedrugim važnim temama. Nazočnimase obratio i ministar vodoprivrede,poljoprivrede i šumarstva u VladiFederacije BiH mr.sc. Damir Ljubićčije je ministarstvo bilo ujedno ipokrovitelj ovogodišnje manifestacije.

Posljednjeg dana programa Danaberbe grožđa na stadionu Bare održaose atletski miting. U organizaciji AK«Brotnjo» i ove godine miting je okupio




57

DoGađaji

ponajbolje mlade atletičare Bosne iHercegovine. Po prvi put održano je inatjecanje u seniorskoj konkurenciji,te natjecanje građana. Nakon togakulturno-turističko-gospodarstvenumanifestaciju «Dani berbe grožđa»otvorila je predsjednica Federacija BiHBorjana Krišto, a nakon toga upriličen jecjelovečernji zabavni program.

O Brotnju

Brotnjo je u posljednjih tridesetak godina doživjelo veliki gospodarskinapredak koji je utjecao i na promjenuizgleda cijelog kraja. Sve do unazadtridesetak godina Brotnjo je bilo

pasivan kraj. Živjelo se isključivo odpoljoprivrede i stočarstva, kamenih avinova loza i duhan su bile kulture odkojih se preživljavalo.

Unatoč radišnosti i ustrajnosti,stanovnici Brotnja nisu mogliosiguravati sebi i svojim članovimauvjete za život kakve su željeli.Industrijska revolucija u devetnaestomstoljeću je pokrenula svijet, a zapadnezemlje su postale prosperitetne i nudilemogućnost zarade. U takvim uvjetima,kao i drugi ljudi iz pasivnih krajeva,Brotnjaci kreću ka zapadu u potraziza zaradom koja bi omogućavala boljiživot njihovih obitelji. Najveći odlascisu se dogodili krajem devetnaestoga ipočetkom dvadesetoga stoljeća, zatimizmeđu dva svjetska rata, te nakondrugog svjetskog rata kada se iseljavalozbog ekonomskih, ali i zbog političkihrazloga.

O kojim se razmjerima iseljavanja radi,

najbolje pokazuje podatak kako je uBrotnju, prema popisu stanovništva,bilo više stanovnika 1948. nego 1981.godine. Većinom su odlazili mladi ljudikoji su bili u stanju podnijeti velikužrtvu za svoju obitelj. Žrtvujući se zanjihov boljitak, ujedno su i izgrađivalizemlje u koje su dolazili i svojimradom za sobom ostavljali veliki trag. U zadnjih tridesetak godina Brotnjose ubrzano razvija. Naseljena mjesta uopćini su infrastrukturno povezana, štoje osiguralo normalan život u svakomkutku ove općine. Svaka kuća u Brotnjuje dobila priključak na vodoopskrbnisustav. Gospodarstvo se razvija. Podižese opći standard života. Brotnjo malopo malo postaje lijepo mjesto za život.Ljudi ostaju živjeti u njemu. Svakimdanom u Brotnju sve je više lijepihkuća. Poboljšava se infrastruktura.Gradi se novi Srednjoškolski centar,

ugrađuje pročistač otpadnih voda,

skrbi o okolišu. Ova općina je danas pomnogočemu jedna od najnaprednijih uBosni i Hercegovini. Poduzetnički duhBrotnjaka vidi se na svakom koraku. Uzglavne regionalne ceste smještene sugospodarske zone. U njima se otvarajubrojna poduzeća u kojima radi velikibroj Brotnjaka. Zastupljene su gotovosve grane gospodarstva.

Vinarstvo

S obzirom na to kako je ovo od davninapoljoprivredni kraj, vinogradarstvoi vinarstvo imaju dugu povijest Napodručju Brotnja Žilavka, Blatina ivinogradarstvo kao da postoje oduvijek.Vrlo stari pisani tragovi koje je ostavilapovijest provlače neprekinutu nit jošiz doba kralja Tvrtka (1353.), kojije imao privilegiju diviti mu se, pasve do današnjega dana. Brotnjo jenajveći vinogradarski kraj na prostoruHercegovine pa i šire. Više od 1400hektara nalazi se pod vinogradima

zasađenim uglavnom autohtonimsortama Žilavkom i Blatinom, a uz njihse često nalaze također autohtone bijelesorte Krkošija i Bena. Najbolji položajza uzgoj su pristranci i prančiocina ocjeditim i nagnutim terenima,na rubnim dijelovima Hamzićkog,Čerinskog i Čitlučkog polja, na tzv.«biljugama», zatim položaji Blatnice,Vionice, Blizanaca, Međugorja, Paočei Krehin Graca gdje sunce nemiliceprži i žeže šest do sedam mjeseci nagodinu. Gospodarskom razvitku ovogkraja značajno je pridonijelo i otvaranjenovih privatnih vinarija za proizvodnjuvrhunskih kvalitetnih vina. Iz godine u

Broćanska dobrodošlica:

Zdravo, dragi gosti i domaćini,Dragi uzvanici i posjetitelji!Dobro nam došli u naš kraj, imali lijep doživljaj!Vinograde obilazili, u podrume silazili, vino pili, veseli bili, vodilirazgovore, bili dobre volje. Grožđem se sladili, vinograde sadili,probali ranjku, blatinu i žilavku i sve druge biri gdje vam oko poviri. Uvinogorju uživali, prijateljstva zasnivali, jedni druge želili, skupa seveselili, bili k’o braća, za rukom vam išla rađa. Svega više proizvodilii lijepo se provodili. Uspjeha imali u radu i ljudskome skladu. Srećuimali noću i danju i na putovanju. Svakog čovjeka imali na umu,posebno na drumu. Imali puno zdravlja i bogata slavlja. Zajedničkivino pili pa se veselili. Živili!!!




58

DoGađaji

godinu, sve veće površine zemljišta supod vinovom lozom. Po svim mjerilima,Brotnjo je lijepo područje za život,dobro za ulaganje ali i za posjetiti. Unjemu se nalazi Međugorje, jedno odnajvećih marijanskih svetišta u svijetu.To je mjesto u koje se dolazi u potraziza mirom. Jedinstvenost Međugorjase ogleda u aktualnim ukazanjimaBlažene Djevice Marije, nekolikomolitvenih mjesta od kojih svakoima svoju posebnost, te kroz posebanambijent koji vlada u samome mjestu.Pored duhovnog programa koje nudiMeđugorje, posjetitelj Brotnja može sekoristiti i drugim sadržajima. Brotnjoje na svojevrsnoj tromeđi, odnosnosredištu Hercegovine iz kojeg je vrlojednostavno posjetiti obližnje gradove imjesta, te njihove prirodne i društveneatrakcije.

Vinska cesta Hercegovine

Turistički djelatnici zajedno s Udrugomvinogradara i vinara kreirali su novituristički proizvod – Vinsku cestuHercegovine.Vinska cesta Hercegovine je utemeljenai službeno otvorena u travnju mjesecuove godine. Nakon godinu i poldana rada na projektu de inirani suelementi ponude ovoga turističkogproizvoda, a oni se sastoje od prirodnih

i društvenih atrakcija Hercegovinekoje je moguće spojiti s vinom inaravno vinskih podruma. Dvadeset i dva vinska podruma čine okosnicu

ovoga proizvoda, a smješteni su u šest hercegovačkih općina, i to u Čitluku,Ljubuškom, Mostaru, Čapljini, Stocui Trebinju. Mnogi će reći da je Brotnjokolijevka vinogradarstva i vinarstvau Bosni i Hercegovini pa je stoga irazumljivo da najveći broj podruma,njih trinaest, koji su dio programaVinska cesta Hercegovine dolazi upravoiz Brotnja.Svi od reda koriste najsuvremenijetehnologije u proizvodnji vina.Posjeduju veliko iskustvo i ljubavprema ovome poslu. Među njima vladapozitivan natjecateljski duh što izgodine u godinu rezultira sve većomkvalitetom Žilavke i Blatine proizvedeneovdje. Većina podrumara je unaprijedilasvoju ponudu dodajući podrumimaposebne degustacijske dvoraneodnosno kušaonice, zatim ugostiteljsku

i smještajnu ponudu. Svaki od ovihpodruma je poseban i jedinstven. Većinanjih je nalazi u okruženju vinogradarazbacanih po broćanskom kršu.Obilaskom ovih podruma, degustirajućiŽilavku i Blatinu uz hercegovačkipršut i sir, te slušajući podrumare kojiotkrivaju tajne proizvodnje njihovihvina dobit ćete potpun doživljaj Brotnja,broćanskog načina života, razmišljanja iodnosa prema svome kraju. Vozeći sebroćanskom vinskom cestom uživati ćete u pogledima na prekrasni broćanskikrajobraz.

Ako se krene iz pravca Mostara odnosnorijeke Neretve, penjući se na broćanskuvisoravan uživati ćete u nezaboravnompogledu na kanjon i rijeku Neretvu kojase vijugavo provlači ovom dolinom doJadranskoga mora. Ova rijeka napaja




59

DoGađaji

cijelo Brotnjo i njene vinograde. Idućidalje ulazite u tipični mediteranski krajkojeg karakteriziraju kamenjar i kraškapolja, udoline i proplanci. Unatočmodernim objektima koji se većinomnalaze uz glavne prometnice, broćanskasela su zadržala nekadašnji izgled apogledom na njih vraćaju nas u staravremena. Omeđena su i ispresijecanastarim suhozidima, naslonjena iuronjena u hrastovu, grabovu i jasenovušumu, a kamene kuće s crvenimkrovovima oživljavaju uspomene nanekadašnji način života, ljude i teškuali zanimljivu povijest ovoga kraja.Brotnjom dominira čitlučko polje koje sepruža od općinskog središta Čitluka pa

do sela Čerin na sjeverozapadu općine.Na njega se pružaju prekrasni pogledi is donje i gornje strane. Ovo polje je izvorŽilavke i Blatine. Obrađeni vinogradi sunjegov ukras i ponos Brotnjaka. Lijepoje u svako godišnje doba, a u vrijemeberbe postane najveselije mjesto jer seu njemu ubiru plodovi godišnjeg rada.Prije dvadeset šest godina na lokalitetuBlizanci je zasađen na površini od 100hektara vinograd u kamenu. Kao takavje raritet u svijetu i najveća atrakcijabroćanske vinske ceste. Na ovomje prostoru zasađena Žilavka kojazajedno sa suncem, kamenom i vodomiz rijeke Neretve daje izvrsnu kvalitetupretočenu u vino pod imenom «kamenovino».Pored podruma i vinoteka, gost broćanske vinske ceste svakakotreba posjetiti najstariji podrum uHercegovini koji je sada pretvoren uMuzej vina. Nalazi se u selu Gradnićiuz kojeg je naslonjena i galerija sa

Kultura pijenja vina

Vino je čudotvoran dar prirode, proizvod ljudskog truda i znanja,ali je ipak umjetnina koju čovjek stvara tisućljećima. Korijeniproizvodnje vina najvjerojatnije potječu iz Perzije. Vino se u Biblijispominje 521 put. Od pradavnih mitoloških vremena moć vina dauzvisi čovjeka, podari mu vedrinu i dar govora činili su ga u očimaljudi pićem bogova. Vino je bilo i ostalo najcjenjenije piće mnogihcivilizacija. Jedna francuska izreka kaže : „Sve mode prolaze, samovino ostaje“. Elegantno i profinjeno piće, predivnog okusa i mirisa ivjerni pratitelj hrane. To je sasvim prirodno piće, a sve što dolazi izprirode ima posebnu vrijednost. Na osnovu hrane koja nam seservira, pažljivo odabrano vino samo će poboljšati okus hranei doprinijet će općem zadovoljstvu. Hrana i vino trebaju semeđusobno nadopunjavati, poticati okus i ne smiju negativnoutjecati jednona drugo.Hrana i vino trebaju se „sljubiti“ jedno s drugim. Enolozi mogu bez

ikakvih problema odrediti koje vino piti uz koju hranu, ukoliko znajukakvi su sastojci i začini korišteni u pripremi hrane. Ako vam priodabiru vina nije dostupan enolog ili neki poznavatelj vina trebateznati nekoliko osnovnih pravila:

• uz laganija jela idu laganija vina• uz teška jela idu jača vina• uz kiselkasta jela idu kiselkasta, svježa vina• uz bijelo meso i kuhanu ribu idu bijela vina• uz školjke i rakove dobro pristaju neutralna bijela vina• uz tamna mesa, divljač i pečenu ribu idu crna vina• uz slatka jela piju se polusuha, poluslatka, slatka vina ili

pjenušci

slikama fra Didaka Buntića-svećenika ihercegovačkog dobročinitelja. Nekolikobroćanskih restorana je aktivnouključeno u program Vinske ceste anjihova je uloga da gostima osigurajukušanje tradicionalnih jela u ugodnom istarinskom ambijentu. Vinsku cestu nečine samo podrumi i vina, nego i ostalaponuda, kao što je kulturno-povijesnonaslijeđe, prirodne ljepote i atrakcije,

domaća kuhinja, muzeji, galerije,športski centri, itd. One oživljavajuhercegovačko selo i turizam u njemu. Uokruženju vinograda, voćnjaka, padinai krša, svaki će gost i prolaznik osjetitisklad prirode i čovjeka, te ponijeti sasobom dio vedrine koja karakteriziraovaj kraj i njegove žitelje.

Piše: A. Bošnjak




61

PrENijETo iz TiSKa

Obavijest o tome da nekakompanija otpušta tisuću ilidesetak tisuća ljudi danas

gotovo više nije vijest. Iz svih krajevasvijeta saznajemo za dnevna otpuštanjaljudi, a ni brojka ispred riječi tisuća(osim ako nije riječ o vlastitomdvorištu) više posebno ne uzbuđuje.Globalna ekonomska kriza, kojojizgleda nema premca u modernojpovijesti, u osobito je nezgodnu pozicijudovela one koji odlučuju o tome kakorasporediti i motivirati zaposlenike.Kriza će jednom proći, a tada se, uzasvu primamljivost brzog rezanjatroškova uručivanjem otkaza, ne bismosmjeli zateći bez onih koji jedini mogudovesti do ponovnog rasta - kvalitetnihkadrova. No, kao što kažu stručnjaci,kvalitetni ljudi kompaniji su potrebni iu vrijeme blagostanja i u vrijeme krize,pa oko njihove sudbine ne bi trebalo bitimnogo dileme.

Jasnoća komuniciranja

«Glavni zadatak menadžmentau upravljanju radnim moralom(dakle, i rezultatima) jest jasnoća ukomuniciranju. Komuniciranje dobrihrezultata gradi ponos i lojalnost, dok komuniciranje loših gradi povjerenje.Povjerenje je u konačnici ono štokarakterizira svaku dobru vezu, pa ionu poslovnu», kaže Vera Čubranić,izvršna direktorica u Selectio Grupi.Zaposlenici žele znati što se događa išto tvrtka radi ili planira poduzeti kakobi se nosila s problemima. Otvorenakomunikacija, kaže Čubranić, osimsmirivanja tenzija opće nesigurnosti,ima još jednu vrlo vrijednu korist:otvorenom komunikacijom «premadolje» menadžment otvara kanalekomuniciranja «prema gore». Timeomogućava sudjelovanje u kreiranjunove (krizne) poslovne strategije onihkoji su operativno i najdirektnije u

Tvrtke u krizi trebaju čuvati najbolje ljude

Novac je dobra motivacija, ali za odluku najboljih zaposlenika da ostanu u kompaniji presudnomože biti i to da kompanija i u vrijeme recesije ima de iniranu strategiju.

kontaktu s tržištem, dakle s klijentima,proizvodnim procesima i alatima, aupravo oni mogu najlakše prepoznatipriliku za uvođenje određenihpromjena.

Dvosmjerni posao

«U razdoblju krize poslodavcimazasigurno trebaju osobe s inicijativom,a ne oni koji će čekati da im se kažešto učiniti; osobe koje znaju uočiti,prepoznati i iskoristiti poslovnupriliku, osobe s pozitivnim stavomi entuzijazmom. No, kad boljerazmislimo, nismo li takve trebali iu vrijeme brzog rasta?» - pita NinaAnđal, partnerica i članica Upraveu Antal Internationalu. Poslodavcitrebaju znati, dodaje Anđal, da nijesasvim realno očekivati kako će se,zbog recesije, na tržištu rada naći velikbroj slobodnih kandidata između kojihće lako izabrati upravo onakve kakve

trebaju. Čak i ako dođe do otpuštanjamenadžerskog kadra, kompanijese neće lako odreći najboljih ljudi.»Zato savjetujemo poslodavcima da

jednako ozbiljno i sustavno pristupajuodabiru novih zaposlenika i u vrijemerecesije. Najkvalitetniji kadrovi moždane traže aktivno novi posao, jer su idalje zadovoljni tamo gdje rade», kažeAnđal.

Proces odabira kadrova uvijek bitrebao biti dvosmjeran i dugoročnoorijentiran. U procjeni mogućnostirazvoja tvrtke, ističe Čubranić, čestogriješe i sagledavaju samo jedan ilidva od ukupno tri nužna preduvjeta:znanja i iskustva koja osobatrenutačno posjeduje, želje/ambicijeza napredovanje i razvojni potencijalosobe - koliko može i hoće ulagati uvlastiti razvoj. - Tvrtka želi znati: Kakoćeš nam pridonijeti danas, a kakosutra? Kandidat za određeno radnomjesto, s druge strane, traži posaona kojem će moći primijeniti stečenaznanja i iskustva, koji će mu pružitimogućnost daljnjega profesionalnograzvoja te osigurati stil života u skladus vrijednosnim odrednicama pojedinca.Kandidat pak želi znati: «Kamo ćeme ovo dovesti?»- kaže Čubranić.




62

PrENijETo iz TiSKa

Odabir u doba tržišne nesigurnostijoš snažnije ističe potrebu za jasnimrazumijevanjem onoga danas i onogasutra. Tvrtka traži osobu koja će odmahpridonijeti boljitku, pomoći riješitiključna pitanja opstanka na tržištu, aliistodobno pripomoći da iz poteškoćaizađe još jača kako bi sutradan bilobolje za sve.

Činitelj koji do biva posebno navažnosti u teškim vremenima jest lojalnost. Tvrtka traži zaposlenikakoji će u teškim vremenima pristatina određena odricanja i dodatno seangažirati u promišljanju inovativnihpristupa kako bi zajednički izgradili

snažnu poziciju u budućim vremenima,a zaposlenik želi sigurnost posla.»Važno je za obje strane da ne postupajupanično tražeći čudotvorno rješenje,već da promišljeno gledaju u budućnost i vjeruju u svoje snage i potencijale»,kaže Čubranić.Pitanje kojim seposlodavci trebaju baviti i u razdobljurasta i u razdoblju recesije jest i tokako najfunkcionalnije pozicioniratipostojeće zaposlenike. Prema riječimaNine Anđal, kompanija treba imatiizgrađen sustav upravljanja ljudima,pratiti i poticati njihov profesionalnirazvoj, radni učinak i, konačno,profesionalne interese pa u skladu stime de inirati na kojem će mjestu uorganizaciji doprinos pojedinca bitinajveći. Kompanije koje su i dosad nataj način upravljale ljudima, nastavit će s takvom praksom, i tu se vidi njenavrijednost i u dobrim i u manje dobrimvremenima.

Motivacija

«Nije učinkovito naprečac i podpritiskom donositi odluke ounutarnjem preslagivanju, a pritomnemati na umu sve aspekte, jer rezultat može biti suprotan, a zaposlenici bimogli steći dojam da uprava povlačipanične poteze», kaže Anđal. Kakozadržati najbolje kadrove? Dalekood toga da je novac jedina ili najboljamotivacija, smatra Anđal. Najboljizaposlenici žele ostati u kompanijikoja i u vrijeme recesije ima de iniranustrategiju. Ključna je, kao i uvijek, jasnakomunikacija - pravodobno i potpunoinformiranje o poslovnim temama, alii dvostrana komunikacija sa svakim

zaposlenikom. Svakom je zaposlenikuvrlo važno znati da poslodavac cijenii da je prepoznao njegov doprinos. Utakvoj kompaniji će i radno okruženjeostati pozitivno. Drastične mjere,u konačnici i otkazi, u mnogim ćeslučajevima biti neizbježni, ali valjanajprije vidjeti, naglašava Čubranić, štose može bolje raditi, tko od zaposlenikamože dati više nego što mu trenutačnapozicija omogućava te koga se nikakone smije izgubiti jer je previše vrijedanza danas i za sutra.

«Nažalost, zbog potrebe rezanjatroškova, ulaganje u ljudske resursenije uvijek lako provediva strategija.

Zanimljivo je vidjeti kako ponekadtvrtke koje se mogu pohvalitiizvrsnom praksom u upravljanjuljudskim resursima u teškimvremenima nazaduju i ne koriste upotpunosti potencijal svega što sugodinama gradile», kaže Čubranić. Ulaganje u razvoj uvijek je nužno,a ne samo kada su prihodi visoki.A u što može biti važnije ulagati odulaganja u ljude koji vode tvrtku,pogon, projekt....? Zanemarivanje togpostulata, kratkoročna orijentacija nauštedu ili popuštanje panici koja moževrlo lako uništiti dugo građen odnospovjerenja, loše su strategije ne samo zapreživljavanje krize nego i za hvatanjenovih startnih pozicija u svjetlijojbudućnosti. Kad god ona došla.

Najbolji zaslužuju nagradu i u krizi

Procjena talenata i upravljanje njimajedan je od ključnih elemenataposlovnog uspjeha, tvrdi Vera Čubranić.

Tvrtka treba najprije jasno de iniratis kojim je poslovnim izazovimasuočena i koji određuju njen uspjeh ilineuspjeh. Pronalazak novih tržišnihniša, vrhunska usluga, lansiranjenovih proizvoda ili usluga, e ikasnost poslovnih procesa, sve su to jasneodrednice koje zahtijevaju točnode inirane kompetencije zaposlenika.Analitički pristup i sagledavanješiroke slike, sposobnost slušanjai razumijevanja potreba klijenata,sposobnost donošenja odluka,inicijativa i proaktivnost, elementi supristupa poslu potrebni za nošenje sde iniranim izazovima.

Jednom kad je jasno kako izgleda«izvrstan zaposlenik» za njezinepotrebe, tvrtka može pristupiti procjenitalenata. Nakon jasnog uvida u to štoje tvrtki potrebno te s čime raspolaže,a što joj nedostaje, postaje jasnokako iskoristiti talente koji su već naraspolaganju i de inirati način razvoja

nužnih kompetencija koje joj nedostaju.Najbolji svakako zaslužuju nagradu,novčanu i svaku drugu. Razlog tomenije samo njihovo motiviranje izadržavanje (iako je i to vrlo važno)već i odašiljanje jasne poruke svima:«To smatramo poželjnim postizanjemdobrih rezultata i to nagrađujemo.» Mudri poslodavci neće se dovesti usituaciju da nakon završetka krizepočnu iznova ulagati i obrazovatikadrove kakve su već imali ili ih

«kupovati» na tržištu po većoj cijeni.Međutim, ono što je i inače najzahtjevnijidio procesa upravljanja ljudskimpotencijalima - odabir i pridobivanjete potom zadržavanje najboljih - ukriznim vremenima zahtijeva još većuumješnost.

Izvor: LIDERPiše: M. Bačelić




63

MoDErNo PoSLoVaNjE

Izraz «akademska kompanija»potekao je od profesora JeffreyjaSonnenfelda, koji danas predaje na

Yale školi menadžmenta, a odnosi sena kompanije koje ‘nude više internogtreninga svojim menadžerima, a njihoviđaci često završe na najvišim pozicijamadrugih tvrtki’. Škole upravnih talenata,moglo bi se reći. Primjerice, đaciProcter&Gamblea bili su današnji šef Microsofta Steve Ballmer, eBayovaMeg Whitman, osnivač Intuita Scott Cook, osnivač AOL-a Steve Case pa čaki šef GE-a Jeff Immelt. GE-jevi poletarcirasporedili su se u Boeing (JamesMcNerney), Home Depot (Frank Blake)i Honeywell (David Cote).

Od nabrojanih svojevrsni rekorder jeMcNerney, koji je radio u GE-u, P&G-u i

McKinseyju. Od svih faktora koji potičukompanije da razvijaju što e ikasnijevođe, najvažniji je pomak svjetskeekonomije od ovisnosti o inancijskomkapitalu prema ovisnosti o ljudskom.Čak i imajući u vidu kreditnu stisku,novca za investiranje je hrpa. Prematome, problem nije više manjak novca,manjak ljudi jest. Voditelj Hewlettoveglobalne prakse Robert Gandossy kažeda organizacije trebaju talentiraneljude daleko više nego što talentiraniljudi trebaju organizacije. Sve i da to nije

točno, kompanije bi svejedno pojačalenapore na području razvoja vodstva izjednoga praktičnijeg razloga - najboljimladi zaposlenici su gladni.

Čini se da su mladi ljudi shvatili novuprirodu današnje ekonomije prijebrojnih starijih direktora i inzistiraju naposlovima koji će ih stalno usavršavati.Jeff Immelt objašnjava kako njegovakompanija reagira, među ostalim,slanjem svojih mladih kadrova uCrotonville, kompanijin famozni centarza razvoj vodstva, već na početkunjihovih karijera. Mnogo je kompanijashvatilo da ugled izgrađen na razvijanjumladog talenta može donijeti većuprednost nego što se u prvi mah misli

Kompanije rasadnici: Razvijaju menadžereza druge tvrtke

«Učenici» Procter&Gamblea bili su današnji šef Microsofta Steve Ballmer, eBayeva še ica MegWhitman, osnivač AOL-a Steve Case pa čak i šef General Electrica Jeff Immelt. Kompanije počinju

shvaćati da ugled izgrađen na razvijanju mladih talenata može donijeti znatne prednosti

- ‘pravo prvokupa’ jedna je od njih, aodnosi se na privlačenje kreme međustudentima poslovnih i ekonomskihškola. Konstantno privlačeći najvećepotencijale među diplomantima ipotom ih razvijajući te tvrtke postajuuspješnije organizacije i povećavaju

svoje mogućnosti privlačenja najboljih.

Na vrijeme uočiti talentirane

Prema istraživanju koje prošle godineproveo British Council u 12 zemalja- Francuskoj, Njemačkoj, Mađarskoj,




64

MoDErNo PoSLoVaNjE

Poljskoj, Rumunjskoj, Rusiji, Srbiji,Švedskoj, Turskoj, Velikoj Britaniji,SAD-u i Ukrajini - u Europi, Rusijii Americi rađa se nova generacijalidera. Jezgra visoko obrazovanih,

uspješnih i motiviranih ljudi koji želestvoriti bolji i sigurniji svijet, uključitise u međunarodne tokove i raditi navlastitom razvoju. Vrlo su obrazovani,obično vrlo strastveni u odnosu nasvoj posao, ali i vrlo spremni da dajuširi doprinos zajednici i da se uključe upodručja izvan svoje struke. Sebe videkao odgovorne (55 posto ispitanih,posebno građani zemalja koje nisučlanice ili su novije članice EU) ivrijedne osobe (48 posto, posebnograđani SAD-a i etabliranih zemalja EU)

te osobe željne znanja (33 posto) kojese ne oslanjaju na sreću i šarm.

No, kojom praksom od njih stvoritilidere svjetskog formata? Vođe sene stvaraju jeftino i kroz na brzinuosmišljene programe koji se samonalijepe na postojeće procedure ukadrovskoj službi. Gledajući kompanijepoput McDonald’sa i GE-a, čiji CEO-iosobno prate razvoj top-menadžera usvojoj kompaniji, proizlazi da je vrijemekoje CEO uloži u razvoj talenata najveće

pojedinačno ulaganje. Mnoge kompanijetvrde da su zainteresirane za razvojvođa, ali provjeriti njihovu predanost tome je lako - treba samo pogledatikalendar njihovih CEO-a. Ipak, to jetek početak. Oni koji izvještavaju šefapostaju i sami sve posvećeniji razvojutalenta kao i njihovi podređeni, štostvara domino efekt. Vođenje programaza razvoj vodstva može biti i skup hobi,ali teško je naći CEO-a koji će sumnjatiu njihovu isplativost. Crotonville je vrloskupa investicija, no Immelt, nasljednikJacka Welcha, kune se u nju.

Bitno je rano uočiti obećavajujućepotencijale, što ujedno znači i ranopočeti na njima raditi. To je velikapromjena za mnoge kompanije sobzirom na to da su programi bili dugorezervirani za elitne grupe i po nekolikogodina nakon početka njihovih karijera.Mnoge kompanije sada vjeruju da ranootkrivanje i njegovanje talenta stvarakomparativnu prednost koja trajedesetljećima.

Naučiti sve ili se specijalizirati

Oko dvije trećine razvoja vodstvadolazi iz iskustva na poslu, preostala

trećina iz mentoriranja i uvježbavanja,dok samo mrvica pripada učenju uučionici. Miješanje zadataka čini seočitim u teoriji, ali u praksi je znatnoteže. Organizacije često dodjeljuju

zadatke prema principu onoga u čemuje pojedinac dobar, a ne u čemu bi setrebao poboljšati. Velike i razgranatekompanije tu su u prednosti jerširina njihova poslovanja omogućujei bolji uvid u različite grane mladimmenadžerima. Nije se mali broj putadogodilo da menadžeri tvrde kako suim najteža iskustva najviše koristila.Šef P&G-a A. G. La ley vodio jesvojedobno azijske operacije te tvrtkekad se dogodio katastrofalan potresu Japanu i kolaps azijske ekonomije.

Tada je otkrio, kaže, da deset puta višenaučiš u kriznim situacijama nego unormalnim uvjetima. Iako je to iskustvostvar koincidencije, krize je mogućekonstruirati. Tako je Jack Welch 1988.godine odlučio neiskusnom Immeltudodijeliti posao rješavanja problemas milijunima neispravnih kompresorakoje je GE instalirao u svoje hladnjake.Takvo iskustvo, tvrdi danas Immelt,jedan je od ključnih razloga zašto jena čelu kompanije. Mnogi menadžeripožalili su se da je teško uskladiti

potrebu za seljenjem ljudi međurazličitim granama poslovanja spotrebom da im se izgradi ekspertiza usamo jednoj domeni. Moguće je rješenjezadužiti menadžera za jedno područje,ali u isto mu vrijeme omogućiti i radu drugim sektorima. Nokia je dobarprimer takvoga koncepta.

Razvijanje tima ili pojedinca

No, razvijanje pojedinaca umjestotimova može biti problem. Immelt kaže da je mogao upotrijebiti samooko 60 posto onoga što je naučio uCrotonvilleu kad se vratio u tvrtku, jerse morao osloniti na svog šefa ili šefaza IT itd. kako bi mogao kompletiratizadatke. To je sada drugačije i GEuzima cijele timove koje školuje uCrotonvilleu. Nekada je timski pristupstvar kulture. Finska Nokia odbacujekoncept zvijezda-menadžera i fokusirase na vodstvo umjesto na vođe, a odlukeumnogome ovise o konsenzusu. Negdjebi to imalo negativan učinak, ali u Nokijiočito funkcionira. Moguće je ljudenatjerati da rade što hoćete otkazima idegradiranjem. No, svi znaju da to nijenajbolji način. U današnje je vrijemetakav način posebno promašen s

obzirom na to da mnogo zaposlenika nedrži odvijač ili čekić u ruci, već koristisvoje znanje i vještinu, što je nekadateško objektivno ocijeniti i promatrati.Potrebno je inspirirati. P&G vodi

program razvoja Inspiracijsko vodstvo.Sličan program ima i American Express,koji je obvezan za sve više menadžere.

Mnoge su prednosti poticanja vođa dabudu aktivni u svojim zajednicama.Većina kompanija deklarira vrijednostipoput poštovanja pojedinca, poštenjai pozitivne uloge u privatnom životu.Kad vođe kompanija postanu i vođedobrotvornih organizacija, škola iostalih nepro itnih inicijativa, pokazujusvoju predanost tim vrijednostima, čime

ohrabruju i inspiriraju zaposlenike.Ostale su koristi nešto pragmatičnije.Većina zaposlenika neće nikada sjeditiu odboru svoje kompanije ili u odboruneke druge velike kompanije. No zatomogu služiti u odboru neke nepro itneorganizacije, a takvo je iskustvo izvrstanfaktor razvoja vodstva.

Mladi, nabrijani i uspješni

Prema istraživanju British Councila,budući lideri Europe, Rusije i Amerikesu mladi i puni entuzijazma, ali ineočekivano uspješni - oni se sasvojim postignućima pojavljuju unacionaln im medijima (46 pos to),na internetu ili vlastitim internetskimstranicama (47 posto), govore nakonferencijama (46 posto) ili pokrećurazličite aktivnosti, klubove i festivale(56 posto). Aktivni su na mnogimrazličitim poljima, čak njih 89 postona više od jednom području. Mnogirade u nevladinim organizacijama (30posto), aktivni su u politici (40 posto),visokom obrazovanju (27 posto). Vrlosu optimistični, društveno osviješteni,izuzetno motivirani željom da neštopromijene u svijetu i ostanu vjerni samisebi (48 posto). Oni koji kažu da im ježivot ispunjen najčešće dolaze iz VelikeBritanije i SAD-a; oni koji rade toliko dajedva imaju život (39 posto) dolaze iznovijih zemalja EU - posebice Poljske iRumunjske. Usprkos tome, mladi lideriiz tih zemalja većinom su optimističnii pozitivni i nije im problem nositi ses napornim radom ako se tu nalazenove mogućnosti. Oni također ističunedostatak dobrih lidera kao problemkoji predviđaju u budućnosti.

Vanja Figenwald




65

MoDErNo PoSLoVaNjE

Svaka industrija treba menadžere,no tijekom 80-ih i 90-ih godinaprošlog stoljeća došlo je do

drastičnog smanjenja broja menadžera.Moderni menadžeri moraju napravitipuno više s puno manje resursa,upravljati s više funkcija i zaposlenikanego prije. Jedini način za zadržavanjemenadžerske pozicije i napredovanjeu poslu trenutno je usavršavanje iučenje, jer je potrebno dići vlastitoznanje i vještine na potpuno novurazinu, koju u Hrvatskoj nažalost nijemoguće napraviti kroz institucionalnoobrazovanje.

Stvari na koje treba obratiti pažnju su slijedeće:

• odredite realnu količinu vremena ukojem ćete u potpunosti upoznatiposao kojim se bavite

• razvijte vještine upravljanjavremenom

• vježbajte aktivno slušanje• shvatite kako motivirate i vodite

zaposlenike i ispravite ono što vamse ne sviđa

• obavezno nastavite vlastitousavršavanje i osobni razvoj

• nemojte se izolirati u svom uredu

• nemojte se praviti da imateodgovor na svako pitanje

• nemojte pripisivati sve zasluge sebi

• nemojte očekivati od zaposlenikada budu savršeni

• naučite kako učinkovito dijelitizadatke i odgovornost

Gornji naputci odnose se na vaš rad sazaposlenicima koji se nalaze ispod vasu hijerarhiji tvrtke. Trebate pronaćivlastiti način upravljanja zaposlenicima,jer sve knjige ovog svijeta ne mogu vaspripremiti na situacije do kojih možedoći u uredu.

Savjeti za novopečene menadžere

Neki ljudi jednostavno se nađu na menadžerskoj poziciji, neki teško rade i polako se uspinju do nje,dok treće tvrtka dovede kao gotove kadrove. To je karijera s najviše promjena.

Stoga, usvojite iz svake naučenelekcije ono što najbolje odgovara vašojspeci ičnoj situaciji, jer ne postojiuniverzalno najbolji način upravljanja.No, osim odnosa sa zaposlenicimatreba vrlo pažljivo pristupiti iodnosu sa starijim menadžerima ipretpostavljenima. Novi menadžerimoraju, bez obzira na način na koji sudošli na svoju trenutnu poziciju, obratitipažnju na slijedeće aspekte odnosa:

Dakle, to su osnove uspostavljanjadobrih odnosa s pretpostavljenimai učinkovitog vođenja podređenih.No, ovakva lista ne bi bila potpunakada na kraju ne bismo spomenuli ipočetničke greške do kojih može doćizbog neiskustva ili nedostatka znanja ivještina, a koje treba pod svaku cijenuizbjeći.

Prvo, nikad ne dajte neodređenezadatke. Zbunjeni i frustriranizaposlenici napravit će nešto, no to ćebiti daleko od onoga što ste vi zamislili.Problem je znači u načinu na koji ste

de inirali zadatke i objasnili ih svimuključenim zaposlenicima, a ne unjihovom neznanju ili lijenosti.

Drugo, trudite se razdijeliti posloveprema atraktivnosti, i nemojte uvijek najzanimljivije stvari ostavljatisebi. Gledajte to na ovaj način: i vašizaposlenici trebaju trening i mogućnost da nauče nešto novo, pa se potrudite daim to i omogućite u jednakoj mjeri.

Nemojte ni slučajno uzimati sav posaona sebe u paničnom strahu da će neštopoći po zlu, nego radije uložite dodatnovrijeme na kvalitetnije objašnjavanjezaposlenicima što zapravo želite odnjih.

I treće, pokažite petlju u sukobima,nemojte izbjegavati konfrontacijes poznatim galamdžijama i slabimradnicima, i nikako, ali baš nikakonemojte u razgovorima sa zaposlenicima

spominjati jedino ono što nisu napravilikako treba, nego pošteno recite kada jebilo odlično, dobro ili loše.




66

MoDErNo PoSLoVaNjE

P rije svega, trebate imati na umuda je pregovaranje umjetnost kompromisa. Pregovori se mogu

smatrati uspješnim samo onda kada suobje strane zadovoljne ishodom. Zatomorate biti lukaviji od protivnika, papripremite strategiju u kojoj ćete jasnorazdvojiti ciljeve koje želite postići odstvari kojih ste se spremni odreći kakobiste udobrovoljili suprotnu stranu.

Onaj tko se bolje pripremi za pregovoreulazi u ring s velikom prednošću, i toje najvažnije pravilo pregovaranja.Znači, trebate točno znati što želite,na što ste spremni pristati i do kojeste granice spremni ići. To uključujemarljivo istraživanje kako biste saznališto želi druga strana i na što je spremnada bi se toga domogla Najdragocjenijeinformacije tiču se suprotne strane: štoih motivira, kako mjere uspjeh i kojesu njihove jake i slabe strane. Ako toznate, obavili ste više od polovice posla, kaže Mladen Krešić, osnivač američkekonzultantske tvrtke K&R NegotiationAssociates. Najjače oružje pregovaračasu činjenice kojima pridobivajusvoje sugovornike, pa profesionalnipregovarači stalno prikupljaju podatke,dnevno bilježe sve zanimljivosti koje

su zamijetili ili pročitali, pa ih nakraju selektiraju. Poneki čak bilježe imisli koje su čuli tijekom razgovora.

Pregovori započinju u onom trenutkukad ste ušli u vidno polje svogsugovornika. Ne pristupajte mubez osmijeha i ljubaznog pozdrava.Istraživanja američkih psihologasu pokazala da simpatija kod prvogsusreta nastaje zbog prijateljskogizraza lica (55 posto), zbog prijateljskogtona glasa (38 posto) i zbog sadržajaizgovorenog (sedam posto). Da biste ostavili dobar prvi dojam imatemalo vremena, zbog toga je izuzetno

Tajne umjetnosti pregovaranja

Život se sastoji od niza pregovora. Uspješni pregovarači prosperiraju, dok se drugi kroz život probijaju teškom mukom. Otkrit ćemo vam nekoliko tajni koje će vas učiniti opakim igračem, biloda pregovarate o prodaji neke tvrtke, bilo da s partnerom dogovarate koji TV program ćete gledati

bitno da jasno komunicirate. Govoriterazumljivo i pouzdano. Gledajtesugovornika, održavajte kontakt očima, ali izbjegavajte neprestanobuljenje. Ljudski pogled je tolikosnažan da kod sugovornika možeizazvati razne reakcije, od smirenostido, češće, nervoze i agresivnosti. Prije početka pregovora izmjeritekoliko će trajati vaš govor. Praviloje da se najviše jedna četvrtinavremena predvidi za uvodni dio, dviječetvrtine za glavni dio pregovora,a u posljednjoj četvrtini se izvodizaključak. Čak i ako niste ograničenivremenom, ne bi bilo dobro da zazaključak ostavite više od deset minuta. Osim riječima, poruka se prenosi igovorom tijela. Pokušajte kontroliratisvoje pokrete i pažljivo motritesuprotnu stranu. Ljudi čestonesvjesno rade neke radnje i takootkrivaju svoje misli, npr. lupkanjem

olovkom po stolu (dosada), stalnimpopravljanjem kravate (nervoza),nakašljavanjem (nesigurnost),ponavljanjem riječi (zbunjenost)...

Razlika između dobrog pregovaračai pravog majstora pregovaranja jest umijeće slušanja. Ne upadajte uzamku da čujete ono što želite čuti, daunaprijed stvorite pretpostavke i premanjima ravnate svoja očekivanja. Slušajteaktivno, pitajte i ponavljajte najvažnijeideje. Ako vam nešto nije jasno, neka vamse objasni i deset puta ako je potrebno.Da biste donijeli konačnu odluku,sve vam mora biti kristalno jasno.Na kraju, sve se svodi na to da sasugovornikom pronađete kompromisili, kako Amerikanci kažu, zone of possible agreement . Ponekad, to sejednostavno ne dogodi i tad trebateimati dovoljno discipline da odustanete.U nekim slučajevima cijena je previsokaili otkrijete da kompanija koju želitepreuzeti ima poslovnu politiku koja sene poklapa s vašom. Tad treba imatihladnu glavu, povući uzde i prekinutipregovore. Obično se za šest mjeseciili godinu dana ukaže još bolja prilika, zaključuje Sandy Weill, bivši izvršnidirektor najveće američke bankeCitigroup.




68

rEGioNaLNE VijESTi

„Novi je avion kojim smo odlučiliosvježiti ponudu pobudio velikozanimanje kod potencijalnih kupaca,prvenstveno poslovnih ljudi izrazvijenih europskih država kojimaje avion danas uobičajeno prijevozno

sredstvo. Trenutačno se na njemuobavljaju ispitivanja i testiranja nužnaza izdavanje potrebnih certi ikata kojećemo, nadam se, dobiti do kraja godine.Odmah potom krenulo bi se u serijskuproizvodnju“, najavljuje direktor ovogapoduzeća Mijo Ćošković.

„Pioneer 400“ je u odnosu na dvosjede„Pioneer 200“ i „Pioneer 300“ pretrpiotek neznatne izmjene, koje se prije svegaodnose na veličinu kabine i rasponkrila. Materijal za njegovu proizvodnjiostao je isti - to su letvice od rezonantnesmreke oblijepljene troslojnom, trimilimetra debelom šperpločom, aod njih sastavljena osnovna drvenakonstrukcija umeće se u plastičneodljevke posebno napravljene za krila itrup. Kao i u slučaju starija dva modelanova će letjelica biti kompletirana uItaliji gdje će na nju biti montiran motorte upravljačka ploča.

Četverosjedima prkose konkurenciji

„Blokirani“ prosvjedi seljaka

Protiv svjetske ekonomske krize koja nije zaobišla niti jedan gospodarski segment štitarski ćese „Alpi Aviation“, jedina tvrtka u Hrvatskoj za proizvodnju ultra lakih sportskih aviona, boriti plasiranjem tržištu nove letjelice. Bit će to četverosjed nazvan „Pioneer 400“ a prototip toga aviona

već je izrađen i prikazan na nedavno održanom zrakoplovnom sajmu u Njemačkoj.

S dva džipa i nekoliko osobnih službenih vozila policija je koloni od 35 traktora koja se kretalacestom iz smjera Gradišta zapriječila ulazak u Županju i prolazak do graničnog prijelaza na kojem

je bio najavljen prosvjed Hrvatskog seljačkog saveza vukovarsko-srijemske županije.

„Naši poslovni partneri iz Avianaspremni su nam prepustiti cjelovituizradu svih modela aviona, no glavniuvjet za to je izgradnja još jedne halepovršine 1000 četvornih metara. Utijeku su pripreme za početak radovana njoj, a nakon što bude završena ufunkciju će biti stavljena i ranije uređena

pista odnosno avioni će biti isporučivaniodavde s aerodroma u Štitaru“, ističeĆošković. U proteklih devet godina ovaje tvrtka proizvela 510 dvosjeda koji sunajvećim dijelom prodani kupcima izFrancuske, Engleske i Njemačke.


Zaustavljenu je kolonu u nekoliko

navrata nadlijetao policijskihelikopter.„Unatoč svim ishođenim odobrenjimameđu kojima je i dopuštenje za blokadu

jednoga kolničkog traka nedaleko od

graničnog prijelaza Županja-Orašjepolicija nas je 15 minuta prije zakazanogprosvjeda zaustavila i onemogućila danastavimo već započetu akciju. Osim

ove zaustavljeno je još nekoliko kolona

seljaka s ukupno oko 500 traktora kojesu prema Županji krenule iz drugihsmjerova. Navodno policija patrolirasvim selima na ovome području i ljudima




69

rEGioNaLNE VijESTi

ne dopušta da s traktorima uopće izađuiz dvorišta, kako onima koji su krenulina prosvjede tako i seljacima koji supošli raditi na svoje njive. Situacija jedramatična a odgovornost za to snoseministar unutarnjih poslova TomislavKaramarko i ministar poljoprivredePetar Čobanković“, kazao je revoltiranpolicijskom blokadom dopredsjednik županijskog HSS-a Tomislav Pokrovacnapominjući kako seljaci neće odustatiod svojih zahtjeva.

Također ogorčeni stanjem bili su ipoljoprivredni proizvođači iz kolonekoji su, naglasili su, bili odlučni daodrže najavljeni prosvjed jer im to,

kažu, garantira i Ustav RH. Jedina dobrastrana ovih događanja, istakao je jedanod prosvjednika, jeste spoznaja da jepolicija spremna na sve te da ono štose danas događa seljacima sutra će sedogoditi sindikatima te svima ostalimakoji ustanu da ukažu na nepravdui neodrživo stanje u državi. Posliječetverosatnog “prženja“ na podnevnomsuncu seljaci su se ipak razišli. Tijekomzadržavanja na ulazu u Županju izmeđunjih i policije koja je blokirala prolazak cestom nije bilo nikakvih incidenata. Dasmo došli do graničnog prijelaza ostalibi tamo do ispunjenja naših zahtjeva

no stajati ovdje na temperaturu od 40stupnjeva stvarno nema smisla, pojasnioje razloge povlačenja Pokrovac dodajućikako je obećano da će predsjednicaVlade Jadranka Kosor u najskorijevrijeme primiti izaslanstvo Hrvatskogseljačkog saveza te s njegovim čelnicimarazgovarati o modelima za rješavanje

sadašnjih problema u agraru. Ostane litaj sastanak bez rezultata seljaci će se,kaže predsjednik HSS-a vukovarsko-

srijemske županije, priključiti velikomprosvjedu sindikata zakazanom zaovu jesen. Ili će, naglasio je TomislavPokrovac, organizirati prosvjede aliubuduće o tome neće obavještavatipoliciju nego će seljaci s traktorimajednostavno bez najave traktorimablokirati granične prijelaze prema BiH

na ovome području.Piše: Z. Živković

Končarov novi vlak za bh pruge Zagrebačka tvrtka Končar - Električna vozila predstavila je danas prototip niskopodnog elektro-

motornog vlaka izrađenog za potrebe Željeznica Federacije Bosne i Hercegovine

P rototip je dovezen u ispitnu stani -cu i time je označen početak nje-gova ispitivanja unutar tvornice,

prije nego što bude ispitivan na pruzi,izvijestio je predsjednik Uprave kon -cerna Končar Elektroindustrije DarinkoBago. Novi vlak namijenjen je regional -nom željezničkom putničkom prometuza brzine do 160 kilometara na sat iprima 500 putnika. U vlak je ugrađe-na najsuvremenija oprema razvijena uKončaru, kao što su sustavi upravljanjai komunikacije, motori, transformatori,postolja te dijelovi mnogobrojnih do -maćih dobavljača, tako da udio domaćeproizvodnje premašuje 70 posto.



Proizvodnja stočne hraneDatira od 1996. god. godišnja proizvodnja svih vrsta stočne hrane za domaće idivlje životinje kreće se oko 15 000 t. veliki dio koristimo u prehrani vlastiti životinjadok smo ostali dio u mogućnosti i dostavljati na adrese kupaca. Stočna hrana možebiti isporučena u vrećama po 50, 20 i 10 kg. te i u rinfuzi u cisterni.Nadzor nadproizvodnjom vrši Veterinarski zavod Sarajevo. Trenutno smo u fazi uvođenja i ISO9000 i HACCP standarda u proizvodnju.

Sušenje žitaricaPošto je područje posavine poznato po velikoj proizvodnji žitarica, a ujedno i radisnižavanja cjene ulazni komponenti i njihove bolje kvalitete i lakšeg čuvanja u silo-sima 1998 god. puštena je u rad sušara za sušenje žitarica kapaciteta 10 t/h. Kojau cjelosti može zadovoljiti potrebe šireg okruženja.

Proizvodnja 18-to tjedni pilenki Od početka postojanja rma se bavila peradarskom proizvodnjom koja uključuje i

uzgoj pilenki lake linije sorte LOHMANN BROWN u količini od 300 000 kom. go-dišnje jednim djelom za vlastite potrebe jednim djelom za daljnju prodaju. Brigu opilenkama za vrijeme uzgoja a i u eksploataciji provodi naša veterinarska službakoja je takodje na raspolaganju i našim kupcima. Trenutno smo u fazi uvođenja iISO 9000

Proizvodnja konzumni jajaJedna od djelatnosti je i proizvodnja konzumnih jaja koja se kreće u količini od35 000 000 kom. kroz godinu. Jaja jednim djelom plasiramo u BiH a po dobijanjuizvoznog broja dio plasiramo i u zelje okruženja. Proizvodnja jaja i njihovo sla-dištenje odvija se po naj strožim higijensko-sanitarnim mjerama u klimatiziranimprostorijama a samo čuvanje i transport u hladnjačama. u svrhu toga pustena je urad regalna hladnjača površine 700 m2. Trenutno smo u fazi uvođenja i ISO 9000i HACCP standarda u proizvodnju.

Proizvodnja pilićaU cilju zatvaranja kruga proizvodnje 2000 godine počinje sa radom inkubatorskastanica koja ima mogućnos valenja od 2 500 000 komada jaja kroz godinu. Radiprobijanja na ržista zemalja u okruženju krenilo se i u dobijanje izvoznog broja koji je i ostvaren 2002 god. I sada jedan dio jednodnevni pilića izvozimo. Trenutno smou fazi uvođenja i ISO 9000 i HACCP standarda u proizvodnju.

Posavina Koka d.o.o.14. ulica bb, 76270 Orašje | Bosna i HercegovinaTelefon: 00387 31 712 031 | Fax: 00387 31 712 488www.posavinakoka.com | [email protected]




71

rEGioNaLNE VijESTi

Ugovori su vezani uz proširenje3G mreže, kao i nadogradnjujezgrenog dijela mreže BH Tele-

coma. «Proširenje 3G mreže potvrđujezadovoljstvo BH Telecoma suradnjom sEricssonom Nikolom Teslom u inicijal -noj fazi uvođenja 3G tehnologije», ističese u priopćenju. Ugovor uključuje ispo-ruku, instalaciju i integraciju opreme tj.ugovoren je po principu «ključ u ruke».Realizacija projekata počinje odmah.

BH Telecom i Ericcson NT potpisali noveugovore vrijedne 32 milijuna kuna

Padaju cijene stanova

BH Telecom i Ericsson Nikola Tesla potpisali su nove ugovore vrijedne 32 milijuna kuna, stoji u pri-općenju objavljenom na Zagrebačkoj burzi.

Realizirane kupoprodajne cijene stanova u Hrvatskoj pale su unazad šest mjeseci u prosjeku za 20 posto, pokazuje analiza šest tvrtki za savjetovanje i promet nekretninama.

»Drago mi je da ćemo, na temelju dalj-njeg širenja 3G mreže BH Telecoma,omogućiti ponudu naprednih 3G uslu-ga daleko većem broju građana Bosnei Hercegovine. Rezultat je to strateškeopredijeljenosti BH Telecoma za uvo -đenje novih tehnologija, a istovremenoi naše odlične međusobne suradnje»,komentirala je predsjednica UpraveEricssona Nikole Tesle, Gordana Kova -čević.

Riječ je o tvrtkama Erste Nekret-nine, Kastel Nekretnine, KingSturge, PBZ Nekretnine, Raif -

feisen Consulting i Spiller Farmer, čijisu predstavnici na inicijativu ColliersInternationala održali okrugli stol o tr-žištu nekretnina na kojem je iznijet po-datak o padu cijena. Svoju procjenu te -melje na zajedničkom tržišnom udjelu uposredovanju stambenih nekretnina usegmentu novogradnje od 65 posto.

Prema analizi realiziranih transakcijazaključuju da se najviše kupuju i proda-ju stanovi u novogradnji više kvalitetete da takve nekretnine uspješno i rela-tivno brzo nalaze kupca. Kupci stanovatrenutno imaju izuzetnu poziciju jer se

o cijeni može pregovarati, a ima i dostakvalitetnih nekretnina u novogradnji.Javnost zbunjuju podaci o padu traže-nih cijena nekretnina od oko 5 posto,

dok je pad realiziranih cijena u prosje -ku 20 posto. Kriza na tržištu nekretninaima i pozitivne učinke, u vidu razlikova-nja dobrih i loših projekata, što se odra-

žava i na cijene. U Hrvatskoj nema pouz-danog praćenja i statistike trendova natržištu nekretnina zbog čega u javnostinastaju krive prosudbe i predrasude.




72

rEGioNaLNE VijESTi

Budući je prije nekoliko mjeseci u Upravu Sladorane

imenovan Željko Zadro, sin tzv. hrvatskog kralja šeće-ra i također suvlasnika virovitičke šećerane Marinka

Zadre, može se kazati kako su ovim imenovanjima potvrđeninovi vlasnički odnosi u najvećoj tvornici na području vuko-varsko-srijemske županije.

«Početkom 2009. godine je, podsjetit ću, izvršena je privati-zacija Sladorane tijekom koje je poduzeće „Viro“ postalo vla-snikom 49,26 posto ukupnog broja dionica. Ostatak dionica jeu vlasništvu radnika, države i ostalih dioničara. Za očekivatije kako će „Viro“ u dogledno vrijeme povećati broj dionica usvojem portfelju i time postati većinske vlasnik tvrtke», kazaoje dosadašnji predsjednik Uprave županjske šećerane LukaBurilović po završetku Skupštine koja je inače bila zatvorenaza medije.Kraću izjavu dao je i Željko Zadro koji je tom prilikom naja-vio nastavak započetih ulaganja u Sladoranu. «Sladorana jeizuzetno dobro pozicionirana a nadam se i kako će se procespribližavanja Hrvatske Evropskoj uniji nastaviti normalnimtempom. Našu šansu na golemom evropskom tržištu vidimu činjenici što su u našem okruženju de icitarne zemlje kadaje u pitanju vlastita proizvodnja šećera poput Italije, Mađar-ske i Slovenije. No, uz posao na plasmanu šećera morat ćemoozbiljno poraditi i na podizanju konkurentnosti jer, kako jepoznato, 95 posto proizvodnje šećera na starom kontinentudrži pet velikih igrača», istaknuo je Zadro. Kako bi se postiglakonkurentnost nastavit će se, po njegovim riječima, konti-nuirano investiranje u tankove za melasu, pakirnicu i drugeplanirane projekte. Iz istoga razloga je, naglasio je, naručen

„Viro“ preuzeo županjsku Sladoranu

Na glavnoj Skupštini Sladorane za zamjenika predsjednika Nadzornog odbora postavljen je Dra- žen Robić, suvlasnik „Vira“. Predsjednik je za sada ostao gradonačelnik Županje Davor Miličević.

projekt cjelokupne rekonstrukcije Sla -dorane čijom će realizacijom tvornicabiti skroz automatizirana.Svečanim potpaljivanjem vapnene pećikoncem kolovoza je inače u Sladoranioznačen početak 63. kampanje preradešećerne repe. Ona će, po riječima pred-sjednika Uprave Luke Burilovića, trajatioko 3,5 mjeseca tijekom kojih će, kakose očekuje, biti prerađeno oko 600.000šećerene repe i proizvedeno 80.000tona šećera. Osim repe proizvedene naviše od 9.000 hektara sirovinskog po-dručja Sladorane prerađen će biti i slat-ki korijen „Vira“ koji je repu proljetoszasijao na oko 700 hektara.




73

rEGioNaLNE VijESTi

Natjecanje za nagradu«Red Dot Design Award»jedno je od najvažnijih i

najvećih svjetskih dizajnerskihnatjecanja, a ove je godine odukupno 6.112 zaprimljenih

radova iz 42 zemlje svijeta njih 470 dobilo nagradu “Red Dot”, međukojima i HTZ za etno plakate.Nagrade će biti dodijeljenepočetkom prosinca u Essenu.

HTZ je novu seriju od ukupno 80etno plakata (45 kontinentalnei 35 primorske Hrvatske)osmislio i realizirao u ožujku ovegodine, dizajn plakata potpisujeBoris Ljubičić, fotogra ijuIvo Pervan, dok su nošnje zapotrebe snimanja nosili članoviAnsambla Lado. Osim vizualnogdoživljaja narodnih nošnji itradicijskih običaja plakati nudei sažetu informaciju o bogatojhrvatskoj tradicijskoj baštini, jerse uz dvije fotogra ije narodnenošnje ili običaja nalazi i kratkiopisni tekst. Fotogra ijama suse nastojale predstaviti sve

speci ičnosti određene nošnjetako da se na većini plakatanalaze najljepši detalji nošnje,poput primjerice cvijeta sprsluka nošnje iz Draganića,ogrlice od perlica i koralja snošnje Hrvatskog zagorja ilidetalja čipke s nošnje grada Paga.Plakati su otisnuti na hrvatskomi engleskom jeziku, obuhvaćajunošnje 20 hrvatskih županija,

Grada Zagreba te mnogih mjesta,gradova i otoka.

HTZ-u svjetska nagrada Red Dot DesignAward za etno plakate

Hrvatska turistička zajednica (HTZ) dobila je prestižnu svjetsku nagradu «Red Dot Design Award» za novu, ovogodišnju serije etno plakata s motivima najljepših narodnih nošnji i tradicijskih običaja

s područja Hrvatske.




74

rEGioNaLNE VijESTi

Njezini predstavnici su najavlji -vali sudjelovanje na tenderuza prodaju beogradske «Gale -

nike», koji je odložen za iduću godinu.U vlasništvu «Alapisa» su četiri tvorni-ce za proizvodnju lijekova, tvornicaa za

proizvodnju kozmetike i tvornicaa zaproizvodnju veterinarskih lijekova, kaoi grčka kompanija za veleprodaju lije-kova «Marinopoulos». «Šumadijalek» jemeđu prvih osam veleprodaja lijekovau Srbiji.Novac od dokapitalizacije «Alapisa» bit će upotrijebljen za djelimočnu otplatukratkoročnog kredita, inanciranje li-

Nove investicije Alapisa

Grčka kompanija «Alapis» je dokapitalizacijom povećala vrijednost kapitala za 451 milijun eura ispremna je nastaviti investirati u Srbiji. «Alapis» je vodeća farmaceutska kompanija u Grčkoj, a u

Srbiji je vlasnik «Šumadijaleka».

kvidnosti kompanije, kao i investicijeu Grčkoj i jugoistočnoj Europi. «Gale-nika» nije njihov jedini cilj u Srbiji, jersu čvrsto uvjereni u perspektive zemlje.Investirali su i nastavljaju s dugoroč-nim investicijama u Srbiji, a s obzirom

na izraženu likvidnost, pogotovo posledokapitalizacije, u prilici su da ovakvukomparativnu prednost svakako iskori -ste ukoliko se pojavi dobra prilika za in -vestiranje. Grupacija «Alapis» zapošlja-va 2.500 radnika. U 2008. godini imalaje promet od 1,1 milijarde eura, a dobit od 277,9 milijuna eura, što je dvostrukoviše nego prethodne godine.




76

PoSLjEDNja VijESTi

Na kraju prošle godine milijardaKM kapitala tvrtki je otpisanapo osnovu gubitka, a krajem

ove godine taj iznos će biti za 30 do 40% veći. Mnogim irmama prijeti gašenjejer se ne odlučuju pokrenuti stečaj kaomjeru sanacije zbog sporosti samogpostupka.

«Dosta tvrtki će biti dovedeno uagoniju zbog nepokretanja stečajaza one koji bi mogli nastaviti živjetikroz reorganizaciju. Samo će gomilatigubitak. General Motors je ušao u

stečaj i za 45 dana izašao iz njega. Kodnas sudovi nedopustivo dugo, po šest-sedam godina, vode taj postupak»,rekao je Hasić.

Istovremeno, Hasić tvrdi kako sudržavna poduzeća jako zaduženapo osnovu mirovinsko-invalidskogosiguranja i kako je riječ o milijunimaradnih dana neplaćenih doprinosa. PIF-ovi koji su privatizirali poduzeća javnimupisom dionica ne ulažu u revitalizaciju,a tisuće radnih mjesta se gasi, pa je takoza devet mjeseci ove godine 56.000radnika ostalo bez posla. «Situacijaje po osnovu polugodišnjih izvješća oposlovanju tvrtki dosta složenija nego

Stotine tvrtki pred stečajem

Stotine tvrtki u BiH, mahom malih i srednjih poduzeća, nalazi se u predstečajnomstanju zbog recesije i nagomilanih dugova, upozorio je Duljko Hasić, ekonomista u

Vanjskotrgovinskoj komori BiH.

prošle godine. Zakonska regulativanije urađena na način da bi se ušlou sanaciju. Poduzeća se izgladnjuju,ljude šalju kućama. Recesija ne možebiti opravdanje za smanjenje kapitala islanje ljudi kući, a obično jeste», dodaoje Hasić.

Nema pomoći koja je morala biti dostupna

Hasić je rekao i kako je problem štotvrtkama nisu na raspolaganju krediti, avlast ne pomaže gospodarstvo. Smatrakako bi bilo dobro uraditi pretvaranjeduga u dionice jer bi Zavod MIOimao dionice koje bi mogao prodati,dugovi bi bili riješeni i došlo bi doubrzanja gospodarskih aktivnosti. AlijaRemzo Bakšić, direktor Asocijacijeposlodavaca BiH, rakao je kako je razinaindustrijske proizvodnje u BiH palaza 18%, te kako su velika unutarnjadugovanja, kako nema inancijskediscipline, a male tvrtke ne moguizdržati konkurenciju pa je i logičnokako dolazi do predstečajnih stanja.«Međutim, naša svakodnevica nijeopterećena stečajima, a kod nas, kadadođe do stečaja, nije u pitanju sanacijaveć likvidacija», smatra Bakšić.

Hamdija Muratović, predsjednikUdruge stečajnih upravnika u BiH,pak, očekuje povećan broj zahtjevaza stečaj zbog krize i napominje kakostečaj može tvrtkama pomoći spasitise, posebno jer je potpisan sporazum o

inanciranju reorganizacije sa, zasada,Postbankom Sarajevo i Komercijalnombankom Banjaluka.

«Pokrenuli smo izmjene zakona upravcu da odredba hitnosti važi za svepostupke koji su u vezi sa stečajem,dakle i parnični, krivični. Zbog parničnihstoji stečajni. I medijacija je način bržegrješavanja dugova, a niko se ne bori zato», rekao je Muratović.

Ističe kako krizu mnogi koriste «da

se riješe radnika i razvoja», kao i dase mnogi boje pokrenuti stečaj jer se“svašta događalo u tvrtkama”.

Prijeti 30.000 novih otkaza

Još oko 30.000 radnika do kraja godinemoglo bi ostati bez posla s obzirom nato da vlast ne čini ništa kako bi pomoglatvrtkama i olakšala im poslovanje ukriznim vremenima, upozorio je EdhemBiber, predsjednik Saveza samostalnihsindikata BiH.

“Tvrtke zadržavaju radnike na raznenačine. Ne plaćaju ih, šalju na čekanjei bojim se kako će na kraju svi dobitiotkaz, a tvrtke otići u stečaj”, rekaoje Biber. Dodao je kako oporavak gospodarstva ide sporo, a vlast sene bavi ekonomijom iako smo uekonomskoj, gospodarskoj i socijalnojkrizi, te da bi trebalo, između ostalog,otvoriti radove u građevinarstvu.



suton

bh privrednik [broj 71, oktobar-novembar 2009.]

Documents