casopis_hrvatski_god_8_br_2_2010_32_81_3

7/23/2019 Casopis_HRVATSKI_god_8_br_2_2010_32_81_3

1/50

32

Vlam K HrVATSKi, go. Viii, b. 1, Zagb, 2010.

POECi MODErNE HrvatskE DraMskEPEDaGOGiJE

vldm kukzln udo mldh Hog nodnog zl u vdnu

vdn

Saetak:Potk mon hvatsk amsk pagogj valja tat po-cma monoga hvatskoga gaanskog tva koj povjsna smjtaj pv polovc 19. stolja, katkotajno al ntnzvno povjsno pjlo-mno azoblj hvatskoga naonog ppooa ka s oblkj tmlj hvat-sk gaansk ologj. Ovm sstavnm nastojanjma ptho hvatskomkltnom obzo pv mon j osobna pomljanja o pagokoj loz fnkcj amskog kazalnog aa, koj s pojavljj v na pjlaz z 18. 19. stolj, no napo njhovh nostlja zagovonka ostaj bz npos-na ojka potpo tom tntk jo novoljno azvjnh ntlktalnh

tvnh snaga hvatskog gaanstva. Tk tstak gona kasnj kazal-t nalaz svoj znaajno mjsto olokom jlovanj lskh ppoot-lja kao vano posvjtno sstvo pomcanja oblkovanja ponajpj jzka,a tm jno naconalnog nttta t klt, tj cljva koj j hvatskogaanstvo nastajanj psalo svoj kltno-poltk pogam. tavo az-oblj lzma postlzma obljno j ponm vjk znova obnavljanmnastojanjma kojma j kazalt shvaano potbljavano pvnstvno kaovlmona polga naonoga azvtka posvjtljvanja naoa, akl kaosstvo pomcanja olokh cljva, a manj kao mjtnka jlatnost.Nova paagma kazalta kao mjtnkog zavoa fna s tk po tm-ljnj slbnom osntk naonog kazalta kao avn stanov 1861.gon.

Ovanj potaka mon hvatsk amsk pagogj s-oava s s nkolko ptanja na koja valja ogovot. Pvo s ptanjonos na pobl ovanj azoblja kada hvatskom kltnomposto zaponj moan amsk kazaln ogojn a, l moa

jnostavnj, ka s ponj javljat pv mon j pomljanjao pagokoj loz kost amskog/kazalnog aa. Slj zatm p-tanj gdjea tamo vntaln potk takva aa povjst h-

udK 371.3udK 811.163.42 iSSN 1845-8793 HrVATSKi, go. Viii, b. 2, Zagb, 2010.

Pgln znanstvn a.Phvan: 31. posnca 2010.


2/50

33


vatskog glmta l povjst hvatskog kolstva. T poblm zazvanjnca a kazaln ogojn a, osm ka j ptanj obazovanj ka-ova za pofsonaln stanov l ogoj vlastt pblk, glavnom nj

bo pmtom tatolokh stavanja, z ga j sljla potba ta-ganja za zvonm okmntma poacma o vntalnm amsko-p-agokm skstvma oblcma aa t osobnm posvjonjma onhkoj s s takvm aom bavl.

Opjljj s za stavanj potaka mon hvatsk am-sk pagogj, pv ktj ovanja takva vmnskog polaztamoa bt ovanj potka moderneHvatsk. Povjsna znanostmonost ppoznaj vzj z gaansko tvo, njgov tv-

n poltk stanov gospoask onos koj j spostavlo t kl-t koj j azvjalo njgovalo. okv ovm za Hvatsk psnmktanjma pstavlja op ast gaanstva opskm zmljama: uazoblj 1750.-1850. nastal s spoznaj o azlc zm av ga-anskog (cvlnog) tva, o nnost o av novsnog plalst-koga gaanskoga tva koj samo sb oganza. Ptom s fom-laj gaanska l tmljna pava kao slobo koj v ns ovsno pvlgjama po onj l o ppanost kopoacjama, ngo s shva-aj kao pavo pojnaca maj nvzalno znanj. To j sloboa

osob, savjst, mljnja, tamp, skpljanja, vanja, sloboa vla-sntva, govaanja tgovn (obta) t pavna jnakost. (Goss-Sza-bo, 1992; 17) Povjsna potk mon Hvatsk, tj. zatk h-vatskoga gaanskog tva smjtaj pv polovc 19. stolja,ok s btn stktn nsttconaln tvn, kltn gospo-ask pomjn ppsj azoblj koj j sljlo nakon toga. Po-tak osvjtnog gaanskog bnja vzj s z lsk pokt kojtaj o pvh zvojnh nagovjtaja pa o njgova fomalnog okon-

anja o potka 1830-h o 1849. To j azoblj ntnzvn, poglav-to olok pomb kojoj jna jzga ooljba sastavljna ontlgncj, svnstva poktvnoga gaanstva, oganzano s-stavno naconaln svjst moblza pojnc za poltk, klt-n konomsk akcj a ntganja hvatsk nacj. (Goss, 1981;184) ilsko oba j vjm zanosa, klatca pozva na naono b-nj, povn tok snanh mocja, al azoblj koj j osmsl-lo osnovn smjov bg tvnoga, kltnoga naconalnog

azvtka Hvatsk sv o slj stolj. Stktn pak pomjnkoj s stvol nsttconaln gospoask tmlj monom hvat-


3/50

34


skom gaanskom tv ogol s s kasnj t s zma a jpsth gona pola pva faza sstavn monzacj, a j z-sth gona glavnom pvlaala stagnacja, ok j naposljtk s-

amsth gona postgnta azna monzacj koja j omoglakonsttanj gaanskog tva.(Goss-Szabo, 1992; 13) Socjalno-povjsn ktj nas akl pj a pojav monh amsko-pa-gokh ja paks tamo azoblj nastanka oblkovanja mo-noga hvatskoga gaanskog tva.

dg ktj omvanja nag stavanja t s povjst kazal-ta na hvatskm pojma. u Zagb, a manjoj mj nkm -gm hvatskm gaovma, o 1607. pa o pvh stlja 19. stolja,

akl azoblj koj j ptholo aanj monoga hvatskog -tva, taj manj-v kontnana jlatnost ckvnog kolskog kazal-ta koja s ovjala sjmnnm t nkm javnm kolama koj sal svnc, najpj ssovc, a poslj okna njhova a 1773.glavnom fanjvc t svjtovn svnc. (V: Bat, N., 1978) is-sovako kazalt pavo j kolsko kazalt s jasnm ogojnm cljv-ma (svajanj kansk moalk, vjbanj latnskog jzka, al to-k t javnog nastpa), ologjom (stcanj lgoznog kanskoghozma),1mtoama aa (pzonj tkstova namjnsk psanh za

t vst zvonja), sttkom (sklonost spktakl), ptoaom (vo t stotn kazalnh komaa psanh pavo za t svh) t s ta-cjom o skoo vjsta gona tjkom kojh s t gokaz, scnaj,pzo mg kl bl zvon ljm cjl katolk eop, tj.tamo gj s ssovc mal mognost ogojnog tjcaja. Kao takvo,ssovako kolsko kazalt pstavlja zasbn, sb kohntnpovjsno-stlsk kazaln fomacj koja s na hvatskm postomaskazvala svm snama gj s ssovc, a zatm, njm tj-

caja, g ckvn ov, mal svoj stanov, pmjc Zag-b, Vaan, Lpoglav, Osjk, rjc, Snj. istoobno, za nastavanj vano, ono j oblk pagokog jlovanja, sastavn oogojno-obazovnog sstava koj n pav sktosk azlk zmkolskog ogoja kltn zabav, bolj , ssovak kolsk sstavpoazmjva a j klta pojnca pavo ono to s stj kol-skm ogojm. issovak , mtm, papskm kazom bva knt1773. gon, to nj akako ostalo bz posljca za kolsk sstav

1 V: Jmbh, 1984; 52.


4/50

35


koj s ssovc azvl, koj s po njhov kn pzl nk gov l ckvn onosno svjtovn vlast. Tako s Hvatskoj tjcajssovakog kolstva kolskog kazalta nastavo nakon kanja s-

sovakog a. Za povjst naconalnog kazalta posbno j znaajnanjnca a s kolskm (gmnazjskm) sjmnnm pstavamana pjlaz z 18. 19. stolj ponj naptat latnsk a njmapvlaava hvatsk jzk, Zagb Vaan kajkavtna, a Slavo-nj tokavtna ( Osjk njmak jzk). Zatm, ptoa n n vsamo koma nabonog znaaja, v s s njmakoga pvo tksto-v taanjga poplanoga gaanskoga kazalnog ptoaa to sga njgoval azn njmak glmak n koj s svoj glatlj-

stvo nalazl m sv bojnjm ppancma nastajg banog p-anstva. Logno b stoga blo okvat a j bogata tacja kolskogkazalta postala osnovom ogojnog kazalnog aa sa kolskom mla- sljm azoblj, kojm olaz o znaajnh potsa po-mjna hvatskom tv, ka s sstav javnh kola o tk t-

jkom 1850-h polagano al sgno ponj mokatzat popmatzaztj naconaln znaajk obhvaaj sv v boj jc kojma jblo kakvo kolovanj anj blo nostpno. da s, akl, ta tacjanastavla, blo b zasta tko ot gann tntak potka mo-

n hvatsk amsk pagogj. Mtm, pstav kolskog kazal-ta, pma s pavo m njma nalo nkolko kljnh za povjsthvatskog kazalta nzaoblaznh naslova, azoblj nakon knassovakog a zvol s s j ngo pj tk j spoano, vj-ojatno zaslgom motvanjh tlja avnatlja kola (koj s kolskokazalt sksl tjkom vlastta kolovanja), olazlo o njhova ntn-zvnjg oavanja. Nakon 1834., ka j zabljna posljnja zvba

jn pstav zagbakom sjmnt, kolsko j kazalt, s-

pma ostpnm poacma, sasvm zatjlo, a zaoto s onosckv pma kazalt, ja s jlatnost o 1780., ka j zabljn pvnastp nk njmak pofsonaln kazaln n Zagb, osa-mostalla postala oblk gaansk zabav t stkla nk sasvm gtvn, sttsk tk znaajk. Tjkom nkolko stlja kojas sljla nakon ov posljnj zabljn pstav, o kolskm ka-zalnm zvbama, ako h j pongj blo, nma poataka. Gona1834. mo s tako smatat smbolnom vmnskom gancom ko-

jom zavava jno kazalno-povjsno azoblj kojm j kolskokazalt, aspon o ssovakoga latnskoga aktkog tata o


5/50

36


svojh pofanjh oblka na hvatskom njmakom jzk, blo glavnommatcom kazaln klt sjvozapan Hvatsk Slavonj.

T ktj locanja potaka monh ja amskog kazal-

nog ogojnog aa Hvatskoj momo potat povjsnom azvojpagokh stanova shvaanja na hvatskom kltnom posto, na-m onh koncpata koj ogojn stanov njhov zaa smjtaj kontkst v slb h tvnh cljva, a ona, sklop takvhnastojanja, pvaj mog pagok poab kazalta am-skh postpaka. Kako smo za tvno-povjsn okv nag sta-vanja zl oblkovanj hvatskog tva kao mon naconaln za-

jnc, tat mo pavo ona pagoka nastojanja j koj s,

kost s mtoama, postpcma sstvma koja anas ppozna-jmo kao sastavn o kvztaja amsk pagogj, tom pono-sla. Takv s pak j nastojanja, najpj kao osamljn znmk nagovjtaj, a tk kasnj kao vana sastavnca naconalnoga ppo-onog pogama, javljaj pavo opsan mazoblj ka kol-sko kazalt (z nkolko znaajnh poplamsaja kajkavskog ptoa-a!) postpno zam, a nov j kazalta njgov tvn log

jo nma na obzo.Poglajmo najpj kako zgla kako s mjnja pagok kon-

tkst astjsk cavn azoblj nakon kanja ssovakog a1773. t kakv to posljc ma hvatskm zmljama. V o 1792.,s cam Fanjom i. koj oka koncpt posvjtljnog apsoltzma svo-

jh pthonka, ckva Habsbka Monahja, obj s ptnzjama -olokog monopola na kontolom a msl svoj pastv poanka,namtat s, a jo savat, nazanj oblkovanj kol-skog sstava njgovh saaja. Jna pava altnatva cavnovom vojnom zajamno osnavanom tjcaj na kolskm ssta-

vom bl s tvn, kltn poltk stanov novoga gaanstva,oblkovan poglavto jama vnotama opskog posvjttljstvat stasal ojaal vn zapanoopskh zmalja tjkom 18. sto-lja. uz mjtnost, pj svga knjvnost kazalt (shvaano kaopotak knjvn klt) t sv sf javnoga poltkog j-lovanja javn j (novn, asops, almanas kalna namjnj-n okoj pblc), om eop ogoj obazovanj postaj cljanmpostoom jlovanja gaanskh msllaca pokaja ovotvonja -

ja namjnjnh savanj novh, osnov gaanskh, mokatskh osobnh vjnost mlah naataja. Mona pagogja, plo


6/50

37


opskog posvjttljstva, pavo 18. stolj spostavlja s kaosamosvojna oblast tvnog jlovanja, a azoblj zm 1770. 1830. njmakoj kltnoj povjst nazva s, nmalo slajno, o-

bom pagogj. Za azlk o njmakoga kltnog postoa, posb-nost poltkoga, tvnoga, gospoaskoga kltnog kontkstaHabsbk Monahj znaajno s spoaval poo posvjttljskhja naoto njzn nnjmak zmlj. Ogojn monopol a-va /l ckva, pa sv nov j polaz tmljt povj avnh ono-sno ckvnh cnzoa. Posvjtljn apsoltzam Maj Tzj Jospaii. jlomno j otvoo posto novm jama, al h j povjavao svjtl vlastth avotvonh , to nj nvano za zmlj nnjmakog

jzka, gmanzatoskh ntsa. u tom kontkst, ckvn kolsk za-vo om monahj, navlastto on kojma s s koloval b -tlj, pma bjah glavnm bastonma ogojno-obazovnog monopola,jno bjah stjcta, a ona nzavno asata, novh ntlkt-alnh stjanja koja s olazla nslbno mmo popsanh ogojno-obazovnh saaja, naposto tanjm knjga novna onsnh z -gh, njmakh nh, ava. Mtm, pma s otok novh ja njmogao sasvm zastavt, pak j znatno t blo alzat h pak-s, ptvot h nsttcj, oblkovat kolsk pogam, al objavt

knjz l pstavt na scn. Ovakvo stanj, kojm tk povmno javnost, to zvan kolskog sstava, zask ponk nvaln kt-k glas, potajat sv o 1830-h gona, ka s nzom pojnanhobjavljnh aspava, poktanjm novna, a zatm osnvanjm svojhpvh stanova, oblkj tvna jzga jna platfoma hvatskogappoonog pokta. Jnako tako, sv o takva vg povzvanja olokog sklavanja laca n s, osm kao znmka, javt pomsll namj koj b mal znaajk metodikog sustavnogogojnog ka-

zalnog l amskog jlovanja.Za azlk o pthonh ktja koj s t vlkh slonh soc-

okltnh povjsnh stkta, za posljnj ktj ovanja pov-jsn tok o koj mo zapot na stavanj mog s zt po-jnan tkstov, ogaaj osob koj s nosl zastpal j oogojnoj namjn kazalta. M njma s nk znmk, pthonc,koj, mtm, sasvm skla s v spomntm znaajkama polt-koga, tvnoga, kltnoga gospoaskog vota Hvatsk na p-

jlaz vaj stolja, potvj vjnj kako prva sustavna moderna


7/50

38


razmiljanja i nastojanja oko odgojne uloge kazalita u Hrvatskoj treba-mo traiti meu preporodnim idejama nastajuega hrvatskog graanstva.

Pj ngol s konano pstmo povjsno stavanj osvnmo

s na lm saan jnoj o anj spomnth zaaa: gj atamo vntaln potk takva aa povjst hvatskog glmtal povjst hvatskog kolstva? djloman ogovo v s mo na-sltt osa zlonom ops ovog mazoblja koj ma sv zna-ajk zazta hjata, zjva zm vj povjsnh poha, ka jnapovjsno-kltna fomacja zam, a ga s jo nj oblkovala. utom azoblj pka loma m pohama oba poja, hvatskokazalt hvatsko kolstvo, pokazj s kajnj khkma, gotovo npo-

stojma, n tako lm gotovo zlnom. S g stan, global-stka pagoka mnzja azlth, sto zajamno spotstavljnh,posvjttljskh nakana, aspon o caskh posvjttljskh poltkaopskh vlaaa vlaaca o nvalnh flozofskh, tvnh,poltkh kltnh pogama gaanskh msllaca, obhvaala j svsf azn tvnog vota. Sv vst tvnog jlovanja, a na-vlastto on koj s s tcal tvnh pavla, vnota svjtonazo-a, pstavljal s s shvaal kao oblc ogojnog prosvjetnog jlovanja. Nj stoga nobno to s nova ja kazalta njgovh

ogojnh zaaa, pv pt poslj ssovak kolsk tacj, pojavtzvan taa postoj kazaln onosno kolsk jlatnost kao o glo-balnog kltno-poltkog pogama lskh ppootlja, a b s tknakon toga, z vlk potko tjkom gog azoblja, ovotvova-la povjavala kazalnoj pagokoj paks t potom opnjavala,svjsno nsvjsno, kjm, sto zvantataskm, pagokm kon-cptma aznm vovma kolskoga aa, al javnog vota. Pokazat s tako a zatk nkh ja oblkovanj postpaka koj anas

phvaamo kao o amsk pagogj moamo tjkom povjsnogazvoja hvatskog gaanskog tva potat pojavama zvan n-vosmslno shvanog kazalnog t pagokog (kolskog) jlovanja,m oblcma javnog pstavljakog ponaanja, o kojh j mnogsvojlo l pozvlo mlao gaansko tvo nastajanj. Ako s svjtl znsnh onca lognm n a pav potk sstavnogpomljanja pagokh pmjna zaaa amskog onosno kazal-nog aa moamo potat pavo azoblj lzma nakon njga, p-

vnstvo, pak, no vaavanj ppaa pojncma, samljnm n-phvanm nostljma nkh ja shvaanja na pjlaz z 18. 19.


8/50

39


stolj, koja mo naknano ppoznat kao o h kazalno-po-svjtnh amsko-pagokh nastojanja (taa pstnh svjt, aln ko nas) to s kasnj nam okol zaobla v l manj s-

stavan oblk j s s azvoj mjn mogl otaa kontnano patt.u stavovma Jja djana o pagokoj poab kazalta, ppozna-

tma tk skoo stolj po kasnj, t osbjnoj aktnost kazaltaTta Bzovakog anas ppoznajmo taa aktaln spon s ona-njm najnapnjm najvtalnjm ntlktalnm, kltnm pagokmnastojanjma shvaanjma opskoga gaanstva o pagokm mo-gnostma svs kazalnog jlovanja. Gojnc taanjh kola Zag-b Vaan ostpnh hmanstkh tolokh stja Zagb

Gaz t Lpoglav, gaansk sn Bzovak plm djan, kao ppa-nc nvlkog kga ntlktaln obazovan lt taanjga hvatskogtva, stkl s slno obazovanj sksl sln kltn jn tj-caj.2Zajnk okv njhovm nvalnm opjljnjma tako aj, s

jn stan, taconalstk, no njma jno ostpan, obazovn sstavckvnh kola svlta astjskoga castva, a s g, nooljv tj-caj posvjttljskh ja, koj s s azltm poltkm kontkstmat na azltm aznama azltm pojma tvnog kltnogjlovanja skazval koz aznolka, ponka spotstavljna, nastojanja

vjnja. Kao to s slnost djanva Bzovakjva obazovanjamogl tjcat na poanost nkh pogla koj s zastpal, azlka-ma njhovh konktnh votnh sbna momo nasltt zok azl-tost m njhovm amsko-pagokm koncptma. dok j djanvacjlovotna kolnka sbna ponjla tom a potcaj svojm pa-gokm opjljnjma na taa najnapnjoj njmakoj pa-gokoj knjvnost kao zank sstavnh nastojanja oko obnov , nz-n al poazmjvan, mokatzacj kolstva, Bzovakjv s

nposlnog svnka al poltk osvjtnog ntlktalca smj-o ga j nto kjm zboma. djan j ovjk sstava koj on, ka nj tm sstavom zaovoljan, pokava mjnjat znta, optnmokvma. uspot tom, Bzovak j zopnk, sn zgbln,3poj-

2 iako nma potv njhova mogg nja l sanj, obojca svoj stj zavavaj1779./1780. Bm obojca s 1780. natj, skpa s jo nkm kanatma, za mjstopofsoa vm azma zagbak ahgmnazj. djan, z jo tojc kanata, bvazaban, ok j Bzovak objn.

3 dogn, taj zgbljn scnsk sn, bo j svm vlo soan Tt Bzovakom, takozgbljnom sn hvatskog tata, asnom amskom psc koj nj mao pav pozonc.(Novak, 2004; 259-260)


9/50

40


nac kojm j sstav, obv najpj njgov zbo za pofsoa zagba-k gmnazj, a potom kanjm pavlnsk vaansk gmnazj, va-pt skato ono m j mlaost bo najv sklon.4Svojglav naav,

nkonvnconalnog ponaanja t za svoj vjm tvo kojm j -vo znmnh habh poltkh nazoa stpa, Bzovak, vjojatno sosjajm nzaslna npznavanja, gotovo jno pol stlj ltao jn o g povncjaln svnk slb, ok m j, o aljga,onmogn pstp Zagb, astm banom kltnom st H-vatsk kamo s kao on Zagpann gasko jt, al kao ntlk-talac mjtnk na svak nan pono nastojao vatt. Tako Bzovakpotcaj potpo svojm jama nj, kao djan, nalazo taa aktal-

noj v stkovno fnanoj njmakoj posvjttljskoj pagogj, ngo opjm posvjttljskm jama t pj svga aktalnm omamtvno-poltkm pvanjma koja s ga, osm toga, najzavnj po-gaala. Na konc, al n najmanj vano, svoja mjtnka pagokaopjljnja Bzovak tmljj vlastt amataskom potncjal stvaalakoj ntcj t kazalnom fnomn kao takvom.

JUraJ DiJaNi PEDaGOGiJa kaO kaZaLitE

Jaj djan,5pofso avnatlj zagbak ahgmnazj, gon1796. ppmo j za tsak jlo Hovatzk tz patl, mjstmnoplagon lokalzan kajkavsk pjvo jlova njmakog asopsaza jc d Knfn, to ga j psao vao Chstan FlxW,6a pv pt objavo 1775. t ponovno 1780. Lpzg 1791.

4 Gon 1786. Josp ii. caskm ktom ka pavlnsk t Bzovak gb mjsto pof-soa vaanskoj pavlnskoj gmnazj. Otaa ponj njgova potcanja o jn o gpovncjaln svnk slb, vlk zokovana skobom s nanm m ckvnmvhovncma Maksmljanom Vhovcm, bskpom zagbakm, pj svh koja taj svo 1799., ka s oto s njma m, obva mjsto Zagb, konano p svoj komj.

5 Jaj djan (1753. 1799.), potomak nga samoboskog plmstva, poznat poglavto kaokolnk pjsnk latnskh pgonca, apsolvao j stj flozofj tologj jlom Zag-b, a jlom Gaz t habltao, tj. stkao zvanj tlja, na svlt Bm to natm ogoja plmk mla. Gon 1780. bva zaban na mjsto obchnzkog navcht-la kaljvsk zagbak ahgmnazj gj ostaj o smt. Kao cjnjn kolnk 1791. bvazaban na mjsto gsa (avnatlja) gmnazj, a obnaao j nk g javn nost,pmjc knjkog cnzoa t assoa (pootnka) zagbakoga sbnog stola.

6 Chstan Flx W (1726. 1804.), sn tlja, stao j Lpzg gj s o sglnm pscma Lssngom, Gottschom Glltom. Nko j vjm bo pvatn tlj, azatm Lpzg pzma slb batlja poza t tamo v o smt kao gln obo -stoj gaann. Laka pa, W j najpj poo psat anakontsk pozj komj fancskom stl. Slj omoljbno pjsntvo pa tagj poz, a potom sth. Najv


10/50

41


rtlngn. rkops nj tskan, n t nt slj gon, ka ga d-jan ponovno ppma za tsak, ovaj pt po pomjnjnm naslovomHsna Knscza. razloz nzavanja ns poznat, pma h j Alojz

Jmbh, osa najvjnj stava djanva jla, pokao naslttkako znaajkama saaj njmakog zvonka tako jzk jla.7

rkops Hn knc sastoj s o pgovoa, zatm poznognaatvnog jla t gokaza l alnog Naon an. Fabla po-znog jla smjtna j plmk om (gaansk om ko Wa), okv kn sjjljk, tonj poslav onana jaka Tonka,gj, z skblvog otca poznajmo Tonkov ba sst t n-kolko ovh pjatlja tlja koj, svatko na svoj nan skla s po-

jm kojm s bav, azgovo ononj s jcom monsta-j mognost poljnog pagokog pstpa kojm s poavanjobavlja na goan zabavan nan. Nakon vh plastnh opsa lkova njhovh kaaktnh znaajk slj ops svga to s gost ppm-l svojm malm omanma. izm ostalog, m poklonma j lt-kasko kazalt, malo glal za alnog l komj pokazat.(Jmbh, 1984; 71) Nakon opsa stoja, vsta scnogafj (gla-l ovo ma toja lpo z bojam spsana pmnjanja, jno ka n-tno lc jn h, go, stan jn vaaa z vlcam, tjto ka

loz) vanjskog zgla (Na pslon v s Kpost Mostkakt jn Boc: ov v ckv Boga Apolona o vh gh Bockoj na alostnm vslm gam js. Mlpomn najm Thala,pljaj s, za njm Boca sklanoglasja, etp o akov zvana,v svalo popvja), spomnj s ltk, maont, koj posl-t za zvb alnog: Okol pst malh lovanskh plh8jnanjno, koth kotg vs lznm koncm l otom zvzan jstak slono a hot sm tam po konch obaat s mog Psac go-

vo o pgoama kojma s gokaz zvo: iga ova tkokat bva,lsto ona, ka j kakov osbjn svtk, al kojg zm stah, al

spjha mao j kao opn lbtst, a ostao j poznat kao psac za jc zava okotanog jjg asopsa d Knfn (Pjatlj jc).

7 Jmbh najpj navo ocjn Sloboana P. Novaka kako j njmak zvonk bo mjstogj s bso gaansk osjaj svjta nosl mon j, a zatm znos svojptpostavk a j hvatsko plmstvo zazalo o njh boj s fancskh volconanhja. Stoga maask hvatsk stal ns bl sklon naonom jzk, j pko njga naonajlak olaz o monh ja koj svaja, a t s potom nazjva gbtak falnhpava. Pma tom, sbna djanva kopsa pj j tvno-poltk naav ngolknjvn (Jmbh, 1984; 58 -59)

8 Pla ma. (z njm.Bl lk, slka) pmj, zo; ovj: lk, fga.


11/50

42


navtlov goovn, al naon an. Negda i negda ista deca ovakvualnoigru med sobum prez vsakih ovakvih mertvih peldih nainiti mora-ju [istakno V. K. ] u nastavk taj s nvn zabljk (nvnk)

jc, navtl paj o mnogm ogaajma, postavljaj zganjk(ptalc movanm sthovma); zabavljanj t alj, a v klm-na zvbom alnog Naon an t, na kaj svga, baalomna kojm s plsalo po nmk, vgsk, polsk kak go j hotl znalo vlk no. () Tm zavava Hna knca, a slj tkst gokazaNaon an. (isto; 74)

u pgovo djan objanjava azlog cljv svog namjava-nog zavakog pothvata: Po mn ov Hn Knc, moj ag tav-

c, azmvam ja takv navk, s kojm s vlastto oc mat csvoj povajo vslo hasnovto zabavljat mog. () Ja va, nmoj, hasn tk l gt p oma mal jsm jno zato skbls, a kaj takvoga na svtlo am, kaj nam omoocm opast s bmoglo. () da vam pako stn kam, phnla m j gh naoovpla, koj vknm v omam jzk vnog knjg spj za ttsvojm omoocm van avaj, pa v omam jzk obnsk ko-l vj; zakaj b nas lsto sam blo, ovakv ob pl naslva-t? (isto; 63) Slj djanvo azlaganj nkh pavopsnh poblma

pojanjavanj vlastth jnja, m s otj oatn clj njgovapojkta oblkovanj psanog stanaa hvatskog jzka (kajkavsko-ga, akako) namjnjnog ostpnog omoocma, akl, omampk, tva koj ka s tj, vs lahko azmj, j sb povat,kaj poglavaom, navtlom, stam, blnjm, sb samm Bogn js. (isto, 63) Nam, Hn knc djan ppma vjmka s kolovanj ono malo kola Banskoj Hvatskoj ovja na latn-skom, njmakom l maaskom.

Pma j ko njga vljva znatna zaokpljnost jzkom, govo-nm psanm, kao sstvom ptpostavkom oblkovanja ntlktal-nh hovnh saaja jnog tva, njgova obazovanja klt obztost koja hvatsko tvo naconaln zajnc obljava svo ananjh ana djanva Hna knca pojnako mplctnmkao ksplctnm znaajkama svjo o posbnoj sklonost svoga a-toa pma amskom zaj kao kosnoj pagokoj mto. ija shvaanj pl kao primjera uzora ko djana j kljna. Osm

to j na nkolko mjsta zjkom spomnj, on j svojom namjava-nom aktkom knjcom ostvaj na nkolko azna.


12/50

43


Pj svga, kako smo navl, na ppm knjc potakno ga jpmj gh naoa koj vnom omam jzk p objavljjmnog knjg kako b h njhov ppanc mogl tat, tov kako b s

javnm kolama mogl obazovat na omam jzk. Pla j ov-j shvana phvana oko vlo mono kao cvlzacjsk zo

jzno, kltno, socolok poltk nazvjnom hvatskom -tv. Pozv na glanj na azvjn nao tva skoo , navla-stto s lzmom, postat konstantom hvatsk naconaln ologj go-tovo o nah ana.

dg pl, manj zjkom stcan, n sm njmak zvonkj jlov djan pvo koj po potb plagoj omam ta-

tlj kontkst. To j, nam, pavo saaj njgov knjc. Jmbhj vjljvo pokazao kako j djan nastojao to vjnj spotovat nsamo Wov tkst ngo osnovn j nala njmakog asopsanos zmjn plagob tamo gj s taanj posvjtn, tv-n poltk plk Bansk Hvatsk astjskog castva zvon tkstnl npklanm polonm smnjama cnzosk slb. W st asopsa postavlja jc za koj m j stalo a s pomo op-kosnog ogajanja ppm za stn lanov tva koj ka-snj ast kojm tbat spnt on svoj zaa. (Jm-

bh, 1993; 165) W j pomcao jn nov slk obtlj snjgstala knog ogoja spotstavljaj ga otaanjm stogom (a-tottnom) ogoj. W tom pogl zastpa nov v lbalnogaogoja obtlj koj j poazmjvao a smo n jc vot n-t vslm stnm kolko go j to mog. Svaka ga tba bt j-no pota pokom. (isto; 166) djan, stvj Jmbh, n alj-

j s o njmakog ploka (). Nakatkom, vs, kaj njhovo sc tlo azvslt b moglo z s. ist otc, ka goga posla nma,

ht s v sn c nj kakt kopn pnc na aost vsljgblj. A azbot otc moa ovo, kak s mn v, za tmlj mat, aon c svojoj vslo kosno vlnj pskb, klko go mogo j da njoj vsaku navuka felu, kakti jednu igru napervo postavi.[istakno V.K.] Pma W, nastavlja Jmbh, ogoj jc vano j matp oma njhov ob, tba tt za goajm obostan naklonost povjnja. Oaslma j nost jc phvaat kao sgovonk. Sjcom tba azmno aspavljat zmaj obz njhovo mljnj

lj tako a ogoj, tov, po bz kanjavanja.


13/50

44


Socjaln ogoj obtlj, pma W, obhvaa gaansk no-m pa h postavlja st panj asopsa. () Obtlj koj W asops Knfn opsj, nalaz s, po socjalnom stats z-

m plmstva nh stala koja svoj vln spoznaj posbno b-nom ogoj zobazb. (isto; 166)

W, zvono kazaln psac, lbtst pjatlj Lssngov, P-jatlj jc znoso j shvaanja koja s tjkom 18. stolja azvlnjmak pagok fomato Johann Bnha Basow, ChstanGotthlf Salzmann, Fch ebha von rochow Joachm HnchCamp, tzv. flantopst, koj s pagok j nglskh fanc-skh posvjttlja, Locka rossaa pj svh, pnosl, azava-

l, al polmzal s njma, nastoj h pmjnt njmakom -tvnom hovnom kontkst. Vlka j vjojatnost a j djan, kaokolnk, tao nk o ovh psaca; nama j pak naoto vano ago-cjno to j svom nastojanj poplazanja novh ogojnh mtoa vlasttoj omovn posgno n za njhovm stnm aspavama, ngoza poplano psanm Wovm ltazanm amskm tvom na-mjnjnom oj pblc. djan j njmakom plok posbnopvlanom mogla bt ktka stalkh onosa. Za Wa, a to po-j tatljma, stalko pojklo nj vano (plmko napos) kao n

ljpota, j jno go ns zaslg sam po sb. Lj s tvn jl pma onj, tj. pojkl stal ngo pma njhovm pa-vm vjnostma, zaslgama kostma gaanskom tv. (isto,166) Za azlk o socjalnog kontksta sloja kojm s W obaa,a to j snj gaansk stal kao kltno, poltk gospoask vazvjna potvna tvna klasa, djan jlj okoln kojojtakva sloja kao tvno osvjtn ppoznat snag jo nma, akltn navk, ks, vjnost ologja banog gaanstva tk

s oblkj kl malh gaskh zajnca. Stoga tk vjnost ogojn mto koj pzma o Wa t h zno zastpa djansmjta kj, svojm pagokm nakanama pmjnj, tv-n kontkst: oklj gaskog oma plmk obtlj koja, mtm,svaja osnovn gaansk pagok al. Sasvm skla s peda-gogijom peldeslka tog oma j pmjno alzana, no ops amb-jnta, nvntaa, jla, ogaaja, zajamna ononja ponaanja lkovat naoto jzk vlo s v, alstk valja h zt kao vjoostoj-

n, osobnm skstvom potvn slk takva oma, potkjpljn -njncom a j djan Pt habltao z pagogj, tj. stkao pavo


14/50

45


a b tljm, pavo na ogoj plmk mla. (V: Jmbh,1984; 55) S g stan, svjstan azlk pma kontkst z kojgpzma svoj ga, djan svoj pagok pogam kljj taa

jo vjk omnantn popsan faln tvn vnot pa st- a svojoj nsnoj pblc namjnjj takv knc, koja ka stj, vs (j) lahko azmj, j sb povat, kaj poglavaom, na-vtlom, stam, blnjm, sb samm Bog n js. (Jm-bh, 1984; 63)

Pedagogiju uzoradjanvo jlo naalj ostvaj pom zvo-nom stacjom fablatvnog jla Hn knc t, za na aspa-v najzanmljvjm, amskm gokazom koj na konc poaj glavnoj

poznoj p. Sv lkov snjga naatvnog osjka knjg pstav-ljaj tvno-psholok pototpov, s jn stan, lanova sv-mn ko Wa gaansk, a ko djana plmk obtlj, a sg, tlja koj svojm ponaanjm ononjm pma jc p-stavljaj mol poljna pagokog pstpa. Navtl ov, poja-njava djan, pma zmljn, aj pl vnkom navtlom,kak nam ov pot onm on pot ovm zavat s moaj. (Jm-bh, 1984; 64) Ops lkova, njhovh zajamnh onosa azgovoa togaaja to s ovjaj tjkom onanskog slavlja vlo s poobn

vopsn, to ponos vjljvost cjlokpnog pkaza njgovoj -aktkoj zonost, a pot s hmoom vnom koj djan, j-nako kao W, posbc st cjn pagokom pstp kojzastpa.

igokaz Naon an, alnoga kako j djan zov, koj j p-oan znatno opsnjoj poznoj ppovjst, pav j aktk komanamjnjn kako jjoj pblc tako jc zvoama t nam j stogaposbno zanmljv. To j, nam, pv amsk tkst za jc na hvat-

skom jzk.9u kontkst pak pthonh azmatanja djanvh pa-gokh opjljnja vtnj jnog gokaza njgov knjc p-stavlja logno pmjno kompltanj mtoa sstava zonogpoavanja nja ptm pmja zoa s jn, t pagogj koz

9 uz robnzona mlag J. H. Campa, kajkavskom pjvo Antona Vana, Naonan pstavlja (djan, o, nsn) potak knjvnost za jc na hvatskomjzk. Vanv pjvo, j zvon naslov glas Mlass robnzon lt jna kto povolynay hasznovta ppovzt za tcz o J. H. Kamp, z nmskoga na hovatzk jzk pnssnapo Anton Vanch, szlavn bskp zagbchk massnk, objavljn j 1796. gon, onst ka j djan pokao pv pt objavt svoj knjc po pvotnm naslovom Hovatzktcz patl.


15/50

46


g s g stan. dok s poznm jlom svoj knjc naslanja nasnaan tjk njmak aktk poz, otjlovljn aznm anov-ma onma knjvnost asopsma za jc mla, a ponajv

Blngsoman 18. stolja, posbc onm njgovm nacamanamjnjnma jc popt Campova robnzona mlag,10djan ovm zboom gokaza nasljj pedagogiju pelde, ogoj zagova-an jo o antk t tkako pstn pagokm osnovama kolsko-ga ckvnog kazalta koj j djan mogao poznat za svog gmna-zjskog kolovanja Zagb za svog stja na Svlt Gaz.damsk oblk jo tonj: kazalna pstava nj go ngo mo-l, pla, zon pmj. A vjsmo a djan za fg ltkasko-

ga kazalta kost st j. S g stan, amska j pstava vpo svojoj naav oblk g, nan komncanja zmljnm saajma lkovma koj, mtm, vsto v panj snano s omaj gla-tlja, naoto mlah. u amskom j mj djan ppoznao s-stvo jn v, po svom osnovnom h gaansk mokatskpagogj, koj nj tk ppsao z njmakog zvonka, v s za nj svom pgovo zno zalagao. Kako vjsmo, ppovjaj o o-nanskom slavlj djan zavava ops ltkaskog kazalta koj j-an o navtla poklanja jc jma: Nga nga ista deca

ovakvu alnoigru med sobum prez vsakih ovakvih mertvih peldih nainitimoraju [istakno V. K.] (isto; 74) Kazalt, akl, azltm svojmvovma, kao ltkasko al kao kazalt vh glmaca, tov kaopstava koj zvo jca, za nj j jno o sstava kojm j mo-gvsaku navuka felu, kakti jednu igru napervo postavi(ti) [istaknoV. K.], tj. svak vst poavanja (znanja) pstavt (oblkovat, zla-gat, pkazat) kao g, a to zna n kao psl mk, v kao zaba-v aost.

Oab plagon pjvo gokaza Naon an n mo ssmatat nmalo slajnm. Svojm saajm, al vahnm kajkavskmpjvoom, ova alnoga (Lstspl) vlo obo pstavlja osobnost

10 Gaanskog pojtla kolovan za svnka Joachm Hnch Camp (1746. 1818.)postaj jnm o najtjcajnjh pagokh msllaca psaca njmakog posvjttljstva.Povjsna pagogj svstavaj ga m flantopst, skpn fomatoa koj s -jll st l sln j, no koj s ns vjk mogl slot oko njhov paktn alzacj.Nakon nkolko pokaja, tk jlomno spjnh, paktn alzacj kolsk fom nkm njmakm avcama, Camp posljnjh tst gona jlj kao staknt psac zava pagok ltat. Op poplanost stkao j ogojnm omanom za mlarobnzon mla (1779.) pvnm na gotovo sv opsk jzk.


16/50

47


t tka pagoka vjnja svog pvotlja. Sklon smo povjova-t, skpa s Jmbhom, a pavo zbog njh djanva Hna knca svoj vjm nj glala svjtlo ana. Nam, snj motv gokaza

j ktka mstalkh onosa tv koj djan obo poznaj koj lokalza anj. djak Tak, sn plma Ljbma, slav o-nan na poklon o oca obva sablj kojom s omah ponj az-mtat t hvastat svojm pojtlom, m s naga njgova stajassta Jlka, a otac ga pozoava a s plmstvo okazj vlnom plmnto, a n slom pojtlom. Otac j pozvao Tak gostnkolko njgovh mlah vnjaka pana. u ononj, azgovoma postpcma pma gostma Tak s, spot ovm savjtma, p-

stavlja kao tat napast gospo, a mla pan kao pstojn, bst asn jac. Ka Tak na vhnc skoba ol sabljom obana-t s pgma, z koca mjsto otc va panovo po koj m

j otac pomtno k sablj t ga pg smj, ok ga otac,koj j sv to z pkajka pato, opomnj kanjava ozmanjm sabljoklam s go ovoga cma vnoga n poka.

u tv hjahzanh onosa, slab obazovanost, kth shva-anja pasa t posvmanj olok kontol khkog nazv-

jnog kolskog sstava, to azoblj postvolconanh pvanja

Fancskoj t pvh Napolonovh osvajanja italj Astj, djanvopnonj ktk mstalkh onosa oma okoln, na oma-m jzk, moalo j jlovat kao pv smjl zazov staljnom, gonom, potk. S g stan, svjtl spomnth njnca d-

jan nam s pokazj kao napan, angaan pagog, nostlj ga-anskh posvjttljskh pagokh ja, koj b zasgno koz kojgon, l stlj, spo obznanjvanj svojh opjljnja a nj1799. latvno mla mo, a njgova Hna knca pala zaboav.

u djanv (naalost zalnom) nastojanj a obogat taanjaktk ppoznajmo shvaanj kazalita kao medija uenja i pou-avanja, kao jnog o sstava pagogj zonh pmja onosnopagogj kao aosnog nja koz (kazaln) g. u njgov pov-zvanj znanja g, tj. nja zaovoljstva ojkj, s jn stan,vn Hoacjv tl lc, a s g, naslvanj anas aktalnhaktkh koncpata poab govnh postpaka nastav koj ogo-vaaj jnoj goj pagokoj paagm, nam shvaanj djeje igre

kao spoznajne aktivnosti i oblika uenja. Pma j pagogj pl,kao sastavnog jla ssovak aktk, mao plk poznat tj-


17/50

48


kom svog anog kolovanja, djan j pzma njznm posvjttlj-skm nacama lnma naglano vjsk pok oblkovanma k-l njmak gaansk pagogj, koja s taa pv pt konstta

kao zasbno polj hmanstkh znanost. Pl kojma s sl kojzla bz obza js l zt znanj pmja, zoa, gokaza lnaposto lkova l ltaka ns v zo l nasljovanj vota svta-ca, mnka hoja vj, nt pltahovsk pmj snanh antkhznaajva sbna, v s to pmj mol smjtn stvan vot ppoznatljv mljsk (mstalk) onos stacj, pop-n v omam jzk namjnjn n kolskoj poc, kojoj s djanvo vjm poava na latnskom njmakom, ngo knom

ogoj s kojm s vlastto oc mat c svoj povaj vslo hasnovto zabavljat mog. Na samom potk povjst ja z ko-jh s na kaj ola mona hvatska amska pagogja stoj takojan kolnk; naalost, slj nsklonh tvnh, kltnh polt-kh plka nppoznat, zatajn bz tjcaja na kasnj azvoj amsko-pagokh ja. ipak, znmnost pojav Jja djana n svjo onjznoj panjnost; on s pojavo tntk taa aktalnh onovjm najnapnjh pagokh ktanja pomljanja koja j ppo-znao, svojo t njma naslto posto za amsk pagok pstp.

Ppaa m stoga, sasvm zaslno, pznanj a j bo pv. dtvo,mtm, kojm j vo pano mo kasnlo j za povjsnm mj-nama jama koj s h patl. Tk nkolko stlja kasnj, slskm ppooom, zapot naoknaa ovog tgobnog zaostajanja -

jom tvom nj bla samo Hna knca Jja djana.

titU BrEZOvaki kaZaLitE kaO PEDaGOGiJa

Kazaln ops Tta Bzovakog,11djanva nto mlag sv-mnka, n t pozano atozana komaa. Svt Alks, napsan za

11 Tt Bzovak (1757. 1805.), zagbako pgsko jt, osnovn j kol pohaao Zagb, n gmnazj Vaan Zagb, a zatm kao snastogonjak olaz kaoppavnk pavlnma nastavlja obazovanj njhovm kolama Sv. Jln kaj akovca,gj s mal stm phlosophcm, a potom Lpoglav, gj sta tologj. Stjokonava ko pavlna Pt (1779.-1780.), kao jn z svog naataja, to svjo a sm svojm vnjacma stcao, talntom, njm vlaanjm. (ratkov, 1951; 227)Nakon to 1780. nj zaban za tlja zagbak gmnazj, Bzovak s 1781. zaj postaj pofsoom vaansk gmnazj, koj o kna ssovakog a vo pavln.Tamo a sv o kna pavlnskoga a gmnazj 1786. gon. Otaa obavlja n-azn svnk slb Vaan, Kvcma oblnjm sl rakovc, Kapn,


18/50

49


potb vaansk gmnazj, kojoj j Bzovak pavao o 1786.t objavljn st gon, oblkovan j h ssovak kolsk amkakv j Bzovak mogao poznat za svog kolovanja. Za ocjn pak

osobnh Bzovakjvh aktkh namja kazalt vanj s njgo-v komj. Matja gabancja jak dogn, tk cjlo stoljkasnj s pozano ppsan Bzovakom, koma s koj s ga po-tvl kao zaztog komogafa najzanmljvjg kazalnog psca sv-kpn otaanj, a zago nakon toga, sjvnohvatsk knjvnost.

Bzovakjv aktk namj kazalt najcjlovtj s to-v, pogamatsk skazan Matja gabancja jak, pa-zvnom 1804. gon gakom Plmkom konvkt. O samog

potka pa o svog svtka koma j koncpan n samo kao nz kon-ktnh, tov tvonh, poka ngo kao nz pohvala obazovanj: do-b navk js tmlj tak osbnoga kak opnskoga oba, a po ovhlovk tak sb kak blnjga avnat o zla na obo vptt zna, ob-znanjj psac, pj blo kakva gog obaanja tatlj, Zavjtk(poslov) svog komaa jno o glavnh posvjttljskh vjnja. (B-zovak, 1973; 89) Potom slj Pgovo k obovoljnom tavc, -tok fktan vo kojm Bzovak obazla vlastt potko-p-agok namj: Ovaj kazaln gokaz / Tb za azono namjnh,

obaa s ato tatlj. Zatm, pstavljaj svoga glavnog potago-nsta, Matjaa gabancjaa jaka, ponavlja jo jnom posvjttljskco: Vjt aka, / Kojm sta ao m gabancjaa; / Onjga t / Kolka j kost o naptka ob obazovanj, / Kojkako osobno / Tako op obo stvaa. Nakon toga, pozvaj s naantk zo, Bzovak nvosmslno oj clj nan svog zla-ganja: J ovakv gokaz nko ko Gka, / Potom ko rmljana, / Sm-ljan gan bjah s cljm / da vjnost vlna / i no mana

pka, / T a potom lj za ponosom, / Koj jn kas obo pona-anj, / u nas povaj; / Stoga moj ak vie zornim primjerima nego lipoukama[istakno V. K.] / Pokazj kolko s n ttn za bs / Nk man saanjh / Naj mlah lj svjt. Slj- tok vjto oblkovana ppma tatlja/glatlja na gb stl

rv pokaj Pog z npkn molb zahtjv a m s ojl ogovaajasvnka slba Zagb, to m konano koncm 1799. spjva. Bo s naaljsa svakonvnm poblmma oavanja obnov vlastt slb manja n spjvajs tjkom sljh nkolko gona jt gova, Tt Bzovak znnaa m 29.lstopaa 1805.


19/50

50


komaa, j ga Bzovak pozoava a ako moa (moj ak) b o-tj ngo to b mnog o vas polo, / Molm a n zamj / J tk

j zaao z kola / Gj j nao govot nt stn. A bz stn nj

mog n pohvalt vln, / Nt popavt man. istn svojoj oao jmoj ak, nastavlja Bzovak, i ono tako / to (z pok) mo

/ razvslt na smjh natjat, pa cta Hoacja, z maln al zna-ajan oatak: J s tso (tj. njgov ak) sljt on j /Koj n-ko jan pjsnk zgovo, / Nam: / Sv nost spn /Koj kosnos gonm / I smijenimpomja. [istakno V. K.] Obznanjj tako,tjkom vg jla pgovoa, svoj pagok namsl t a to,opnjj Hoacja, nt pomo smjha,12Bzovak zavava svoj

pgovo klasnom tokom fgom pzvanja tatljv obona-mjnost: Ovaj akl gokaz / i stn zm za obo, ag tao. /Ako sam o tb zaslo kakv pohval: / dan sam j tb ppsat,

/ Koj ns skato pznanj stn; / Ako nkakv: mn tba kvt /Ako, pma bh mogao, / Nsam svma ovoljo. / Ostaj m zavo.13

12 Nkola Bat poobno azla ovaj olomak st pavo Bzovakjv oatak Hoacjkao kljan, kojm sb gnk lgtma kao zaztog komediografa. (V: Bat, N.,

2002; 127)13 ra lak pglnost Bzovakjvh stavova kostl smo s tokavskm pjvoom Pred-govora. Ovj pak onosmo zvon kajkavsk tkst cjlost:Dogoda igru ispeljanu ovak kak ovde je, Zato, ufam seTebi za kraji as alduvati hotel jesem, Da z istinum svojum tebe ne zbantuje,Dobrovoljni tavec. Ar sem vupuen da je tebi dobro znanoBude videl dijaka, Da niti kreposti pohvaliti,Kojemu stari ime grabancijaa prideli jesu; Niti falinge popraviti prez istine n mogue.ul bude od njega K istini svoji priloil je moj dijakKulika je hasen napretka vu dobreh navukeh, I takva tulikajeKoji tak osobno Koja razveseliti i na smeh genutiKak opinsko dobro poraaju. (Z navukom) mogla budeju.Kajti pak ovakve igre negda pri Grkih, Ar se je trsil nasleduvati one reiPotlam pri Rimlanih, Koje negda jeden pesmoznanec je zgovoril,Iz takovoga cila zmilene i igrane jesu Najmre:Da i krepostih cenu Vsu dunost je spunilI faling odurnost pred oi postavljaju, Koj je hasnovito z vugodnemI potom dike elju, I smenem zmeal.Koja jedina dobro dranje kini, Ovu anda igruVu nas povekaju, I istinu za dobro primi, d. tavec.

Zato, kak odurne i budue sree porulive Ako hvalu kakvu od tebe zasluil jesem:Nekoje falinge jesu vu vezdanjeh, Ovu tebi pripisati duen budem,Najbolje pak mladeh sveta ljudih, Koj cenu svoju istini skratil nisi;Moj dijak ve vu peldah kak vu navukeh kae. Ako nikakvu: mene bi moral kriviti

Ako morebiti otrei bude kak bi vnogi eljel Ako vsem po volji viniti bi mogelProsim da ne zameri Pak ne bi hotel.

Ar stoprav je iz kol iziel Zdrav ostani.Kade istinu govoriti i initi je se navil. (Bzovak, 1973; 90-91)


20/50

51


Pgovoom, akl, Bzovak oj nkolko nalnh sa-stavnca svoga komaa. Najpj oj glavnog povotlja zast-pnka svojh aktkh namja (: To j ak kojm sta ao m

gabancja.), slj onj op zaa (: upozot na kosnostoba obazovanja kao tmlja stvaanja op osobn obobt.), za-tm s naznaj sstvo povb t zaa (: igokaz kakv s jo antc smljal a s poka vjnost ljskh vlna noa mana.),potom nan kojm s to nt (: Zonm pmjma s pokazat ko-lko s n za b s ttn nk nostac ananjh mlahlj.) jno pozonj a njgov zvtlj moa bt otj po-vb t zon obk ngo to b to glatlj okval. Al, spava ga

ato, njgov ak j jo mla bskompomsan, tk j zaao z kolgj s nao govot jno stn, koj Bzovak posbno st kaovhnsk ktj svoga Matjava ponog jlovanja poaj, n-malo nvano, a s poka povot na zabavan smjan nan tsvoj nalno zlaganj zavava ctanjm opnom Hoacjv zna-mnt sntncj.

Jasnoa satost znsnh namja t psnost zavnost oba-anja jasno naznaj kolk j vanost Bzovak pavao pblc (-tatljskoj onosno kazalnoj) njznoj cpcj onoga to joj j namj-

avao pot. Ptom, Bzovak j vlo svjstan a t cpcj, zbognobajn tvn ktnost komj, tk tba ogojt, tj. na-vknt glatlj na phvaanj otjh kazalnh, komkh, kan-valskh zaajnh sstava kojma , pozoava, ostvavat plmn-t clj otkvanja stn asknkavanja osobnh tvnh mana.

Ako j Pgovo opnt nalan, Bzovak samom ko-ma postaj vlo konktan pkaz kak on b s po-lv nkoj falng js v vzanjh, najbolj pak mlah svta

ljh. To n ovonjm na scn vlo slkovth znakovth lkovazagbak gaansk svakonvc, zatm bojnm ktkm komnta-ma aktaln tvn zblj koj s pot cjlm komaom, potomazvjanjm kpn anj jlovanja lkova kao slja zonh pmj-a osobnh tvnh pooka mana t, konano, poabom kazal-ta mnntno kazalnh osjtaka kao sstva njhov os sm-bolkog kanjavanja.

Ntko o sjvnohvatskh psaca pj Bzovakog nj opsao,

nt zvo na pozonc, to okv jnog amskog komaa, tolko


21/50

52


azlth pkh lkova, hogatovsk14vo kaaktzanh jznm, sta-lkm gm socokltnm oznakama stvaaj tako svojvstanpanoptkm, zagbak antopolok mzj (Novak, 2004; 259) p-

mja ljskh nostataka aspon o osobnh mana o gjhastkta. Sv zbljsk lkov komj oblkovan s govoom, stavo-vma, ponaanjm t ntsma koj zastpaj pvnstvno kao p-stavnc svojh tvnh skpna njhovh vjnosnh opjljnja.Smolko, ota, Vksan, kzna, tpn s pgsk obtnc (malpoztnc, kako bsmo h anas nazval) j j svjtonazo pvnstv-no oblkovan bgom za vlastt matjaln kost. Jgov, pavozna-nc, Vslkov, paztl na sgnost opnsk, Kopnov, paztl

na pt, Psaov, vaak psa, pak, javn s slbnc, n pvl-ka znaaja, ljn gona vota bz pv ta. T s jo Lazo Gajo,Smolkov t, obljn, zm ostalog, tokavtnom (koja ovjjlj kao po-jalkt!), jnako kao Hanzl, otajak slga, kojgovo nkakvm pomalo kakanm slovnskm. Ovaj nz slkovth po-tta, zth z zbljskoga svjta onanj gk svakonvc, zaklj-j va m, sljac z zagbak okolc koj maj posbn loga kljnom splavanj gokaza b glatlj svjoc ham-lja, tj. aolja, to h s ljnm sbnm javnm slbncma zvo

glavn potagonst, atlj abta svh ogaanja, Matja gabancjajak, jn nzbljsk, fkcjsk cjlost kazaln lk ov gotskn,satk komj.

Za azlk o Matjaa j skaz, skla s nzbljsko njgo-va lka, pstavljaj ojk oph, osnov posvjttljskh, moalnhnala pavojka (stcanj obazovanja kao vjta tvnoga o-ba kost), nk o zbljskh lkova tjkom anj s vlkm aom vjnjm komntaj posj aktaln tvn gospoask

okolnost, ponaanja navk onovmn zagbak stnogaansksvakonvc, on koja s zbva gostonc, na lc l ssjstv,oblkj tako vm, nmalo knjkm, govoom atntn pzo po-stoa vmna koj j smjtna anja. T komnta, oblkovanpj svga kao svjtonazosk skaz pojnh pstavnka tvnhskpna oslkanh komj, vlo s ktk ntonan. u 2. splava-

14 Wllam Hogath (1697. 1764.), nglsk slka, tska, tvn sata kakatst. ra-ov m s k aspon o alstkh potta o nzova slka nazvanh monmmoalnm saajma. Ppoznatljvost njgova nana ovla j o toga a s poltk l-stacj takv stl sto nazvaj hogatovskma.


22/50

53


nj (pzo) 1. ogoa (na), kojm vojca zagbakh pgapv pt ss Matjaa, ota Smolko, na Matjavo klaatvnoopjljvanj za slnj stn, zvaa pstavljaj s kao glasno-

govonk stanskh Hovatov: Gospon, v z vam stnm vza-n vm alko n zajt, a vam j vza takov svt a vam v stnnkaj n postavla, onoga koj stn govo zvknm bj oja-vaj. (Bzovak, 1951; 46) Na navno Matjavo ptanj kom sona mo vjovat ako n stn, Smolko ovaa: O gospon, vza,k vam slatko govo, masno ppova, vs hval, kaj s kom opaa:k, kaj n po volj; koj s tam obn, kam vt phn; koj z vk tl,s ccka laj, z mv pl, on vam j lovk ovoga svta, pav-

n, stnsk vsg pjt. (isto; 47) Pzo, pak, zavava aobnmMatjavm obznanjvanjm Vksanov Smolkov nmalo potnjakpolost.

i aljm tjk komj slj pzo kojma zbljsk lkov, sam ppn nostataka koj vbalno osj, zazto ktk ko-mntaj aktaln stvanost njzn potagonst. u 9. pzo 2. na, azgovo s Matjam, komntaj ovjtnka Jgova njgovoplmko pojtlo Vksan govo: Kaj hasn plmnna, ako nt Bognt kalj nt omovna z njga hasn kakv mat n mo. Plmn-

na j pazno m samo koj nt han nt opavlja lovka. Sc pl-mnto, anj no, navk potbn, pklanost k slbam omo-vn malvost, ov s, koja st plmnn plmnt nj. (isto;61) i malo alj: Posm vas, j l mo on ob glas bt ka jnplmnt, koj nkaj n pobval, nkakov slb omovn vnl, o gz-ost, a j plmnt, n ga omovn slt, zvan ako tak vlkast n ob, al vsako lto v tng v n koa; zato ostav malslb, kajt nma tlko na lto pla, klko j on ka potot, o

na svoj manj, on sm tam loma, konj zjahva, kmt gl, gostzvaa, zanj z sam naglost on s; go nkaj o svoj spokazat nma, kak jn mn c, koja ns zta zbog pomn-kanja oboga othannja jnak vjak b, kak j otc. J l ovoob glas? (isto; 63) Kao vn gh pzoa, Matja j ovompzo povokato koj, oslh s pblkom,15navo Vksana, koj,kao Smolko anj, samovjno govo m stanskh pgaa, a

15 Matjav plk a parte, koj maj sv znaajk komntaa anj, pn s gla-tljma kao sgovoncma: Ov lovk n moa slam v glav mat; moam ga jno maloazat, a s sto zgovo. (isto; 63)


23/50

54


zns to msl n samo o Jgov ngo o nkomptntnost javnhslbnka, o nb z ntsa m stalma, o lom ogoj p-gskh jvojaka, kolovanj omah snova stanskm osagma

ononj stanh obaja, o nobazovanost nposvjnost nao-a, o npotvanj vjskh obaja, o opoj nbz za ogoj mlah na-ataja. Cjl pzo, pak, okvn j blsknom, zazto kazalnom,osjtkom kojoj Jgov tobo nvljv, j po jzkom vlat ta-v koja lovka nvnoga n pslkj azgovo Matjaa Vk-sana, koj, opt, poznat s cjlom pjvaom, kost stacj a Jgo-va tmljto zvja oslovno spljj.

Slj, 3. n, vlk pzo km, oblkovan gotovo kao p-

stava pstav, kojm s Matja, pn banatskog tgovca,obanava s javnm slbncma, Jgovm, Vslkovm, Kopno-vm Psaovm. Tjkom katak g, na koj s ga ov pozvala m zm ptpostavljn novac tobo zaan o poaj volova Tst, Matja, za kojg v znamo a j aobnjak, oplj sv tvo-c n ostavv m nt jnog kajcaa, s kojm b s otkpl, a (h)n b ps zascal. Cjl ogaaj, pak, kao pblka, pomataj vojcasljaka koj g njzn pogbn nk komntaj ocjnjj: Glj,km, kakv t lp novc ov noc zgbvaj. () Mn s v a ova

ga j samo za to zmlna a jn, koj j sn, mo goga -sto oplnt. () Jaj, jaj, km, a b s m ovakv g gal, b naspn osak h bl. (isto; 71) Pv o pzoa zavava Matjavmponm zlaganjm potv (zabanjnh) hazanh gaa, zatm poj-lom obvnog novca pomatama,somanm kmkma, zag-bakom ptal za somah t opm anjm svh nazonh. Tmzaponj g o pzoa, kojm javn slbnc azgalt znjt svoja (sbna) svjtonazoska opjljnja. Psaov zjavlj-

j: Kaj na m spaa opnsko obo, ako sam zlo stojm. (isto; 73), aJgov: raj zasto kakt osl tav gst, kak pz zaovoljn plaomovn slt. (isto; 74); Vslkov s pj: Ja aj knjakom(kmkom) postat, kak nklko lt za 50 al 100 font sm tam lnatkakt ps. (isto; 74) Pzo zavava kajnj tatalno, jo tonj, kan-valsk: Jgov Vslkov obvaj maga onosno svnjsk glav,Kopnov naast ogoman nos, a Psaov obj tamno lc kaktvag l injanc. Ka s vs zgnj pot njm hoj ga pjt,

Matja s najmpt na smt obn, tj. pobaz lk smt, nakaj vss ospnj opan psto. (isto; 74) dvojca kmka pobj


24/50

55


taa s pzota, z zakljak a j to sv boja katga. A st ocjnat kasnj Matja, ka m malo kasnj Jgov, n znaj jo a

j sm Matja bo onaj banatsk tgovac koj ga j zaaao, sppovj-

a to m s ogolo. Na ptanj Jgovvo Zakaj b nas Bog hotlkatgat?, Matja ogovaa Kajt s a boj n vvat, kak bmoal. Jgov zvaa: To j babj zok (azlog, objanjnj), a Mat-

ja ogovaa: Al vna spoobn stn. (isto; 77)Stavljaj os aktaln tvn zblj njznh potagonsta

sta lkova koj s sam njznm jlom t ppn mana gjhakoj ko gh osj, Bzovak ostvaj va vana nka sv-

jst glatlja: nam, kao pvo, a s t zbljsk njma sln lkov

osm somanh kmka sv oa v l manj lcmj, a kaogo, a ntko o th lkova n zaslj a b potn atoovktk kazn koja sljt, a koj povst Matja kao atoovscnsk zastpnk.

Sstvo ktk zbljskoga svjta t asknkavanja osobnh tvnh zala, a ona povb kazn na njgovm gnm lkov-ma za Bzovakog j smo kazalt, njgov konvncj nan njho-va jlovanja. Za taanj glatljstvo Bzovakjva j komja bzsmnj moala bt ota najzavnj zcalno sljavanj sa votnom

stvanost koj s jlom, s lkovma koj s m moal zglat blsk poznat, jo zavnj, s vlasttm scnskm oazom. S g stan,Bzovak vjtom poabom amatkh konvncja o samoga po-tka, ak pj toga, nam v Zavjtk, manpla mpatjskmnagnma glatlja. Ostvaj psn komnkacj s njma, p-

j h svoj namj vjtn n h soncma Matjava pothva-ta, pobva h na svoj stan, ok lkov pstav, kako kosmo,blsk ppoznatljv glatljma, pavo takvm postpkom stanc-

a o glatlja n objktom svoj aktk nakan. Tako Bzova-k v p pvom sst Smolka Vksana vo govo a parte, koj kasnj ovto kostt za obaanj pblc n j ptnm svjo-kom sgam azvoj anj stoobno j tm otvono ozna-

j za glavna pmatlja kpnog scnskog ogaanja. Zcaln pokazalnog ogaanja Bzovak zatm ga osnaj govoom lkova,ponka, kako smo vjl, poabom posbnh jalkata kojma kaak-tza pojn lkov, zatm bojnm poacma z onoobn zagba-

k svakonvc kao to s nazv lokaltta ga okolc l mnakm kojma s ovjao javn vot, a vhnac pblavanja glatlj-


25/50

56


voj zblj s zjav lkova pzo km p Lffl onoj kojoj Matja zvst svoj najv gabancjatn a s vsl nosknv, tj. a tak j fank vza. (isto; 68-69) Znamo l a s s

kazaln pstav to oba zvol vjm poklaa, pa tako pa-zvba Matjaa gabancjaa jaka Plmkom konvkt na G14. vlja 1804., ona ovakv zjav s sam zvb najzavnjoznaj scnsk ogaaj kao zbvanj sada(o poklaama!) i ovdje(Zagb, na G!) sgaj tako glatljstv a j ono to glajtako o fanjka. Bzovak s tako lkavo kost konvncjompoklaa vslh noskh nvaka s kt stg nvnog moal-nog nazoa olabavljn a ala smjh na vlastt t an o zvj-

sn ganc optn kako b ppmo glatlj za phvaanj nj-hova vlastta kanvalskog oaza na scn al kanvalsk kazn koj Matja alas ato povst na gnm zagbakm gaan-ma. Pzo koj zatm slj jst, kako smo naznal, vhnac tatalza-cj komj, a mogl bsmo tako a pavanj pobaz-ba lkova votnj na ba pstavlja vhnac kanvalzacj kojBzovak svjsno kost pmjnjj ovom koma. iznmna vjt-na baatanja kazalnm konvncjama postpcma, za koj j znao ka-kv fkt ko pblk pozvst, a za to hvatskm okvma nj

mao zoa,16potvj Bzovakog kao mjtnk osobnost koja j kazalnom mj tov, psholokom mhanzm kazalta ot-kla sb najpmjnj najponj nan zaavanja komncanjas pblkom.

Za azlk o djana, koj j oba, vjan tmljt pagog,kolnk, koj kazalt ppoznaj nkovto sstvo ogajanja oba-zovanja jc, Bzovak j pj svga mjtnk koj aga na -tvn stvanost oko sb t angaano, sstvma kojma najbolj

baata, a to j kazalt, sjlj njzn posvanj , sklanoktkom mott koj zazma, njzn popavljanj. Njgova cljanapblka ns jca, v oaslo glatljstvo; m smsl (ba-n) pk, nao. Osm to j mjtnk, tj. btno obljn potbom a smjtnk zaz komnca s javno, on j obazovan ntlktalacstasno zaokpljn sbnom vlastt omovn t ljom a omovnsl svm svojm sposobnostma mjtnkm sstvma kojma as-

16 Jna moga spoba mogla b s napavt s dvm shvaanjma poabom kaza-lta, naoto s Ngomantovm govoom poslovom dn Maoj, no Bzovak h njpoznavao.


26/50

57


pola. Za azlk o pjsntva kao mja vsok, n klt, kojkost svojoj javnoj komnkacj s ntlktalnom obazovanom -tvnom ltom, Bzovak kazalt phvaa kost kao mj popla-

n klt, oknt banom nobazovanom pk. Svoj mjtnka za op obo shvaao j pavo kao nost ogajanja moalnogpopavljanja tog pka z kojg j sm potkao z kojg s zahvaljjobazovanj zgao. upavo to zjkom ka Matja, Bzovakjv al-t go, pstavljaj s na potk komj pogamatsk objavlj-

j: A navk na tam svga cljat moaj a po njh n samo skb-mo s za na obo, ngo a blnjga al o zla ovnt al na obovptt tak z m kak s pklanm nan tsmo s. Ona stopav

omovna t hasn navkov onh koj s tolkm skbjm ts s csvoj po navtlh napvo postavlat. i zato, ako ja mobt ka vamspotvnoga kaj b vnl al poval, n zamt, a stn povat naobo blnjga vptt n jsm. (Bzovak, 1951; 46) Opa o-ba koja ban svom omoljbnom pjsmotvo z 1790. osnov ssta ona koja, nzavno, zastpa Matja gabancja jak. Na-m, komj s ta opa oba (omovna, nao, stna, sloboa vj-a) manj klaatvno spomnj, no sva sstva mjtnkog zlaganja sv osjtk komkog kazalta slb s satkog asknkavanja,

kanvalskog zgvanja os t smbolkog scnskog kanjavanjatvnh osobnh pooka koj tt ostvavanj th obaa. Matjasvoj gb pla aznm lkovma (batnanj, pljvanj, ptvaanj votnj sl.) opavava sljm jma: Jno malo po nos attakovm n ko, koj s gobjan, svojvoljn skp oholn, a s navjvljnj bt, kaa s obo splatj; spazj a s s tom sam kv,t ovak g pt b spamtn. (isto, 78) dakl, sv on oholc,samovoljnk gbjan koj tt opm ob mog j ljt p-

tt na pav pt tako a h s skstvnm njm, tj. asknkavanjm kazalnoj g zonm kanjavanjm pomo batna pobazb njhovh zcalnh panana, pla, koj otjlovljj lkov komj, o-v o vanja vlastth mana njhova spavljanja.

u ovako octanm Bzovakjvm nakanama otavamo takoshvaanj kazalita kao medija uenja i pouavanjakakvo svojom zna-mntom aspavom Pozonca kao moaln zavo zagovaa Bzova-


27/50

58


kjv svmnk Fch Schll.17N ka l tamo Schll a j kaza-lt oglalo onom najbojnjm o svh stala, lama, zla olak-avajm posmjh ts njhovh oblka. () Pma nj klonlo

nt smanjlo na pook, za nas nj najpj poznalo s njma? uv-jk mo moat vjt sa zlm lm ljma. () Al osa nas nzat nspmn; bt mo ppmljn za njhov napa. Kazaltnam h j azotklo nlo bzopasnma; kazalt j stgnlo masks lcmjova lca otklo zamk to h spltk smtnj postav zanas. izagnalo j pjtvonost pjva z njhovh zamnh labnata zlolo njhovo stano lc svjtl ana. (Schll, 2006) Bzovak-

jva nakana j nvosmslna on l a s njgov sgaan nav-

j vljnj bt a g pt b spamtn; t svh on hpoava zonm pmjma sstvma koja smata pmjnma, a-zmljvma opaljvma pblc kojoj s obaa. u tom smsl on, kao djan, za svoj namj kost jo tkako v tacj pagogjpla. S g stan, pagogja monstana Matja ga-bancja jak ma malo vz s taa novm pagokm stjanjmakoja s tjcala na djana. Onaj koj ovj vo a cjl g nj,popt djana, ob tlj zot samozatajn pagog, v, kakosm Matja zjavljj, obazovan znalac koj j maljvm njm, a n

vjtjm aanjm stkao pona znanja koja s m omogla po-zvonj zanh ogaaja pobazb to h zvo s lkovma. ipak,za sv atoov oga pozonja a s t n a n o kakvm co-pjama, ostaj njncom, koj Bzovak ngj komj n obja-njava al na nj svjst glatlja bz smnj ana, a j Matjatako gabancja jak18za kojg pblka z pk paj zna- a j, z ovnh vanast, zavo nslbn tnast kol,on kojoj s stj natpon sposobnost.19Sjnjj tako oso-

bn, s jn stan, posvjttlja obazovanog ponm znanost-ma, a s g, aobnjaka, posjnka natponh znanja mo, Ma-

17 Nma potv a j Bzovak poznavao ovaj Schllov sj objavljn 1784., al j zvjsnoa ga j, azoblj o vast gona kolko j potklo zm njgova objavljvanja p-kazvanja Matjaa gabancjaa jaka, mogao potat. Bl s gotovo vnjac, a Schllj o potka 19. stolja v bo slavan psac tota.

18 Vatoslav Jag aspav Jnoslavnsk naon p o Gabancja jak njhovoobjanjnj nazv gabancja zvo, naovzj s na Blostnca, z taljansk ga-manz, skvanog zaza za ngomanz. Gabancja j, akl, sto to ngomant,aobnjak. Ta pmsao, spkos klaatvnog njkanja, nj s mogla zbsat z svjstglatlja Bzovakjv komj. (V: Batol, 1989; 251-252)

19 V: Batol, 1989; 252-253.


28/50

59


tja, kao ostalom njgov psac, skazj s kao vosmsln, tmv zanmljv, potagonst mjtnk, mjnk, tj. vjt, sptn zna-lac kazalnog pogavanja koj n svmnc nt mnog kasnj knj-

vn ntptato ns bl stanj bz ostatka svstat anovskl knjvnopovjsn bk, kao to ga n m n momo lako svstatm amsko-pagok paagm koj smo ol. Svojm poga-matskm stavovma z Zavjtka Pgovoa Bzovak j posvj-ttlj, no nan povb th stavova samom koma, njgovoj a-matgj, oblkovanj lkova vonj samog kazalnog mhanzman bsmo mogl pmjt aktalnoj pagokoj paks (osm, moa, ta-anjm kanjavanj kolama gj j ba jo vjk bla na cjn). K

tom, Bzovak svoj koma pozano n namjnjj jjoj pblc.dalko bla nakanama dva dgoga Nosa, ngomanta z vlc-jh inja, koj dbovnk dbovanma olaz pokazat njhov zcal-n slk, ngol pjaznom azmnom tlj-posvjttlj z djan-v knjc, pagogja Bzovakjva Matjaa gabancjaa jakasvojom atoskom osbjnost smjta s na sam b polja koj sta-jmo. Kazalna kanvalska naav pmjnjnh ponh ssta-va pj na to a zvot Bzovakjvh aktkh nakana manjtba tat postlatma mtoama nov posvjttljsk pagogj,

a v njgovm osobnm ntlktalnm mjtnkm vjnjma, atoskoj pjsnkoj pav20na koj s kao pjsnk amata zmapavo, a kazalt kost kao sstvo njzn povb. u tom smsl Bzovakjva pagogja, kako s otj koma, zapavo po-staj sastavnm jlom poabljnh kazalnh postpaka konvncjakojma ato oblkj skazj svoj svjtonazo. upavo j stoga tkoBzovakog klasfcat smjstt ga nk o paagmatskh okvakoj smo naznal na potk naga aa. Za njgovo shvaanj ka-

zalta valjalo b otvot nov bk koj bsmo mogl nazvat kazalitekao sredstvo iskazivanja osobnog svjetonazora, m ga zapavo potv-jmo kao umjetnika kazalita, a koma koj smo alanjval kao po-sban slaj paagmatskog mola kazalita kao vrijednosti po sebi,p m kazalt ovj nj nka opa kltna l tvna vjnost

20 Pjesnika pravdaj knjvn postpak kojm vlna bva na kaj nagana, a gjh ka-njn, monoj knjvnost sto oblkovan onjskm poktom sbn jnaka, a kojnastaj kao posljca njgovh vlastth postpaka. (http://n.wkpa.og/wk/Potcj-stc)


29/50

60


(ono to postat tk pola stolja kasnj), v j ono vjnost kakoj phvaa svojm jlom ostvaj sam ato.

vELEMONa POLUGa NarODNOGa raZvitka PrOsvJEtNaiDEJa kaZaLita iLiriZMa

Nakon posljnj zabljn pstav zagbakom kaptol-skom sjmnt 1834. gon nma, za v stlja, poataka oslnm zvbama kolskog kazalta, to svjo o okonanj jno-ga zaoknoga kazalno-povjsnoga kazalno-stlskog azoblja.dok j ko kolskog kazalta pthonog azoblja blo mog ppo-

znavat njgov pagok znaajk z sam paks vjta kojmas ovjalo, bz tanja oatn potkp l opavanja vntalnmpogamatskm tkstovma, kojh, ostalom, nt nma, azoblj kojslj n n nam tako ot osljan mol aktk pmjn ka-zalta.21

Potkom 19. stolja kazalt s Hvatskoj ogaa banmsnama to glavnom na stanm jzcma, dalmacj rjc na ta-ljanskom, ananjoj sjvnoj Hvatskoj na njmakom. ralzatotakva kazalta s gostj l pak v l manj tajn pofsonaln

n. u dbovnk kazalt hvatskog jzka zam; ako ga j, zvj zabljn znmk gon 1822. 1830., pma nkm ptpo-stavkama to vjm blo, to s mogl bt pvatn amatsk p-stav nzabljn javnost l slbnm okmntma. u Zagbpak kazalt na kajkavtn na tntk ovljj kolskm pstava-ma kaptolskog sjmnta gonjogaskog Plmkog konvkta. No tos povmn pstav za kg glatlja, bz mognost jagjla snanjm oblkovanj kazalnh navka taanjg malobojnog

banog panstva. T zaa mogl s pzt samo kazaln pof-sonalc.

upavo po postpnog zamanja kolskog kazalta o kon-ca 18. pvm stljma 19. stolja pola s Zagb stvaat

21 Ako ovj spomnjmo samo kazalt a n am, to j stoga to j potonj nazv svojpon ananj smsao znanj blo kojg oblka amsk aktvnost oganzanogamskog aa kojm pstava n moa bt pvnstvn clj stkao tk kasnj, ok jkazalt naj m znanj tvno lgtman mjtnk stanov cjloto vjm blo glavnm fntnm pojmom kojm s nastojalo pokt, l m pblt, a sto ospot, aznolk oblk pstavljakh paks koj j nastaj hvatsko gaansko tvophvaalo kojma s kostlo.


30/50

61


ktna masa gaanstva koj s, pma nta sb stalk, oba-zovno jzno aznolko, polo olkovat slnm socjalnm kltnmnavkama mal ban zajnc kojoj j kazalt tbalo poglavto kao

mj javn tvnost zabav. S obzom na to a j o gaanstva pavn novnc, vojnc, osljn obtnc, tgovc t lokalno plm-stvo koj j najntnzvnj skazvao kltn potb za kazaltmglavnom govoo slbnm jzkom avn pav, tom s zahtjvponajv mogl ovoljt kazaln n ansambl njmakog j-zka. Tako o 1780., ka s pv pt zabljn pofsonaln zvbkomja gaa gonjogaskoj pva, pa o 1860., ka s njma-k glmc, oslovno smbolk, potjan s pozonc staoga kaza-

lta, taj povjst kazalta njmakog jzka Zagb, astmpavnom st taanj bansk Hvatsk, gj skoo o oglavnh pomjna oblkovanja nov kazaln pagok paagm.

Ovo j kazalt svakom pogl komcjalno: sv s plaa, ozakpa postoa za zvb, pko glm glazb o opm psta-va va za gjanj, a sv to nastoj s pokt phoom o lazncat vntalno nto zaat. Ono j pofsonalno, to zna a ga nzvo obovoljc v pofsonalc kazaln poztnc, glmc,glazbnc, plsa koj kazaltm zaaj za vot. To kazalt v,

bolj pvljava, zahvaljj svojoj pblc taj ok j pblka nj-m zaovoljna voljna plaat svoj posjt. Njgov s ptoa oblk-

j, s jn stan, pma sklonostma pblk koj valja zaovoljt, as g, pma okvma koj opta aktalna vlast. uz n oblkzabav, kao to s onglsk, maonask, ssk g cksknastp, pavm kazalnm pogamom omna gaansk ptoataa obajn om cavn, aspon o omljlh Kotzbovh ifflanovh komaa o kojkakvh paa pgonh aaptacja t la-

kja skva, a povmno gostj opn taljansk n. Takoovaj mol, povncjalnm matjalno sknm vjtma vaaazagbakoga, fnkcona pvnstvno kao gaanska zabava azb-bga t mjsto tvnog okpljanja.

Kaa 1830-h mla poltn lc zapon s alzacjom svog po-jkta naconalnog ppooa, osm svjst o kazalt kao mj naj-zavnjg javnog tjcaja ojmljvost, malo o ovog mola koj ms jn no htjt pzt za svoj vzj naconalnog glmta nj-

gov log kltnoj poltkoj pobazb hvatskog tva. M-tm, n samo gonama ngo stljma, za paktno ostvanj svo-


31/50

62


jh ja n mat na aspolaganj nta go ngo pavo taj molkazaln oganzacj, pozvonj potk.

Svoj vzj kazalta njgov tvn kltn fnkcj ppo-

otlj v gj svom obazovanj mogm kazalnm skstvmastjcanma tjkom stja kasnjh boavaka Gaz, B Pt n-gol onm povncjalnm pstavama njmakh mpsaja na,sto poblmatna ksa, koj s mogl glal gakom Amao-v kazalt. Samnastogonj dmtja dmt, glavn oblkovatlj najponj pomcatlj j naconalnog kazalta, za stja Gaz1827. ta , kako svjo Ljvt Gaj atobogafj, taa s najvbavlja o staoj zoj knjvnost, a osobto o gokaznoj mjtnost

gkoj, koj j naponajv cjno pazo. (Hovat, 1975; 36) P a-lj Gaj: Povjsn moj bljk njm pob lj, a naonomjzk gokaz obnov spomn o nah stah, jla nah pajova.Osbljsk s ov msl javljaj m nam kano pva zaoca naonomkazalt. (isto)

dst gona kasnj, 1838., dmt Pgovo svojm da-matkm poknjma, tm, po mljnj Nkol Bata, pvm hvat-skm cjlovtm amatgjskm spsom (Bat, N., 1997; 11), o-mah na potk zjavljj: damatko psntvo skpa s kazaltm,

sa kojga s otj, jst bz vojb jno o najglavnjh sstvah zaazpostant zobanj; jbo kano njm, njnoj goj gan knj-stva n mog s vm pavom poznat ov zkstvom stoltjah po-tvajn pljbt: omn tlt pnctm, q msct tl lc to

jst: zvao j onaj sva, ko j kosno s gonm sjnt znao.22(d-mt, 1997; 383) dmt alj objanjava kako to kazalt ma -nt: N n gl na to, a obo jno kazalt k oplmnjnjksa, tvnoga vota saca valo mnogo opnaa, v zato

na pozonost zaslj, j njga knjvn jzk najlaglj, najba najobnj azpostant s mo. (isto) A ovo potonj j pavo naj-pa zaaa mlaog kltno-poltkog ppoonog pokta, j s ktom ovj pomlja na ntom vn tokavtn, ptpostavljn za-

jnk om svh lskh plmna, kojm to dmt, zagbak

22 Kao Bzovak svom Pgovo Matja gabancja jak, dmt s, tstt gon kasnj, svom zagovo amatkog psntva skpa s kazaltm pozvana znamnt Hoacjv sntncj, to j poglavto posljca klasn naobazb koj sobojca stkla j s osnovn saaj nj stoljma mjnjao. O zavnom pak dmtovnaovzvanj na Bzovakog svjo, stak gona kasnj, zvonj Matjaa ostan dtva zagbakh obovoljaca koj j pvoo dmt.


32/50

63


kajkavac gkoga pojtla, p svoj pjsmotvo, am ovaj P-govo. Tasmo s akl, ako nam plamn ljbav k naonost naoj

jot sach go, ovo agocno sstvo k aznj zobanost

sb pbavt. (isto)Kazalt j akl sstvo za azpostant zobanj; ono,

kako dmt navo Hoacja, sjnjj kosno s gonm; osm toponos oplmnjnj ksa, tvnoga vota saca, obo -jno kazalt zaslj posbn panj j najlak, najb najaspostanjj zobanj t, za lc jo vanj, knjvn jzk. Ato j za on nao voma potbno, ko kojh naono knjstvo njs jot tolko azlo, a b s njhov n zoban lj matn-

skm jzkom obhojnj ob sll; j zasto ostat matnska, bla ona najzobana tako go z vjh tvah zkljna, o-klgo s snom zgoom svh javnh zabavah pavnstvo n osvoj.(isto) dmt j svjstan a okolnost na jot s tol nml, a ozgntj naonoga kazalta (kakovo tba a b) jot malo fa-nja gojt momo, n opt aan smo, kolko j mog, k ovoj lpojbnost ppavljat s, zato nam jna o pavh skabh bt moa,s ovoljnm bojm obh pkazanj shonh amatkh pozvoahpomanjkanj ono naoknat, koj nas o anas jno mobt psl-

lo jst zabav na tjm jzk tat. (isto; 383-384)daktnost ovog koncpta mljna j, kako vmo, alnm

opm okvma pljkvan naconaln klt, koz jlatnost kazal-n stanov kao njzna aktvna pstavnka oblkovatlja. Kazalt,ta najstastna zabava kolko zobanh naoah (isto: 383), ogajanao tako to, z vjt a j obo jno, pkazj ob p-kazanj shon amatk pozvo na matnskom knjvnom

jzk. oka kltna obhvatnost ovog koncpta t poglavto ost-

nost nk njgov konktnj pagok pmjn, np. kol l -gm oblcma ogoja obazovanja, svstavaj ova vjnja nastojanjam paagm koj smo nazval prosvjetnima, koja osa gatvan, nkm tncma pskptvn, log shvaanjma kazalta njgovh ogojnh zaaa.

Pma to samom Pgovo ngj zjkom n naznaj,dmt s, pma ocjn Nkol Bata, vlasttm amskm opsomopjljj za an kom s fntvno pklont. u mogm g-

nkom zbo to j npjpono povjsna ama koja tmatza vot-n sbn znamnth lnost. (Bat, N., 1997; 13) damsk psac


33/50

64


dmt tako slj onaj pavac, zactan, pma Gajv svjonj,jo mlaost za njhova stja Gaz, koj zma za clj a nao-nom jzk gokaz obnov spomn o nah stah, jla nah paj-

ova. Ppoznajmo toj namj tacj kazaln pl, kazalnopstavljnh zoth saaja motva koj s nl kako olok -mnzj ssovakog kolskog kazalta, tako sto, al s kjm svj-tonazoskm pznacma vjnostma, njmakoga posvjttljsko-ga aktkog kazalta j j pagok mognost ppoznao vJaj djan, tako gaak stnt. Sasvm skla s nalomzotost poljvost koj j ovakav kazaln sks njgovao dm-t amatask zaa n v kao konstkcj stvanh povjsnh

ogaaja. Govo o svojoj pvoj am Ljbav nost objanjava:Ov jot spomnt moam, a sam, hot mojm omoocm ovstva tm gon nt, mojoj pavoj am () hstok tmlj po-loo, b a s njzn pmt s jnm ogajajm z vota kaljahovatskoga Ksma ttjga Vlkm nazvanoga, koga m moj vsokon patlj g. Ljvt Gaj stmno sob, voma sla. (dmt,1997; 385) Spomnt hstok tmlj dmta poglavto slkao pklaan tmatsk oslonac za amsk saaj koj s povjsnomstnom n moaj mat pno vz, al s kojma s aktalna poltka

naconalna ptanja mogla ovoljno vljvo kosponat. (Bat, N.,1997; 15) Povzj svoj amsk sj s ptpostavljnom l sa-svm skonstanom naonom povj dmt, a kasnj svojmamama Mko Bogov, oblkj olok opjljno kazalt kojko glatlja nastoj p()obt ogovaaj omoon osjaj tm zgojt svjst o kolktvnom povjsno vjnom naconalnomnttt.

Ovom pvom sstavnom zlaganj ppoonh ja o kazalt

njgovm ogojnm zaaama ptho t gon pj objavljvanjaPgovoa zanmljva pzoa s lskm bncama pjvanma mnovma njmakh pstava. Pa svjo o naotoj anasbsmo kl glskoj poab taa aspolovog kazalnog stojaza pomcanj posbnh olokh poltkh cljva pvm gonamaoblkovanja ppoonog pokta. Osm toga, to j jak slaj ko-

jm j Ljvt Gaj, pma tmanj Jospa Hovata, osobno bo glav-nm poktam alzatoom cjlog pothvata. evo kako Hovat, vlo


34/50

65


slkovto, opsj cjl ogaaj: Schwgt,23sptan aan goka-za, spmo j koma d Magalnn-Gott b Ogln (Magaln-ska plja ko Oglna) koj slav kao pmj hvatsk vjnost pokt

napolonskh kajkh pkova ka s 1813. Glogov obacl fanc-sk olov stakl habsbk zastav. Vhnac slav malo j bt pj-vanj Jo Hvatska kojoj j Gaj opsao vj ktc ppokon oa-nost habsbkom om. Vjojatno j Gaj ao Schwgt j zagokaz, zan tako a b s mogla znjt pjsma.

Gaj j sv pokno a osga to v spjh pvoj manfstacjppoon msl ptm kazalta. Sam j napsao Kazalno objavlj-nj 5. b. danc na an pstav 7. ii. 1835., spoo otam-

pao tkst pjsm. Kazalno objavljnj bja pva novnska klama Zagb. Schwgta, hoslava, pkazao j kao zaslnog pom-catlja hvatsk glm. () O koma j napsao (na as cnz):Vtk n onh slavnh Hovatov, koj lto 1813, v tvav Glogov,kakgo njhova batja okolo stoga vmna v Za, fancsk jaamsno shtv po vlaanj vsljbljnoga naga Csaa Kalja po-vnl s s, ganl j nag vgta, a nam ovolko vttvo v gomnvanom gokaz ponov, tako skpa onm zbanm jnakom vstanj Thalj spomnk postav. () Na klko nam s v spomntom

gokaz (kojga b, a j mog, vnogo aj v matnskom jzk v-l), on kpost nah omoslavnh Kajn bantlv vavnapvopostavljal b, na tlko nas z g stan ka ljbav o-moonoga jnaka ivana, kak takaj oma obaj z hovatskm pva-njm koloplsom, t po nak slonom mkom pvpt na obn-skom kazal vtmljto spljan (zvn o.p.) pz vojmb vgonozabavt hoj. () Po okljm slavljnja caa Vojn kajn Gaj jlansao svoj bnc po naslovom Hovatov sloga zjnjnj. dao

j j tampat kao ltak koj s jlo kazalt za vjm pstav.uspjh bja slan. Pjsm s t v pjva moal ponovt -

st pta. Staan j j pjvao Zagb. Za nkolko smca Hvatska.Pokt j obo svoj hmn. (Hovat, 1975; 102-103)

Ops pothvata govo o poab kazalnog mja svh oa-ljanja poltkh poka t pobvanja snzblzanja novh poltkhstomljnka koz mjsk saajno ojmljv javn nastp. Postpakmomo shvatt kao pkvn poltk agtacj pn javn

23 Josp Schwgt, glmac kog pojkla, Zagb j boavo o 1830.


35/50

66


kltn akcj koja j p vntalnom cnzom sb svakom t-ntk mogla pavat kao oblk n poltkog ngo mjtnkog ska-za popanog nvosmslnm zazma lojalnost astjskom vlaa.

Osm toga, Gaj ovj nj plasao nkakv nov poltk j, v j-no ovo o pklanog sttskog zaza, koz glazb gsla saana tkst bnc, osjaj aspolonja koja s v postojala l s na-slvala vjnjma pblk kojoj s obaao.

Pma ova vsta poab kazalta n obhvaa sv sastavncmja nam zvoa s ovj samo zvtlj, sstvo pomb,ok cljan skpn pstavlja glatljstvo njoj momo ppo-znat naglano agtacjsk fnkcj bnja ovonja o javna za-

za ota spavanog naonog ha. ipak, z t znaajk, po kojoj scjl ogaaj pamt po kojoj postaj slavnm jlom povjst lzma,Gajv pothvat v posjj nka obljja g pojkta kazaltakako ga dmt koncpa Pgovo. Ka klamnom Kazal-nom objavljnj Gaj najavljj gokaz kao Thal spomnk o-n kpost nah omoslavnh Kajn bantlv vav, akl, kaoposjanj na omoljbna jla z naconaln povjst, tom p-poznajmo v spomnt ppoon zaa kazalta a, nao-nom jzk, ogaja naon svjst obnovom spomna o nah sta-

h. dakako, sama pgoa nj nla optmaln vjt spnjnja svhGajvh namja. Kao to vjsmo, Gaj s sm poalo to s anmplkama pstava nj mogla ogat na naonom jzk. dg voj-bn momnt cjloj stva pstavlja sama tma gokaza, koja s spavom mo smatat, naoto kombnacj s zvbom na njma-kom jzk, nostatnom a b mogla bt pmjnm ogaajm nac-onaln ogoovtn (tj. povjst). No ovj j tmatsk kompomspvnstvno slb pkvanja pavog al ostvanog! clja: sna-

nog moconalnog snzblzanja javnost za ppoon j zn(tonj, otpjvan!) n oganoj njmakoj glm ngo zvnojhvatskoj pjsm.

uz ovakv povmn akcj, gj s kazalt pj svga kostkao tbna za pogjavanj omoljbn vat, spostava staln nac-onaln kazaln stanov ostaj tajnm opjljnjm lskh ppo-otlja, poglavto dmta koj j tom clj posvto tav svoj vot,osta novca, al zavlj. Gon 1845., sam gona nakon dm-

tova Pgovoa, ka s lzam kao pokt v bo jlom aslojo plo nz nsttconalnh akcja t postao ologjom omoon


36/50

67


gaansk ntlktaln lt, sljm pogamatskom lank, Otmljnj naonoga kazalta, objavljnom danc, Mko Bogo-v jo jnom nabaja zaokj glavn cljv lskoga kazalnog

pogama t konstata a bz kazalta mog nj nao sasvmzobazt, knjg js ostat vlasttost knjvnka, a somah nkmoa h s o, j on n mo njm ha svoga nahant, pa st:tba a s kazalt oko naonost vt; t a svjtlo koj s knjv-nc ssal, slc blagotvonh zaka po svm nao pospa, a gaposvjtljj, tj. a m sc oplmn azm zobaz. (Bogov, 1968;236) Naovzj s na dmtova vjnja kako obo no ka-zalt ponos oplmnjnj ksa, tvnog vota sca, Bogov

m pvma sstavno nazva takv zaa posvjtljvanjm votako taanj hvatsk kltolok sks nazvlj koj s, svo-jm azltm nacama no bt sa stalnom smantkom jzgom, o-sa onost na nka nka shvan ogojn zaa to hazlt stanov, m njma akako on kazaln, tbaj obavljat opm tvnom nts. Taj op nts ono op obo kojposvjttlj anjh azoblja, pmjc Bzovak, sto spomnj alga j fnaj Bogov, skpa s lskm ppootljma, v z-ganj naonost, tj. stvaanj mon nacj sa svm ppanm

joj tvnm, kltnm poltkm obljjma. u tom pothvat, p-ma Bogov, kazalt ppaa posbno vana zaaa, koj opavavapozvanjm na glavno zvot z kojg azvja svoj j, a s kojm bzsmnj tba povzat najanja dmtova stajalta: n m s a ovj oba as navst mnjnj poslavljnoga njmakoga pj-snka Schlla o kazalt kao moalnom zavo. On ovako p: Njmog a mmom vlk plv koj b malo obo no kazalt h naoa. Naon h zovm ja slnost sklanost mnjnja na-

gna pmth o kojh g nao kj s t. Samo po ka-zalt mog j sklanost ov na vsok stpanj po; jbo tatan pot s samo na ov l on znanost, ngo na sv nak kojms ovjanstvo ponos; onj s pstavljaj sv poloaj koj ovjkpast mo, po s najblj bljn sca, b a s ovjsvak vst stala lj skpljaj, otvon m j pt o svh saca.24(isto: 236) Stoga, nastavlja Bogov, vjm j a s postaamo za

24 dmt Gaj za stja Gaz zajno na kajkavn pvo Schllov O aost, topj na to a s taa mogl tat ga jla vajmaskoga klaska sttaa.


37/50

68


tmljnj naonoga kazalta, j na sv stan otj s lj as nao nam z hovnoga mtvla pobnom otvo kola -vota kazalt. (isto; 237)

u tom tntk, kao azoblj koj potajat jo bam va-stak gona, shvaanj kazalta kao kol vota (akako votakakav pljkj Bogov lc) nj pka mtafoa; ptto np-smnom tv s malobojnm kolama, kojma s o taa poava-lo na latnskom, njmakom maaskom, a tk o t st gon nahvatskom jzk,25ppootlj kazalt v stanov koja na na-onom lskom jzk poava naon vjnost: p-

j svga jzk, zatm ljbav pma omovn, osjaj naonoga ponosa

t njgovanj plmnth osjaja gaanskh vjnost, m kojmanjgovanj tovanj mjtnost, smjno poglavto pma stvaanjnaconaln knjvnost, ma posban znaaj. Tako ov prosvjetnezaa- kazalta oba lzma stlj nakon njga pstavljaj okv taanjh posvjttljskh nastojanja zazt pagok fnkc-

j, po svojm nposnm ncma na oblkovanj naconaln svjst klt gaansk lt tom as pozano znaajnj tvnonkovtj o vonja hvatskog jzka kolsk sstav. K tom, ztog azoblja jo nmamo nkakvh vjst o mogm kazalnm aktv-

nostma kolama.Na stvan spostav naconaln kazaln stanov pak moa-

lo s pkat jo ptnast gona. do, kao to j poznato, 13.posnca 1851. hvatska vlaa, ban Jla osobno, na ncjatv d-mtov, aspsj naon zajam a s nabav ovanj kaza-ln om t o Kstofoa Stankova otkpljj zga staog kazal-ta koja tako postaj avnm vlasntvom, al bz ansambla. Tk pookonanj poltk zztno psvnog stlja Bachova apsoltz-

ma, azoblj katkotajn obnov stavnost Hvatskoj, 24. kolovo-za 1861. jnoglasnom olkom sabo tojn kaljvn dalmacj,Hvatsk Slavonj pma zavo kazalta jgoslavnskoga kano mo-vn naon po svoj zatt (Bat, S., 1969; 88), m j nao-no kazalt stklo stats pzntatvn naconaln stanov nakon

25 Nabom gasko-hvatskog saboa o 16. 7. 1845., poznatom po nazvom Systma scho -lam lmntam, osnovn tvoazn kol vn j, z maask njmak, hvatsk jzk. uz to, zaslgom ppootlja osnovana j konano 1846. zagbakojAkamj kata hvatskog jzka (pavao Vjkoslav Babk), a na pjlog ivana K-kljva Hvatsk j sabo 23. lstopaa 1847. ono zakljak a s jzk naon po svojzmlj kol vaa. (Povjst kolstva pagogj Hvatskoj, 1958; 91)


38/50

69


ga olaz o njgov pofsonalzacj, a tjkom sljh gona o stvaanja hvatskog ansambla.

u svjtl nah stavanja, nastojanja oko spostav stalnog h-

vatskog kazalta zanmljva s n samo zbog ja koj s h potk-pljval ngo zbog konktnh pokaja njgova ozbljnja, koj, m-tm, za nas nmaj sv st znaaj. Vanjma za na a n nam spothvat taanjh kazalnh obovoljaca ngol jlatnost sbnataanjh pofsonalaca zavno l nzavno povzanh s osnvanjm azvojm naconaln kazaln stanov. Nam, opnos kazalnhnpofsonalaca a m njma s to oba sv on koj s s, kaokltn pgaoc l polta, zalagal za spostav naonog kazalta

maj sv znaajk naconalnog poslanja, kltnog posvjtnog aaza opnaono obo. To s postzalo ganjm na naonom jzkl pak zvonjm gokaza kojma s vlala slavna lska ono-sno slavjanska polost.

u tntk ka Bogov p svoj lanak, akl stak gona na-kon potka lskog pokta, v j popalo nkolko pokaja stanov-ljnja naconalnog kazalta, o kojh j najambcoznj bo, gonama1840. 1841., voszonsk angaman lanova novosaskog Ltgltantskog tva koj j, po nazvom domoonog tatalnog -

tva, z pstav taa aktalnh spskh psaca, blo jno stanj gl-mt na, za kajkavsk Zagb, novom hvatskom om tokavtn. uth stak gona lsk s j na kazalnoj pozonc Stankov-va kazalta zganog otvonog st 1834. gon ka j kap-tolskom sjmnt zvna posljnja pstava kolskog kazalta povmno, kako vjsmo, nalazl svoj vlo glasn tjcajn tb-n s koj s s, kao ostan pok, mogl t najpj pjvan bncama avojama mnovma njmakh pstava, a zatm

amsk oblkovan Jan Sofj ivana Kkljva Sakcnskog,pvoj omaoj am na tokavtn zvnoj banskoj Hvatskoj, naj-pj Ssk 1839. zvb ssakh obovoljaca, a gon ana ka-snj kajkavskom Zagb zvb spskh glmaca. Konano, t

j bo cjl ptoa o pstak zvonh pvnh jla spskh,hvatskh njmakh psaca to s ga novosask glmc ogal Za-gb, Ssk Kalovc.

Nakon olaska spskh glmaca, nostatk omah amat-

nh gaah gacah, naono j kazalt, ovav s na jo janhojsk n, ponovno popjvalo z pomo amata. Tjkom 1844.


39/50

70


1845. obovoljc nkolko navata zvo mnovma njma-kh pstava jlov pv hvatsk op Ljbav zloba, ok j samapazvba, s vlkm spjhom, zvna 28. ojka 1846.

Amatsk pstav nastal z lskh potcaja pvom stljpokta ns samo zagbaka posbnost, v s javljaj snamagj s pojnc l mal skpn, z moaln matjaln potpo tj-cajnjh lokalnh osobnost (glnka z ova plmstva, gaanstva posvjnog svnstva), ovaj na kazaln n kao oblk svjsnkltn akcj h lskh ja. Ssak omooc koj 1839. pvzvo Jana Sofj oa s pstavnc lokaln tvn n-tlktaln lt. dvj gon kasnj, opsnk danc lsk s o-

vljnjm opsj naon svanost Kapn koja sva sca ovsvh s o zhnja azga (danca lska, 40/1841; 162) kojas sastojala o zvb tj aljvh jnonk Paljna, raztn v mtvac kojma s nastpl oma obovoljc obovolj-k. Pko 500 slaocah blo s j opt sakplo mj kojm malon sva glna gospoa Zagoska. (isto) tamo zatm a po kazal-t bo j naoan bal, nakon kojg oko 5 ah jto otj mnonaglnh osobah s mzkom naon napv svajom o stana gos-pona Ljvta Gaja, g s m v psm zpval gomovtm vo

opt pokazal, na kolko nam j mo ag, kako nam j svom zava-j obo oo!. (isto) Kako vmo, ogaaj j to koj, atklaj soko kazalnog nastpa, ma sv znaajk skazvanja pokazvanja kl-tn, naconaln poltk nazonost stasajg novog gaanstva njgova hovnog la.

O slnom, pma skomnjm, pothvat zvjtava danca ho-vatska, slavonska almatnska svbnj 1844. lanm z Snjagno j naa omoljbljm plamta mla pstavljala poznat

koma Jan Sofja (danca,21/1844; 83) Posl pstavljanjagalo j ovanj glasbno tvo napv o Kola, g. Sco, tlj pl-sa, zv nz taj napv vlo lp o njga sastavljn vtk l kopjtanac, tm povka obnto vslj. (isto)

danca 1846. onos jo jno zvj o slnoj pb K-vcma koja s sastojala o von klamacj rj k pomnjPavla toosa, zatm aljv g 777, poznat z zboa lskh goka-zah, t zakljn klamacj Paovv pjsm Baa koja zav-

ava smbolnom vom slkom pomb. Ka s batja pomna napsa pao, ka s gna. M. t. obna blo pokta blom ko-


40/50

71


pnom s vncm c p ga na pomnom batjom. Vata, kojna poslk pal, ala j clom pzo nkakov aobn slk. Po-sl toga azjosmo s sc gant s vom ljom, a b s tako

vlkom boj, ko tako nvno-vsl zabav to b opt sastat mo-gl. (danca, 51/1846; 203)

Zagbaka j sna pak kao kltno ntlktalno stppoonh jlovanja svojm kaovskm matjalnm potncjalmapak mogla at najv potcaja ovakvm aktvnostma. Tako po po-vmnh pstava na hvatskom zvb njmakog ansambla, zangaanj za t pgo omah amata, hvatsk pstav o1847. o sn 1849. Zagb zvo dtvo obovoljaca zag-

bakh to ga j tmljo dmt. Pogam j bo plno opsan,zvoo s Kkljvv Stjpko b, Jan Sofja, englsk ob rastn A. Kotzba, ebtov Btslav Jta, Matja gabanc-

ja jak T. Bzovakog, dtkovva Kolmbna, Hnan V. Hgoa . (Bat, S., 1969; 71)

Gon 1848. lska j Thala zatjla sva s ppoona ng-ja slla poltk akcj koja j svoj amatsk klmnacj tntakslav ovjla obnov naconaln hvatsk poltk okpljanj cjlognaoa oko bana Jlaa oban o maaskh pszanja, ok j

svoj postpn mnogo bolnj katastof okala s konanm polt-km aspltom kojm s hvatska ljska ngja matjaln sso kaja scpljn, a poltka zahtjvanja z ojka 1848. cjlost z-gana. Poltk pots th gona btno s pomjnl otaanj -tvn, poltk osobn onos stktama hvatsk vlast pavt m samm lcma onm kgovma koj s h poaval. Hvat-ska j lazla jno o najtgobnjh stlja svoj novj povjst, azoblj Bachova apsoltzma. Poltna lska kltna aktvnost z

azoblja pj 1848., koja s oslanjala na azn popatlj zatt-nk z stkta sam vlast lokalnh monka, saa postaj jlova-njm koj vlast paljvo mot povjavaj. u tm slonm otanmokolnostma, koj s posvjttljsko kltno jlovanj nl jo zna-ajnjm, svoj j a nastavlo dtvo obovoljaca zagbakh. Zavjm poltkh pvanja 1849.-50. tvo nj jlovalo, a kasnjs ga obnovl dmt tga. Tako s go. 1850. ponovo nastavljnhvatsk pstav. dtvo j malo ak osamst pt pjavljnh

lanova o 1854. alo j oko 40 pstava. () Kako to vjm njblo nkakvh ognalnh amskh jla, aspsalo j kazalno tvo


41/50

72


pv knjvn natjaj za oma amsko jlo za koj s gavo mazt z povjsnc Jnh Slavna, l kojg gog slavnskog plmna,l z vota slavno-naonog. dtvo j malo svoja pavla, kojma

j pvoj tak staknto a j svha tva aspostanj stog na-onog jzka, bnj ljbav pma omovn svm, to j naonoslavnsko, bnj tovanja pma mjtnost plmntom osjanj,bnj naonog ponosa; gona nana zabava omoonog opn-stva osnvanj naonog kazalta. (isto) Svojm sastavom aktvnmsjlovanjm lanova zvbama, zatm pogamskm cljvma, -ptoaom t kltnm tvnm ncma dtvo obovoljaca za-gbakh najosljnj j ostvavalo posvjttljsk zaa koj j l-

zam namjno kazalt.dg vlo znakovt pmj takva cjlovta, pma lokalnjg oga-nnjg jlovanja, jst aktvnost Naono-obovoljnoga kazalta Vj po vostvom aglnog lzm posv panog F rsana.Pva pstava bla j zvna 30. lpnja 1850., a posljnja 30. j-na 1853. gon. Sv s pstav zvn Vj, osm jn -vc 26. lstopaa 1853., to zato to j zgaa Vj v bla va-na vojnm vlastma. Osm toga, sv s pstav zvn tokavskojvajant hvatskoga jzka (Kola-dmtjv, 2004; 71) Bv asnk,

pk pjsnk samok sklaatlj vlo poplanh avoja, maloj s-n, tj. ovm sl, na kajkom poj gj j nazo na tv-nm votom bo nalnost vojnh vlast, rsan oganza kazalna kao kontnan jlatnost s kltnom posvjtnom msjom. uSpomnc gogonjg obstanka naono-obovoljnoga po av-nanjm g. F rsana kazalta Vj z 1852. gon rsan javnoobznanjj cljv kazalnog jlovanja: Gona anah, koh, poma-kn s no poasnost, o ka nam j pva ktca plmnt zabav

pocvala. Kom a n zplamt sc o aost, opazv tako sjajnotvo, oktjno cvtjm omoljblja oko sb? dh plmnt zaba-v p oma maj otvaat mo b ham Tal oma, zatonam jam volja obovoljacah, a zaztj omooacah; i mi smo doka-

zati svtu, da i mi onu istu ut, onu istu misao i tenju u grudih naih go-jimo, koja za gradivom pravo-narodne prosvte, dakle za onim, bez eganijedan izobraeni narod, kao ni kua bez prozora, obstojati ne moe, uz-die. [istakno V. K.] (isto; 76-77) Svjstan goonost zanjala-

kog znaaja svog aa jlovanja obovoljak n rsan st:Ngbmo volj. P pon sjat, a popon t, to n. Poso laga-


42/50

73


nm tpljvm koakom nastavljn pspt p sgnj o svhsvoj, ngo koj g, ma ljzncom lto. Poztj na j svtoa to j svto, to Bog va, a pavca ban. (isto, 77) Na kaj, slt

mog nsklonost avnh vlast, rsan svoj kazaln pothvat nagla-nm fomlama anja smjta okv lja samoga vlaaa: uzto a nam Bog pov naga pmlostvoga caa kalja Fanj Jospai., ko sv nao svga castva jnako ljb, a na jnakom stpnposvt vjt l! vo nam naalj na psvtl ban Josp Jla,kao zattnk naonost na! vl gg. obovoljc! vla stta -bo! vl napokon sv patlj popatlj Tal na, oklam j sncana nb, Slavj na zmlj! (isto, 77)

u t gon, s tnast glmaca t glmc (o kojh s s tzbog aznh azloga povkl), zvo j rsan 19 naslova mao 27 zab-ljnh zvaba. Sam j bo napsao 6 komaa, glavnom kah ko-mja, t jn spjvog, tj. opt, koj zbog nostatka pjvaanj mogao zvst sa svojm obovoljcma.26Osm toga, s kajkavskog

j tokavtn pvo Bzovakjva Matjaa gabancjaa jakat dogna, a z nk Kotzbov gokaz zvo j Lssngo-v am Phlotas. rsanov pojkt okonan j vanjskm azlozma:Sam rsan pa, a j posljnj tot hvatsk Talj moalo a

zn, j na mjst sta staanc [ kojoj s zvon psta-v pm. V. K.] pogo nov zga, kojoj v n bja mjsta zanov Talj. Nto to, al paja pa g azlog. Oo ooljbvcnzo v, Ljbojv a nasljnk m Njmac, koj nj mao scaza ovaj ham posvjt, ok j sam cn apsoltzam zlaom vno- bsao sv tagov naon bt (isto, 83)

Oba pkazana pmja, zagbak vjansk, kojm j zagba-ko dtvo sllo kao zo oslonac, pstavljaj najcjlovtj mo-

l kltno, al poltk angaanoga kazalnog jlovanja azobljhvatskoga naonog ppooa nposno nakon njga. dtvo o-bovoljaca zagbakhtako sv t jlj t potpno pstaj saom 1854., pj svga zbog vonja Kazalnog a, zazto -

26 Savana s samo va rsanova gokaza: Sobnca nzvn Zak (aljva spj-voga). Ostal gokaz, j j zvonj zabljno Spomncama vjanskog kazaltas: T mlaonj na janpt l Laac svoj vm, Bl hla l pokla Vj,Kakva stva, takva tva l Lga za g. 1848., rvn tatlj l Kako oo tako poo Sa nsa l Poslak poslcah. n s a s tkstov vn th gokaza zgojl vlkom poa Vj 22. ojka 1878. gon. (Kola-dmtjv, 2004; 179)


43/50

74


stktvnog zakonskog popsa kojm s vo cnza kazalna jlat-nost stavlja po zavan nazo Oblast avn sgnost.

M svm nanma poab kazalta skanma to oba ovo

latvno katko jlovanj dtva obovoljaca zagbakh Nao-no-obovoljnoga kazalta Vj, al, kako pokazasmo, pojn pot-hvat manjm snama, svojm znaajkama ogovaaj bam vamashvaanjma kazalta: najpj lovskoj nac kazalita kao medijauenja i poduavanja, a zatm shvaanj kazalita kao izrazu i potvrdidrutvene skupine t kazalita za drutvenu promjenu. Za nk o thpothvata n shvaanj kazalita lokalne zajednicenj sasvm zlno, p-mjc za ssak zvb Jana Sofj, mamo l v a s a

o znamntoj lokalnoj povjsnoj tm koj omoon zvoa ponov-no sksj ovo kolktvno sjanj osnaj nttt zaj-nc jaanjm svjst o vlasttoj slavnoj polost. u tom svjtl n j-lovanj zagbakog dtva nj alko o tog shvaanja s obzom nato a pstav zvo Zagb koj j tom tntk ga o ko-

jh vastak tsa stanovnka. Za azlk o pofsonalnh psta-va, gj j vntalna pagoka namja smjna pma pblc, zakoj n momo vjk sa sgno j l kazalt ola a n-to na l a s tk zabav nt kolk j stvan olok nak ko

nj ostvan, pstavama jlovanj zagbakog vjanskog -tva, kao gm spomntm slajvma, scnsk zvoa jnos sonc, t s, z pblk kojoj s obaaj, tako sam cljanaskpna vlastt kazaln aktvnost. upavo po toj znaajk ov pothva-t s pnm pavom momo pocjnjvat nta okva mjla nahpaagm.

dvtnast gona poslj Bogo

casopis_hrvatski_god_8_br_2_2010_32_81_3

Documents