didaktika_1415_3_predavanje.pptx

14
Didaktički principi (2006: 155-162) Nastavne metode (1995: 227-259; 2006: 193-205) Treće predavanje

Upload: tursanovicesad

Post on 06-Nov-2015

220 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

PowerPoint Presentation

Didaktiki principi(2006: 155-162) Nastavne metode(1995: 227-259; 2006: 193-205) Tree predavanje

Didaktiki principiDidaktiki principiPrincipi = naelaBaziraju se na teorijskom sagledavanju pouavanja i uenja, kao i na refleksivnoj praksi. Principi su opta, osnovna i obavezna rukovodea naela kojih se nastavnik rukovodi pri planiranju, organizaciji, izvoenju i verifikaciji nastavnog procesa.

Da li su, gledano kroz istoriju, didaktiki principi bili uvek isti?Princip naunosti

Princip oiglednosti i apstraktnosti

Princip postupnosti i sistematinosti u nastavi

Princip boenja rauna o uzrastu uenika

Princip individualizacije

Princip uenike aktivnosti

Princip povezivanja teorije s praksom

Princip trajnosti znanja, umenja i navika

Princip racionalizacije i ekonominosti Princip naunosti Nalae da se u nastavi izlau sadraji koji imaju naunu osnovu, koji su nesporni i na ijim osnovama uenici izgrauju nauni pogled na svet. Postupci nastavnika takoe treba da odgovaraju naunom pristupu, odnosno da odabrane sadraje priblie uenicima uz potovanje naunog saznanja i naune misli. To e ostvariti tako to e se pridravati principa naunosti.

Princip oiglednosti i apstraktnosti Oiglednost uvek se odnosi na ulno iskustvo koje se shvata kao baza punog razumevanja. Predstavlja svesno, namerno i organizovano percipiranje razliitim ulima predmeta, pojava ili bia, usmereno ka saznavanju novih injenica, formiranju predstava i pojmova. Ovaj princip nije potpun ukoliko ga ne prati misaona aktivnost, upitanost, dilema, razumevanje... Apstraktnost nadovezuje se na ulno iskustvo koje upotpunjuje sopstvenim razumevanjem predmeta saznanja, formiranjem novih ideja, njihovim kombinovanjem... Princip postupnosti i sistematinosti u nastavi Postupnost odnosi se na uenika predznanja i njihove mogunosti na osnovu kojih se mogu susretati sa novim saznanjima koja e inkorporirati u svoj sistem znanja. Sistematinost sva nauna znanja predstavljaju sisteme injenica i generalizacija koja se isto tako izlau uenicima. Primer: uenik ne moe da naui ta je kap vode ukoliko ne vlada sistemom informacija i znanja o tome ta je voda, kako nastaje, odakle dolazi, koja su agregatna stanja... Primer za fiziko traim!

Princip voenja rauna o uzrastu uenika Prilagoavanje obima, dubine, sloenosti nastavnog sadraja, naina njihove obrade u nastavi, odnosno zahteva u radu i ukupne organizacije nastave uzrasnim mogunostima uenika. Kako se menjaju uzrasne karakteristike uenika? ta se dogodi da bi dolo do promene?Princip individualizacije Bazira se na uvaavanju razlika koje postoje meu decom i pored istih ili slinih psihofizikih i uzrasnih karakteristika. Pridravanje principa individualizacije ostvaruje se preko diferencijacije uenika (grupisanje uenika obino u 3 grupe proseni, ispodproseni i iznadproseni); preko individualnog rada do ..... rada. Koji rad je u pitanju?

Princip uenike aktivnostita je sutina uenike aktivnosti na asu?

Dolaenje do znanja vlastitim intelektualnim naporom!Da bi se to postiglo, nastavnik omoguava ostvarivanje ulne, praktine, izraajne i misaone aktivnosti uenika. Princip povezivanja teorije s praksom Postie se ostvarivanjem gnoseolokog puta saznanja: Od ulnog opaanja ka apstraktnom miljenju ka praksi. Da bi se ostvario ovaj princip, neophodna je visoka aktivnost uenika u nastavi i radu. Ukoliko se ovaj princip ostvaruje u najboljoj veri i meri, saznanja koja uenici stiu i putem kojih grupiu znanja su uverljivija, produbljenija, razumljivija i trajnija!

Princip trajnosti znanja, umenja i navika Zaboravljanje je prirodan proces. Njegovo delovanje se smanjuje ukoliko se teorijska znanja u odreenim intervalima ponavljaju, uvebavaju, utvruju, sistematizuju... Veba pamenja! Repetitio est mater studiorum. Princip racionalizacije i ekonominostiOstvarivanje najboljih rezultata u to manje vremena, troenja energije i sa to manje sredstava. To ne znai da se tedi trud, vreme i energija nastavnika i uenika u kvalitetu nastave, ve se racionalno koriste. Zadatak nastavnika je da naui uenika kako da ui (da vlada racionalnim i efikasnim tehnikama uenja). Samim tim uenici e troiti manje energije, vremena i truda za usvajanje novog sadraja za uenje.

Nastavne metode

Nastavne metode - uvodMetoda (methodos gr; methodus lat) znai: Put istraivanjaNain izlaganjaSmiljen i planski postupak u radu sa ciljem utvrivanja ili otkrivanja saznanja ili neke istineSistematski nain prouavanja injenica i pojmova

Metoda poznaje 4 vrste mentalnih operacija: Racionalni princip oblici zakljuivanjaNaini kako se gleda na podatke taka gledanjaNain prilaenja zadatku metoda u uem smislu Postupak, tj. specifian nain ispitivanja i istraivanja obino poznat kao metodoloki deo istraivakog radaMetoda rada (ili istraivanja) zavisi od sadraja kojim se bavimo nauna metoda, bioloka metoda, umetnika metoda, metoda u psihologiji, metoda u istraivanju pedagokih pojava i procesa, metoda u fizikom i zdravstvenom vaspitanju, metoda nastave...

Metoda nain.

Metoda sadri planiranje i usmeravanje ka cilju. Metoda poznaje unapred osmiljen postupak koji se zasniva na poznavanju materije i koji omoguava njenu ponovnu primenuNastavne metode = svrsishodan i sistematski primenjivan nain upravljanja radom uenika u procesu nastave koji omoguava sticanje znanja i vetina i njihovu primenu u praksi, kao i razvoj saznajnih sposobnosti i interesovanja, odnosno formiranje pogleda na svet. Podela metoda: Metode zasnovana na posmatranju (pokazivanje)Metode zasnovane na reima (monoloke, dijaloke (sa podoblicima), rad sa knjigom)Metode zasnovane na praktinim aktivnostima uenika (laboratorijski metod i praktine aktivnosti) Programirana nastava (od 1. do 4. nastavne metode - Trnavac, orevi 1995: 227-259)Istraivaka nastavna metoda (sa oblicima istraivanja) (Popov, Juki 2006:193-205)

Metode zasnovane na posmatranjuPosmatranje - plansko, usmereno i kontinuirano opaanje sveta koji nas okruuje, ime se omoguava praenje pojava, proces i promena. Posmatranje se bazira se na ulnim percepcijama. Primenjivo je u svim fazama nastavnog rada. Vano je uenike uputiti u to ta prate i kako to ine. Moe biti kvantitativno i kvalitativno (kontekst posmatranja u nastavi fizikog vaspitanja. Pokazivanje metoda demonstracije odnosi se na kompleks didaktikih aktivnosti nastavnika (izlaganje sadraja, prikaz slika ili modela, objanjavanje). U sebe ukljuuje izlazak iz uionice, rad sa modelima, upotreba fotografija, filmova, televizije, kompjutera.

Metodama zasnovanim na posmatranju se: (1) proiruje oblast saznavanja uenika; (2) razvijaju sva ula koja uestvuju u procesu; (3) stiu znanja na zanimljiv nain (iako za to postoji plan); (4) obezbeuje osnova ulnom znanju i saznanju. Da li je metoda zasnovana na posmatranju dovoljna za proces saznanja i uenja?VebePrikazivanje didaktikih principa u kontekstu nastave fizikog vaspitanja. Popov, S., Juki, S. Pedagogija. Novi Sad. CNTI, WILLY (2006: 155-163)

Nastavne metode Popov, S., Juki, S. Pedagogija. Novi Sad. CNTI, WILLY (2006: 183-213)

Definisanje pojma i znaaja nastavnih metoda u radu nastavnika.Pronalaenje adekvatne nastavne metode u radu na asovima fizikog vaspitanja. Trnavac, N., orevi, J. Pedagogija. Beograd. Nauna knjiga (1995: 227-259)