diplomski studij ekologija i zastita prirode

7/25/2019 Diplomski Studij Ekologija i Zastita Prirode

1/24

DIPLOMSKI STUDIJ EKOLOGIJA I ZATITA PRIRODE

I. GODINA

OBVEZNI PREDMETI

44538 ZATIENE VRSTE I PODRUJA U RH 2+1+1 0+0+0

NASTAVNI SADRAJI:

KOLEGIJI PRETHODNICI:KraljenjaciUVJETI ZA POTPIS:NAIN POLAGANJA ISPITA:OBAVEZNA LITERATURA:

44539 EKOTOKSIKOLOGIJA 2+1+1 0+0+0

NASTAVNI SADRAJI:Antropogeni utjecaj na okoli, temeljna naela toksikologije, povijesttoksikolokih istraivanja, pojam toksinosti, subletalni i letalni uinci, odreivanje toksinosti,kvantitativni aspekti toksinosti: odnos doza-uinak i doza-vrijeme, akutna i kroninatoksinost, razina neuinkovitosti toksikanta, letalna doza i doza uinka, zbrojni uinak,sinergini uinak, kvantitativni odnos strukture i aktivnosti, hormeza. Pregled glavnih vrstatoksikanata i mehanizama njihova toksinog djelovanja, definicija ksenobiotika. Problematikaistraenosti toksinog uinka kemikalija prisutnih u okoliu, standardni toksikoloki iekotoksikoloki testovi, REACH, nain odreivanja maksimalno dozvoljenih koncentracijatoksinih tvari u okoliu, toksinost mjeavina. irenje toksikanata okoliem, emisija, imisija,

pronos, raspodjela, vezivanje, pretvorba, rezistentnost, adaptacija, perzistentnost i vrijemepoluraspada toksikanata, paradigma razrjeenja i bumerang paradigma, kemijske analize upredvianju posljedica za ivi svijet - bioloka raspoloivost oneiivaa. Putevi unosapotencijalno toksinih tvari i njihova irenja u organizmu - ADME princip, toksikokinetika,toksikodinamika, biotransformacija, biokoncentracija, biomagnifikacija, bioakumulacija, nainiizluivanja, abiotiki i biotiki faktori koji utjeu na toksinost. Biotransformacija/detoksikacija:pretvorba tvari. Reakcije I. faze (oksidaze mjeovitih funkcija): detoksikacija, bioinaktivacija,bioaktivacija; Reakcije II. faze i enzimi koji sudjeluju u njima. Definicija i povijestekotoksikologije, najpoznatiji svjetski primjeri ekotoksikolokih problema (DDT, metil iva izaljev Minamata i dr.). Globalne promjene uzrokovane antropogenim djelovanjem, kisele

kie, uinak staklenika, perzistentni organski polutanti. Povezanost promjena uzrokovanihdjelovanjem oneienja od molekularne i stanine razine preko razine organizma pa sve dorazine populacije, zajednice i ekosustava. Uinci toksikanata na populacije, zajednice iekosustave. Bioindikatorske vrste, indeksi raznolikosti, biotiki indeksi. Metode i nainiutvrivanja i mjerenja utjecaja oneienja/toksikanata na okoli: testovi toksinosti-biotestovi, biomonitoring, biomarkeri - definicija i podjela, Promjene uzrokovane djelovanjemoneienja na razini organizma, organa i tkiva te na molekularnoj i staninoj razini.Endokrini modulatori, feminizacija/maskulinizacija. Ekogenotoksikologija,ekotoksikogenomika, evolucijska toksikologija. Procjena rizika od oneiivaa, procjenarizika za ljude i procjena okolinog/ekotoksikolokog rizika, procjena izloenosti.

KOLEGIJI PRETHODNICI:Nema.UVJETI ZA POTPIS:Seminar. Redovno pohaanje vjebi.


2/24

NAIN POLAGANJA ISPITA:Pismeni i usmeni ispit.OBAVEZNA LITERATURA:

Thompson KC, Wadhia K, Loibner AP (Eds.) (2005): Environmental toxicity testing. BlackwellPublishing Ltd.Walker CH, Hopkin SP, Sibly RM, Peakall DB (2001): Principles of ecotoxicology. 2nd ed.,

Taylor & Francis

44541 PRIMJENA GIS-a U BIOLOGIJI 0+0+

2+2+0

NASTAVNI SADRAJI: Uvod u GIS, definicije, kako GIS moe pomoi u svakodnevnomradu biologa; osnovni koncepti prostora i prostornih podataka, kartografske projekcijekomponente GIS-a, GIS kao baza podataka, programska podrka i drugi alati; tipovi i izvoripodataka, pouzdanost, digitalizacija, kreiranje karte, koncept tema i slojeva; rad s tokastimobjektima, rad s linijskim objektima, rad s poligonskim objektima, dodavanje tablinih

podataka, pretraivanje prostora; funkcije: clip, union, intersect, merge, update,edit; uvod u daljinska promatranja, uporaba satelitskih snimaka, ortofoto snimke, uloga umonitoringu; Primjeri: Izrada karata rasprostranjenosti svojti i uestalosti (bioraznolikosti),unos GPS podataka; analiza orografskih karakteristika prostora, DEM, povezanost s ostalimtemama prostora; analiza vegetacije i povezanost s pedologijom i geologijom; procjenautjecaja antropogenog zahvata u prostoru na bioloke resurseKOLEGIJI PRETHODNICI:

UVJETI ZA POTPIS:Redovno prisutvo na praktikumskoj nastavi.NAIN POLAGANJA ISPITA:Uspjeh na praktikumskoj nastavi, pismeni i/ili usmeni ispit.OBAVEZNA LITERATURA:

Burrough, P.A., McDonnell, R.A., 1998. Principles of geographical information systems.Oxford University Press, New York, ISBN 0-19-823365-5Longley, P.A., Goodchild, M.F., Maguire, D.J., Rhind, D.W., 2008. Geographic informationsystems and science, 2nd edition. John Wiley & Sons Ltd., ISBN 978-0470-87001-3Hengl, T., Reuter, H.I., 2009. Geomorphometry, Concepts, Software, Applications(Developments in Soil Science, Volume 33), Elsevier, ISBN 978-0-12-374345-9.Jelaska, SD: On-line materijali (http://croatica.botanic.hr/~ekolbilj)

IZBORNI MODUL: KOPNO

44542 EKOLOGIJA BILJA 2+3+

0+0+0

NASTAVNI SADRAJI: Pojam i znaaj poznavanja biljnog pokrova; Autekologija; ekologijastresa: abiotiki imbenici (svijetlo; voda; temperatura; klima; tlo; soli; kiselost; teki metali;led; poari); biotiki imbenici (bolesti; herbivori; mikorize; kompeticija). Strategijepreivljavanja (CSR) i ivotni oblici biljaka. Invazivne vrste; Sinekologija; povijest istraivanjavegetacije i tipovi klasifikacije; dinamika sukcesije; metode u istraivanju vegetacije uzorkovanje, analiza (klasifikacija, ordinacija, indeksi raznolikosti), kartiranje vegetacije.Znaaj vegetacije: u ekologiji krajobraza; za Kyoto protokol; u bioindikaciji. Pregledvegetacije Hrvatske.

KOLEGIJI PRETHODNICI:


3/24

UVJETI ZA POTPIS: Redovno prisutvo na praktikumskoj nastavi, uspjeno odraenseminar.NAIN POLAGANJA ISPITA:Uspjeh u seminarskom radu, pismeni i/ili usmeni ispit.OBAVEZNA LITERATURA:

Schulze, Beck, Mller-Hohenstein, 2005: Plant Ecology. Springer, ISBN 3-540-20833-X

Gurevitch, Scheiner, Fox, 2006. The Ecology of Plants. Sinauer Ass. ISBN 0-87893-294-1Graanin, M., Ilinani, Lj., 1977: Uvod u ekologiju bilja. kolska knjiga, Zagreb.Jelaska, SD: On-line materijali (http://croatica.botanic.hr/~ekolbilj)

44543 EKOLOGIJA KUKACA 2+3+1 0+0+0

NASTAVNI SADRAJI: to je entomologija, a to ekologije kukaca? Odnos ekologijekukaca prema ostalim podrujima entomologije, zoologije i biologije. Kratki pregled razvoja

ekologije kukaca kao znanstvene discipline unutar zoologije, zatite prirode i konzervacijskebiologije. Kratki prikaz sistematike kukaca i bioloke znaajke pojedinih redova kukaca.Prikaz klasinih i molekularnih metoda u izuavanju ekologije kukaca. Ekologija kukaca iprimijenjena entomologija: agronomska, veterinarska i medicinska entomologija. Odnoskukaca prema ostalim ivotinjskim skupinama, simbioza, parazitizma, hiperparazitizam,mirmekofilija, predatorstvo. Evolucija kukaca, aspekti bioraznolikosti i ekoloki imbenici.Evolucijski procesi koji su doveli do specijacije i specijalizacije pojedinih redova kukaca naodreene tipove kopnenih ili vodenih stanita. Migracije kukaca i njihova ekoloka i biolokauvjetovanost. Odnos tih pojava u borealnom, umjerenom i tropskom podruju. Migracije kaoekoloka i evolucijska pojava. Rekolonizacija kukaca na odreena podruja, te k limatski,geoloki i vegetacijski imbenici koji ju odreuju. Znaajke emergencije, ivotnih ciklusa iklimatskih znaajki. Prezimljavanje kukaca i prilagodbe na taj aspekt njihove biologije uumjerenom i borealnom podruju. Ekoloke znaajke kukaca u suptropskim i tropskimpodrujima. Svojstva kopnenih stanita i redovi kukaca koji na njima obitavaju. Ekolokeprilagodbe kukaca na kopnene tipove stanita. Klimaks zajednice, raznolikost kukaca i njeneekoloke znaajke u kopnenim biotopima. Travnjaci i ekologija kukaca. Vodena stanita iredovi kukaca koje ih naseljavaju: kopnene tekuice i kopnene stajaice. Ekolokeprilagodbe na vodene tipove stanita razliitih redova kukaca. Podzemna fauna kukaca,ekoloke i morfoloke prilagodbe i evolucijski procesi koji su doveli do razvoja togspecifinog segmenta faune. Ekoloke znaajke, prilagodbe i raznolikost faune tla. Prehranakao bitan ekoloki imbenik kod razliitih redova kukaca. Znaajke prehrane kukaca u

razliitim razvojnim stadijima. Odnos prehrane kod liinki i imaga u razliitih redova kukaca.Naini prehrane i bioraznolikost kukaca. Opraivanje i koevolucija biljaka i kukaca. Ekolokeznaajke kukaca i njihova osjetljivost na promjene u prirodi. Kukci i mogunost njihoveadaptacije na nove ekoloke uvijete. Raznolikost kukaca i njihove prilagodbe na ivot ugradovima.KOLEGIJI PRETHODNICI: nemaUVJETI ZA POTPIS:Redovito pohaanje predavanja i vjebiNAIN POLAGANJA ISPITA:pismeni i/ili usmeni ispit.OBAVEZNA LITERATURA: Matonikin, I., Habdija, I., Primc-Habdija, B. 1999:Beskraljenjaci, Biologija viih Avertebrata. kolska kniga, Zagreb.
http://croatica.botanic.hr/~ekolbiljhttp://croatica.botanic.hr/~ekolbiljhttp://croatica.botanic.hr/~ekolbiljhttp://croatica.botanic.hr/~ekolbilj


4/24

Habdija, I., Primc Habdija, B., Radanovi, I., Vidakovi, J., Kuini, M., poljar,M.,Matonikin, R., Milia, M., 2004: Protista - Protozoa i Metazoa - Invertebrata.Funkcionalna graa i praktikum. Meridijani, Samobor.Matonikin, I., Klobuar, G., Kuini, M. 2010: Opa zoologija. kolska knjiga, Zagreb.

74436 VEGETACIJSKA EKOLOGIJA 0+0+0 4+1+0

NASTAVNI SADRAJI: Uvod, Vegetacijska ekologija kao znanstvena disciplina; Razvojvegetacijske ekologije; Biljna zajednica na stanitu; Opis i ralanjivanje vegetacije; Analizasistema stanite/vegetacija; Analiza meuovisnosti biljna zajednica/biotop; Dinamikavegetacije; Kartografski prikaz vegetacijskog pokrova, Vegetacijska ekologija i planiranjekrajolika - primjena vegetacijske znanosti. Metode u vegetacijskoj ekologiji: Teoretski pristupiu vegetacijskoj ekologiji; Uzorkovanje vegetacije: dizajn uzorkovanja, uzorkovanje okolinihfaktora; Setovi podataka i manipuliranje njima; Matrice; Geometrijski modeli; Tipovi

varijabilnosti u setovima podataka; Numerike karakteristike vegetacijskih setova podataka;Matrica okoline varijable/uzorci vegetacije/vrijeme; Odnosi izmeu mjesta uzorkovanja;Odnosi izmeu vrsta; Odnosi izmeu okolinih varijabli; Gradijent analiza: bazini koncepti,regresija, kalibracija, ordinacija, kanonska ordinacija; Numerika klasifikacija: uvod, kriterijioptimalnosti i vrednovanje klasifikacijskih metoda, strategije klasifikacije, hijerarhijskaklasifikacija, nehijerarhijska klasifikacija, interpretacija rezultata klasifikacije; Softverski paketiu vegetacijskoj ekologiji. Specijalna vegetacijska ekologija: Uvod; Ekologija raznih tipovaekosistema: ume, vode, rijene doline, tresetita, niski cretovi, visoki cretovi, vritine,travnjaci, poljoprivredne povrine, urbana podruja, industrijske zone, kamenolomi;Primijenjena vegetacijska ekologija: primjena biljaka i biljnih zajednica kao indikatora stanjaokolia, primjena biljaka i biljnih zajednica u zatiti i razvoju resursa za zatitu.KOLEGIJI PRETHODNICI:UVJETI ZA POTPIS:redovito pohaanje predavanja i vjebiNAIN POLAGANJA ISPITA:pismeni i/ili usmeni ispit.OBAVEZNA LITERATURA: Glava, V., 1996: Vegetationskologie. Fischer Verlag, Jena.kland, R.H., 1990: Vegetation ecology: theory, methods and applications with reference toFennoscandia. Sommerfeltia Supplement 1.Mccune B. & J. B. Grace, 2002: Analysis of ecological communities. MjM Software Design,Gleneden BeachPodani J., 2000: Introduction to the exploration of multivariate biological data. BackhuysPublishers, Leiden

Lep, J. & P. milauer, 2003: Multivariate analysis of ecological data using CANOCO.Cambridge University Press, Cambridge

44545 EKOLOGIJA KOPNENIH KRALJENJAKA 0+0+0 3+2+0

NASTAVNI SADRAJI: Predavanja e obuhvatiti ekologiju i biologiju kopnenih kraljenjaka vodozemaca, gmazova, ptica i sisavaca; Mehanizmi i naini kretanja kod kopnenihkraljenjaka; Osnove ponaanja i prilagodbe koje utjeu na ivot kopnenih kraljenjaka;Koritenje prostora, teritorijalnost, ivotni prostor, migracije, naini orijentacije; Populacijska

dinamika natalitet, mortalitet, gustoa i starosna struktura populacija; Stanita i ekolokenie kopnenih kraljenjaka; Prilagodbe na uvjete okolia (hibernacija, estivacija, torpor),


5/24

naini termoregulacije kod razliitih skupina kopnenih kraljenjaka; Razmnoavanje ireproduktivno ponaanje kopnenih kraljenjaka; Rast i razvoj, razliite strategije brige zamlade. Osnovna obiljeja ptica. Populacije i zajednice ptica. Gnijeenje. Ponaanje.Selidba. Ptice i klimatske promjene. Zatita ptica. Crvena knjiga.KOLEGIJI PRETHODNICI:Opa zoologija (poloen), Kraljenjaci (poloen)

UVJETI ZA POTPIS:Prisutnost na predavanjima i praktikumima.NAIN POLAGANJA ISPITA:pismeni i/ili usmeni ispit.OBAVEZNA LITERATURA: Linzey, D., 2001: Vertebrate Biology, McGraw Hill Publishers,New York.Pough, F. H., Janis, C. M., and Heiser, J. B. 2002: Vertebrate Life. 6th edition. Prentice-Hall,1-699Gill, F. (2000) Ornithology, W. H. Freeman and Company, New York.

92841 TERENSKA NASTAVA 0+0+0 0+8+0

NASTAVNI SADRAJI: Terenska nastava iz zoologije: Upoznavanje s terenskim radom;Metode uzorkovanja riba; Metode pronalaenja i uzorkovanja vodozemaca i gmazova;Metode lova, prstenovanja i promatranja ptica; Metode uzrokovanja malih sisavaca ipraenja imia; Upoznavanje i primjena kljueva za determinaciju kraljenjaka.Terenska nastava iz botanike: Upoznati studente s rasprostranjenosti vegetacije na podrujuHrvatske, te s osnovama terenskog istraivanja; Postavljanje terenskog uzorka; Izradavegetacijske snimke; Izmjera abiotikih imbenika; Analiza podataka.KOLEGIJI PRETHODNICI:Kraljenjaci (odsluano)UVJETI ZA POTPIS:aktivno sudjelovanje u terenskoj nastaviNAIN POLAGANJA ISPITA:/OBAVEZNA LITERATURA:

Arnold, E. N. (2003): Reptiles and Amphibians of Europe. Princeton University Press.Henzel, H., Fitter, R., Parslow, J. (1996): Ptice Hrvatske i Europe. Collins & Hrvatskoornitoloko drutvo, Zagreb (Hrvatski prijevod i prilagodba Radovi, J. i sur.)Macdonald, D. W., Barrett, P. (1993): Mammals of Britain and Europe. Collins Field GuideMaitland, P. S. (2006) Hamlyn Guide to Freshwater Fish of Britain and Europe. Hamlyn; 2ndRevised edition.

IZBORNI MODUL: KOPNENE VODE

44546 EKOLOGIJA KOPNENIH VODA 2+2+1 0+0+0

NASTAVNI SADRAJI: Fizikalni, kemijski i bioloki uvjeti u kopnenim vodama. Obiljejatekuica jadranskog i crnomorskog sliva. Struktura i dinamika zajednica kopnenih voda.Produkcija i trofika struktura u kopnenim vodama. Zakonitosti ekolokih sustava vodastajaica fizika obiljeja, struktura i dinamika ivotnih zajednica. Jezera i lokve. Movare.Zakonitosti i obiljeja ekolokih sustava voda tekuica. Krenobiologija. Potoci i rijeke.Ekologija podzemnih voda. Obiljeja plaktonskih zajednica, zajednica dna (bentos), obrataja

i nektona. Procesi i interakcije u ekolokim sustavima kopnenih voda. Praenje stanjakvalitete kopnenih voda. Principi konzervacijske biologije kopnenih voda.


6/24

KOLEGIJI PRETHODNICI:Opa ekologijaUVJETI ZA POTPIS: 80% pohaanje predavanja i 90% pohaanje praktikuma, prolaznaocjena na svim kolokvijima, napisan i usmeno izloen seminarNAIN POLAGANJA ISPITA:Kolokviji, pismeni ispit, usmeni ispitOBAVEZNA LITERATURA:

Gibert, J., Danielopol, D. L., Stanford, J. A. (ur.) 1994. Groundwater Ecology. AcademicPress, San Diego, str. 1-571.Lampert, W., Sommer, U., 1997. Limnoecology. Ecology of Lakes and Streams. OxfordUniversity Press, New York.Moss, B., 1998: Ecology of Fresh Waters. Blackwell Sc. Publ., Oxford, str. 1-557.

44549 EKOLOGIJA PROTISTA 2+2+0 0+0+0

NASTAVNI SADRAJI: Uvod u protista, pregled grae stanice i taksonomije, kratak pregled

kroz stanita, osnove ekologije. Pokretljivost praivotinja, reakcije na okoline imbenike,funkcionalna uloga u raznim zajednicama. Zajednice praivotinja, intra- i interspecijskiodnosi. Bentos, ekoloki uvjeti u tekuicama, naseljavanje, metode uzorkovanja. Praivotinjeplanktona, praivotinje u tlu. Uloga protozoa u razliitim ekosustavima, ekoloke piramide,specifinosti lokalne i globalne raznolikosti protista. Ekologija parazitskih praivotinja.Metodologija uzorkovanja na terenu, obrada podataka. Primarna proizvodnja, vremenska iprostorna skala na globalnoj razini. Prilagodbe na ivot u planktonu. Sukcesija razvojazajednica. Ekoloki regulatori raspodjele fitoplanktona. Regeneracijski odnosi. Toksiniprotista. Primjeri i primjena na konkretna istraivanja, zakljuci.KOLEGIJI PRETHODNICI:

UVJETI ZA POTPIS:Student je obvezan redovito prisustvovati svim oblicima nastave te senjihova nazonost biljei. Student moe bez nadoknade s praktikuma izostati samo jedan puttijekom cjelokupne nastave.NAIN POLAGANJA ISPITA: Studenti polau dva kolokvija tijekom nastave. Ukoliko nisuzadovoljni postignutim uspjehom, ili pak nisu zadovoljili, polau cjelokupno gradivo uispitnom roku.OBAVEZNA LITERATURA:

Fenchel, T. (1987): Ecology of Protozoa. Springer Verlag, Berlin.Lee, R. E. (2008) Phycology. 4th edition. USA, Cambridge University Press.Sommer, U. (1994): Planktologie. Springer, Berlin.oli, M., Krstulovi, N. (2000): Ekologija morskog bakterioplanktona. Institut za

oceanografiju i ribarstvo. Split.Vilii, D. (2003): Fitoplankton u ekolokom sustavu mora. kolska knjiga, Zagreb.Wetzel R.G. (2001): Limnology, Lake and River Ecosystems.. Academic Press. A HarcoutScience and Technology Company. London.

44548 BIOLOGIJA ONEIENIH VODA 0+0+0 2+2+1

NASTAVNI SADRAJI:Kruenje vode u biosferi, te raspored i potrebe za vodom. Utjecajovjeka na kopnene vode (oneienja, crpljenje vode, hidroelektrane, poljoprivreda,

ribarstvo, rekreacija..). Vrste oneiavanja kopnenih voda. Toksine tvari i djelovanje na ivisvijet. Organsko oneienje i utjecaj na ekoloke sustave kopnenih voda. Termalno


7/24

oneienje i utjecaj na vodene ekoloke sustave. Bioloko oneienje i posljedice.Makrozoobentos kao pokazatelj kakvoe voda. Bioloke metode za odreivanje kakvoevoda (BI, P&B i dr). Metode proiavanja otpadnih voda. Ekoloki inenjering-pojam iprimjena. Eutrofikacija - uzroci i posljedice. Metode za usporavanje procesa eutrofikacije ilismanjenja stupnja trofije (mehanike, kemijske, bioloke). Primjeri primjene navedenih

metoda (Butoniga, Njivice, Ponikve i dr.). Regulacija i obnavljanje tekuica. Utjecajpregradnje (brana) na tekuice te problem biolokog minimuma (Drava, Cetina, rnovnica,Jadro i dr.). Hrvatske norme i propisi, kategorizacija voda.KOLEGIJI PRETHODNICI:Ekologija kopnenih vodaUVJETI ZA POTPIS:seminar, redovito pohaanje predavanja i vjebiNAIN POLAGANJA ISPITA:pismeni i usmeni ispitOBAVEZNA LITERATURA:

Cooke, G. D., Welch, E. B., Peterson, S. A., Newroth, P. R., 1993: Restoration andManagement of Lakes and Reservoirs. CRC Press LLC, 548.Mason, C. F., 1996: Biology of Freshwater Pollution, Longam, London, 356.

Maitland, P. S., Morgan, N. C., 1997: Consrvation Management of Freshwater Habitats.Chapman & Hall, London, 231.Primc Habdija, B., Kerovec, M. i sur., 2003: Bioloka valorizacija voda-Metode i indikatorskisustav HRIS. Bioloki odsjek PMF-a, Zagreb, 83.Rosenberg, D. M., Resh, V. H. ed., 1993: Freshwater Biomonitoring and BenthicMacroinvertebrates. Chapman & Hall, London, 488.

44547 ENERGETIKA EKOSUSTAVA 0+0+0 2+2+0

NASTAVNI SADRAJI: Fizikalni temelji razmatranja energetike, definiranje pojma i opsegaenergetike. Upoznavanje s fizikalnim veliinama i mjerama. Povijesni pregled razvojaistraivanja energije. Termodinamiki zakoni. Objanjenje entropije u ivom i usporedba sneivim sustavima. Upoznavanje s biolokim implikacijama energije kemijskih reakcija. Oblicii izvori energije na Zemlji. Pretvaranje energija. Prijenos i akumulacija energije u biolokimsustavima. Aspekti djelovanja Sunca na ekosustave na Zemlji. Elektromagnetski spektar.Energija elektromagnetskog zraenja. Osnove optike. Uloga atmosfere u energetskojravnotei Zemlje. Geotermalna energija. Specifini izolirani ekosustavi pod iskljuivimdjelovanjem geotermalnih izvora energije. Nuklearna energija, gravitacija i magnetno poljeZemlje te njihov znaaj u oblikovanju ekosustava. Koncept protoka energije kroz ekosustave.Osnovna koncepcija ekosustava kao nerazdvojivog jedinstva ive i neive materije.

Organizacijski stupnjevi ive materije od molekularne razine do razine ekosustava. Biotikakomponenta kao osnovni pokreta kruenja materije u ekosustavu. Energetski i biokemijskiaspekti kemosinteze. Kemosinteza i metanogeneza. Kemosintetski procesi zasnovani nasumporu, eljezu, duikovim spojevima. Primarna produkcija. Povijest istraivanja. Biokemijai energetika fotosintetskih procesa. Biokemijska i energetska bilanca fotorespiracije. Opisimetoda mjerenja primarne produkcije. Energetska bilanca primarne proizvodnje u tipinimbiomima umjerenog pojasa. Energetska uinkovitost ekstremofilnih biljaka. Fitoplankton kaoenergetski temelj stajaica.Sekundarna produkcija. Tipovi ishrane, funkcionalne hranidbeneskupine. Izvori i raspoloiva hrana u zajednicama. Bilanca prijenosa energije konzumenataraznih tipova. Biljni i ivotinjski ostaci u procesima raspadanja. Detritusni energetski put.

Destrukcija i remineralizacija. Uloga i poloaj gljiva i poloaj bakterija u ekosustavima.Koncept trofikog ustroja zajednica. Ekoloke piramide. Uinkovitost pretvorbe tvari i energije


8/24

prema trofikim razinama. Hranidbeni lanci, hranidbena mree. Energetske spone izmeuakvatikih i kopnenih ekosustava. Modeli protoka energije kroz ekosustave. Autohtona ialohtona organska tvar kao temelj akvatikih zajednica. Dinamika protoka i pretvorbeenergije i tvari. Energetski koncept eutotrofizacije u zajednicama. Koncept saprobnosti. Opismetoda istraivanja stupnja trofije i saprobnosti na energetskim osnovama. Energetski tokovi

kao pokazatelji stanja ekosustava. Degradacija biocenoza i poremeaj energetskih tokova uekosustavu. Biogeokemijski ciklusi. Hidroloki ciklus, latentni i mjerljivi (senzibilni) flukstopline. Ciklusi bioloki bitnih elemenata ukljuenih u energetske procese.Energija pokretaevolucije. Energetske prilagodbe ivotinja i biljaka tijekom evolucije. Pria o uspjehu.KOLEGIJI PRETHODNICI:UVJETI ZA POTPIS:aktivno prisustvovanje predavanjima i vjebama.

NAIN POLAGANJA ISPITA: Studenti e biti ocjenjivani prema: aktivnosti u tijeku nastave idomaim zadaama - 20%; uspjehu na testovima znanja (ili zavrnom pisanom ispitu ukoliko student

nije zadovojan rezultatima postignutim na testovima ) 80%

OBAVEZNA LITERATURA:

Miller Jr. G.T., Spoolman S. (2011): Living in the Environment: Principles, Connections, andSolutions. Brooks Cole.Harte J. (2011): Maximum Entropy and Ecology: A Theory of Abundance, Distribution, andEnergetics (Oxford Series in Ecology and Evolution). Oxford University Press.Ricklefs, R.E. & Miller G.L. (1999): Ecology. W.H. Freeman & Co. New York.Moore J.C. & de Ruiter P.C. (2012): Energetic Food Webs: An analysis of real and modelecosystems (Oxford Series in Ecology and Evolution). Oxford University Press.Hauer, F.R. & G. A. Lamberti (2007): Methods in Stream Ecology (Second Edition),Academic press, Elsevier Inc.Moore R., Clark W.D., Stern K.R. & Vodopich D. (1995): Botany. Wm.C.Brown Publishers.


NASTAVNI SADRAJI:Terenska nastava doprinosi boljem upoznavanju ekolokih obiljejarazliitih tipova krkih vodenih stanita, ukljuujui i osebujna podzemna stanita. Posebnapozornost poklanja se povremenim i stalnim krkim izvorima, tekuicama i podzemnimvodenim stanitima te razliitim strategijama preivljavanja i adaptacijama u ivotnimciklusima vodenih beskraljenjaka. U praksi se stjeu iskustva o metodama i nainimamjerenja razliitih abiotikih imbenika te prikupljanja uzoraka planktona, makrozoobentosa,odraslih vodenih kukaca, piljske vodene faune, intersticijske vodene faune: primjenametoda utih lovnih posuda i UV lampe za odrasle vodene kukce, primjena AQEM protokolana tekuicama, primjena crpca i planktonskih mrea na jezerima, primjena Bou-Rouchpumpe u istraivanju hiporeike zone, primjena razliitih tipova klopki i mrea u piljskimvodenim stanitima. Studenti se upoznaju s metodama obrade i pohrane biolokogmaterijala. Studenti su podijeljeni u manje grupe, samostalno provodei istraivanjaodreenih slatkovodnih biotopa te stjeu vjetine koje e im koristiti pri kreiranju samostalnihistraivanja, prikupljanju uzoraka, obradi uzoraka, obradi podataka i pisanju rezultata zapotrebe magistarskog rada. Terenska nastava obuhvaa i posjet zatienim podrujima i

upoznavanje s mehanizmima upravljanja te posjet objektima od gospodarskog interesa

(hidroakumulacije/HE), gdje se studenti upoznaju s pravilnicima i protokolima rada takovih objekata

te negativnim posljedicama za prirodu.


9/24

KOLEGIJI PRETHODNICI:Ekologija kopnenih vodaUVJETI ZA POTPIS:Prezentacija rezultata i predaja zavrnog izvjeaNAIN POLAGANJA ISPITA:/OBAVEZNA LITERATURA:

Gonzalez C., Greenwood R., Quevauviller P. 2009. Rapid chemical and biological

techniques for water monitoring. A John Wiley and Sons, Ltd., 418 pp.Gottstein, S. 2010. Prirunik za odreivanje podzemnih stanita u Hrvatskoj prema direktivi ostanitima EU. Dravni zavod za zatitu prirode, Zagreb, str. 1-99.Nilsson A. 1996. Aquatic Insects of North Europe 1. Apollo Books, Stenstrup, 274 pp.Nilsson A. 1997. Aquatic Insects of North Europe 2. Apollo Books, Stenstrup, 440 pp.Thorp J.H., Covich A.P. (eds.) 2001. Ecology and classification of North American freshwaterinvertebrates. Academic Press, 1056 pp.Interna skripta za terensku nastavuOdabrani dijelovi znanstvenih, preglednih i strunih radova.

IZBORNI MODUL: MORE

74437 METODE ISTRAIVANJA MORA 2+1+2 0+0+0

NASTAVNI SADRAJI:Uvodne napomene, Planiranje terenskog rada, planiranje pokusa ulaboratoriju, Definiranje ciljeva, Sakupljanje oceanografskih podataka: mjerenje dubine mora(jedno-, dvo- i trodimenzionalni prikaz rezultata), mjerenje temperature i slanosti mora,mjerenje smjera i brzine morskih struja, biljeenje razine mora, mjerenje svjetlosti iprozirnosti mora, plutae s instrumentima za dugotrajna mjerenja, daljinski senzori zrane isatelitske snimke, Uzimanje uzoraka morske vode, Mjerenje kemijskih parametara (nutrijenti,organska tvar, metaboliki plinovi, elementi u tragovima), Istraivaki instituti i brodovi uHrvatskoj i poznatiji u svijetu, Podmorsko promatranje (in situ): znanstveno ronjenje (doseg,opasnosti, fizioloka ogranienja ovjeka), podmornice (s posadom, daljinski upravljane),podvodno snimanje (fotoaparati, kamere), Bioloko uzorkovanje: plankton, nekton, bentos,uzorci sedimenta, preliminarno uzorkovanje, nunost kvantitativnog uzimanja uzoraka,dinamika uzimanja uzoraka i njezin znaaj, oznaavanje uzoraka, biljeenje ostalihpodataka, utjecaj razliitih imbenika na uzorkovanje (doba dana, doba godine), Prikladnostodabranih metoda, raspon mjerenih vrijednosti, Obrada sakupljenih podatakaSeminari i vjebe su tematski povezani s predavanjima unutar istog tjedna nastave.Literatura za seminare su recentni pregledni i struni radovi te dijelovi strunih knjiga.

KOLEGIJI PRETHODNICI:zavren preddiplomski studij biologijeUVJETI ZA POTPIS:redovito pohaanje predavanja, vjebi i seminara, aktivno sudjelovanjena nastavi, pisanje domaih zadataka i seminarskih radova, usmeno prezentiranjeseminarskih radova pred kolegamaNAIN POLAGANJA ISPITA: aktivnost na nastavi i pisanje domaih zadaa (30 %),seminarski radovi izrada i usmeno prezentiranje (35 %), zavrni usmeni ispit (35 %)OBAVEZNA LITERATURA:

- Interna skripta i prezentacije s predavanja- Odabrani znanstveni, pregledni i struni lanci, dijelovi strunih knjiga (posebno zaseminare)


10/24

44551 MARIKULTURA I UTJECAJ NA OKOLI 2+0+2 0+0+0

NASTAVNI SADRAJI:Globalni trendovi presudni za razvitak marikulture Glavne poveznicelovnog uzgojnog ribarstva. Nerijeena pitanja i razvojna usmjerenja mariculture. Dominantnitipovi (monokultura, polikultura, integrirana marikultura), metode (ekstenzivni, poluintenzivni i

intenzivni) i tehnike uzgoja (ribnjaci, bazeni, protoni kanali, silosi, kavezi). Recirkulacijsketehnologije u marikulturi u odnosu na sustav otvorenog optoka. Metode i tehnike poticanegametogeneze. Problemi proizvodnje mlai morskihorganizama u mrijestilitima. Kriteriji zaocjenu povoljnosti vrsta. Marikultura temeljena na ribolovu (tuna, jegulja) Ekoloki aspektikaveznog i bazenskog uzgoja. Rizici eutrofikacije, biotoksini, nosivi kapacitet okolia. Mjesto iuloga fito bakterioplanktona u organski obogaenom morskom okoliu. Ekoloki standardi uproizvodnji koljkaa. Zoniranje u kontekstu integralnog planiranja obalnim prostorima,kriteriji za izbor lokacija. Strateka procjena utjecaja na okoli; Procjena utjecaja projektamarikulture na okoli; Monitoring uzgajalita ribe i koljkaa. Upravljanje rizicima umarikulturi.KOLEGIJI PRETHODNICI:

Opa ekologijaUVJETI ZA POTPIS:Redovito pohaanje nastave, seminari (opcijski)NAIN POLAGANJA ISPITA:Usmeni ispitOBAVEZNA LITERATURA:

Katavi, I. 2006. Ribogojstvo Marikultura. Bogut, I. (ur), Udbenik, Poljoprivredni fakultet,Osjek, 523 str.Katavi i sur. 2005. Integrated coastal zone management plan Guidelines to marineaquaculture planning , integration and monitoring in Croatia. Ministry of Aquaculture,Fisheries and Rural Development, Zagreb, 78 str.Barnabe, G. 1994. Biological basis of fish culture. In: Aquaculture biology and ecology ofcultured species, Barnabe, G. (ed), Rlis Horword Limited, str. 227-372.Beveridge, M.C.M., 1996. cage culture. Fishing New Books, Blackwell, Oxford, 351 str.Pillay, T.V.R. (1992). Aquaculture and environment. Oxford, Fishing New Books, Blackwell,189 str.Ottolenghi, F., Silvestri, C, Giordano, P., Lovatelli, A. New, M.B. 2004. Capture-basedaquaculture. The fattening of eels, groupers, tunas and yellowtails. Rome, FAO, 308 str.

44552 EKOLOGIJA OBALNOG PODRUJAMORA

0+0+0 2+0+3

NASTAVNI SADRAJI: Osnovni pojmovi u ekologiji mora. Kemijske, fizike i bioloke

osobitosti obalnog (litoralnog) podruja. Metode istraivanja u ekologiji obalnog podrujamora. Organska produkcija u obalnim sustavima. Dinamika litoralnih ivotnih zajednica.Tipovi litoralnih zajednica i njihove ekoloke osobitosti. Zajednice pod utjecajem plime ioseke. Naselja morskih cvjetnica. Naselja sedimentnih dna u obalnom podruju.Koraligenska zajednica. Vrste inenjeri ekosustava. Utjecaj ovjeka na ivotne zajednicelitorala. Ugroena litoralna stanita Sredozemnog i Jadranskog mora. Upravljanje morskimbiolokim resursima u obalnom podruju i njihovo ouvanje. Ekologija zatienih litoralnihpodruja.Seminari su tematski povezani s predavanjima unutar istog tjedna nastave. Literatura zaseminare su recentni znanstveni, pregledni i struni radovi.

KOLEGIJI PRETHODNICI: Metode istraivanja mora


11/24

UVJETI ZA POTPIS: redovito pohaanje predavanja i seminara, aktivno sudjelovanje nanastavi, pisanje domaih zadataka i seminarskih radova, usmeno prezentiranje seminarskihradova pred kolegamaNAIN POLAGANJA ISPITA: aktivnost na nastavi i pisanje domaih zadaa (30 %),seminarski radovi izrada i usmeno prezentiranje (35 %), zavrni usmeni ispit (35 %)

OBAVEZNA LITERATURA:- Interna skripta i prezentacije s predavanja- Bakran-Petricioli, T. (2007): Morska stanita Prirunik za inventarizaciju i praenje stanja(serija Bioloka raznolikost Hrvatske; ISBN 978-953-7169-31-2). Dravni zavod za zatituprirode, Zagreb, 56 str. + 102 str. priloga (http://www.dzzp.hr/publikacije/prirucnici/bioloska-raznolikost-hrvatske-prirucnici-za-inventarizaciju-i-pracenje-stanja-536.html)- Bakran-Petricioli, T. (2011): Prirunik za odreivanje morskih stanita u Hrvatskoj premaDirektivi o stanitima EU (ISBN 978-953-7169-84-8). Dravni zavod za zatitu prirode,Zagreb, 184 str.- Odabrani znanstveni, pregledni i struni lanci

44553 MIKROBIOLOGIJA PELAGIJALA 0+0+0 2+2+0

NASTAVNI SADRAJ: Metode istraivanja mikrobnih populacija u stupcu mora i ulaboratoriju. Sastav i veliinska struktura planktona. Tipovi prehrane (kemotrofija, autotrofija,miksotrofija, heterotrofija). Gustoa populacija, biomasa, kompjutorska citomorfometrija iproracun mikrobne biomase. Brzina produkcije, plankton u prostoru i vremenu. Kemijski,fiziki i bioloki regulatori razvoja planktona: hranjive tvari, svjetlost, morske struje, frontalnisustavi, odnosi prehrane u mikrobnom krugu. Uloga planktona u stvaranju, transformiranju ivertikalnom prijenosu organske i anorganske tvari. Vertikalni transport organske tvari.Agregiranje estica i mikrobni procesi. Primjeri iz svjetske literature. Analiza i interpretacijapodataka s terena.KOLEGIJI PRETHODNICI:Opa mikrobiologija, Biologija staniceUVJETI ZA POTPIS:Redovitost pohaanja nastaveNAIN POLAGANJA ISPITA:Aktivna zajednika rasprava, testiranje, pismeni ispitOBAVEZNA LITERATURA:

Munn, C.B., 2004: Marine microbiology. Ecology and applications. Garland science/BIOSScientific Publishers, London. 214 pp. ISBN: 1 85996 288 2Mann, K.H., Lazier, J.R.N., 1996: Dynamics of marine ecosystems. Biological-physicalinteractions in the oceans. Blackwell Sci., Malden. ISBN: 0-86542-539-6Vilii, D., 2003: Fitoplankton u ekolokom sustavu mora. kolska knjiga, Zagreb. ISBN: 953-

0-31130-3


NASTAVNI SADRAJI: Upoznavanje s glavnim tipovima svih dostupnih litoralnih zajednica i njihovom

ekologijom, razmatranje antropogenog utjecaja na njih. Planiranje jednostavnijih istraivakih

zadataka ovisno o tipu litoralne zajednice. Mjerenje relevantnih abiotikih parametara (s broda, s

obale), postavljanje ureaja za dugotrajno mjerenje, uzimanje uzoraka morske vode. Sakupljanje i

odreivanje biolokih uzoraka, kvantitativno uzimanje uzoraka. Sortiranje svih sakupljenih i

zabiljeenih podataka, konzerviranje i pakiranje uzoraka. Posjeta oblinjim zatienim podrujima,

upoznavanje s njihovim upravljanjem i izazovima s kojima se suoavaju. Posjeta uzgajalitu riba,


12/24

upoznavanje s njegovim radom. Pisanje zavrnog izvjea s objedinjenim i obraenim podacima

prikupljenim na terenu

KOLEGIJI PRETHODNICI:Metode istraivanja mora, Ekologija obalnog podruja mora

UVJETI ZA POTPIS: Obavezno aktivno sudjelovanje na terenskoj nastavi, planiranje jednostavnijih

istraivakih zadataka, sakupljanje i odreivanje biolokih uzoraka, mjerenje relevantnih abiotikih

parametara, pisanje zavrnog izvjea

NAIN POLAGANJA ISPITA:Nakon uredno obavljene terenske nastave- to ukljuuje aktivni rad na

terenskoj nastavi - dobiva se potpis, bez ocjene


- Interna skripta za terensku nastavu

- Bakran-Petricioli, T. (2007): Morska stanita Prirunik za inventarizaciju i praenje stanja (serija

Bioloka raznolikost Hrvatske; ISBN 978-953-7169-31-2). Dravni zavod za zatitu prirode, Zagreb, 56

str. + 102 str. priloga (http://www.dzzp.hr/publikacije/prirucnici/bioloska-raznolikost-hrvatske-

prirucnici-za-inventarizaciju-i-pracenje-stanja-536.html)

- Bakran-Petricioli, T. (2011): Prirunik za odreivanje morskih stanita u Hrvatskoj prema Direktivi ostanitima EU (ISBN 978-953-7169-84-8). Dravni zavod za zatitu prirode, Zagreb, 184 str.

- Prirunici za odreivanje morskih organizama

- Po potrebi: odabrani dijelovi znanstvenih, preglednih i strunih radova odnosno knjiga

IZBORNI PREDMETI

44554 MODELIRANJE U EKOLOGIJI 2+2+0 0+0+0

NASTAVNI SADRAJI:

KOLEGIJI PRETHODNICI:UVJETI ZA POTPIS:NAIN POLAGANJA ISPITA:OBAVEZNA LITERATURA:

83824 PEDOLOGIJA 2+1+0 0+0+0

NASTAVNI SADRAJI: Pedologija je prirodno znanstvena disciplina koja prouava tlo jedan od najvanijih i uvjetno obnovljivih prirodnih resursa. Uvod definicija i razvojpedologije, znaaj tala u okoliu. Pedogenetski faktori (matini supstrat, klima, reljef,

organizmi i vrijeme) i pedogenetski procesi (troenje minerala, razgradnja organske tvari istvaranje humusa, translokacije i specifini procesi) - faktori i procesi nastanka i razvoja tla,morfologija tla kao rezultat sprege faktora i procesa pedogeneze. vrsta, tekua i plinovitafaza tla. Osnovne fizikalne, kemijske i bioloke znaajke tla i laboratorijsko odreivanje.Principi prirodoznanstvenih i namjenskih klasifikacija, klasifikacija tala Hrvatske, procjenapogodnosti za namjensko koritenje najrasprostranjenijih tipova tala u Hrvatskoj.KOLEGIJI PRETHODNICI:/UVJETI ZA POTPIS: Redovito pohaanje predavanje, laboratorijskih vjebi i izradaprograma.NAIN POLAGANJA ISPITA: Pismeno i/ili usmeno.



13/24

Sraka M. (2005): Pedoloka istraivanja, autorizirani materijali za laboratorijske vjebe izPedologijeSraka M. (2013): Osnove tloznanstva, autorizirana predavanja na CD-ukori A. (1986): Postanak, razvoj i sistematika tla, Fakultet poljoprivrednih znanosti, Zagrebkori A. (1991): Sastav i svojstva tla, Fakultet poljoprivrednih znanosti, Zagreb

37626 HIDROGEOGRAFIJA 2+0+1 0+0+0

NASTAVNI SADRAJI: Hidrogeografija u sklopu znanosti o vodi. Posebna svojstva vode.Hidrosfera. Postanak hidrosfere. Koliina vode na Zemlji. Kruenje vode na Zemlji. Voda upodzemlju. Led i snijeg. Jezera i movare. Elementi tekuice. Elementi porijeja. Reimitekuica. Voda kao resurs.KOLEGIJI PRETHODNICI:/UVJETI ZA POTPIS:Redovno pohaanje nastave, jedan seminarski radNAIN POLAGANJA ISPITA: Obavezna ocjena iz seminarskoga rada i iz pismenoga ispita,

opcionalno usmeni ispit.OBAVEZNA LITERATURA:Rianovi, J. (1993): Hidrogeografija. II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje. kolska knjiga,Zagreb, 215 str.Mayer, D. (2004): Voda: od nastanka do upotrebe. Prosvjeta, Zagreb

44557 GEOLOGIJA I HIDROLOGIJA KRA 2+2+0 0+0+0

NASTAVNI SADRAJI: Vrste kra, teorije kra. Okravanje, otapanje karbonata,precipitacija karbonata. Morfogeneza krkih oblika, povrinski i podzemni oblici. Voda u kru,

vodno lice, izvori i ponori, rijeke u kru. Geotehniki problemi u kru, autoceste, ceste,eljeznike pruge, energetski objekti, nestabilnosti tla. Sedimenti u kru, rijeni i potonisedimenti, sedra, jezerski sedimenti, piljski i kavernski sedimenti. Datiranje kra, metode,mogunosti i ogranienja.KOLEGIJI PRETHODNICI: Opa geologija, Fizika geologijaUVJETI ZA POTPIS: Redovitost pohaanja nastave, obavljene vjebeNAIN POLAGANJA ISPITA: PismeniOBAVEZNA LITERATURA:

Cunningham W. R. et al. (2005): Environmental Science: A Global Concern. 8 thed. McGrawHill.

Enger E. D. & B. F. Smith (2002): Environmental Science - A study of interrelationships.McGraw Hill.Herak M. & Stringfield V. T. (1972): Karst - Important Karst Regions of the NorthernHemisphere. Elsevier.Jakucs L. (1977): Morphogenetics of Karst regions: Variants of Karst Evolution. Adam Hilger.Sweeting M.M. (1972): Karst Landforms. Macmillan.Waltham T. et al. (2005): Sinkholes and Subsidence: Karst and Cavernous Rocks inEngineering and Construction. Springer-Praxis.


14/24

44558 GEOLOGIJA MORA 2+2+0 0+0+0

NASTAVNI SADRAJI:Povijest istraivanja mora. Morfologija i geneza oceanskih prostora.Sedimentacija i sedimenti u moru. Elementi fizike oceanografije vani za nastanak iraspored sedimenata u moru (valovi, struje, morske mijene). Morska voda i hidrogeni

sedimenti. Obale, morska razina i njihove promjene. Odraz klimatskih promjena nasedimente i sedimentaciju u moru. Organizmi i morsko dno. Sedimenti u esuarijskim iantiestuarijskim sustavima. Koncept vremena zadravanja pojedinih tvari u moru.Dubokomorski sedimenti. Paleooceanografija. Sredozemlje i Jadran. Temelji geolokogkartiranja podmorja. Uzorkovanje i rad na moru.

KOLEGIJI PRETHODNICI:nemaUVJETI ZA POTPIS:Redovito pohaanje predavanja i vjebiNAIN POLAGANJA ISPITA:poloeni kolokviji,pismeni i/ili usmeni ispit.OBAVEZNA LITERATURA: https://www.pmf.unizg.hr/geol/predmet/geomor_bSelbold E. & Berger W.H.: The Sea Floor. An introduction to Marine geology. SpringerVerlag, Berlin, 1996.

74603 BIORAZNOLIKOST MORA 2+1+1 0+0+0

NASTAVNI SADRAJI: Koliko znamo o bioraznolikosti? Pojam i definicije biolokeraznolikosti. Razine mjerenja bioloke bioraznolikosti (Bogatstvo vrsta). Gradijenti biolokeraznolikosti i imbenici koji su u korelaciji s biolokom raznolikou. Mehanizmi regulacijebioloke raznolikosti. Posljedice smanjenja bioloke raznolikosti. Pregled bioraznolikosti urazliitim ekosustavima. Utjecaj bioloke raznolikosti na ekosustav. Bioraznolikost vrsta.

Klasifikacijska bioraznolikost. Uloga taksonimije u bioraznolokosti mora. Genetskabioraznolikost. Ekoloka bioraznolikost. Znaajke mora kao ivotnog okolia. Bioraznolikostvrsta u oceanima. Regionalne podjele i primjeri stanita u moru (Duboka i plitka mora).Pregled morskih stanita u Sredozemnom moru. Uvod u bioraznolikost mora. Razinebioraznolikosti mora. Populacije morskih organizama (Struktura morskih populacija.Dinamika morskih populacija). Biogeografske znaajke morskih vrsta i njihovarasprostranjenost u ovisnosti o razliitim ekolokim znaajkama pojedinih podruja. Ekolokabioraznolikost mora. Biogeografija. Ekosustavi/Stanita u moru i bioraznolikost. Genetskabioraznolikost mora (Primjeri u filogeniji morskih vrsta). Populacijska genetika i demografijamorskih organizama. Ugroenost bioraznolikosti mora. Promjene bioraznolikosti podutjecajem ovjeka. Bioraznolikost mora i klimatske promjene. Funkcioniranje ekosustava kodniske bioraznolikosti. Razvoj marikulture i njen utjecaj na bioraznolikost mora. Invazivne vrsteu moru. Konzervacijska biologija mora. Programi istraivanja i ouvanja bioraznolikosti mora.Rijetke i ugroene morske vrste u Jadranskom moru, te adekvatne metode u njihovoj zatiti.Metode istraivanja njihovih populacija i izrada atlasa rasprostranjenosti ugroenih vrsta.KOLEGIJI PRETHODNICI:Bioloka oceanografijaUVJETI ZA POTPIS:Redovitost pohaanja nastaveNAIN POLAGANJA ISPITA:Pismeni i usmeni ispitOBAVEZNA LITERATURA:

Butman, C. A., Carlton, J. T. (1995) Understanding Marine Biodiversity. Committee onBiological Diversity in Marine Systems, National Research Council. 1-128.

Kaiser, M. J. (2005) Marine ecology, Processes, Systems, and Impacts.Oxford UniversityPress.1-557.
http://www.nhbs.com/browse.php?pub=284http://www.nhbs.com/browse.php?pub=284http://www.nhbs.com/browse.php?pub=284http://www.nhbs.com/browse.php?pub=284


15/24

Barnes, R. S. K., Hughes, R. N. (1999) An Introduction to Marine Ecology. BlackwellScience.1-286.Nourse, E. A., Crowder, L. B. (2005) Marine Conservation Biology -The Science ofMaintaining the Sea's Biodiversity. Island Press. 1-470.Ormond, R. F. G., Gage, J. D., Angel, M. V. (2005) Marine Biodiversity - Patterns and

Processes. Cambridge University Press. 1-449.

60233 LIMNOLOGIJA 0+0+0 2+2+0

NASTAVNI SADRAJI: Vodni resursi i svojstva vode. Jezera (osnova obiljeja i podjelajezera s obzirom na nain postanka). Obiljeja tekuica (hidroloka obiljeja, slivno podruje,pronos materijala). Pregled raznolikosti vodenih ekosustava na kopnu u Republici Hrvatskoj.Fizikalni imbenici u vodama na kopnu: termiki i svjetlosni uvjeti, gibanje vode. Izmjenaplinova u vodi. Ionski sastav voda na kopnu, pH, alkalinitet, tvrdoa vode, konduktivitet.Ciklus ugljika, fosfora, duika, sumpora. Produkcija i energetski odnosi u vodenimekosustavima. Strukturalna i funkcionalna obiljeja akvatikih zajednica. Plankton. Vodeni

makrofiti. Bentos i perifiton. Nekton. Vodene ptice. Antropogeni utjecaji (eutrofikacija,hidrotehnike mjere, invazivne vrste, akvakultura, vodni promet, otpadne vode i njihovoproiavanje).KOLEGIJI PRETHODNICI:UVJETI ZA POTPIS:Redovito pohaanje i aktivnost na predavanjima i praktikumima, izradaindividualnih i timskih zadataka te sudjelovanje u izradi i izlaganju rezultata i seminara.NAIN POLAGANJA ISPITA: Praktini i eksperimentalni rad 15%; Samostalnost,kreativnost u izradi i prezentaciji projekta/seminara 20%; Kolokviji 40%; Pismeni ispit 10%;Usmeni ispit 15%OBAVEZNA LITERATURA:

Kalff, J. (2002): Limnology. Prentice-Hall, Upper Saddle River, New Jersey.Allan, J. D. (1995): Stream ecology. Structure and function of running water. Chapman &Hall.Prezentacije predavanja dostupne na interetskim stranicama Biolokog odsjeka

44559 PONAANJE IVOTINJA 0+0+0 2+2+0

NASTAVNI SADRAJI:Uvod i povijest prouavanja ponaanja ivotinja. Geni i ponaanje.Prirodna selekcija i ponaanje. ivani sustav i ponaanje. Hormoni i ponaanje. Uenje ikognicija u ivotinja. Razvoj ponaanja. Traenje hrane. Antipredatorsko ponaanje.Seksualna selekcija i spolno razmnoavanje. Briga roditelja za potomstvo i sustavi parenja.ivot u skupinama. Sebinost i altruizam. Evolucija komunikacije.KOLEGIJI PRETHODNICI:Zavren preddiplomski studijUVJETI ZA POTPIS:Pohaanje predavanja i vjebi tijekom kojih se vodi dnevnik vjebi kojise na kraju ocjenjuje.NAIN POLAGANJA ISPITA: Studenti, na kraju semestra, polau usmeni ispit koji sesastoji od praktine analize realnog problema iz ponaanja ivotinja (preuzetog iz literature)te odgovora na 5 pitanja iz temelja ponaanja ivotinja (udbenik). Posebno se ocjenjujepraktikumski dnevnik koji ini 50% ocjene.OBAVEZNA LITERATURA:

Goodenough J., B. McGuire, E. Jacob 2010: Perspectives on Animal Behavior, 3rd ed, J.Wiley & Sons.
http://www.nhbs.com/browse.php?pub=48http://www.nhbs.com/browse.php?pub=48http://www.nhbs.com/catalogue/display/t=139597http://www.nhbs.com/catalogue/display/t=48395http://www.nhbs.com/catalogue/display/t=48395http://www.nhbs.com/catalogue/display/t=139597http://www.nhbs.com/browse.php?pub=48http://www.nhbs.com/browse.php?pub=48


16/24

Dugatkin L. A. 2009: Principles of Animal Behavior, 2nd ed, W.W.Norton & Co.

44560 EKOLOGIJA PODZEMNIH STANITA 0+0+0 2+1+0

NASTAVNI SADRAJI:Svijet podzemlja: Koncepcija podzemnih ekolokih sustava i bioma;Hranidbena mrea i protok energije u podzemnim ekolokim sustavima; Klasifikacijakopnenih podzemnih stanita; Klasifikacija vodenih podzemnih stanita; Funkcioniranjeekolokih sustava: krki i aluvijalni vodonosnici; Klasifikacija podzemne faune; Prilagodbe naivot u podzemlju; Podrijetlo, kolonizacija i specijacija podzemnih organizama; Taksonomskipregled obligatnih podzemnih vrsta; Struktura i dinamika zajednica u podzemlju;Biogeografska obiljeja bioloke raznolikosti u podzemlju; Metodologija istraivanjapodzemnih ekolokih sustava; Principi konzervacijske biologije u istraivanju podzemlja;Tipovi ugroavanja i mehanizmi zatite podzemnih ekolokih sustavaKOLEGIJI PRETHODNICI:/UVJETI ZA POTPIS:

Pohaanje predavanja i vjebiNAIN POLAGANJA ISPITA:kolokviji, pismeni i usmeni ispitOBAVEZNA LITERATURA:

Culver, D., Pipan, T. 2009. The Biology of Caves and Other Subterranean Habitats. OxfordUniversity Press, Oxford, str. 1-254.Gottstein Matoec, S. (ur.), Ozimec, R., Jali, B., Kerovec, M., Bakran-Petricioli, T. 2002.Raznolikost i ugroenost podzemne faune Hrvatske. Ministarstvo zatite okolia i prostornogureenja, Zagreb, str. 1-82.Gottstein Matoec, S. (ur.), Bakran-Petricioli, T., Bedek, J., Bukovec, D., Buzjak, S.,Franievi, M., Jali, B., Kerovec, M., Kleteki, E., Kralj, J., Krui, P., Kuini, M., Kuhta,M., Matoec, N., Ozimec, R., Raa, T., tamol, V., Ternjej, I. & N. Tvrtkovi 2002. Anoverview of the cave and interstitial biota of Croatia. Natura Croatica 11 (Suppl. 1): 1-112.Gottstein, S. 2010. Prirunik za odreivanje podzemnih stanita u Hrvatskoj prema direktivi ostanitima EU. Dravni zavod za zatitu prirode, Zagreb, str. 1-99.

44561 PALEOEKOLOGIJA 0+0+0 2+2+0

NASTAVNI SADRAJI:

KOLEGIJI PRETHODNICI:UVJETI ZA POTPIS:

NAIN POLAGANJA ISPITA:OBAVEZNA LITERATURA:

44562 PLANKTON SLATKIH VODA 0+0+0 2+2+0

NASTAVNI SADRAJI: Metode istraivanja planktona. Ekoloka uvjetovanost, abiotike ibiotike odrednice sastava i prostornog rasporeda planktona (temperatura, svjetlo, kemijskastratifikacija, izvori hrane, kompeticija, predatorski pritisak) u plitkim i dubokim jezerima.Kruenje hranjivih tvari, fotosinteza, primarna produkcija, sekundarna produkcija.Eutrofikacija. Raznolikost, brojnost, biomasa, sezonska dinamika planktona. Omjer

produkcije i biomase, veliinska struktura i specifinosti prostornog i sezonskog razvoja Algekao indikatori stupnja trofije/saprobnosti. Uvjetovanost brojnosti, biomase i raznolikosti


17/24

zooplanktona: Protozoa, Rotifera, Crustacea Long-term promjene raznolikosti, brojnosti ibiomase planktona Bottom-up i top-down imbenici regulacije planktona Izvori hrane.Trofike skupine zooplanktona: mikrofiltratori i makrofiltratori. Horizontalna i vertikalnaraspodjela, dnevno-none migracije planktona Metode restauracije jezera. BiomanipulacijaPRAKTIKUM: Terenske i laboratorijske metode mjerenja osnovnih fiziko-kemijskihparametara, uzorkovanja, konzerviranja, obrade i analize sakupljenih uzoraka plaktona.Odreivanje klorofila a. Odreivanje gustoe populacija,i biomase i energetskih vrijednosti.Analiza kvalitete vode temeljem indikatorskih obiljeja orgaizama. Determinacija najeihpredstavnika u planktonu. Analiza trofike strukture. Laboratorijska istraivanja planktona:N:P omjer, P:B omjer, stope rasta, filtracije i ingestije. Primjena raunalnih programa uistraivanjima planktona.KOLEGIJI PRETHODNICI:/UVJETI ZA POTPIS:Redovito pohaanje i aktivnost na predavanjima i praktikumima, izradaindividualnih zadataka te aktivno sudjelovanje u izradi i izlaganju zavrnog projekta. Studentmoe beznadoknade s praktikuma izostati samo jedan put tijekom cjelokupne nastave.NAIN POLAGANJA ISPITA: Aktivnost na predavanjima i praktikumima 26 %,

Samostalnost,kreativnost u izradi i prezentaciji samostalnog rada/projekta 56%, Usmena provjera znanja18%.


Sommer, U. (1992): Plankton Ecology. Succession in Plankton Communities. SpringerVerlag, Berlin.

Kalff, J. (2002): Limnology. Prentice-Hall, Upper Saddle River, New Jersey.Suthers, M.I & D. Rissik (2009): Plankton: a guide to their ecology and monitoring for water

quality / editors, Iain M. Suthers, David Rissik.. Collingwood, Vic. : CSIRO Publishing,Australia.

Prezentacije predavanja i praktikuma na internetskim stranicama Biolokog odsjeka.

44563 BAKTERIOLOGIJA ONEIENIH VODA 0+0+0 2+2+0

NASTAVNI SADRAJI: Bakterije indikatori kvalitete vode (koliformi, termotolerantnikoliformi, fekalni streptokoki, sulfitreducirajue klostridije). Intestinalni patogeni kao faktorzagaenja voda (hidrike infekcije, ekologija intestinalnih bakterija u kopnenim vodama snaglaskom na preivljavanje i promjene fiziolokih i morfolokih svojstava u uvjetima vanjskesredine).Vrste i osobine otpadnih voda.Ureaji za bioloko proiavanje otpadnih voda.Uklanjanje ugljika, duika, fosfora, sumpora i tekih metala u ureajima za proiavanjeotpadnih voda. Uzroci pada uinkovitosti rada ureaja za proiavanje otpadnih voda.

Bioaugmentacija.KOLEGIJI PRETHODNICI:MikrobiologijaUVJETI ZA POTPIS:pohaanje predavanja i vjebiNAIN POLAGANJA ISPITA:usmeni ispit 50%; aktivnost na predavanjima i praktikumima40%; referat 10%OBAVEZNA LITERATURA:Boidar Stilinovi, Jasna Hrenovi (2009): Praktikum iz bakteriologije. Kugler, Zagreb, p. 199.Nicholas J.A., Willie O.K., Grabow, Snozzi M. (2001): Indicators of microbial water quality.World Health Organisation (WHO).Wastewater Quality: Guidelines, Standards and Health. Publ. By IWA Publishing, London,UK.


18/24

Mitscherlich E. & Marth E.H. (1984): Microbial Survival in the Environment. Bacteria andRickettsiae Important in Human and Animal Health. Springer Verlag. Berlin-Heidelberg-NewYork-Tokyo.

44564 EKOFIZIOLOGIJA BILJA 0+0+0 1+2+0

NASTAVNI SADRAJI:Biotika invazija, homeostatski mehanizmi. Uinci stresnih uvjeta nabiljke: abiotiki i biotiki stres, adaptacija, aklimatizacija, uinci na ekspresiju gena, odgovori iotpornost na stres. Uinak manjka vode u tlu na biljke i otpornost na suu: uinci vodnogstresa; mehanizmi otpornosti, mehanizam i regulacija zatvaranja pui, apscizinska kiselina.Uinak manjka kisika u tlu na biljke: anaerobni stres - prilagodbe, aklimatizacija. Uincismanjene i poveane koncentracija soli u tlu na biljke: kisela i bazina tla, esencijalnemineralne tvari: primanje, uloga, simptomi nedostatka; mikoriza, simbioza, parazitske biljke,halofiti i glikofiti; mehanizmi toleriranja povienog saliniteta. Uinci svjetlosnog i UV-stresa na

biljke: fotoperiodizam, fotomorfogeneza, fitokromi, fotoinhibicija, oksidacijska fotodestrukcija,mehanizmi zatite i popravka oteenog fotosintetskog aparata, uinak na fotosintezu,mehanizmi fotoreaktivacije. Uinci niskih i visokih temperatura na biljke: niske temperature -hlaenje i smrzavanje, biljke otporne na hladnou, oteenja izazvana hladnoom,dormancija; visoke temperature - toplotni stres i toplotni ok: simptomi, uinak na fotosintezu,fotorespiracija, C4 i CAM metabolizam, proteini toplotnog oka; utjecaj poara na biljke ibiljne zajednice. Uinak oneienja na biljke: sinergiki uinak, kisela kia, otpornost natoksine, biljke hiperakumulatori. Uinak biogenog stresa na biljke. Obrambeni mehanizmibiljaka: povrinska zatita i sekundarni metaboliti - terpenski i fenolni spojevi, tvari kojesadre duik: sinteza, raspodjela u biljci, nain djelovanja; ekoloka uloga: kemijska obranaod herbivora, primamljivanje opraivaa i rasprostranjivaa plodova, alelopatija, stimulacijatvarima za prepoznavanje.KOLEGIJI PRETHODNICI:Fiziologija biljaUVJETI ZA POTPIS:Redovito polaenje i aktivno sudjelovanje u nastavi, provjera znanja tijekomsemestra putem kolokvijaNAIN POLAGANJA ISPITA:kolokviji, pismeni i usmeni ispitOBAVEZNA LITERATURA: Pevalek-Kozlina, B. (2003): Fiziologija bilja. Sveuiliniudbenik. Profil International, Zagreb.

44565 EKOLOGIJA BAKTERIJA I VIRUSA 0+0+0 2+2+0

NASTAVNI SADRAJI:Uvod u mikrobnu ekologiju. Metode istraivanja bakterija i virusa.Koncepti mikrobne ekologije. Struktura, dinamika i ekologija bakterijskih populacija u tlu, vodii atmosferi. Osobine virusa, viroida i priona, te infekcije koje oni uzrokuju. Ekologija virusakao specijaliziranih parazita razliitih tipova stanica: bakteriofagi, animalni, biljni virusi, virusiostalih organizama. Taksonomija virusa. Utjecaj virusa na biocenoze. AIDS. Interferon.KOLEGIJI PRETHODNICI:MikrobiologijaUVJETI ZA POTPIS:redovito pohaanjepredavanja i vjebiNAIN POLAGANJA ISPITA:usmeni ispit 50%; aktivnost na predavanjima i praktikumima 40%;referat 10%


Boidar Stilinovi, Jasna Hrenovi (2009): Praktikum iz bakteriologije. Kugler, Zagreb, p. 199.


19/24

Jureti N, Osnove biljne virologije, kolska knjiga, 2002.Preseki V. i suradnici, Virologija, Medicinska naklada, 2003.

44566 INVAZIVNE VRSTE 0+0+0 2+1+1

NASTAVNI SADRAJI: Uvod, definicije (autohtone vrste, alohtone vrste, invazivne vrste,kriptogene vrste itd.). Povijesni pregled i istraivanja invazivnih vrsta. Baze podataka oinvazivnim vrstama. Putevi irenja. Invazivni prokarioti i virusi. Invazivne vrste protista.Invazivne vrste beskraljenjaka. Invazivne vrste kraljenjaka. Invazivne biljne vrste problemi standardizacije terminologije i kriterija. Invazivne vaskularne biljke. Uinci invazivnihvrsta (ekoloki uinci, utjecaj na bioloku raznolikost, socio-ekonomski uinci, primjeri izprakse). Mogunosti gospodarenja invazivnim vrstama, metode kontrole i prevencije.Zakonska regulativa (stanje u svijetu s posebnim osvrtom na stanje u Hrvatskoj i okolnimzemljama). Upoznavanje izabranih invazivnih vrsta tijekom jednodnevnog terenskog izlaska

na podruju grada Zagreba.KOLEGIJI PRETHODNICI:NemaUVJETI ZA POTPIS:Redovito pohaanje predavanja i praktine nastave, napisan i odranseminar.NAIN POLAGANJA ISPITA:Dva pismena kolokvija i seminar tijekom semestra ili zavrnipismeni, a po potrebi usmeni ispit.OBAVEZNA LITERATURA:Miti, B., Lajtner, J. (2011): Invazivne vrste. Bioloki odsjek, PMF.

44567 UGROENOST I ZATITA KOPNENIH

STANITA U HRVATSKOJ

0+0+0 2+0+2

NASTAVNI SADRAJI: Pojam stanita i pregled postojeih klasifikacija; Stanita kaopokazatelj bioraznolikosti; Znaaj stanita u okvirima europske legislative zatite prirode NATURA2000; Znaaj stanita za kreiranje ekoloke mree; Uzroci ugroenosti kopnenihstanita; Rasprostranjenost stanita problem tematske i prostorne razluivosti; Mjerezatite i revitalizacija stanita; Praenje zatite i revitalizacije stanita; Zatienost stanita uHrvatskoj; Pregled ugroenih stanita Hrvatske.KOLEGIJI PRETHODNICI:

UVJETI ZA POTPIS:Redovno prisustvo na nastavi, uspjeno odraen seminar.NAIN POLAGANJA ISPITA:Uspjeh u seminarskom radu, pismeni i/ili usmeni ispit.

OBAVEZNA LITERATURA:Topi, J., Ilijani, Lj., Tvrtkovi, N., Nikoli, T., 2006: Stanita Prirunik za inventarizaciju, kartiranje i praenje stanja. DZZP, Zagreb.Antoni O, Kuan V, Bakran-Petricioli T, Alegro A, Gottstein-Matoec S, Peternel H, TkalecZ, (2005) Klasifikacija stanita Republike Hrvatske. Drypis 1/1,2 (www.drypis.info)Nikoli, T., Topi, J. (ur.) 2005: Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske. Ministarstvo kulture,DZZP, Zagreb.Jelaska, SD: On-line materijali (http://croatica.botanic.hr/~ekolbilj)


20/24

II. GODINA

OBVEZNI PREDMETI

60224 LEGISLATIVA U ZATITI PRIRODE 2+0+1 0+0+0

NASTAVNI SADRAJI:

KOLEGIJI PRETHODNICI:UVJETI ZA POTPIS:NAIN POLAGANJA ISPITA:OBAVEZNA LITERATURA:

60225 GOSPODARENJE MOREM I ZATITA 2+0+2 0+0+0

NASTAVNI SADRAJI: Zatita, ouvanje i upravljanje ekosustavima mora. Upravljanjeposebno zatienim podrujem. Praenje stanja okolia. Ekoloke i socio-ekonomskeposljedice osnivanja posebno zatienih podruja. Procjena stokova. ZRP EU. Principinacionalne politike. Kavezni uzgoj tuna. Marikultura. Monitoring u marikulturi. Meunarodniinstrumenti zatite. Balastne vode. Ekoloki uinci kaveznog uzgoja. Ekoloki uincibazenskog uzgoja.KOLEGIJI PRETHODNICI:Opa ekologijaUVJETI ZA POTPIS:Redovito pohaanje predavanja i seminaraNAIN POLAGANJA ISPITA:Pismeni i usmeni ispitOBAVEZNA LITERATURA:

Katavi, I. 2007. Gospodarenje morem i zatita mora, Rukopis, 109 str.

Katavi, I. 2007. Morsko ribarstvo. Hrvatska opa enciklopedija, Svezak IX. Leksikografskizavod Miroslav KrleaVidas, D., 2007. Zatita Jadrana. kolska knjiga Zagreb, 274 str.Sparre, P.J. and Willmann, R. 1992. Introduction to tropical fish stock assessment. Part 1-manual. FAO Fish. Tech. Pap. (306.1) Rev. 1:376 str.Katavi, I. 2007. Gospodarenje morem izatita mora, Rukopis, 109 str.Katavi, I. 2007. Morsko ribarstvo. Hrvatska opa enciklopedija, Svezak IX. Leksikografskizavod Miroslav Krlea.

63902 DIPLOMSKI RAD

63903 DIPLOMSKI ISPIT


21/24

IZBORNI PREDMETI

60226 UPRAVLJANJE PRIRODNIM

POPULACIJAMA

2+2+0 0+0+0

NASTAVNI SADRAJI: pregled povijesti i razvoj upravljanje prirodnim populacijama;imbenici koji utjeu na prirodnu populaciju; vrijednost prirodnih resursa i biolokeraznolikosti, problematika njenog ouvanja i zatite; upravljanje zatienim podrujima,oporavak stanita i poboljanje kvalitete stanita, uloga zatienih podruja za zatitu vrstaod posebnog interesa; upravljanje ugroenim vrstama u zatoenitvu; utjecaj turizma na divljisvijet zatienih podruja, kapacitet zatienih podruja za posjet; invazivne vrste i biolokainvazija, ostali sukobi ljudskih utjecaja i divljih organizama; biologija i ekologija divljihpopulacija, socijalna organizacija i ponaanje; monitoring divljih populacija; potreba zazatitom i upravljanjem (menadmentom) divljim populacijama; tehnike i problematikaupravljanja divljim populacijama, upravljanje populacijama velikih predatora; lovstvo,ribarstvo i rekreacijsko-portski ribolov u modernom drutvu; odnos ovjeka i divljih ivotinjate kontrola tete od divljih ivotinja; ivotinje gradova i prigradskih podruja; utjecaj izgradnjeprometnica i poara na divlje populacije; iskoritavanje kraljenjaka i kraljenjaci kaotetoine; ekonomski i drugi aspektiKOLEGIJI PRETHODNICI:Poloeni kolegiji Kraljenjaci i Osnove zatite prirode.UVJETI ZA POTPIS:Obveze studenata ukljuuju prisutnost na 85 % vjebi (praktina nastava) iaktivno sudjelovanje u njihovom izvoenju, prisutnost na predavanjima, pisanje tematskih seminara, teobvezno sudjelovanje u terenskoj nastavi.

NAIN POLAGANJA ISPITA: Parcijalni kolokviji iz sadraja kolegija, na temelju seminarskihradova i diskutiranja na zadanu temu te usmenog odgovaranja.


Bolen, E. G. & Robinson, W. L. (2003): Wildlife Ecology and Managment, PearsonEducation (5th Edition), University of North Carolina at Wilmington, USAKrausman P. R. (2002): Wildlife Management, Prentice Hall , New Jersey, USAJanicki, Z., Slavica, A., Konjevi, K. Severin, K. (2007): Zoologija divljai, Veterinarskifakultet, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb.

60227 EKOLOGIJA UMA 2+0+2 0+0+0

NASTAVNI SADRAJI: Uvod u ekologiju uma, prikaz ekologije uma kao znanstvene

discipline, pojam ume, organizmi u umama, okoli, umsko stanite, umski ekosustavi,ekoloke definicije. Povijesni pregled razvoja ekologije uma, ekoloki problemi u umskimekosustavima. Definicija i obiljeja umskih ekosustava, bioloka raznolikost i prirodnaravnotea u umskim ekosustavima, klasifikacije umskih ekosustava, umski ekosustavi uHrvatskoj, stabilnost, ugroenost i propadanje umskih ekosustava, opis umskihekosustava. Izvori i protok energije u umskim ekosustavima, organska proizvodnja,hranidbeni lanci, trofiki odnosi, metabolizam i veliina organizama u umskimekosustavima, ekoloka piramida, kruenje organskih hranjiva, kruenje neorganskih tvari,utjecaj ovjeka na kruenje tvari. Neposredni ekoloki imbenici, svjetlo, sastav atmosfere iutjecaj na sunevu radijaciju, utjecaj svjetla na organizme, utjecaj ekolokih imbenika nasvjetlo, odnos organizama prema svjetlu, reguliranje svjetla u umi. Temperatura, openito otemperaturi kao ekolokom imbeniku, kardinalne toke temperature, temperaturni odnosi sobzirom na prostor i vrijeme, utjecaj nadmorske visine i geografske irine na temperaturu,


22/24

toplinske zone na Zemlji, utjecaj temperature na umsko drvee, ovisnost razvoja biljaka otemperaturi, utjecaj ekstremnih temperatura, temperatura umskog tla. Voda kao ekolokiimbenik u umskim ekosustavima, oblici vode u umama, podzemna, oborinska i poplavnavoda, vlaga zraka, kruenje vode u umskim ekosustavima, odnos biljaka prema vodi,hidroloka problematika u umskim ekosustavima. Mehaniki i kemijski imbenici. Vjetrolomi,

snjegolomi, oteenost stabala i stanita djelovanjem mehanizacije, oneienje vode, zrakai tla, umski poari. Posredni ekoloki imbenici. Klima, pojam vremena, definicija klime,klimatologija, klimatski elementi i pojave, tipovi klime, promjene klime, mikroklima, utjecajklime na umsko drvee, prikaz klime, klimadijagrami, praenje klimatskih elemenata uumama. Reljef, geoloka podloga, tlo, reljefni imbenici, podjela reljefa, oblici reljefa, utjecajreljefnih imbenika na razvoj umskih ekosustava, stijene i minerali, podjela stijena, graaminerala, obiljeja umskih tala, podjela umskih tala, procesi u tlima, mikroorganizmi utlima, ekoloki problemi sa umskim tlima, degradacija tla, erozija i bujice. Biomasa stabla,sastojine i ekosustava, Indeks lisne povrine, podzemna biomasa u umskim ekosustavima,znaaj korijenja za umsko drvee, korijenski sustavi umskog drvea, ekoloka

problematika korijenja. Fenologija, metode fenolokih motrenja, lisne i generativne fenofaze,primjena fenolokih motrenja u umarstvu. Mikrobiologija umskih tala i mikoriza,mikroorganizmi u umskom tlu, mikrobioloki procesi u umskom tlu, ekoloki uvjeti za razvojmikroorganizama, podjela mikorize, mikorizni simbionti, znaaj mikorize za biljke, istraivanjemikorize, tartufi, stanita i nalazita tartufa, umjetna proizvodnja tartufa, vrste tartufa i njihovisimbionti. Zoocenoze u umskim ekosustavima. Podjela i zastupljenost faune u umskimekosustavima, ugroenost faune u umskim ekosustavima, utjecaj divljai na stabilnostuma. Propadanje umskih ekosustava u nas i u svijetu. Uzroci propadanja stabala.Procjena vitalnosti stabala, oteenost stabala, uzroci oteenosti stabla, intenzitetiodumiranja stabala. Potrajno gospodarenje sa umskim ekosustavima, utjecaj ovjeka na

ume, oneienje i stanje okolia, otpad u umama, pesticidi, prirodni i antropogeni stresniimbenici, posljedice promjene ekolokih uvjeta u umskih ekosustavima, adaptivnogospodarenje sa umskim ekosustavima. Opekorisne funkcije uma, ekoloke funkcijeuma, socijalne funkcije uma, procjena OKF gospodarske jedinice, unaprjeenje OKF.KOLEGIJ PRETHODNICI:Opa ekologijaUVJETI ZA POTPIS:seminari, redovito pohaanje predavanjaNAIN POLAGANJA ISPITA:Tijekom nastave studenti obvezno polau dva testa, ukolikotonoodgovore na vie od 60% pitanja i imaju pozitivno ocjenjen seminar izlaze na usmeniispit, ocjene iz testova ili iz pismenog testa se rangiraju od 5 do 2 prema postotku tonihodgovora, iz ocjene testova i ocjene seminara rauna se prosjena ocjena za usmeni ispit.OBAVEZNA LITERATURA: ume hrvatskog Sredozemlja, Akademija umarskih znanosti,Zagreb, 2011.Poplavne ume u Hrvatskoj, Akademija umarskih znanosti, Zagreb, 2005.Obina bukva u Hrvatskoj, Akademija umarskih znanosti, Zagreb, 2003.Obina jelau Hrvatskoj, Akademija umarskih znanosti, Zagreb, 2001.Hrast lunjak u Hrvatskoj, HAZU i H, Zagreb, 1996.ume u Hrvatskoj, F i H, 1992.

46891 PALINOLOGIJA 2+0+1 0+0+0

NASTAVNI SADRAJI:KOLEGIJI PRETHODNICI:


23/24

UVJETI ZA POTPIS:NAIN POLAGANJAISPITA:OBAVEZNA LITERATURA:

60228 IHTIOLOGIJA I RIBARSTVO SLATKIHVODA

2+1+1 0+0+0

NASTAVNI SADRAJI: to je ihtiologija? Trendovi u evolucija riba; Klasifikacija isistematika riba; Osnove morfologije i anatomija riba; Metode kretanja i naini plivanja;Plivai mjehur i plovnost. Izmjena plinova i naini disanja; Osmoregulacija i ravnotea kodriba; Naini razmnoavanja i briga za mlade; Starost i rast riba; Prilagodbe riba naraznolikost stanita; Dinamika ihtiopopulacija; Osnova upravljanja ribljim populacijama;Ekologija riba, raznolikost i migracije; Slatkovodna ihtiofauna Hrvatske; Principi racionalnogiskoritavanja ihtiolokih resursa; Znaajke i gospodarenje pastrvskim vodama; Znaajke igospodarenje aranskim vodama; Utjecaji ovjeka na ihtiopopulacije.KOLEGIJI PRETHODNICI: Vertebrata (poloen).UVJETI ZA POTPIS:Prisutnost na predavanjima i praktikumu.NAIN POLAGANJA ISPITA:Usmeni ispitOBAVEZNA LITERATURA: Helfman, G., Collete, B., Facey, D., 1997: The Diversity ofFishes. Malden, MA: Blackwell.Bone, Q., Marshall, N.B. and Blaxter J.H.S. 1995: Biology of fishes. Chapman and Hall,Glasgow, Scotland. 2nd Edition.Moyle, P., J. Cech. 2000. Fishes: An Introduction to Ichthyology fourth edition. UpperSaddle River, NJ: Prentice-Hall. 4th Edition.

60229 BIOREMEDIJACIJA 1+2+0 0+0+0

NASTAVNI SADRAJI: Pojmovi bioremedijacije; Mikrobiologija i remedijacija; Laboratorijskestudije podesnosti bioremedijacije; Bioremedijacija tala, selekcija metode bioremedijacije insitu; Bioremedijacija u kopnenim povrinskim i podzemnim vodama; Anoksino-anaerobnabioremedijacija.KOLEGIJI PRETHODNICI:Osnovno znanje mikrobiologijeUVJETI ZA POTPIS:pohaanje predavanja i vjebiNAIN POLAGANJA ISPITA:Usmeni ispit 50%;a ktivnost na predavanjima i praktikumima

40%; referat 10%OBAVEZNA LITERATURA:

Boidar Stilinovi, Jasna Hrenovi (2009): Praktikum iz bakteriologije. Kugler, Zagreb, p. 199.Campbell, R.(1977): Microbial Ecology. Blackwell Scientific Publications. Oxford-London-Edinburgh-Melbourne.

60230 TEORIJA ZATITNOG PLANIRANJA

KRAJOBRAZA

2+0+2 0+0+0

NASTAVNI SADRAJI:

KOLEGIJI PRETHODNICI:UVJETI ZA POTPIS:


24/24

NAIN POLAGANJA ISPITA:OBAVEZNA LITERATURA:

60232 AKVAKULTURA 2+0+1 0+0+0

NASTAVNI SADRAJI: Osnovni pojmovi i sadraj akvakulture. Pod pojmom akvakulturapodrazunjeva se kontrolirani uzgoj vodenih organizama, prvenstveno riba. Prakticira se zarazliite svrhe a najvanijje su: proizvodnja ljudske hrane, poribljavanje otvorenih i zatvorenihvoda, portski ribolov i za ukrasne svrhe. Podjela akvakulture prema intenzitetu uzgoja.Osnove ekologije glavnih vrsta vodenih organizama koje se uzgajaju. Osnovne biolokeznaajke o kojima ovisi uzgoj vodenih organizama. Hranidba riba. Vrste hrane. Ribnjaci zauzgoj toplovodnih vrsta riba. Ribnjaci za uzgoj hladnovodnih vrsta riba. Uzgoj riba utoplovodnim ribnjacima. Uzgoj riba u hladnovodnim ribnjacima.KOLEGIJI PRETHODNICI:poloiti kolegij kraljenjaciUVJETI ZA POTPIS:Prisustvovanje na svim oblicima nastaveNAIN POLAGANJA ISPITA:

Usmeni ispit uz zajedniko komentiranje i raspravljanje temeseminarskog rada.OBAVEZNA LITERATURA: Treer, T., Safner, R., Anii, I., Lovrinov, M. (1995): Ribarstvo,Nakladni zavod Globus, Zagreb.Shephard, J., Bromage, N. (1988): Intensive Fish farming. Oxford, London, Edinburgh,Boston, Palo Lato, Melbourne.Grupa autora (1982): Slatkovodno ribarstvo, Jugoslavenska medicinska naknada, Zagreb.Billard, R. (1999): The Carp Biology and Culture. Aquaculture and Fisheries, Springer PraxisBooks.

83819 OSNOVE MOLEKULARNE EKOLOGIJE 2+1+1 0+0+0

NASTAVNI SADRAJI: Molekularna biologija za ekologe. Povijesni razvoj i pregledpodruja molekularne ekologije. Metode molekularne biologije koje se koriste u molekularnojekologiji (PCR, analiza genskih fragmenata, genotipizacija, sekvenciranje, kloniranje, SNPitd). Molekularni biljezi: razvoj molekularnih biljega; opis pojedinih skupina biljega;usporedba; prednosti i mane pojedinih skupina biljega; neutralni genetiki biljezi. Adaptivnigenetiki biljezi (geni glavnog sustava tkivne podudarnosti) - usporedba s neutralnima,teorijske osnove i upotreba. Genetike analize populacija (kvantificiranje genetikeraznolikosti, Hardy-Weinbergova ravnotea, utjecaji na genetiku raznolikost). Bioraznolikosti

i genetika raznolikosti: mehanizmi nastanka genetike raznolikosti. Molekularnaidentifikacija vrste, jedinke i spola; molekularna identifikacija hibrida. Istraivanja srodnosti ireproduktivnih strategija ivotinja; utvrivanje roditeljstva. Filogeografija. Juna Europa kaoglacijacijsko utoite europske flore i faune. Konzervacijska genetika. Forenzika genetika.Znaaj molekularne ekologije u ouvanju hrvatske prirodne batine.KOLEGIJI PRETHODNICI: /

UVJETI ZA POTPIS: prisutnost na nastaviNAIN POLAGANJA ISPITA: pismeni i /ili usmeni ispitOBAVEZNA LITERATURA:

T. Beebee, G. Rowe (2008) An Introduction to Molecular Ecology, 2nd ed., Oxford University

Press, USAJ. Freeland, H. Kirk, S.D. Petersen (2011) Molecular Ecology, 2nd ed., Wiley-Blackwell, UK

diplomski studij ekologija i zastita prirode

Documents