Doc. dr Mehmed Hadžić,

Zaštita prava iz radnih odnosa

Sarajevo, 26. 12. 2018. godine

Zaštita prava radnika

Oblici zaštite (interna/eksterna;

unutarnja/vanjska)

Organi(poslodavac, sud alternativni organi,

upravni organi)

Dvostepenost,

Pravni lijekovi(redovni/vanredni)

Pravila postupka (radnopravni, upravni,

parnični, alternativni)

Interna zaštita prava iz radnog

odnosa

Zaštita prava iz radnog odnosa u postupku pred

poslodavcem= radna sredina u kojoj zaposlenik

radi- čl. 112. ZOR-a FBiH

Prvostepeni postupak:

Pokretanje postupka

zahtjevom (izmjene, odustanak, sporazum)

Poslodavac donosi odluku nakon:

skraćenog- sumarnog ispitnog postupka

Posebnog ispitnog postupka

Drugostepeni postupak kod

poslodavca

Pokreće se zahtjevom za zaštitu prava (prigovor,

žalba)

Čl. 114. ZOR-a FBiH

Pravo zaposlenika da može protiv donesene

odluke poslodavca u prvom stepenu u roku od

30 dana, nakon dostavljanja odluke/saznanja za

činjenice, zahtijevati da se donesena odluka

preispita

Pravo na zahtjev za zaštitu prava- žalbu imaju

radnici

Eksterna zaštita prava iz radnog odnosa

Zaposlenik može tražiti zaštitu povrijeđenih prava pred

nadležnim sudom

Ako poslodavac u roku od 30 dana od dana podnošenja

zahtjeva za zaštitu prava ili postizanja dogovora o

mirnom rješavanju spora ne udovolji tom zahtjevu, radnik

može u daljem roku od 90 dana podnijeti tužbu pred

nadležnim sudom.

Zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom ne

može zahtjevati radnik koji prethodno nije podnio

poslodavcu zahtjev za zaštitu prava, osim u slučaju

zahtjeva radnika za naknadu štete ili drugo novčano

potraživanje iz radnog odnosa

Eksterna zaštita prava iz radnog

odnosa

Mogućnost mirnog rješavanja spora.

Ukoliko se postupak mirenja ne okonča u roku

od 60 dana ili se okonča neuspješno, radnik ima

rok od 90 dana od dana okončanja postupka

mirenja za podnošenje tužbe

Sva novčana potraživanja iz radnog odnosa

zastarjevaju u roku od tri godine od dana

nastanka obaveze

Zaštita u slučajevima diskriminacije- ZOR

FBiH

U slučajevima diskriminacije u smislu odredaba Zakona,

radnik kao i lice koje traži zaposlenje mogu od

poslodavca zahtjevati zaštitu u roku od 15 dana od

dana saznanja za diskriminaciju

Ako poslodavac u roku od 15 dana od dana

podnošenja zahtjeva, ne udovolji tom zahtjevu, radnik

može u dalje roku od 30 dana podnijeti tužbu

nadležnom sudu

Teret dokazivanja je na poslodavcu ako se iznesu

činjenice koje opravdavaju sumnju

Sud je dužan uspostaviti i osigurati prava, te nadoknaditi

štetu

Teret dokazivanja (čl. 102. ZOR-a FBiH)

U slučaju spora zbog redovnog ili vanrednog

otkaza ugovora o radu od strane poslodavca

(čl. 96. stav. Tač. a. I b. I čl. 97. stav 1. i 2.

ZOR-a FBiH) teret dokazivanja

opravdanog razloga za otkaz je na

poslodavcu

Pojam radnog spora:

Personalno-kauzalni kriterij

/marijalna i formalna obilježja/

Individualni radni spor/koletivni radni spor

• Strane

• Predmet

• Nadležnost

Sudsko rješavanje radnih sporova

Uređeno sa dva zakona:

Zakonima o parničnom postupku FBiH, RS,

BDBIH i BiH

i Zakonima o radu FBIH, RS, BD BIH i

Zakonom o radu u institucijama BIH

Bosna i Hercegovina

Ne postoje specijalizirani sudovi (radni sudovi) za sporove povodom

ostvarivanja i zaštite prava iz radnog odnosa

Sudska zaštita se ostvaruje pred redovnim sudovima u parničnom

postupku

U FBiH shodno Zakonu o sudovima FBiH, redovni sudovi (općinski,

kantonalni i Vrhovni ud FBiH) vrše sudsku vlast i štite prava i

slobode zagarantovane ustavima BiH i zakonom, te osiguravaju

ustavnost i zakonitost.

Sudovi u svom radu postupaju nepristrasno, blagovremeno i

efikasno.

Sud u toku cijelog postupka, po službenoj dužnosti pazi da li

rješavanje spora spada u sudsku nadležnost

Nadležnost

Stvarna nadležnost- interna jurisdikcija utvrđena

Zakonom o sudovima

Općinski sudovi su u prvom stepenu nadležni u svim

građanskim sporovima gdje spadaju i radni sporovi

Kantonalni sudovi su nadležni da odlučuju o žalbama

protiv odluka općinskih sudova

Vrhovni sud FBiH je nadležan da odlučuje o redovnim

pravnim lijekovima protiv odluka kantonalnih sudova, ako

je to zakonom određeno

Mjesna nadležnost

A) Opća mjesna nadležnost

Za suđenje je nadležan sud koji je opće nadležan za

tuženost ako zakonom nije određena isključiva mjesna

nadležnost drugog suda (mjesto gdje tuženi ima

prebivalište, boravište)

B) Izberiva mjesna nadležnost

Ako je u sporu iz radnog odnosa tužilac zaposlanik, za

suđenje je nadležan pored suda koji je opće mjesno

nadležan za tuženog i:

(1) Sud na čijem se području rad obavlja ili se obavljao,

osnosno

(2) Sud načijem bi se području rad morao obavljati, te

(3) Sud na čijem je području zasnovan radni odnos

Odlučivanje suda (čl. 2. ZPP)

U parničnom postupku sud odlučuje u granicama

zahtjeva koji su stavljeni u postupku.

Sud ne može odbiti da odlučuje u zahtjevu za koji je

nadležan

Sud u postupku primjenjuje materijalno pravo po vlastitoj

ocjeni i nije vezan za navode stranaka u pogledu

materijalnog prava

Pokretanje postupka

Postupak se pokreće tužbom u dovoljnom broju

primjeraka za sud i protivnu stranku

Sud odbacuje tužbu zbog proceduralnih razloga ( ne

spada u sudsku nadležnost, tužba podnesena

neblagovremeno, o istom zahtjevu već teće parnica,

stvar pravomoćno presuđena, o predmetu spora

sklopljena sudska nagodba, tužilac se pred sudom

odrekao tužbenog zahtjeva…)

Sud odbacuje tužbu zbog nedostataka u tužbi (tužitelj

ima 8 dana za ispravku i ponovnu predaju/ako nema

ispravke tužba se smatra povučenom)

Parnica počinje teći dostavom uredne tužbe tuženom

Tužba

Procesnopravna forma kojom se u sudskom postupku

ostvaruje ustavom zagarantovano pravo na sudsku

zaštitu

Nemo iudex sine actore/bez tužbe nema ni postupka

U radnim sporovima načelo dispozitivnosti se

manifestuje dvojako:

1. U podizanju tužbe (rok od 90 dana/3 godine)

2. U određivanju njenog sadržaja ( u parničnom

postupku sud odlučuje u granicama zahtjeva koji su

stavljeni u postupku)

Sadržaj tužbe

A) Elementi koji su neophodni da bi se u vezi s njima

moglo postupati:

oznaka suda,

oznaka stranaka (ime prezime odnosno naziv pravne

osobe, prebivalište ili boravište, odnosno sjedište

stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomoćnika)

oznaka predmeta spora,

naznaka vrijednosti spora,

potpis podnositelja

Sadržaj tužbe

B) Elementi koji tužbu oblikuju kao procesnopravnu

ustanovu:

tužbeni osnov (činjenice na kojima tužilac zasniva

tužbeni zahtjev, pravni osnov tužbenog zahtjeva-

činjenični osnov obavezan, pravni fakultativan)

dokaze kojima se utvrđuju te činjenice

tužbeni zahtjev-petitium (određen zahtjev u pogledu

glavne stvari i sporednih potraživanja/ zahtjev da sud

izrekne određenu pravnu posljedicu u formi sudske

odluke-presude)

Tužba i njen sadržaj –član 53. Zakona o parničnom postupku FBIH

_________________________________________________________

Naziv mjesno i stvarno nadležnog suda pred kojim se pokreće

radni spor- sada fakultativno

Tužilac/Tužitelj:__________

Zastupan po punomoćniku (advokatu) iz................

Punomoć u prilogu

Tuženi:_________

Tužba

Radi:_______ Vrijednost spora:___ KM

1..............sud u ........ je mjesno nadležan da rješava u ovoj pravnoj stvari na

osnovu člana (28 ili 37 ili 40) Zakona o parničnom postupku.

2..........................................................................................................................

...............................................................................................................

Dokaz:

Iz navedenih razloga je vidljivo da je......................... nepravilna i nezakonita pa je tužilac ostvarujući

svoje zagarantovano pravo na pravnu zaštitu podnio ovu tužbu kod ovog mjesno i stvarno nadležnog

suda, te predlaže da sud poslije provedenog zakonom utvrđenog postupka donese slijedeću :

Presudu

.............................................................................................................................

..............................................................................................................................

U ____________ 2006.godine Tužitelj

Radnje koje preduzima sudija od dobijanja

predmeta u rad

• Prethodno ispitivanja tužbe

• Odgovor na tužbu

• Pripremno ročište

• Glavna rasprava

• Izricanja i donošenje presude

Konvencija za zaštitu ljudskih

prava i osnovnih sloboda

Član 6.

Pravo na pošteno suđenje:

Pravo na sud osnovan zakonom

Pravo na nezavisan sud

Pravo na nepristrasno suđenje

Pravo na pravično suđenje

Načelo javnosti

Pravo na suđenje u razumnom roku

Postupanje po tužbi

Odbacuje tužbu

Utvrđuje urednost tužbe

Ne spada u sudsku nadležnost

Neblagovremenost tužbe

Postojanje parnice koja teče

Sklopljena sudska nagodba

Odricanje o tužbenog zahtjeva

Nedostatak pravnog interesa

Nisu otklonjeni nedostaci iz čl.66.

Dostavlja tužbu na odgovor

Pripremanje glavne rasprave

Predhodno ispitivanje tužbe (čl.66.-69.)

Dostava tužbe tuženom na odgovor (čl.70.-

73.)

Postupak po protivtužbi (član 74.)

Pripremno ročište (čl.75.-85.)

Zakazivanje glavne rasprave (čl.94.-96.)

Sud je dužan:

Savjesno i nepristrasno voditi postupak

Pridržavati se zakona i tumačiti ih u skladu sa

principima Ustava i međunarodnih akata

Postupak provesti bez odugovlačenja (čl.10)

Dok se ne rješi sukob nadležnosti,

poduzimati radnje za koje postoji opasnost od

odgode

Paziti da se ne zaključi sudska nagodba za

nedopuštena raspolaganja (čl.89. st.2)

Sud po službenoj dužnosti

pazi:

Na apsolutnu nadležnost (čl.16.)

Na stvarnu i mjesnu nadležnost (čl.17.)

Da li teče ista parnica (litis pendencija –čl.60.)

Na blagovremenost tužbe (čl.67. i 79.)

Na pravomoćno presuđenu stvar (res iudicata)

Na to da li je ranije sklopljena sudska nagodba (čl.93.)

Na odricanje od tužbenog zahtjeva

Na pravni interes kod tužbe za utvrđenje

Na to da li su otklonjeni nedostatci podneska

Da li je punomoćnik ovlašten za zastupanje (čl.309)

Sud poučava stranke samo

O pravu tuženog na odgovor na tužbu i

posljedice ne postupanja

O pravu stranaka da najkasnije na

pripremnom ročištu iznesu činjenice i

predlože dokaze

O nedostacima podneska prije odbačaja

O obavezi prijavljivanja primjene adrese

Stranke su dužne

Da govore istinu i savjesno koriste pravo (čl.9.)

Da obavijeste sud ako već teče parnica između istih

stranaka (čl. 60.st.4)

Najkasnije na pripremnom ročištu iznijeti sve činjenice i

predložiti dokaze (čl.77.)

Da obavijeste sud o promjeni adrese (čl.352.st.1)

Tužilac dužan –navesti vrijednost spora (čl. 316.)

Tuženi dužan u roku od 30dana dostaviti pismeni

odgovor na tužbu

Zakonski zastupnik -da dokaže svoj status (čl.294.st.2)

Punomoćnik da pri prvoj radnji priloži punomoć (čl.309.

st.1)

Pripremno ročište (čl. 75. ZPP)

Nakon prijema odgovora na tužbu, odnosno odgovora na

protivtužbu, sud će zakazati pripremno ročište.

Ako tuženi nije dostavio odgovor na tužbu, a tužilac u

tužbi nije tražio donošenje presude zbog propuštanja,

sud će zakazati pripremno ročište nakon proteka roka za

podnošenje odgovora na tužbu.

Čl. 81. Sud će prema rezultatima raspravljanja na

pripremnom ročištu odlučiti o čemu će se raspravljati i

koji će se dokazi izvesti na glavnoj raspravi.

Glavna rasprava

Tužilac i tuženi ukratko izlažu pitanja iz tužbe

Saslužšanje stranaka : prvo tužilac pa tuženi

Saslušanje svjedoka: prvo tužioca pa onda tuženog

Izvode se ostali dokazi uključujući i vještačenje

Završna izlaganja tužioca i tuženog

Sudsko rješavanje kolektivnih radnih

sporova

Član 149. ZOR-a FBiH

Strane kolektivnog ugovora kao i radnici koji

ostvaruju prava iz tog kolektivnog ugovora

mogu pred nadležnim sudom zahtjevati

zaštitu prava iz kolektivnog ugovora

Kolektivni radni sporovi

Spor ozmeđu poslodavca (organizacije poslodavaca) i

sindikata u vezi s uređenjem kolektivnih radnih odnosa

odnosno kolektivnih prava i interesa

ZOR FBiH u članu 150. st. 1. Pod kolektivnim radnim

sporom podrazumjeva spor o zaključivanju, primjeni,

izmjeni ili dopuni odnosno otkazivanju kolektivnog

ugovora ili drugi slični spor vezan za kolektivni ugovor

Važno Pojmovno određenje kolektivnih radnih sporova

vezuje se prije svega za definiciju kolektivnih radnih

sporova u vezi s kojima je nužno provesti postupak

mirenja iz čl. 150-153 ZOR-a FBiH

Sudsko rješavanje

Vezano isključivo za one kolektivne radne sporove koji su pravni po svojoj prirodi

Radi se o sporovima koji nastaju u vezi s pravima i obavezama sudionika u kolektivnim radnim odnosima ili u vezi s tumačenjem i primjenom pravnih akata koji uređuju te odnose

Sud ima aktivnu ulogu i u pogledu ineteresnih kolektivnih radnih sporova, ali je ta uloga ograničena na djelovanje u pogledu zabrane nezakonitog štrajka i isključenja s rada (lock-out)

Podjela kolektivnih radnih sporova

Pravni/ prava i obaveze sudionika u kolektivnim radnim

odnosima (spor o tumačenju ili primjeni zakona, drugog

propisa ili kolektivnog ugovora)

Interesni/sporovi u postupku kolektivnog

pregovaranja/stvaranja prava (spor o sklapanju, izmjeni

ili obnovi kolektivnog ugovora)

Kolektivna prava

Pojam kolektivnih prava određuje se obzirom na dva

osnovna kriterijuma- način ostvarivanja prava i interes

koji se štiti.

Individualna prava koja se kolektivno ostvaruju

Kolektivna prava

U kategoriju kolektivnih prava zaposlenih spadaju: pravo

na sindikalno organizovanje, pravo na kolektivno

pregovaranje, pravo na participaciju i pravo na štrajk

Zbog normativnog dijela kolektivnog ugovora, kolektivni

radni spor se može javiti i i u vezi sa uređivanjem

individualnih prava (npr. zarada) ili u vezi sa tumačenjem

i primjenom kolektivnog ugovora u pogledu njegovih

odredbi o individualnim pravima (uslovima rada-npr.

pravom na zaradu svih radnika prema kolektivnom

ugovoru koji poslodavac ne poštuje)

Kolektivni interesi

Kolektivni interesi zaposlenih su zajednički profesionalni,

ekonomsko-socijalni i kulturni interesi koji mogu biti

predmet kolektivnog pregovaranja ili drugih posebnih

oblika u kojima se ispoljavaju industrijski (kolektivni

odnosi)

Kolektivni interesi u užem smislu

u vezi sa zaključivanjem klauzula obligacionog dijela kolektivnog

ugovora

u vezi sa uređivanjem uslova rada u normativnom dijelu kolektivnog

ugovora

Kolektivni interesi u širem smislu- kad se radi o potrebi

da se zaštite širi profesionalni i ekonomsko-socijalni

interesi od onih koji su predmet kolektivnog pregovaranja

Sudska praksa

Da bi se neki spor smatrao radnim sporom,

bitno je da je to spor koji postoji u odnosu

radnika odnosno strane koja zastupa interese

radnika i poslodavca

Žalbeni postupak u radnim sporovima

Žalba –opća pitanja

Redovni pravni lijek –predstavlja dispozitivnu stranačku

parničnu radnju u kojoj se pobija prvostepena presuda i

od II suda traži ukidanje ili preinačenje prvostepene

presude

Osnovna svojstva blagovremene (žalba izjavljena u

zakonom propisanom roku), dopuštene (izjavljena od

ovlaštenog lica) i potpune (ispunjava sve uvjete

sadržaja žalbe) žalbe:

Suspenzivnost (odlažne se pravosnažnost presude)

Devolutivnost (o žalbi odlučuje II sud/ instacioni sud) i

Dvostranost (obavezno se dostavlja protivnoj strani na

odgovor)

Redovni pravni lijekovi u parničnom

postupku –postupku rješavanja radnih

sporova

Žalba protiv presude

Žalba protiv rješenja

Žalba protiv presude najznačajniji

materijalnopravni aspekti

Pravo na žalbu

Sadržina žalbe

Razlozi žalbe

Pravo na žalbu

Pravo stranke da može protiv presude donesene

u prvom stepenu u roku od 30 dana/pravilo –u

radnim sporovima 15 dana/ od dana donošenja

presude, odnosno nakon dostavljanja prepisa

presude, zahtjevati da se donesena odluka

preispita /ukine ili preinači/

Pravo na žalbu protiv presude/rješenja

donesenog u prvom stepenu imaju stranke (pod

uvjetima propisanim zakonom pravo na žalbu

pored stranke ima i umješač/ obični: položaj

jedinstvenog suparničara/

Rok za žalbu

Prekluzivne prirode –protekom roka stranaka

više ne može koristiti pravo na žalbu

30 dana /15 dana

Računanje rokova: ako je stranka obavještena o

datumu donošenja presude rok se računa od

dana donošenja presude, a ako je presuda

dostavljena prema pravilima o dostavljanju

rokod dana dostavljanja presude se računa

Odricanje od prava na žalbu i

odustanak od žalbe

Odricanje: od trenutka prijema presude do

momenta dok nije izjavljena žalba

Odustajanje: nakon izjavljene žalbe sve do

odluke drugostepenog suda

Izjava od odricanju i o odustanku od prava na

žalbu u cilju spečavanja zloupotrebe prava,

ne može se opozvati

Sadržaj žalbe

Elementi:1) Označenje presude protiv koje se izjavljuje žalba

2) Izjava da se presuda pobija u cjelini ili u određenom dijelu

3) Razlozi žalbe

4) Potpis podnosioca žalbe

Žalba koja ne sadrži elemente koji čine njenu sadržinu ima se uzeti kao

nepotpuna žalba.

U žalbi, u pravilu, ne mogu se iznositi nove činjenice i predlagati novi

dokazi, izuzetak

Žalitelj bez svoje krivice nije mogao iznijeti odnosno predložiti činjenice

i dokaze do zaključenja glavne rasprave pred prvostepenim sudom.

Razlozi zbog kojih se presuda

može pobijati

Povrede odredaba parničnog postupka

Pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog

stanja

Pogrešne primjene materijalnog prava

Povrede odredaba parničnog

postupka

Povreda bilo koje odredbe parničnog

postupka pod uslovom da je uticala na

donošenje zakonite i pravilne presude/novo

rješenje parničnog procesnog prava u BiH

Pogrešno ili nepotpuno

utvrđeno činjenično stanje

Sud neku odlučujuću činjenicu pogrešno

utvrdio (sud izveo pogrešan zaključak o postojanju ili

nepostojanju neke odlučujuće činjenice iako je temeljom

pravilne ocjene izvedenih dokaza i ostale procesne građe

trebao suprotno zaključiti),

Odnosno kada je nije utvrdio

(sud ne zauzme stav u pogledu neke odlučne činjenice,

nije uzeo u obzir sve dokaze/propustio da utvrdi odlučne

činjenice)

Pogrešna primjena materijalnog

prava

Sud nije primjenio odredbu materijalnog

prava koju je trebao da primjeni ili kada

relevantnu odredbu nije pravilno primjenio

Obzirom na veliki broj propisa u radnom

zakonodavstvu bez sumnje na sudu je

velika obaveza da činjenično stanje

podvede pod pravu normu ili pravno

pravilo što je najbitniji element pravilne i

zakonite odluke

Postupak po žalbi

Traje od ponošenja žalbe prvostepenom

sudu do donošenja odluke drugostepenog

suda

Postupak po žalbi se dijeli na:

Postupak po žalbi pred prvostepenim sudom i

Postupak po žalbi pred drugostepenim

sudom

Postupanje prvostepenog

suda po žalbi

Ako je I sud procjeni da je žalba

neblagovremena, nedozvoljena ili nepotpuna

-sud odbacuje žalbu rješenjem (protiv

ovakvog rješenja je dozvoljena žalba)

Akoje I sud procjeni da je žalba

blagovremena, dozvoljena, potpuna -

žalbu dostavlja na odgovor protivnoj

strani (8 dana /nije obavezna to pravo

iskoristiti)

Postupak po žalbi pred

drugostepenim sudom

Dostavljanjem spisa prvostepenog suda sa žalbom protiv

prvotepene presude II sudu, započinje postupak po žalbi

pred drugostepenim sudom

II sud sudi u zbornom sastavu –odmah se određuje

sudija izvjestilac –sudija koji se zadužuje sa spisom u

smislu njegovor pripremanja i postupanja po njemu, kako

bi se omogućilo vijeću II suda da donese odluku po žalbi

II sud odluke donosi u:

1) Sjednici vijeća ili nakon

2) Održane rasprave pred II sudom nakon vijećanja i

glasanja

Sudija izvjestilac

Proučava detaljno predmet i u sjednici vijeća

iznosi njegovu sadržinu ostalim članovima

vijeća, koje, pored sudije izvjestioca

sačinjavaju predsjednik vijeća i član vijeća.

Ovlasti

Granice ispitivanja

prvostepene presude

U granicama razloga navedenih u žalbi, a po

službenoj dužnosti pazi na pravilnu primjenu

materijalnog prava i povrede odredaba

parničnog postupka koje se tiču stranačke

sposobnosti i zastupanja

Odluke II-stepenog suda

1) Drugostepeni sud također po službenoj dužnosti pazi na

blagovremenost, potpunost i dozvoljenost žalbe

/rješenjem odbacuje žalbu koja nije formalnopravno

ispravna/

2) Presudom potvrditi prvostepnu presudu/odbiti žalbu kao

neosnovanu kada nađe da ne postoje razlozi zbog kojih

se presuda pobija, a ni razlozi na koje pazi po službenoj

dužnosti

3) Presudom preinačiti prvostepenu presudu

4) Rješenjem ukinuti prvostepenu presudu i predmet vratiti

na ponovni postupak, samo jednom, osim u slučaju

presude na osnovu priznanja, odricanja ili propuštanja

5) Rješenjem ukinuti prvostepenu presudu i odbaciti tužbu

Važno

Zabrana reformatio in peius

(presuda se ne može preinačiti na štetu stranke koja se

žalila, ako je samo ona podnijela žalbu, ova zabrana ne

postoji ako su se žalile obje stranke)

Rasprava pred drugostepenim sudom u novom

parničnom procesnom zakonodavstvu ima punu

afirmaciju (kada II sud ocjeni da je zbog povrede

odredaba parničnog postupka u prvostepenom postupku

potrebno održati raspravu)

Svoju odluku II-stepeni sud je obavezan dostaviti

strankama i svim zainteresiranim licima, kao i sudu

prvog stepena

Arbitraža

Terminološki arbitraža može značiti:

1) način rješavanja sporova,

2. organ koji rješava spor,

Obzirom na dvostruko značenje arbitraža se može

definisati kao:

a) rješavanje spora od strane lica koje ugovorne strane

odrede na osnovu ugovora o arbitraži i

b) organ (tijelo) nedržavnog karaktera koji rješava spor koji

su mu ugovorne strane sporazumno (ugovorom o

arbitraži) povjerile.

Arbitraža

Arbitraža (lat. arbitrum) je pravosudno

nedržavno tijelo koje su stranke saglasno i

voljno izabrale i povjerile mu presuđivanje u

njihovom određenom imovinsko-pravnom

konfliktu, u kome one mogu slobodno da

disponiraju svojim pravima.

Bitni elementi arbitraže

a) arbitraža je nedržavni sud koji spor među

strankama razrješava presudom

b) osnov za derogiranje redovne sudske

nadležnosti i povjeravanje spora na suđenje

arbitražnom sudu leži u autonomiji volje

stranaka, u predmetima u kojima one mogu

slobodno da raspolažu svojim pravima

c) pravni osnov za sporazumno rješavanje sporova

je sporazum stranaka koji su one dobrovoljno i

saglasno perfektuirale,

Bitni elementi arbitraže

d) postupak pred arbitražom predstavlja suđenje in

concreto tek nakon što mu stranke sporazumno

daju osnov za suđenje i traje do okončanja

povjerenog mu zadatka,

e) zakonodavac meritornu arbitražnu presudu u

sporu izjednačava sa pravosnažnom odlukom

redovnog suda

Zakonodavni okvir u Federaciji BiH

Zakon o radu FBiH čl. 154 i 155

Strane u sporu mogu rješavanje kolektivnog

radnog spora sporazumno povjeriti arbitraži.

Imenovanje arbitara i arbitražnog vijeća i druga

pitanja u vezi sa arbitražnim postupkom uređuju

se kolektivnim ugovorom ili sporazumom

stranaka.

Zakonodavni okvir u Federaciji BiH

Arbitraža temelji svoju odluku na zakonu, drugom

propisu, kolektivnom ugovoru i na pravičnosti

Arbitražna odluka mora biti obrazložena, osim ako strane

u sporu ne odluče drugačije,

Protiv arbitražne odluke žalba nije dopuštena

Arbitražna odluka ima pravnu snagu i dejstvo kolektivnog

ugovora

Hvala na pažnji!