Golubovi

Golubovi

HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Golubovi" \l "p-search"

"Golub" preusmjerava ovamo. Za druga znaenja, pogledajteGolub (razdvojba).

?Golubovi

Gradski golub(Columba livia domestica) u letu

Status zatite

Sistematika

Carstvo:AnimaliaKoljeno:ChordataRazred:AvesRed:ColumbiformesPorodica:Columbidae

Podruje ivota

potporodice

ColumbinaeDidunculinaeGourinaeOtidiphabinaeTreroninae

Golubovi(lat.Columbidae) su porodicapticaiz redagoluparki(Columbiformes). Rasprostranjeni su irom svijeta, a najvea raznolikost izmeu vrsta postoji na podrujuIndonezijeiAustralije. Zbijene su grae, imaju kratak vrat, te kratke i uske noseve.Jednostavan naziv "golub" se najee odnosi nagoluba peinarajer on vrlo uestalo naseljava urbane sredine.Golublja gnijezda golubovi najee izrauju od tapia pronaenih u prirodi. Na golubljim jajima za vrijeme inkubacije sjede i mujak i enka. Golubovi se hrane sjemenjem, voem i biljkama. Za razliku od ostalih ptica, proizvode vlastito mlijeko. Golublje mlijeko ima vrlo visoke nutritivne vrijednosti, a roditelji njime hrane svoje mlade.Hrane se biljnom hranom - vrste umjerenih podruja preteno raznim sjemenjem, a tropske vrste i plodovima. Domai golubovi potjeu odgoluba peinara, divlje vrste koja jo i danas ivi popeinamaijamamapod zemljom.Peinarisu rasprostranjeni preteno naSredozemlju(ive i uDalmaciji), sjevernojAfriciiIndiji. U Europi osim peinara ive i druge vrste divljih golubova:golub duplja,golub grivnja,divlja grlicaigugutka.Sadraj[sakrij]1Podjela2Povijest3Izgled i osobine4Izvori5Ostali projektiPodjela[uredi VE|uredi]Pod-porodice:Columbinae,Didunculinae,Gourinae,OtidiphabinaeiTreroninae[1].Povijest[uredi VE|uredi]Smatra se da su golubovi pripitomljeni prije vie od 3000 godina prije nove ere. Najvjerojatnije su ih pripitomiliEgipaniiSumerani. Ovi su narodi tovali golubove kao svetu pticu i glasnikebogova. Prilikom iskopavanjafaraonskihgrobnica pronaeni sumuminficiranigolubovi koji su faraonu trebali posluiti kao glasnici prilikom putovanja u nebo. Izstarog Egiptauzgoj domaih golubova se irio na ostale civilizacije. Poznato je da su se stariGrciiRimljanipoeli rano baviti uzgojem golubova. U to vrijeme su se polako poele formirati razliitepasminegolubova. U srednjem vijeku samo suplemiismjeli uzgajati rasne, dok suseljacismjeli drati samo obine poludivlje golubove. Raspadom feudalnog sustava i stvaranjem demokracija rasni golubovi postaju dostupni svim zainteresiranim ljudima pa otada poinje stvaranje mnogih novih pasmina. Domae golubove moemo podijeliti na dvije osnovne skupine - na ukrasne golubove koji se uzgajaju zbog svoje iznimne ljepote, i sportske golubove koji se uzgajaju zbog svojih letakih osobina. Goluboviletaidijele se na letae,visokoletae,engleski tipler,pismonoeiprevrtae. Ukrasni golubovi se dijele nanjivske goluboveigolubove u boji,golubove bubnjare,golubove guane,strukturne golubove,golubove galebie,bradaviaste goluboveikratkokljune ukrasne golubove.Izgled i osobine[uredi VE|uredi]Perjeovog redapticaje od jednostavno obojenog pa do tropsko arenog. Mnoge vrste imaju upadljive are ili naroito na glavi, vratu ikrilimaperje smetalnimodsjajem. Razlikovanje spolova na temelju boje perja kod ovih ptica nije mogue.Sve vrste imaju snano razvijenuvoljkukoja im slui za pohranuhrane, za neke dijeloveprobavnogprocesa i za pripremuvoljkinog mlijeka. Neke vrste jo imaju zakrljali ostatakslijepog crijeva, dok je kod veine vrsta potpuno nestalo.Meu vrstama postoje izraeni specijalisti, ali isvederi. Ali veina vrsta ima veliku potrebu zavodomza pie, ali i za kupanje. Ove ptice ivemonogamno.Gnijezde se preteno na drveu i u grmlju. No, postoje i vrste koje se gnijezde na tlu ili u dupljama. Veina vrsta moe imati nekoliko legla u jednoj godini. Na leanju na jajima sudjeluju oba roditelja.

Golub pismonoa

HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Golub_pismono%C5%A1a" \l "p-search"

Golub pismonoaGolubovi pismonoesu varijacijedomesticiranihgolubova peinarakoji su se tisuama godina koristili sa brzo i sigurno prenoenje poruka. Kako je jedna od obiljeavajuih osobinagolubovavraanje svom gnijezdu odnosno zbogmonogamnostisvom partneru, nije bilo jako tekoselektiratiptice koje su se mogle koristiti za prijenos poruka.Prijenos vijesti i sposobnost vraanja u gnijezdo[uredi VE|uredi]Za prijenos poruka, golubovi prvo moraju imati dom na mjestu kuda, planirano, vijest treba stii. S tog mjesta, golubovi se pomou drugihprometnihsredstava moraju dovesti do mjesta s kojeg se namjerava slati poruka, gdje do trenutka slanja poruke ostaju zatvoreni. Kad treba poslati vijest, na nogu goluba privrsti se maleni predmet, najee presavijeni papir, pa ga se puta da slobodno odlete. Nakon toga se golub pokuava vratiti natrag na mjesto gdje su mu gnijezdo i partner. Tamo se doekuje goluba, i time je poruka prenijeta.Pravo, nedvosmisleno dokazano objanjenje kako golubu uspijeva pronai put do kue, do danas ne postoji. Nekiznanstvenicipretpostavljaju, da se ta sposobnost goluba sastoji od kombinacije sposobnosti orijentiranja prema poloaju sunca i zvijezda, osjeanjem magnetnog polja zemlje i optikim orijentiranjem.Ranije koritenje golubova pismonoa[uredi VE|uredi]Dugo su bili najbolji nain prijenosa poruka na vee udaljenosti, sve do pojave suvremenih komunikacijskih ureaja. Do pronalaskatelegrafaoni su bili praktiki jedina mogunost prijenosa informacija, prije svega vojnih, koja je bila bra od prijenosa jahaa. Pored toga, mogli su prenijeti poruku preko neprijateljskih poloaja bez da izazovu pozornost.Pri tome je najvei problem bio donijeti golubove sa eljenog cilja. Prije poetka vojnog pohoda morala su biti poznata mjesta eljenog cilja poruke, a na tom mjestu je ve od ranije moralo postojati uzgajalite takvih golubova.Koritenje golubova pismonoa danas[uredi VE|uredi]Kasnije poinje njihovo koritenje u natjecateljske svrhe na natjecanjima u brzini leta. Natjecanje se organizira prevoenjem golubova na udaljenost od 100 do 1.000kmod golubinjaka. Golubovi se isputaju, a biljei se vrijeme njihovog povratka u golubinjak. Ove golubove nazivaju i "trkaim konjima malog ovjeka".