VRSTE RIJEI

PRILOZI- mjesta,vremena, nainaPRIJEDLOZI- uz, u, za, na, o, po...VEZNICI- i, pa,te, ni, niti, a,aliESTICE da, ne, li, zar li, evo, eto, eno, god, put, nekaUSKLICIIMENICEZAMJENICEPRIDJEVIBROJEVIGLAGOLIPROMJENJIVE NEPROMJENJIVE

PAZI!Pisanje s / sa- drutvo DA (S Anom) ispred s,z,,, ps, ks sredstvo NE (Piem olovkom.)

PADEI (imenice, zamjenice, pridjevi, brojevi)SKLONIDBA (deklinacija)NOMINATIV (TKO, TO) - neovisan o prijedloguGENITIV (KOGA, EGA nema) bez, do, od, kod, zbogDATIV (KOMU, EMUp rilazim) k, ka, nasuprot, unato, usprkosAKUZATIV (KOGA, TO vidim) kroz, niz, uz, u, za, na, o, po, nad, pod, predVOKATIV (OJ!, EJ!) bez prijedloga, odjeljuje se zarezomLOKATIV (O KOME, O EMU) na, o, po, pri, prema, uINSTRUMENTAL (S KIM, S IM) s (bie), sa (stvar), meu, nad, pod

GLAGOLI (vrijeme/nain, osoba, broj)SPREZANJE ILI KONJUGACIJA- promjena glagola po licima

GLAGOLI PO PRIJELAZNOSTI Prijelazni - mogu imati objekt u akuzativuNeprijelazni ne mogu imati objekt u akuzativuPovratni -uza se imaju povratnu zamjenicu seGLAGOLI PO VIDU - Nesvreni bacati, ekati, izvjeivati, dospijevatiSvreni baciti, doekati, izvijestitiDvovidniGLAGOLSKI PRIDJEV- pridjev izveden od glagola radni priao (-o,-la,-lo, -li, -le, -la) trpni nacrtan (-n, -en, -jen, -t)GLAGOLSKA IMENICA glagolski pridjev trpni + je,GLAGOLSKI PRILOGSadanji- 3. lice mn. prezenta + -i (GLEDAJUI)Proli- osnova + -avi, - vi (SKOIVI)

GLAGOLSKA VREMENA sadanjost PREZENT prolost PERFEKT, AORIST, IMPERFEKT, PLUSKVAMPERFEKT budunost FUTUR PRVI, FUTUR DRUGI

Sloena-dvije ili vie rijeiPERFEKTPLUSKVAMPERFEKTFUTUR I.FUTUR II.Jednostavna -jedna rije PREZENTAORISTIMPERFEKT

INFINITIV - neodreeni glagolski oblik zavrava nastavkom ti ili iPREZENT- izrie sadanjost nastavci em,-jem, -am, -im AORIST - prolo svreno vrijeme, prezentska osnova svrenih glagola -oh, -e, -e, -osmo, -oste, -oe (ako gl. osnova zavrava na suglasnik) > potrah -h, -, - , -smo, -ste, -e (gl. osnova zavrava na samoglasnik) > ugledahIMPERFEKT - prolo nesvreno vrijeme, tvori se iskljuivo od nesvrenih gl. ah, ae, ae, asmo, aste ahu (kupovah) jah, jae, jae, jasmo, jaste, jahu (bijah) ljah, ljae, ljae, ljasmo, ljaste, ljahu (miljah) ijah, ijae, ijae, ijasmo, ijaste, ijahu (vucijah)

PERFEKT - naglaeni i nenaglaeni pz pomonog gl. biti i gl. pridjeva radnogSAM POKLONIOPLUSKVAMPERFEKT- prola glagolska radnje dovrene prije koje druge prole glagolske radnje pf. Ili impf. pom.gl.biti+gl. pridjev radni BIO SAM POKLONIO/ BIJAH POKLONIOFUTUR PRVI- budue vrijeme. prezent pom. glagola htjeti +infinitiv odgovarajueg glagola U POKLONITIFUTUR DRUGI- predbudue vrijeme sloeno od glagolskoga pridjeva radnoga i dvovidnog prezenta pomonog glagola bitiBUDEM POKLONIO

GLAGOLSKI NAINKONDICIONAL pogodbeni nain , eljaKONDICIONAL PRVI (pogodbeni nain)- glagolski oblik sloen od nenagl.aorista glagola biti i glagolskog pridjeva radnogBIH KUPIOKONDICIONAL DRUGI (elje, mogunosti)-glagolski oblik sloen od kondicionala glagola biti i gl. pridjeva radnogBIO BIH KUPIOIMPERATIV zapovjedni nain KUPI!

Stupnjevanje ili komparacija- usporeivanje po slinosti

Nepravilna komparacija: lak - laki, mek - meki, lijep - ljepidobar - bolji - najboljizao - gori - najgorimalen - manji - najmanjivelik - vei - najvei

PRIDJEVI :

BROJEVIrijei kojima se izrie koliko ega ima ili koje je to po redu

GLAVNI ( koliina)Sklonidba jedan- kao neodreeni pridjevdva, tri, etiri- vl. sklonidbaREDNI (mjesto u poretku) s tokomSklonidbakao odreeni pridjevi

N A V dva dvije tri etiriG dvaju dviju triju etirijuD L I dvama dvjema trima etirima

Stotina, tisua i milijarda mijenjaju se kao imenice enskog roda, a milijun,trilijun kao imenice mukog roda. Ostali se glavni brojevi ne mijenjaju.

Brojevne imenice su rijei koje su po obliku imenice, a po znaenju brojevi. Tosu dvojica, trojica, dvoje, troje, petero

ZAMJENICE(zamjenjuju druge rijei)

1. osobne ili line ja, ti, on, ona, ono, mi, vi, oni, one, ona2. posvojne moj, tvoj, njegov, njezin, na, va, njihov3. povratne sebe, se4. povratno- posvojne svoj, svoja, svoje, svojim5. pokazne ta, to, ono, onaj, ovaj, ovolik, tolik, onolik6. upitne tko, to, koji, iji, kakav, kolik7. odnosne tko, to, koji, iji, kakav, kolik8. neodreene netko, neto, svata, nita, ita

PAZI!!! Pisanje neodreenih zamjenica s prijedlozima: NE : od nikoga, za nita, pred iim, u nikakvim DA : ni od koga, ni za ta, i pred im, ni u kakvim

SLUBA RIJEI U REENICI

GLAVNI DIJELOVI PREDIKAT(jezgra reenice, radnja u reenici glagol) IMENSKI GLAGOLSKI gl. biti+imenska rije glagol SUBJEKT(vritelj radnje, N Tko? to?)SPOREDNI DIJELOVI DODATCI IMENICI: ATRIBUT(pridjev, broj, zamjenica ili imenica u G, D, A, L, I)APOZICIJA(imenica u istom padeu)

DODATCI GLAGOLU: OBJEKT(predmet radnje, izravni A Koga? to?/neizravni) PRILONA OZNAKA(okolnosti radnje) mjesto, vrijeme, koliina, nain, uzrok, namjera

REENICE

SLOENES+P+DODATCIJEDNOSTAVNES+P

REENICEJEDNOSTAVNENeproirene (subjekt + predikat)Proirene (subjekt + predikat + dodaci)Besubjektne (bez subjekta)Sa skrivenim subjektom (subjekt nije izreen)Neoglagoljene (bez glagola)

SLOENENezavisno sloene (sklapanje povezivanjem)1. Sastavne - i, pa, te, ni, niti2. Suprotne - a, ali, nego, no, ve PIEMO ZAREZ3. Rastavne - ili4. Iskljune - samo, samo to, jedino, jedino to, tek PIEMO ZAREZ5. Zakljune - dakle, zato, stoga, - PIEMO ZAREZZavisno sloene (sklapanje uvrtavanjem) PSA OP!PredikatneSubjektneAtributneObjektnePrilone : Mjesne, Vremenske, Nainske, (Uzrone, Posljedine, Namjerne, Pogodbene, Dopusne)

Naglasak

1.Jednoslone rijei mogu imati samo silazne naglaske. 2.Na prvome slogu dvoslone ili vieslone rijei mogu stajati sva etiri naglaska. 3.Na unutranjem slogu vieslone rijei mogu stajati samo uzlazni naglasci. 4. Posljednji slog u rijei ne moe biti naglaen.

NAGLASNICE- rijei koje imaju svoj naglasakNENAGLASNICE- rijei koje se vezuju uz nenaglaene rijei i nemaju naglaeni slog Prednaglasnice ili proklitike (ne, na, o, zbog, ni...) Zanglasnice ili enklitike (sam, si, je, me, ju...)

GLASOVI

GLAS najmanja jezina jedinicaSLOG najmanja izgovorna jedinica (sastoji se od jednog samoglasnika ili slogotvornog r i suglasnika; jednog ili vie)GOVORNI ORGANI organi u ljudskom tijelu koji slue za oblikovanje govora GORNJI usna i nosna upljina, jezik, nepce (meko i tvrdo), resica, zubi, usnice DONJI plua, dunik, grkljan, glasniceSAMOGLASNICI (OTVORNICI) glasovi koji nastaju kada zrak slobodno struji iz plua preko usta van (a, e, i, o, u)SUGLASNICI (ZATVORNICI) glasovi koji nastaju kada neki govorni organ djelomice ili potpuno zatvori prolaz zranoj struji iz pluaZVUNI GLASOVI (ZVUNICI) nastaju kada su glasnice napete i trepereBEZVUNI GLASOVI (BEZVUNICI)- nastaju kada su glasnice oputene i ne trepereZVUNICIbdgzd---

BEZVUNICIptksfch

ZATVORNICI PO MJESTU TVORBE:DVOUSNENICI (BILABIJALI):p, b, m

ZUBNOUSNENICI (LABIODENTALI):f, v

ZUBNICI (DENTALI):t, d, n, c, z, s

DESNICI (ALVEOLARI):r, l

NEPANICI (PALATALI):, , d, , j, lj, nj, ,

JEDRENICI (VELARI):k, g, h

GLASOVNE PROMJENE

palatalizacija (k, g, h + e, i = , , ; c + e = );

sibilarizacija (k, g, h + i = c, z, s);

jotacija ( c + j = , d + j = , g + j = , h + j = , k + j = , 1 + j = lj, n + j = nj, s + j = , t+ j = , z + j = ; izmeu glasova pj, mj, bj i vj umee se epentetsko 1: plj, mlj, blj, vlj);

nepostojano a- gubljenje samoglasnika apromjena ije/je/e/i (refleks nekadanjeg jata);

jednaenje suglasnika po zvunosti (zvuni b d g z d -------- bezvuni p t k s f c h ; osim u pisanju d + s, , c, , );

jednaenje suglasnika po mjestu tvorbe (s, z + , , , , d, , lj, nj = , ; osim kada su s i z na kraju prefiksa iza kojega su lj i nj: razljutiti-, h + , = ; n + b, p = m);

gubljenje suglasnika - kada se nau dva ista suglasnika, ostaje samo jedan (osim u superlativu pridjeva na j: najjasniji:; i u nekim rijeima zbog jasnoe: poddijalekt);

ispadanje suglasnika (u nekim se gramatikama ova promjena ubraja pod gubljenje suglasnika) - ispadaju glasovi t i d ispred c, , (otac - otca - oca, sudac - sudca - suca), glas s ispada u sufiksu -ski iza i (plemiski - plemiki).

vokalizacija- zamjenjivanje suglasnika l samoglasnikom o na kraju rijei i na kraju slogova (misal-misao, ital-itao)prijeglas- zamjenjivanje samoglasnika o iza nepanih suglasnika i skupova t, d samoglasniko e (poljom-poljem, goditom-goditem) Ima odstupanja...

TVORBA RIJEI1. Prefiksalna- dodavanje prefiksa (nejak, uiniti)2. Sufiksalna- dodavanje sufiksa ( mornar, morski)3. Prefiksalno-sufiksalna- dodavanje prefiksa i sufiksa (proslaviti)4. Slaganje- nain nastanka nove rijei slaganjem dviju ili vie rijei (kolovoa, kuepazitelj)5. Srastanje- najmanje dvije osnovne rijei srastaju u sraslicu(uzbrdo)6. Preobrazba (konverzija)- prijelaz rijei iz jedne vrste u drugu (Jasna- osobno ime, jasna- pridjev)7. Tvorba sloenih kraenica (HINA, Hina)

RIJEI JEDNAKA OBLIKA, A RAZLIITA ZNAENJAIstopisnice- rijei koje se isto piu, a imaju razliito znaenje i razliito se Izgovaraju

Istozvunice- rijei koje se isto izgovaraju, razliito se piu i imaju razliito znaenje

Istoblinice- rijei istog oblika, a razliitog znaenja

NASTAJANJE RIJEI1.POSUIVANJEM - nastaju POSUENICE

TUICEUSVOJENICE (strana rije koju govornik (Rijei koje ne osjeamo prepoznaje kao stranu kao posuene rijei, rije laptop prilagoene su hrv. jeziku- cipela)2. PROMJENOM VRSTE

PODRIJETLO RIJEIKnjievne rijei- rijei koje je usvojila knjievnojezina norma

Lokalizmi - rijei mjesnoga govora proirene na malo podruj

Regionalizmi - pokrivaju prostor iri od lokalizama, regiju

Dijalektizmi - zauzimaju najire podruje pojedinoga narjejaInternacionalizmi- meunarodne rijei- advokatargonizmi- rije svojstvena govoru pojedinih socijalnih ili profesionalnih skupina koje samo oni razumijuUsvojeniceTuice

RIJEI JEDNAKA OBLIKA A RAZLIITA ZNAENJASINONIMI - imaju razliit oblik rijei, a isto ili slino znaenje ISTOZNANICE BLISKOZNANICEHOMONIMI imaju isti oblik rijei- iste glasove, naglasak, a razliito znaenje

FRAZEMI izraz prenesenog znaenja koju u govoru i pisanju ostvarujemo kao cjelinu

trn u okustara ranaprevesti edna preko vode