istineilaiohrani-
TRANSCRIPT
Istine i laži o hrani
Anita Šupe
veljača 2013.
Teme
Opasnosti moderne prehrane
Povezanost ”nove” hrane sa ”novim” bolestima
Mitovi i zablude o prehrani i zdravlju
Osvrt na neka davna vremena - što su ljudi jeli prije epidemije modernih bolesti
O meni
Dolazim iz Šibenika
Studij u Švedskoj Food and Nutrition
Science
Samostalno izučavanje stručne
literature o utjecaju prehrane na
zdravlje
2010. blog Istine i laži o hrani
2012. knjiga Istine i laži o hrani
Privatna nutricionistička praksa
Usprkos napretku nauke, medicine i farmacije, čovjek nije zdraviji. Bolesti su toliko česte da se smatra normalnim biti bolestan.
Nikad u povijesti nije bilo toliko kroničnih i degenerativnih bolesti, iako se stalno lansiraju novi lijekovi i njihova potrošnja neprestano raste.
Medicinski paradoks
Industrijski razvoj donio je novu vrstu hrane koja nikad prije u ljudskoj povijesti nije postojala.
Koliko zapravo znamo u namirnicama koje unosimo u svoje tijelo?Da li je rafinirana prerađena hrana napredak ili - put u propast?
Prehrambeni paradoks
Tradicionalna prehrana
Do prije 50-100 godina ljudi su znali što
jedu i odakle ta hrana dolazi
Hrana je bila uzgojena lokalno i dolazila
je u svom izvornom obliku
Hrana je bila nutritivno bogata
Moderna prehrana
Ne znamo odakle hrana dolazi ni kako se
proizvodi
Prevladava masovni uzgoj i industrijska
prerada hrane
Zapravo uopće ne znamo što jedemo i kako
to utječe na naše zdravlje
”Zdrava” hrana
Riječ ”zdrava” hrana je jedna od najviše zloupotrebljavanih riječi
Propagira se ”zdravo” ono što donosi najveći profit
Službene prehrambene preporuke dolaze iz SAD i američkih zdravstvenih i prehrambenih organizacija koje su sponzorirane od industrije
Sastav moderne prehrane:
Prevladavaju industrijske prerađevine koje se uglavnom sastoje od ova 4 sastojka:
Šećer, HCFS
Rafinirano pšenično brašno i proizvodi od žitarica
Rafinirana i hidrogenizirana biljna ulja
Aditivi - kemijski dodaci
Šećer
Prekomjerna konzumacija šećera dovodi do upalnih bolesti, debljine, dijabetesa II, ovisnosti i mnogih drugih poremećaja
Visoko fruktozni kukuruzni sirup - HCFS jeftina zamjena za šećer - čista fruktoza koja se u jetri pretvara
u masti, uništava jetru
isto kao alkohol,
ne stimulira hormon
sitosti leptin, radi čega
dolazi do prejedanja
Pšenično brašno
Škrob = razgranate molekule glukoze = šećer = prazne kalorije bez nutritivne vrijednosti
Moderna pšenica je GMO, hibridizirana, tretirana stotinama kemikalija da bi davala veće urode i bila otporna na štetočine i bolesti
Gluten iz pšenice je genetski manipuliran i poznat kao uzročnik ili okidač preko 50 različitih bolesti
Monsanto & co.
Monsanto je vodeća industrija genetski modificiranog sjemena u svjetu.
GM sjeme se može patentirati.
Najkomercijalnije su pšenica, kukuruz i soja, ali se genetski modificiraju i druge žitarice i biljna hrana.
Hrvatska, koja je nekad izvozila sjeme, danas ga uvozi.
Biljna ulja
Rafinirana i hidrogenizirana biljna ulja i
margarin = prekomjerni udio omega 6 u
odnosu na omega 3 = kronične upale =
kronične bolesti
Visoko procesirana ulja (visoka
temperatura, tlak, brojne kemikalije)
oksidirane masne kiseline
Višak omege 6
Potiče upalne procese i zgrušavanje
krvi
Normalni tjelesni procesi postaju
kronični
Kronične upale na arterijama dovode do
začepljenja žila i srčano-žilnih bolesti
MNG pojačivači okusa
HFCS
umjetni zaslađivači
konzervansi, stabilizatori, zgušnjivači,
modificirani škrobovi itd
Aditivi
Ove namirnice izazivaju
Upalne procese koji su uzročnici kroničnih bolesti
Autoimunološke bolesti
Alergije i intoleranciju
Metabolički sindrom (visok tlak, poremećene masnoće u krvi, abdominalna debljina, povišen šećer, inzulinska rezistencija, dijabetes)
Pretilost
Ovom poremećaju ljudske prehrane
pridonio je i strah od kolesterola, radi
čega su prirodne masnoće životinjskog
porijekla zamijenjene povećanim
unosom šećera, škroba i rafiniranih
biljnih ulja.
”Zasićene masnoće životinjskog porijekla i kolesterol izazivaju začepljenje žila i bolesti srca”
”Žitarice su zdrava hrana i trebaju sačinjavati bazu prehrane”
”Za mršavljenje je potrebno jesti manje i trošiti se više”
Mitovi i zablude o prehrani
Mit No 1: Kolesterol i zasićene masti
opasni su za srce
Kolesterol - loše vijesti
TIME magazin, ožujak 1984.
Nove prehrambene smjernice
iz S.A.D.
Smanjiti unos životinjskih
masti iz mesa, jaja i mlijeka
Povećati unos ugljikohidrata i
rafiniranih biljnih ulja
Prirodne masnoće iz mesa, mlijeka i jaja
zamijenili su industrijski light proizvodi,
zamjenske namirnice, umjetne masnoće i
prekomjeni unos škroba i šećera
Ovo je blagoslovila farmaceutska industrija
koja je lansirala najveći biznis - statine,
lijekove za smanjenje kolesterola. (profit na
ovim lijekovima = 29 miljardi $ godišnje)
Zadnjih 30 godina dogodila se epidemija
debljine, srčano-žilnih bolesti, dijabetesa,
alergija, autoimunoloških bolesti i raka.
Kampanja protiv kolesterola - najveća
prevara 20-og stoljeća
Hipoteza o povezanosti masnoća, kolesterola i srčano-žilnih bolesti nikad nije znanstveno potvrđena
Unos zasićenih masnoća 2 - 5 puta veći nego WHO-ova preporuka uopće nema utjecaja niti na ukupni kolesterol niti na LDL kolesterol.
Pacijenti koji su imali infarkt nisu uzimali ništa više masnoća kroz prehranu nego zdrave osobe
Ljudi koji jedu minimalne količine zasićenih masti imaju začepljenje ili ovapnjenje žila u istoj mjeri kao osobe koje konzumiraju puno zasićenih masti
Ljudi sa visokim kolesterolom imaju začepljenje žila u istoj mjeri kao oni s niskim kolesterolom
Nijedan kontrolirani klinički eksperiment nije uspio smanjiti smrtnost od srčano-žilnih bolesti smanjivanjem unosa masnoće u prehrani pacijenata
Kolesterol - ipak dobre vijesti
Kolesterol i zasićene masti ustvari su bitni za zdravo srce
Visoka razina kolesterola pomaže da živimo dulje
Prehrana s visokim udjelom zasićenih masti podiže zaštitni HDL kolesterol
http://www.youtube.com/watch?v=v8WA5wcaHp4&feature=channel_video_title
http://www.youtube.com/watch?v=i8SSCNaaDcE
Istina je zapravo potpuno
obrnuta
Ne samo da masti nisu štetne, nego su potrebne za dobro zdravlje
Prehrana s niskim udjelom masti ne sadrži potrebne hranjive tvari
Prehrana s visokim sadržajem ugljikohidrata i biljnih ulja pridonosi razvoju srčano-žilnih bolesti
Mit No 2: Žitarice su zdrava
hrana
Sadržaj žitarica i proizvoda od
brašna
Nedovoljno vitamina i minerala i njihova slaba
bio-raspoloživost
Antinutrijenti kao inhibitori enzima i fitinska
kiselina sprečavaju apsorpciju minerala:
kalcija, magnezija, željeza, bakra i cinka
Nedostatak nutrijenata dovodi do anemije,
poroznih kostiju, karijesa
Gluten - skriveni uzročnik
autoimunih bolesti
Teško probavljivi protein iz žitarica
Celijakija je samo jedna od mnogih
bolesti uzrokovanih nepodnošenjem
glutena
55 bolesti dokazano da imaju veze s
nepodnošenjem glutena
Previsok sadržaj škroba u
žitaricama
Škrob = glukoza
Povišen šećer u krvi, povišen inzulin:
inzulinska rezistencija,
prekomjerna tjelesna težina,
srčano-žilne bolesti,
metabolički sindrom, dijabetes
GMO i nepravilna priprema
žitarica
Nova vrsta pšenice ”patuljasta” pšenica
je genetski manipulirana i hibridizirana,
tretirana stotinama kemikalija
Tradicionalna prerada žitarica -
namakanje, fermentacija, klijanje
Hrana od brašna zapravo je
Nutritivno bezvrijedna hrana
Prepuna teških komponeneti -
uzročnika mnogih bolesti
Prepuna škroba - čiste glukoze
Glukoza nije esencijalna za tijelo
GMO i prepuna aditiva
Pšenica, kukuruz, soja
Osim što su žitarice i soja štetne za
zdravlje, također su štetne za okoliš
Za uzgoj komercijalnih monokultura
posječene su ogromne površine šuma i
prašuma, preorani pašnjaci i isušene
močvare, što je dovelo do uništenja i
istrebljenja brojnih životinjskih i biljnih
vrsta
Pšenica, kukuruz, soja
Za njihov uzgoj potrebne su ogromne
količine fosilnog goriva, umjetnih gnojiva
i pesticida. Masovni uzgoj monokultura
nepovratno uništava zemlju i iscrpljuje
hranjive tvari iz nje, bez da zemlji išta
vraća
Istrebljenje živih vrsta i nestašica vode
Samoodrživost
Održivi put ovog planeta može se postići
samo kroz suradnju svih živih bića
međusobno i sa prirodom.
Svaka biljka i životinja ima svoju ulogu u
prirodi. Rješenje je ekološka, biodinamička,
lokalna proizvodnja, permakultura i
samoodržive zajednice, a ne zamjena mesa
sojom.
Mit No 3: Za mršavljenje je
potrebno jesti manje i trošiti se
više
Radi se o hormonima
Debljina je bolest pretjeranog nakupljanja
masnoće
Ona ovisi o neravnoteži u hormonalnom
reguliranju masnog tkiva i metabolizma masti
Inzulin je primarni regulator nakupljanja
masnoće, a ugljikohidrati, koji potiču
izlučivanje inzulina, izravni su uzročnik
debljine.
Inzulin debljajući hormon
Prehrana bogata šećerom i škrobom = izlučivanje inzulina = spremanje viška šećera u obliku masnih naslaga kao rezerve energije ”za kasnije”
Stalni unos novih količina ugljikohidrata
Stalno prisustvo inzulina u krvi onemogućuje enzim lipazu tj oslobađanje i razgradnju masnih zaliha za energiju
Konvencionalno mršavljenje
Prehrana koja se službeno preporučuje (55-
60% kalorijskog unosa iz ugljikohidrata)
onemogućuje stabilizaciju šećera u krvi - što
je zapravo primarni cilj kod mršavljenja
Nizak kalorijski unos i premalo masnoće
dovodi do izgladnjivanja što sprečava
mršavljenje na duže staze.
Drugi način
Stabilizacija šećera u krvi lako se postiže
biranjem namirnica - prehranom koja se ne
bazira na ugljikohidratima
Dovoljan unos masnoće osigurava energiju,
hranjive tvari i osjećaj sitosti
Zašto ne primjeniti ovu prirodnu metodu?
Sten Sture Skalderman
Pridržavanje dijabetičkih
prehrambenih smjernica
160 kg i šećer do neba
Odlučio umrijeti sit i sretan
80 kg, potpuna kontrola
šećera i masnoća u krvi
Nekada se znalo bolje
19. stoljeće prof. medicine Wilhelm Ebstein iz
Göttingena prepisivao je svojim pretilim
pacijentima i dijabetičarima prehranu s niskim
udjelom ugljikohidrata
Sve vrste mesa i sve vrste masti bile su
dozvoljene, kao i koštana srž i masne juhe te
masni umaci i povrće pripremljeno s puno
maslaca
Mršavljenje bez gladi
Nizak unos ugljikohidrata
Stabilizacija šećera i inzulina u krvi
Oslobađanje masnih naslaga i njihovo
trošenje za energiju
Mršavljenje
Smanjeni unos ugljikohidrata nadoknađuje se većim unosom zdravih prirodnih masti
Masti daju energiju, vitamine topive u mastima, osjećaj sitosti i prirodnu regulaciju apetita
Mršavljenje bez gladi
Kalorije su pri tome nebitne
Izvorna tradicionlna prehrana
za optimalno zdravlje
Što su ljudi jeli prije nego što je industrija preuzela proizvodnju hrane?
Prije nego je nastupila epidemija debljine, dijabetesa, srčano-žilnih bolesti i drugih modernih oboljenja?
Weston A. Price
Nutrition and Physical Degeneration - istraživanje 14 predindustrijskih kultura 30-tih godina prošlog stoljeća
Narodi koji su se hranili na tradicionalan način imali su izuzetno dobro zdravlje i otpornost prema infektivnim i degenerativnim bolestima
”Sveta hrana”
Riba i plodovi mora, riblji organi, ulje riblje jetre i riblja jaja
Iznutrice divljih ili domaćih životinja
Kukci
Masnoće nekih ptica i jednoželučanih životinja (npr svinje)
Žumanjci od kokoši ili drugih slobodnih ptica
Mlijeko, sir i maslac od životinja koje su pasle travu
Sadržaj Svete hrane
10 000 uzoraka hrane
10 x više vitamina A i D nego Amerikanci
4 x više minerala i vitamina topivih u vodi
”Aktivator X”- vitamin K2
Vitamini topivi u mastima su katalizatori ili
aktivatori o kojima ovisi asimilacija svih drugih
nutrijenata - proteina, vitamina i minerala
Zubi su ogledalo cijelog
organizma
Pogoršano zdravlje i osjetljivost prema
kroničnim i degenerativnim bolestima
prelaskom na ”hranu bijelog čovjeka”…
…došlo je do tjelesnog i zdravstvenog
propadanja
Prihvaćanjem ”moderne”
prehrane…
Možda…
…smo ipak genetski prilagođeni na
određenu vrstu hrane…
…koju je za nas osigurala priroda…
…i koja se ne može proizvesti u
tvornicama?
Poslužimo se izvornom mudrošću naših predaka i vratimo se izvornoj vrsti hrane, za koju danas znamo da ljudskom tijelu daje sav građevinski materijal koji mu treba i energiju potrebnu za zdrav i vitalan život.
O svemu pročitajte
više u knjizi ”Istine i
laži o hrani”
149 kn ->129 kn
Hvala na strpljenju!