1892 - Josip Broz se rodio u Kumrovcu uHrvatskom zagorju kao sedmo od petnaeste-ro djece u obitelji sitnog seljaka Franje Bro-za i žene mu Marije, rođene Javeršek. ObiteljFranje Broza živjela je u kući broj 8, koju jedijelila s rođakom Blažem Brozom. Datumirođenja Josipa Broza ne poklapaju se u svimdokumentima; najvjerojatniji je 7. svibanj1892. koji je upisan u popisu tuheljske župe iu Brozovoj svjedodžbi za prvi razred osnov-ne škole u Kumrovcu. Na zagrebačkom poli-cijskom kartonu Josipa Broza iz svibnja mje-seca 1928. godine naveden je datum '11. ožu-jak 1892. U toku narodnooslobodilačke bor-be neki su Titovi suborci počeli slaviti25. svibanj kao njegov dan rođenja, a togdana je 1944. godine bio izvršen i njemačkidesant na Drvar. Nakon oslobođenja se ši-rom zemlje počeo slaviti 25. svibanj kao Ti-tov dan rođenja, koji se danas slavi i kao Danmladosti.

1895-1900 - Veći dio ranog djetinjstva jeJosip Broz proveo u Podsredi, na slovenskojstrani Sutle, kod djeda po majci, bolje stoje-ćeg seljaka Martina Javeršeka.

1900-1905 - U Kumrovcu pohađao osnov-nu školu.

1905-1907 - Do svoje 15. godine radio kodujaka u Podsredi gdje je tri puta na tjedanpohađao tzv. produžnu osnovn.u školu:

1907-1910 - Od jeseni 1907. godine zapo-slen je u Sisku najprije kao konobarski, azatim kao bravarski naučnik. Dana 23. rujna1910. godine završio je trogodišnju školuučenika u privredi i bravarski zanat. Zatim je. otišao u Zagreb, gdje se zaposlio kao bravar-ski pomoćnik u radionici, Izidora Haramine.

Tu je ostao dva mjeseca, pa se vratio ~Kumrovec.

1911 - U sredini travnja ponovo se zaposliou Zagrebu, ovog puta u mehaničarskoj ra-dionici Augusta Knausa. U lipnju je sudjelo-vao u štrajku bravarskih radnika Zagreba,koji je s uspjehom završen nakon šest tjeda-na u mjesecu srpnju. Ali Josip Broz je već1. srpnja pre inuo radni odnos kod majstoraAugus a Knausa i krenuo u »trernd- (u ino-zemstvo), Preko Ljubljane je otišao u Trst, apo povratku u Ljubljanu zaposlio se u tvorni-cama s rojeva -Tonnies«, odakle je u mjese-cu kolovozu otišao u Kamnik, gdje se zapo-slio u tvornici o inarskih proizvoda (danas»Titan«). U Kamniku je bio' aktivan član gi-mnastičke organizacije »Sokol«.

1912-1913 - U svibnju 1912. godine otišaoje iz Kamnika i sve do odlaska u vojsku, dojeseni 1913. godine. negdje je dulje vrijeme anegdje samo prigodno bio zaposlen u Čen-kavu i PIzenu u če oslovačkoj, pa u Nje-mačkoj i u Aus riji u i.inchenu, Mannhei-mu i Poruru, u Beč. Bečkom Novom Mje-stu i u Grazu). S a gdje se zadržavaoaktivno se uključi ao radnički pokret, biočlan sindikata, odlazio na predavanja i čitaosocijalističku litera "tisak, U jesen 1913.godine počeo je sl -" ojni rok, najprije utehničkoj službi artiije 'je u bečkom arsena-lu, a zatim u Zagre 25. domobranskompuku.

1914 - U mjesecu o ju na takmičenjumačevalaca za prvens 'o u austrougarskojvojsci u Budimpešti OSY ji je drugu nagra-du i srebrnu medalj . Ka ie 'zbio prvi svjet-ski rat, 25. dornobr u kojem jeslužio Broz premješ en e o 'p 'je na srpsku

92-- 3ežaniju, a zatim u Rumu gaje je

- 1915. godine. U jese 's e;-- -- ~- ~e zatvoren neko vrijeme u pa-

o đavi.

lzdavač CGP DELO OOUR GLOBUS Izdavačka djelatnost, Zagreb I Za izdavača TOMISLAV ~ OLSKA KNJIGA, Zagreb I Za izdavača1980 I Likovni urednik Cveta Stepančič I Tehnički urednik Andrej Mavsar I Urednik fotografije ..loccž,o' ;cšlč I Fotografije S. Busić, M. Rašeta, Ž-Dela, AP, Tanjug, UPI I Cijena 30.-

135246

1 MLADI RADNIK - U kovinarskoj radionici u Ka-mniku - danas" Titan« - 1912.godine.

2 NA ROBIJI - S Mošom Pijadeom u kaznionici uLepoglavi, 1929.godine.

3 RAD U MOSKVI - Slika Josipa Broza (ilegalnoime Valter) s anketnog lista delegata na VII kon-gresu Komunističke internacionale u Moskvisrpnja-kolovoza mjeseca 1935.godine.

4 ILEGALNA PUTOVANJA - Slika iz jednoga odpasoša koje je Tito prije drugoga svjetskog rataupotrebljavao za putovanja po Evropi.

5 REVOLUCIONAR - Godine u kojima se cijelimbićem posvećivao borbi za pobjedu radničkeklase i Partije, prekalile su Tita u revotucionere ivođu revolucije. Generalni sekretar KPJ postaoje 1937.godine.

6 PRED RATNOM OLUJOM - Snimka iz Zagrebanekoliko mjeseci prije napada na Jugoslavijukad je Tito upotrebljavao ilegalno ime inž. Slav-ko Babić.

izbjegne hapšenje, pobjegao je u Finsku nebi li se odatle probio kući. U sjevernoj Fin-skoj su ga uhvatili i poslali natrag u Petro-grad. Tu je tri tjedna bio zatvoren u petropa-vlovskoj tvrđavi. Pod stražom je poslan naUrai, ali je putem pobjegao iz transporta najednoj međustanici. U početku studenoga ublizini Omska saznao je za pobjedu oktobar-ske revolucije. U Omsku, gdje su boljševiciveć uspostavili vlast, prijavio se u odredCrvene internacional ne garde.

1918 - U proljeće zatražio primanje u Ru-sku komunističku partiju (boljševika) i sov-jetsko državljanstvo. Nakon pobune Ćeho-slovačkog korpusa, Brozov odred se povu-kao na stanicu Tatarovka, a po dolasku če-hoslovačkih jedinica u Omsk, Broz se zbognarušenog zdravlja povukao u selo Mihajlov-ku u bogoljupskoj općini. Da ne bio pao uruke kontrarevolucionarnim snagama, oti-šao je u kirgisko selo udaljeno 65 km odOmska. Tu je radio u parnom mlinu bogatogKirgiza kao mehaničar i upravnik mlina odmjeseca kolovoza 1918. do prosinca 1919.godine.1919 - Kad su u prosincu na područjuOmska razbijene Kolčakove kontrarevolu-cionarne snage, Josip Broz se vratio uOmsk.

1920 - U ožujku ili u početku travnja mjese-ca u Omsku je primljen za člana Jugoslaven-ske sekcije pri RKP (b). Dana 7. rujna vjen-čao se s Pelagijom Bjelousovom, koju jeupoznao već potkraj 1917. godi ne. Nakonnekoliko dana sa ženom je napustio Omsk ipreko Petrograda i Estonije krenuo u domo-vinu. Potkraj listopada mjeseca s transpor-tom ratnih zarobljenika stigao je u Maribor,gdje je morao nekoliko dana ostati u karan-teni. U Zagrebu se 5. studenoga zaposlio umehaničarskoj radionici Filipa Bauma. Uk-ljučio se u rad Pododbora Saveza metalskih.radnika, postao član KPJ i sudjelovao u agi-

1 472 53 6 8 an

STRATEG REVOLUCIJE - Na obroncima u Foti>(s pratiocem Boškom Golićem), oslobođene već20. siječnja 1942, gdje su Tito, GK KPJ i Vrhovništab donijeli niz velikih odluka o daljnjem razvo-ju NOB-a i revolucije.

2 DNEVNA ZAPOVIJED - Vrhovni komandant Ti-to diktira zapovijed za pokret brigada u zapadnuBosnu. Na Zelengori, 22. lipnja 1942. .

3 I ZASJEDANJE AVNOJ-a - Tito pred kućom ukojoj je 26. i 27. studenoga 1942.godine u Bihačuodržano I zasjedanje AVNOJ-a, političkog orga-na i predstavničkog tijela koje je objedinjavalosve narodne mase u borbi protiv okupatora.

4 NAPRIJED, U OFENZIVU - Prvoj proletarskoj .brigadi, formiranoj 22. prosinca 1941. u Rudu,Tito je 7. studenoga 1942. u Bosanskom Petrov-cu predao ratnu zastavu.

5 NA ĆE LU KOLONE - Titova strategijska parola:uvijek u kretanju, uvijek u borbi, uvijek naprijed!

6 TAKTIKA RATOVANJA - Na Titovu inicijativu jeVrhovni štab u mjesecu studenome 1942. godineizdao zapovijed o formiranju divizija i korpusaNOV, a Tito je utvrdio njihovu partizansku takti-ku ratovanja. Na Mliništu, u jesen 1942.godine.

7 VRHOVNI ZAPOVJEDNIK - Potkraj 1942. je Ti-tova vojska ugrožavala sav južni bok fašističkiharmija.

8 KAZALIŠTE USRED OLUJE - Usred borbe sestvarala i kultura oslobođenog čovjeka, borca.Tito na predstavi Kazališta narodnog oslobođe-nja u Bosanskom Petrovcu 1942. godine.

taciji za izbore u ustavotvornu skupštinu (28.studenoga 1920). Radio u klubu povratnikaiz Rusije, potkraj prosinca 1920. sudjelovaou organiziranju protestne akcije protiv "Ob-znane", a 31. prosinca u Zagrebu u općemštrajku i demonstracijama.1921 - U početku siječnja prestao je raditi umehaničarskoj radionici Filipa Bauma, apotkraj istog mjeseca napustio Zagreb zbqg-.policijskog proganjanja. U Velikom Trojstvu(bjelovarski okrug) zaposlio se kao strojar umotornom mlinu.

1922-1923 - lako dulje vrijeme nije imaoveze s KPJ, politički je djelovao kao komu-nist. U prvoj polovici ožujka 1923. godineuspostavio vezu s KPJ i uključio se u bjelo-varsku organizaciju.

1924 - U početku godine je izabran uokružno partijsko rukovodstvo za križevač-ko-bjelovarsku županiju. Radio u Hrvatskojrepublikanskoj seljačkoj stranci, u imeOkružnog komiteta KPJ otišao u Zagreb navezu s pokrajinskim komitetom KPJ za Hr-vatsku i Slavoniju.

1925 - Sa ženom i sinom Žarkom u rujnu1925. godine po dogovoru s pokrajinskimrukovodstvom KPJ iz Velikog Trojstva otišaoje u Kraljevicu gdje se zaposlio u brodogra-dilištu. Politički djelovao kao sekretar partij-ske organizacije u brodogradilištu i kao se-kretar tamošnje sindikalne podružnice.

1926 - U sredini godine je osnovan okružnikomitet KPJ, čiji član postaje i Josip Sroz.Kao partijski rukovoditelj i izabrani radničkipovjerenik u početku kolovoza organiziraoje štrajk brodogradilišnih radnika. Te godinepočeo je surađivati u radničkim novinama.Kao organizator štrajka otpušten je s posla2. listopada. Pokušao se zaposliti u Zagrebu,ali nije uspio. U Beogradu se zaposlio privre-meno a stalno potkraj godine u Smederev-skoj Palanci.

1364

257 8/9TITO RANJEN - Usred velike Pete neprijatelj-ske ofenzive, kojom su htjeli uništiti partizanskeudarne grupacije, Tito je bio ranjen za vrijemenjemačkog bombardiranja iz zraka. Vrhovni za-povjednik i dr. Ivan Ribar na Sutjesci 9. lipnja1943.godine.

2 TITO SA SUBORCIMA - U 1943. godini je Naro-dnooslobodilačka vojska Jugoslavije imala 9korpusa odnosno 27 divizija, 8 samostalnih bri-gada, 123 partizanska odreda i 15 samostalnihbataIjona. Slobodni teritorij je obuhvaćao oko130.000 četvornih kilometara, s oko 5 milijunastanovnika.

3 RAĐANJE NOVE JUGOSLAVIJE - Tito s dele-gatima na II zasjedanju A VNOJ-a 29. studenoga1943. u Jajcu. Bila je ozakonjena revolucionarnanarodna vlast, nova Jugoslavija.

4 U DRVARU - Pećina iznad Drvara, gdje se 1944.smjestio Tito s Vrhovnim štabom, bila je mjesto ukojem je Tito donio niz povijesnih odluka.

5 SASTANAK SA SURADNICIMA - U lipnju 1944.je otok Vis postao mjesto s kojega je Tito sasvojim suradnicima usmjeravao ratne operacije idonosio političke odluke. Maršal Tito s Edver-dom Kardeljom i Vladimirom Bakarićem

6 SIMBOL REVOLUCIONARNOG OTPORA - Por-tret vrhovnog zapovjednika u vrijeme kad suzapočele operacije za definitivno oslobođenjeJugoslavije.

7 SURADNJA SA SAVEZNICIMA - Na sastanku12. i 13. kolovoza u Caserti kod Napulja 'su seTito i Churchill načelno sporazumjeli o suradnjiNOV sa savezničkim snagama.

1927 - U tvornici vagona u SmederevskojPalanci radio kao partijski i sindikalni orga-nizator, ali su ga već u drugoj polovici ožuj-ka otpustili kao -opasnoq komunista i agita-tora«. Otišao je u Beograd, odatle u Zagreb,gdje se najprije prigodno zaposlio dok pot-kraj svibnja nije preuzeo dužnost sekretarapodručnog odbora Saveza metalaca Jugo-slavije. Tada je izabran i za člana plenumacentralne uprave u Beogradu. U srpnju jepostao organizacioni sekretar Gradskog ko-miteta KPJ za Zagreb. U sredini mjesecasrpnja uhapšen je zbog ranijega revolucio-narnog rada u Kraljevici i odveden u zatvorkotarskog suda u Bakru. Odatle je nakonzavršene istrage 22. kolovoza pušten uvjetnodo suđenja. Potkraj rujna u Zagrebu je preu-zeo dužnost sekretara centralne uprave sa-veza radnika kožarske prerađivačke indu-strije i zanatstva Jugoslavije. U to vrijemezapočinje najoštrija borba protiv frakcionašau partiji. U listopadu ga je sud u Ogulinuosudio na sedam mjeseci zatvora, ali mu jestol sedmorice kasnije tu kaznu snizio za dvamjeseca. Potkraj studenoga ponovno jepreuzeo dužnost sekretara područnog od-bora Saveza metalaca Jugoslavije.1928 - Na Vili konferenciji zagrebačkih ko-munista 25. i 26. veljače kao organizacionisekretar Gradskoga komiteta oštro je nastu-pio protiv frakcija u partiji, pri čemu je imaopotporu velike većine delegata. Izabran je zapolitičkog sekretara Gradskog komiteta KPJza Zagreb. Kao organizator radničkih de-monstracija uhapšen je 1. svibnja i zadržan14 dana u zatvoru. Politbiro CK KPJ ga je 20.lipnja postavio za zamjenika organizacionogsekretara CK KPJ. Sutradan, 21. lipnja, dannakon atentata u Narodnoj skupštini, JosipBroz je sudjelovao na sastanku biroa CKKPJ, a istoga dana uvečer pod njegovimrukovodstvom zagrebačka gradska organi-zacija KPJ organizirala je demonstracije višeod 30 hiljada Zagrepčana. Zagrebačka poli-

1 5243 6 10n11 SUSRET U MOSKVI - Maršal Tito se u Moskvi

21. rujna 1944. prvi put susreo sa Staljinom.2 NARODNA VLAST - Nakon zasjedanja AVNOJ-

a u Jajcu i nakon sporazuma Tito-Subašić naVisu bio je uz rukovodeću ulogu KPJ potpuno'izgrađen politički sistem nove Jugoslavije u svimnjezinim institucijama. Tito s nekim članovimaNKOJ, 1944. godine.

3 NA PRAGU POBJEDE - Tito posjećuje ranjenikeu jednoj od bolnica u oslobođenom Beogradu(1. siječnja 1945).

'4 OTOK TVRĐAVA - Na obilasku položaja na Vi-su, rujna 1944.

5 MARSAL JUGOSLAVIJE - Potkraj 1944. godineje dao uputu za reorganizaciju NOV, a u siječnju1945. izdao naredbu o formiranju armija, od-nosno jugoslavenske armije.

6 U OSLOBOĐENOM BEOGRADU - Tito na veli- .kom mitingu 27. ožujka 1945: -Ni]e daleko dankad Će biti oslobođeni svi dijelovi naše domo-vine."

cija uhapsila je Broza 27. srpnja, ali je pobje-gao. Ipak, nakon nekoliko dana, 4. kolovoza,pao je policiji u ruke. Od 6. do 14. studenogau Zagrebu je kraljevski sudski stol sudioJosipu Brozu i drugovima. To je poznati»bornbaški proces", na kojem je Josip Brozrekao da je organizirani član KPJ. Međuostalim izjavio je da se ne osjeća krivim zaono zbog čega ga optužuju, da taj sud nesmatra nadležnim i da priznaje samo sudPartije. Osuđen je na pet godina robije.

·1929-1933 - Kaznu je izdržavao u kaznioni-cama u Lepoglavi i Mariboru. Iz mariborskekaznionice je otpušten 13. studenog 1933,ali onda mora u Ogulin da izdrži ostatakpetomjesečne kazne zatvorom.1934 - Kad su ga 12. ožujka pustili iz zatvo-ra ogulinskog okružnog suda, prvo se u Za-grebu uključio u partijski rad, a 24. srpnjailegalno otišao iz zemlje u sjedište CK KPJ uBeču, gdje je u kolovozu kooptiran za članaPolitbiroa CK KPJ. Na sjednici CK KPJ od 10.kolovoza prvi put se spominje pod pseudo-nimom Tito.' Potkraj kolovoza vratio se uzemlju da bi pomogao pokrajinskim komite-tima KPJ za Sloveniju i Hrvatsku pripremitipokrajinske konferencije. Nakon 20. rujnavratio se u Beč, a u početku mjeseca listopa-'da je opet došao u zemlju da bi tu rukovodio ..pripremama za IV zemaljsku xonterenclluKPJ. Iako nije sam prisustvovao toj konfe-renciji održanoj 24. i 25. prosinca u Ljubljani,zato jer se već potkraj listopada mjesecavratio u Beč, na njoj su ga izabrali za članaCK KPJ i za člana Politbiroa CK KPJ.

1935 - Po odluci CK KPJ otišao je u Sovjet-ski Savez u prvoj polovici veljače. Tamo seuključio u rad organa Kominterne kao poli-:tički referent za KPJ u Sekretarijatu za bal-.kanske zemlje. Od 25. srpnja do 21. kolovozasudjelovao je kao delegat i sekretar delega- .cije KPJ na VII kongresu Kominterne u,Moskvi. Od kraja listopada radio je isključivo

1364

257 12113NARODNI HEROJ - Na prvoj sjednici u Beogra-du (19. studenoga 1944) predsjedništvo AVNOJ-a donijelo je odluku da se Josipu Brozu dodijelinaziv narodnog heroja.

2 PRIVREMENA VLADA DFJ - Maršal Tito je 7.ožujka 1945. u Beogradu formirao privremenuvladu Demokratske Federativne Jugoslavije. Titoi Kardelj na sastanku vlade.

3 U SLOVENIJI - S bstkone Ljubljanskog sveuči-lišta Tito je 26. svibnja 1945. istakao da će -rev-nopravni slovenski narod u slobodnoj demokrat-skoj Jugoslaviji doživjeti brz rezvoj«.

4 POZDRAV VRHOVNOM ZAPOVJEDNIKU - Pot-kraj svibnja 1945. Tito je posjetio i Maribor.

5 ODMOR NA ZAPREŽNIM KOLIMA - Tito prili-kom obilaska Srijema potkraj rata.

6 POVIJESNI DOGAĐAJ - Maršal Tito potpisujedeklaraciju o proglašenju Federativne NarodneRepublike Jugoslavije. Beograd, 29. studenoga1945. godine.

7 S POLJSKIM RUKOVODIOCIMA - Nakon Titoveposjete Poljskoj (ožujka mjeseca 1946) u listopa-du iste godine su Jugoslaviju posjetili predsje-dnik poljskoga nacionalnog savjeta BoleslavBierut i maršal Poljske Rolo-Žimjerski.

u predstavništvu KPJ pri Kominterni, jer su'bili ukinuti sekretari za pojedine zemlje.

1936 - U veljači je predavao studentima ju-goslavenskog sektora Komunističkog sveu-čilišta narodnih manjina Zapada. U travnju jebio određen za šefa sindikalnog rada u okvi-ru Politbiroa CK KPJ. U kolovozu je sudjelo-vao na savjetovanju rukovodećeg aktiva KPJu Moskvi. Formirano je novo uže rukovod-stvo KPJ koje je trebalo da se - osim gene-ralnog sekretara CK KPJ - u cijelosti vrati uzemlju. Tito se sve vrijeme zalagao za to dase rukovodstvo KPJ vrati u svoju zemlju, paje dobio od Izvršnog komiteta Kominterneovlasti da rukovodi radom partije u Jugosla-viji. Rečeno mu je da je u cijelosti odgovoranza taj rad i da mora.stvoriti uvjete za formira-nje rukovodstva KPJ u domovini. U sredinilistopada došao je iz Moskve u Beč u sjedi-šte CK KPJ i onda u prvoj polovici prosinca udomovinu sa zadaćom da pokrene najširuakciju za potporu republikanskoj vladi uŠpanjolskoj i za organizaciju odlaženja do-brovoljaca u španjolsku republikansku'arrni-ju. Preko Ljubljane je doputovao u Zagreb iSplit, a odatle potkraj mjeseca prosinca uPrag. Tamo se sastao s generalnim sekreta-rom CK KPJ Milanom Ćižinskim (Gorkićem).

1937 - Ponovno se vratio u domovinu uprvim danima siječnja. Najprije se zadržao uZagrebu gdje je vodio akciju za mobiliziranjedobrovoljaca za Španjolsku, a potkraj mje-seca siječnja u Sloveniji sređuje odnose upartijskoj i skojevskoj organizaciji u vezi sodređenim separatističkim tendencijama uvrhovima tih organizacija. Među ostalim za-lagao se za ubrzanje priprema za organizaci-

.ju osnivačkog kongresa KP Slovenije. Mje-sec dana je bio u Parizu (kamo se u među-vremenu iz Beča preselio CK KPJ), a inače jedo 17. kolovoza radio u zemlji. U noći izme-đu 1. i 2. kolovoza u blizini Samobora ruko-vodio je Osnivačkim kongresom KP Hrvat-

1 52 43 6 141151 MLADI KOD· TITA - Nosioci pozdrava i želja iz

svih krajeva Jugoslavije kod Tita. Beograd, usvibnju 1947.

2 MEĐU MNOŠTVOM - Jugoslavija je nakon ratabila veliko gradilište. U to vrijeme je Tito posjetiobrojna mjesta Jugoslavije i razgovarao s radnimljudima, među ostalima i u Kropi.

3 SUSRET S DIMITROVOM - Od 25. do 27. stude-noga 1947. Tito je bio u prijateljskoj posjeti u NRBugarskoj.

4 NA IZLETU KOD TITA - Sa stanovnicima Klanj-ca na Avali.

·5 IZ MOZAIKA ZAHVALNOSTI - Sudionice" kon-gresa AFt-a (Beograd, siječnja 1948) predajuručne radove maršalu Titu.

6 PRAVO NA VLASTITI PUT - Tito na V kongresuKPJ (od 21. do 29. srpnja u Beogradu). Kongresje održan mjesec dana nakon rezolucije Inform-biroa .•• Kongres je imao težak zadatak da obraninašu partiju od neopravdanih optužbi i dokažeproletersko i.revolucionarno porijekto-, kasnijeje o tom kongresu rekao Tito.

ske, a 17. kolovoza se vratio u Pariz. Budućida je u Sovjetskom Savezu uhapšen general-ni sekretar CK KPJ Milan Ćižinski (Gorkić).Tito je preuzeo rukovodstvo CK KPJ.U to vrijeme je glavnu brigu posvećivao sre-đivanju odnosa među robijašima-komunisti-ma u jugoslavenskim kaznionicama, jer jefrakcijski rad skupine Petka Miletića počeoopasno ugrožavati jedinstvo Partije; jačanjuutjecaja KPJ u sindikalnom pokretu i sređi-vanju prilika u jugoslavenskom omladin-skom pokretu, prije svega obnovi SKOJ-a.Bavio se i problemima koje je prouzrokovaofrakcionaški rad nekih članova rukovodećegkadra KPJ u Parizu. Oko 25. prosinca otpu-tovao je u Austriju i ĆSR, gdje se zadržao 20dana, u prvom redu u Beču i Pragu.

1938 - Kad se vratio u Pariz, ostao je unjemu do kraja mjeseca ožujka. Sredinomožujka, na vijest o priključenju Austrije NjE!-mačkoj, napisao je proglas "Za mir, nazavi-snost i slobocu«. Potkraj ožujka vratio se uzemlju i 17. travnja sudjelovao na I konferen-ciji KPS u Šmiglovoj zidanici u Grajskoj Vasikod Prebolda. U početku svibnja je na Lisciformirao privremeno rukovodstvo KPJ odpredstavnika rukovodstava partije u Sloveni-ji, Hrvatskoj i Srbiji. U lipnju se vratio u Pariz,odakle je 23. kolovoza otputovao u Moskvu.Tamo, u sjedištu Kominterne ostao je sve dopočetka ožujka 1939. godine. Za to vrijemeje uspio spriječiti raspuštanje KPJ i opširnimizvještajima o konsolidaciji prilika u KPJ uv-jeriti rukovodstvo Kominterne, da odobrinjegov dotadašnji rad i povjeri mu da formiraCK KPJ od članova dotadašnjega privreme-nog rukovodstva KPJ u zemlji.

1939 - U veljači se vratio u Pariz, a u počet-ku ožujka u zemlju. Na sjednici koja je trajalačetiri dana (od 15. do 18. ožujka) u Bohinjuje konstituirao CK KPJ. Prilikom sloma Će-hoslovačke (14. ožujka) napisao je proglas"Narodi Juqoslavije«, u kojem je ponovo

1 4 62573 8 16n7

PODUZEĆA RADNIM KOLEKTIVIMA - Titov go-vor na zajedničkoj sjednici Saveznog vijeća iVijeća naroda na kojoj je donesen zakon o prije-nosu upravljanja državnim privrednim poduzeći-ma na radne kolektive. Tito je pri tome obrazlo-žio osnovna načela KPJ pri uvođenju semou-pravIjanja proizvođača kao temelja socijalistič-kog razvoja. Beograd, 26. lipnja 1950.

2 IZNAD BOKE KOTORSKE - S Blažom Jovanovi-ćem popeo se u srpnju mjesecu 1951. iznadBoke Kotorske.

3 ZA SOCIJALlSTIČKU DEMOKRACIJU - Od 2. do7. studenoga 1952. godine je Tito u Zagrebusudjelovao na VI kongresu KPJ, na kojem jepodnio referat o borbi jugoslavenskih komunistaza socijalistička demokraciju. Na njegov prijed-log je KPJ promijenila naziv u Savez komunistaJugoslavije. Tito je izabran za generalnog sekre-tara SKJ.

4 OPUŠTEN RAZGOVOR - Prilikom posjete Ljub-ljani (u sredini 1952) Tito u kavani Slon sjedi zastolom s Edvardom Kardeljem i Mihom Marin-kom.

5 NA PROSLAVI SLOVENSKIH BRIGADA- U rujnumjesecu 1952 ". Tito je sudjelovao na velikom mi-tingu slovenskih partizanskih brigada u Dolenj-skim Toplicama.

6 PREDSJEDNIK REPUBLIKE - Na šestom redov-nom zasjedanju Narodne skupštine FNRJ 14.siječnja 1953. Tito je izabran za prvoga predsje-dnika Republike. Tito potpisuje svečanu zakle-tvu.

7 DRžAVNIČKA POSJETA - Smotra počasne četeprije odlaska iz Velike Britanije gdje je Tito bio .od 16. do 21. ožujka 1953. godine u prijateljskoj idržavničkoj posjeti, zfl vrijeme koje je imeostui-'bene razgovore spredsjednikom vlade Churchil-lom.

a PRAĆENJE VOJNE AKCIJE - Maršal Tito sgene-ralima Dapčevićem i Nađem promatra vojne ma-nevre 1953. godine.

upozorio na opasnost od fašističke agresije,koja se sve više usmjeravala prema Jugosla-viji. U Tacenu kod Ljubljane 9. i 10. lipnjarukovodio je savjetovanjem jugoslavensko-ga rukovodećeg partijskog aktiva, koji je po-tvrdio orijentaciju i rad novoga CK. Prisu-stvovao je i savjetovanju rukovodećega par-tijskog aktiva KPS održanom 16. ili 17. lipnjana Vrhama iznad Zagorja ob Savi. U početkukolovoza opet je otputovao u Pariz i odatlepotkraj mjeseca u Sovjetski Savez, kamo je

'. stigao 1. rujna. Sekretarijat Izvršnog komite-ta Kominterne je 23. studenoga odao prizna-nje radu rukovodstva KPJ s Titom na čelu.

1940 - Nakon što se u međuvremenu malodulje zadržao u Carigradu, vratio se u zemljuu sredini ožujka 1940. U zaoštrenim prilika-ma drugoga svjetskog rata prije svega seposvetio organizacijskom učvršćenju KPJ iprerastanju antifašističke borbe u općenaro-dni pokret. Kao neposrednu zadaću KPJodredio je borbu za demokratizaciju države, .za oslanjanje Jugoslavije na Sovjetski Savezi za očuvanje neovisnosti jugoslavenskih na-roda. Sudjelovao je- na III konferenciji KPSodržanoj 29. lipnja u Vinjama iznad Dolsko-ga, na kojoj su izabrani slovenski delegati zaV zemaljsku konferenciju. Od 16. do 18. ko-lovoza sudjelovao je na Vili pokrajinskojkonferenciji KPJ za Crnu Goru, Boku, Sand-žak i Metohiju, a 25. kolovoza na I konferen-ciji KP Hrvatske. Od 19. do 24. listopada jerukovodio radom V zemaljske konferencije uZagrebu, na kojoj se okupilo oko 110 sudio-nika i koja je imala karakter partijskoq kon-gresa. Rukovodstvo KPJ izbrano na toj kon-ferenciji, pod Titovim je rukovodstvorn pove-lo narode i narodnosti Jugoslavije u naro-dnooslobodilačku borbu 1941. godine.

1941 - Nakon napada nacističke Njemačkena Jugoslaviju u Zagrebu je 10. travnja Polit-biro CK KPJ donio odluku da se otpor protivagresora nastavlja, a u slučaju da to postane

1 62473 5 8 laniNA OSTROŽNOM - 19. rujna 1954. Tito je bio navelikoj proslavi slovenskog naroda na Ostrož-nom kod Celja, gdje je govorio pred 350.000ljudi. .

2 U GRČKOJ - Nakon posjete Turskoj (proljeće1954) Tito je posjetio i Grčku. U Ateni ga jedočekao grčki kralj Pavao ff.

3 POSJETA AZIJSKOM KONTINENTU - Potkraj1954. i u početku 1955. Tito je posjetio Indiju iBurmu. U dolini Iravadija u Burmi sjeo je na kolas volovskom zapregom

4 UČVRŠĆENJE ODNOSA - Titose više puta sa-stao s predsjednikom indijske vlade Nehruom.Prvi puta su se sreli u mjesecu prosincu 1955.kad je jugoslavenski predsjednik posjetio Indiju.

5 O MIROLJUBIVOJ KOEGZISTENCIJI - Po po-vratku iz Indije Tito je doputovao u Rijeku, gdjeje u govoru održanom 11. veljače 1955. godinegovorio o značenju suradnje sa zemljama kojeteže miru, miroljubivoj i aktivnoj surednji i anti- (blokovskoj orijentaciji.

6 BEOGRADSKA DEKLARACIJA - 26. svibnja1955. je u Beograd stigla sovjetska državno-partijska delegacija s Hruščovom i Bulganjinomna čelu. U dokumentu koji je poznat kao Beo-gradska deklaracija položeni su temelji za novupraksu u odnosima među socijalističkim zem-ljama.

7 SUSRET PRIJATELJA - Tito je potkraj 1955. i upočetku 1956. bio u prijateljskoj posjeti Egiptu.

8 O UČVRŠĆENJU MIRA- Oaktualnimmeđunaro-dnim problemima, a pogotovu o učvršćivanjumira u svijetu bilo je govora za vrijeme Titoveposjete Etiopiji (prosinca 1955), gdje je jugosla-venskog predsjednika primio car Haife Selasie.

JIIIIIil,I!

nemoguće zbog sloma koji je bio navidiku,da treba odlučno započeti pripreme za usta-nak protiv okupatora. Osnovan je Vojni ko-mitet s Josipom Brozom Titom na čelu. po-litbiro CK KPJ je zasjedao 22. lipnja u Beo-gradu i s obzirom na napad Hitlerove Nje-mačke na SSSR proučio mjere kOj!'l morapoduzeti Partija. Odlučio je da CK, KPJ idrugi centralni i pokrajinski komiteti objaveproglase s pozivom na općenarodni usta-nak. '.U'Beogradu je 27. lipnja formiran Glavni Šf~bnarodnooslobodilačkih partizanskih odredaJugoslavije. Za komandanta je imenovan TL-to. U Beogradu je 4. srpnja održana historij-ska sjednica Politbiroa CKKPJpod rukovod-stvom Josipa Broza Tita, na kojoj je odluče-no da se od sabotaža i diverzija pređe na 'općenarodni ustanak. Tito je s članovima'CK KPJ iz Beograda prešao na oslobođeniteritorij 16. rujna. Tito je rukovodio vojno--političkim savjetovanjem u Stolicarna 26.rujna. U mjesecu studenome Tito, CK KPJ iVrhovni štab narodnooslobodilačkih parti-zanskih odreda Jugoslavije bili su u Užicu,na oslobođenom teritoriju Užičke Republike.1942 - U mjesecu siječnju Tito je stigao uFoču u pratnji članova CK KPJ i Vrhovnogštaba. Tamo su nastali čuveni -Fočanskipropisi«. Pod Titovim rukovodstvom 1. stu-denoga su osnovane prve divizije i korpusi, anarodnooslobodilački partizanski odredi po-stali su redovita narodnooslobodilačka voj-ska Jugoslavije (NOVJ).Na prvom zasjedanju AVNOJ-au Bihaću Titoje 26. i 27. studenoga istakao prirodu i zna-čenje osnivanja toga centralnog političkogorgana.1943 - U početku godine Ćetvrta, najljućaneprijateljska ofenziva. Tito je neposrednorukovodio operacijama. Glavnina snagaNOV sudjelovala je u razbijanju Ćetvrte, azatim i Pete neprijateljske ofenzive. Presu-

,'1

14523 6 20/211 POSJETA PRANCUSKOJ - Od 7. do 12. svibnja je

predsjednik Tito bio u službenoj posjeti Francu-skoj.

2 POSLIJE DESET GODINA U SOVJETSKOM SA-VEZU - U okviru daljnje normalizacije odnosaTito je lipnja mjeseca 1956. posjetio SSSR. Sta-novnici Moskve, Lenjingrada, Kijeva iStaljingra-da (današnjega Volgograda, odakle je i snimak)priredili su Titu veličanstven doček.

3 TEMELJI NESVRSTANOSTI - Prilikom sastankapredsjednika Josipa Broza Tita, egipatskogpredsjednika Nasera i indijskog predsjednikaNehrua 19. srpnja 1956. na Brionima položeni sutemelji pokreta nesvrstavanja.

4 RAZGOVOR S TOGLlATTIJEM - Generalni se-kretar KP Italije je potkraj mjeseca svibnja 1956.posjetio Jugoslaviju i sastao se s generalnimsekretarom SKJ Josipom Brozom Titom.

5 U OBITELJSKOM KRUGU - Tito s unucima uBeogradu.

6 POSJETE DRŽAVNIKA - U toku 1957. godine jepredsjednik Tito primio niz uglednih qostiju izinozemstva. Predsjednik Vijetnama Ho Si Minbio mu je u gostima 5. kolovoza.

dne bitke na život i smrt: u proljeće bitka naNeretvi (poznata i kao bitka za ranjenike), uljeto 1943. bitka na Sutjesci.Od 29. do 30. studenoga Drugo zasjedanjeAVNOJ-a u Jajcu. Tito je održao referat »Ra-zvoj narodnooslobodilačke borbe i međuna-rodna zbivanja«. Položeni su temelji noveJuqoslavije, Josipu Brozu Titu dodijeljen jenaziv maršala Jugoslavije.

1944 - Njemačke i domobranske snage25.svibnja su započele drvarsku operaciju snamjerom da uhvate Tita, unište Glavni štab,a zatim opkole i unište jedinice NOVJ u za-padnoj Bosni.U lipnju je Tito odletio u Bari, a zatim sdijelom Vrhovnog štaba i Nacionalnog komi-teta oslobođenja Jugoslavije prešao na oslo-bođeni otok Vis.U Caserti kod Napulja se 12. i 13. kolovozaprilikom posjete Savezničkoj komandi zaSredozemlje Josip Broz Tito sastao s britan-skim predsjednikom vlade Churchillom idr Ivanom Subašićem.U mjesecu rujnu i listopadu Tito je u Craioviu Rumunjskoj i Sovjetskom Savezu.U oslobođenom Beogradu Tito je održaoprvi govor 27. listopada.AVNOJ je 19. studenoga donio odluku o pro-glašenju Josipa Broza za narodnog heroja.1945 - U mjesecu siječnju Josip Broz Titoje izdao naredbu o osnivanju Jugoslavenskearmije (JA).U Beogradu je 7. ožujka formirana prva vla-da Demokratske Federativne Jugoslavije načelu s maršal om Titom, koji je i ministar zanarodnu obranu. U travnju je Tito u Moskvizaključio ugovor o prijateljstvu sa SSSR-om.U povodu dana pobjede Tito je 9. svibnjaobjavio poruku narodima Jugoslavije.Prvi put je govorio u oslobođenom Zagrebu23. majaOd 26. do 31. svibnja u prvoj posjeti u oslo-bođenoj Sloveniji: govorio je ispred Sveuči-

1345

2 6 22/23POVELJA JUGOSLAVENSKIH NARODA - MaršalTito na Tjentištu na proslavi 1S-godišnjice borbina Sutjesci. Tom prilikom je primio Povelju jugo-slavenskih naroda. 4. srpnja 19S8. godine.

2 MEĐU BRIGADIRI MA - 22. kolovoza 19S8. jepredsjednik Tito posjetio gradilište autoceste"Bratstvo i jedinstvo- Ljubljana-Zagreb.

3 POTVRDA PRAVILNOSTI POLITIKE-Na VI/kon-gresu SKJ, održanom od 22. do 26. travnja 19S8.godine u Ljubljani utvrđeno je da "cjelokupnirazvoj Jugoslavije u razdoblju između VI i VIIkongresa potvrđuje pravilnost politike SKJ«. Titoza vrijeme odmora na Kongresu s EdvardomKardeljem i Stevanom Doronjskim.

4 ZA RADNIM STOLOM - Predsjednik Tito u svomradnom kabinetu na Gs/ebu na putu u Indonezi-ju. Prosinca 19S8.

·5 SA SUKARNOM - Prilikom posjete Indoneziji(prosinca 19S8) gdje su mu na Bandunškomsveučilištu dodijelili počasnu titulu doktora, Titoje s predsjednikom Sukarnom vodio razgovore uDžakarti, a posjetili su i otok Bali. ~

6 STABLO MIRA - Godina 19S9. je opet predsje-dnika Tita odvela u najrazličitije dijelove svijeta.Kad je u siječnju" mjesecu bio na Cejlonu, posa-dio je stablo mira.

lišta u Ljubljani (26), posjetio vojnu bolnicuna Bledu (28), Štab IV armije i Postojnu; uMariboru je u ime AVNOJ-a predao Ordennarodnog heroja sovjetskorn maršalu Tolbu-hinu (31. svibnja).U mjesecu kolovozu Tito je na Prvom kon-gresu Narodne fronte Jugoslavije izabran zanjezina predsjednika i ujedno je postao nosi-lac njezine liste na izborima za Ustavotvornu_skupštinu u mjesecu studenome 1945. go-dine.1946 - Ustavotvorna skupština je 31. siječ-nja donijela prvi ustav FNRJ; Josip Broz Titoj~ dobio mandat za sastav vlade. Ujedno jeimenovan vrhovnim komandantom oružanihsnaga i ministrom narodne obrane.Od 14. do 19. ožujka je u prijateljskoj posjetiPoljskoj, gdje je potpisao ugovor o prija-teljstvu.Od 20. do 24. ožujka je u posjeti Čehoslovač-koj. Govorio je na velikom mitingu u Brati-slavi.Od 27. svibnja do 10. lipnja u prijateljskojposjeti SSSR-u (razgovori sa Staljinom i Mo-lotovom).

1947 - U Narodnoj skupštini FNRJ govorioje 26. travnja u povodu donošenja Zakona opetogodišnjem planu o značenju plana zaindustrijalizaciju zemlje.Od 24. lipnja do 8. rujna obavljao je držav-ničke dužnosti na Bledu i posjećivao raznaslovenska mjesta (govorio u Ljubljani, vodiopregovore s bugarskom delegacijom pod ru-kovodstvom G. Dimitrova).Od 25..do 28. studenoga u posjeti Bugarskoj,gdje je govorio na velikom mitingu.Od 6. do 8. prosinca posjeta Mađarskoj, gdjeje zaključen ugovor o prijateljstvu i suradnji.Od 17. do 19. prosinca u službenoj posjetiRumunjskoj gdje je potpisao ugovor o prija-teljstvu i suradnji.

1948 :- Kao predsjednik vlade FNRJ odgo-VOriO le 20. ožujka ministru vanjskih poslova

1462 5 73 211/25

'TITOV GLAS U OUN - -Stupenj razvoja koji jepostiglo čovječanstvo, i usudni problemi koji sunastali usporedno s tim razvojem, povećavajunašu odgovornost. .. " među ostalim je rekaojugoslavenski predsjednik 22. rujna 1960. usvom govoru u palači OUN.

2 UVIJEK MEĐU LJUDIMA - Sa susreta u TitovuUžicu u povodu 20. qodisnjice ustanka 4. srpnja1961. godine.

3 BEOGRADSKA KONFERENCIJA NESVRSTANIH- Jugoslavija, pozornica povijesnoga događajasvjetskih dimenzija: Prve konferencije nesvrsta-nih zemalja. Šefovi država i vlada 25 sudionicaBeogradske konferencije, rujna mjeseca 1961.

4 U GANI - S ganskim predsjednikom Nkruma-hom, 1. ožujka 1961.

5 SA SURADNICIMA - Predsjednik Tito s Edvar-dom Kardeljom, Petrom Stambolićem i VeljkomVlahovićem. .

6 OPUŠTANJE - Kava u bifeu nakon govora.7 \ SVUDA DOBRODOŠAO - Tito na jednom od

svojih brojnih putovanja mira. Rukovanje s Tuni-žanima u travnju 1961.

SSSR-a Molotovu na neopravdane prigovo-re u vezi s opozivom sovjetskih stručnjaka izJugoslavije.Rukovodio plenarnom sjednicom CK KPJsazvanom 12. i 13. aorila u povodu neoprav-danih optužba i kleveta koje su vlada SSSR iCK SKP (b) bili izrekli na račun rukovodstvaKPJ. Na Titov prijedlog, CK KPJ je prihvatiotekst odgovora kojim je odbijeno sovjetskomiješanje u unutrašnje poslove FNRJ.Od 12. do 28. lipnja u Beogradu je na Vkongresu KPJ dao pregled razvoja radnič-kog pokreta u Jugoslaviji i pobio informbi-rovske i Staljinova klevete, pri čemu ga jeKongres odlučno podržao.KPJ isključena iz Kominforma.Od 15. do 27. studenoga Tito je za boravka uSloveniji od SAZU u Ljubljani dobio tituluprvoga počasnog člana i govorio rudarima uTrbovlju.1949 - L. Adamiča, američkog književnikajugoslavenskog porijekla primio je 18. siječ-nja.Zajedno s E. Kardeljem 30. siječnja primio jepredstavnike Jugoslavenske zone STT.

1950 - Pred Narodnom skupštinom FNRJ7. veljače obrazložio početak reorganizacijedržavne uprave.Na prijedlog Josipa Broza Tita 26. lipnja obavijeća Narodne skupštine FNRJ (Savezno vi-jeće i Vijeće naroda) izglasala su zakon oupravljanju radnih kolektiva državnim pri-vrednim poduzećima. Time je započelo novopoglavlje u sccijalističkom razvoju Jugosla-vije na osnovama samoupravijanja1951 - Tito je operiran 19. travnja, izvadenmu je žučni kamen.Na Bledu je 15. svibnja primio delegacijuSaveza novinara Jugoslavije.Ispred Bijelog dvora 25 ..svibnja je primio 16štafeta.Od 16. kolovoza do 1. rujna u Sloveniji; me-du ostalima, na Bledu ga je posjetio brazilski

11352 4 6· 26/271 USPOSTAVUANJE VEZA - S predsjednikom

Sudana, generalom Abudom.2 žALOSNI SUSRET SASKOPJEM - Nakon kata-

strofalnog zemljotresa koji je pogodio makedon-ski glavni grad, predsjednik Tito je posebnimavionom doputovao u Skopje i razgledao srušenigrad.

3 NAŠE MORE - S proslave Dana mornarice uPodgori. Predsjednik Tito promatra detile bro-

. dova naše ratne mornarice. Rujan 1962.4 DUGO PUTOVANJE - U 1963. godini osjetilesu

se nove napetosti u svijetu. Nakon brojnih savje-. tovanja sa šefovima nesvrstanih zemalja Tito je

krenuo na još jedno dugo putovanje - u južnoa-meričke države, najprije u Brazil, zatim u Čile,Boliviju i Peru. U početku mjeseca listopada jeslužbeno posjetio Meksiko, gdje je razgovarao smeksičkim predsjednikom Lopezom Mateosom.Bijeli golubovi, dar iz ruku meksikanske pjevači-ce za gosta i domaćina.

5 U SLOBODNO VRIJEME - Tito se uvijek radobavio fotografiranjem.

6 TITO I KENNEDY - Nakon Meksika je jugosla-venski predsjednik posjetio SAD i sastao se spredsjednikom Kennedyjem. Za vrijeme boravkau SAD je predsjednik Tito govorio i na XVIIIzasjedanju Generalne skupštine DUN. Spredsje-dnikom SAD Kennedyjem u Washingtonu. Listo-pad 1963.

predsjednik Filho, osobni savjetnik predsje-dnika SAD A. Harriman i više stranih dopisni-ka i ambasadora.

1952, - Na zajedničkoj sjednici oba vijećaSkupštine FNRJ održanoj 31. ožujka Tito jepodnio ekspoze o pitanju Trsta. Naglasio jeda ne dolaze u obzir nikakva rješenja "bezsudjelovanja i pristanka Juqoslavije«.Na Brdu kod Kranja 22. rujna je primio bri-tanskog ministra vanjskih poslova A. Edena.Na 6. kongresu KPJ održanom od 2. do 7.studenoga Tito je podnio reterat-Borba [u-.goslavenskih komunista za socijalističku de-mokraciju«. Na njegov prijedlog KPJ je pro-mijenila naziv u SKJ, a Kongres je izabraoTita za generalnog sekretara SKJ.1953 - Narodna skupština FNRJ ga je 14:siječnja izabrala za prvog Predsjednika Re-publike. Predsjedava prvoj sjednici novogSIV-a.Na IV kongresu Narodne fronte Jugoslavijeodržanom od 22. do 25. veljače mijenja senaziv u SSRNJ, a Tito je izabran za predsje-dnika.Od 16. do 21. ožujka u prijateljskoj posjetiVelikoj Britaniji. Razgovarao je s predsjedni-kom vlade Winstonom Churchillom.Na grobu Borisa Kidriča u Ljubljani govorioje 16. travnja.Na Brdu kod Kranja 15. kolovoza primio ješefa. britanske laburistične stranke C. Att-leeja.1954' - Na izvanrednom plenumu CK SKJodržanom 16. i 17. siječnja dao je ocjenučlanaka Milovana Đilasa i osudio njihov revi-zionistički sadržaj .

. Od 12. do 18. travnja u posjeti Turskoj objaš-njavao je obrambeni karakter suradnje Tur-ske, Grčke i Jugoslavije.Od 2. do 6. lipnja u posjeti Grčkoj kao gostkralja Pavla II.Na Brionima je 26. lipnja razgovarao s etiop-skim, carom H. Selasijem.

~~---- ..---.-'---.;:=::;-.-~

1356

247 28/211 POSJETA ARKTIKU - Za vrijeme službene pos-

jete Finskoj. (1-8. lipnja 1964) gdje je s predsje-dnikom Kekkonenom razgovarao o međunaro-dnoj situaciji, predsjednik Tito je bio i u predjeluLaponije koji već leži u arktičkom krugu.

2 MEĐU MAĐARSKIM RADNICIMA - Radnici tvor-nice Ganz-Mavag pozdravljaju predsjednika Titai premijera Kadara 12. rujna 1964.

3 U ••JOŽEFU ŠTEFANU" - Znanstvenici Nu-klearnog instituta "Jožef Štefan" u Ljubljaniupoznaju Tita sa svojim radom.

4 U NORVEŠKOJ - Predsjednik SFRJ Tito u raz-govoru s predsjednikom norveške vlade Ger-hardsenom, 1965.

5 PO DOMOVINI - lako je 1966. bilo mnogo poslai u posjetu su dolazili brojni državnici, Tito jenašao vremena za posjete radnim ljudima u Čač-ku, Bajinoj Bašti, Titovu Užicu ... gdje je razgo-varao o privrednoj reformi. Među poljoprivredni-cima u Pomurju.

6 PRED ZASJEDANJE - Predsjednik Tito u raz-govoru s državnicima na Konferenciji nesvrsta-nih zemalja u Kairu. Listopad 1964. .

7 U DVORCU ••AŠOKA" - U listopadu 1966. jepredsjednik Tito posjetio Indiju, gdje je u dvorcu»Ašoke« razgovarao s predsjednicom indijskevlade Indirom Gandhi i s predsjednikom UAR-aNaserom.

Od 19. do 21. studenoga kod Kopra je govo-rio o odnosima s Italijom i o rješenju tršćan-,skog pitanja.Od 16. prosinca rio 2. siječnja 1955. godineslužbena posjeta Indiji; razgovori s Ne-hruom.

1955 - Potkraj svibnja mjeseca iu početku 'lipnja Jugoslaviju su posjetili Hruščov i Bul-ganjin .•• Iskreno žalimo zbog svega onogašto se dogodilo i odlučno odbijamo sve štose nagomilalo u onom razdoblju«, izjavio jeHruščov. .Tito i Hruščov su 2. lipnja potpisali zajednič-ku Beogradsku deklaraciju, temelj za nor-malizaciju odnosa sa Sovjetskim Savezom iistočnoevropskim zemljama, uzdrmanog re-zolucijom Informbiroa 1948. godine i Stalji-novom kampanjom protiv Tita i Jugoslavije.Od 7. do 13. lipnja gost mu je burmanskipredsjednik U Nu.Tito je 18. i 19. lipnja na Brionima primioNehrua i Nasera s kojima se dogovorio oakciji nesvrstanih.Na Brionima je 6. studenog primio državnogsekretara SAD Dullesa.Od 11. do 24. prosinca posjeta Etiopiji.Od 27. prosinca do 6. siječnja 1956. u prija-teljskoj posjeti Egiptu.1956 - Od 7. do 12. svibnja u službenojposjeti Francuskoj.Od 1. do 23. lipnja je vratio posjetu sovjet-skim rukovodiocima u SSSR-u. Tom prili-kom je s Hruščovom potpisao poznatu Mo-skovsku deklaraciju o odnosima između dvi-ju partija.Od 23. do 26. lipnja u službenoj posjeti Ru-munjskoj. . ,Generalnog sekretara OUN Daga Ham-marskjč>lda primio je 11. srpnja ..Od 13. do 18. srpnja Titov gost je bio egipat-s/<i predsjednik 'Naser, a njima dvojici se naBrionirna pridružio indijski predsjednik vla-de Nehru.

1472 S3 6 8 30/31

RAZVOJ ZNANOSTI I KULTURE - Tek u novojJugoslaviji ipod Titovim rukovodstvom su stvo-rene mogućnosti da svi narodi i narodnosti ra-zvijaju svoju kulturu i znanost. Miroslav Krležadaje Titu primjerak jugoslavenske enciklopedije.

2 O PRIVREDNOJ REFORMI - Odmor za vrijemeposjete Kosovu. Na Trgu bratstva i jedinstva uPrištini je Tito 26. ožujka 1967. godine održaogovor u kojem je osudio američki napad na Vijet-nam igovorio o privrednoj reformi naše zemlje.

3 RAZGOVORI U JAPANU - Nakon posjete Afga-nistanu, Pakistanu, Kambodii, Indiji, Etiopiji iUAR-u je predsjednik Tito u travnju 1968. posje-tio Japan, gdje je razgovarao o međunarodnimproblemima i jugoslavensko-japanskim od-nosima.

4 ZANIMANJE ZA UMJETNOST - U posjeti slo-venjgradskoj galeriji

5 S BORCIMA - Smotra partizanskih jedinica uŠtajerskoj. Velenje, u travnju 1969.

6 U PRAGU - d 9. do 11. kolovoza 1968. je preds-jednik Tito bio u posjeti Čehoslovačkoj. Izmije-nio je mišljenja o aktualnim problemima socijali-stičke izgradnje s najvišim partijskim idržavnimrukovodiocima.

7 PRECIZNOST - Oštro oko i kad se opušta - uradionici, u lovu, za biljarskim stolom.

8 SOCIJALISTiČKI RAZVOJ NA OSNOVAMA SA-MOUPRAVLJANJA - Od 11. do 15. ožujka 1969je u Beogradu održan IX kongres SKJ, na kojemje 972 delegata prihvatilo tri rezolucije !o socue-lističkom razvoju na osnovama semouorevljen]e,o daljnjem razvoju SKJ i o borbi SKJ za ravno-pravnu međunarodnu suradnju, mir i socijali-zam!. Tito je ponovo izabran za predSjednikaSKJ.

Prvi sekretar CK mađarske partije Erne Ger6posjetio je Tita 15. listopada.1957 - Tito je govorio na oproštaj u MošiPijade u Beogradu, 18. ožujka,Od 25. do 27. lipnja prisustvovao je Prvomkongresu radničkih savjeta i govorio o dalj-njim zadacima u razvoju samoupravijanja.U Rumunjskoj 1. i 2. kolovoza razgovarao jes delegacijom CK KP SS i vlade SSSR-a,

1958 - Savezna skupština ga je 19, travnjaponovno izabrala za Predsjednika Repu-blike,Od 22, do 26. travnja na VII. kongresu SKJ uLjubljani, gdje je govorio o »zadacirna SKJ uvezi s međunarodnom situacijom i unutraš-njim razvojem SOCijalističke izgradnje Jugo-slaviie«. Kongres je donio novi Program SKJ.U Novom Mestu 23, studenoga je otvorioauto-put Ljubljana-Zagreb.Od 1. prosinca do 7. ožujka 1959. prva velikadržavnička turneja po zemljama Azije i Afrike(Indonezija, Burma, Indija, Cejlon, Etiopija,Sudan, UAR, Sirija i Grčka).

1959 - Od 23. srpnja do 12. kolovoza jeobavljao državničke dužnosti na Brdu kodKranja i na Brionima (posjeta Haile Sela-sieja).1960 - Od 12. rujna do 12. listopada Tito jesudjelovao na 15. zasjedanju GeneralneSkupštine OUN u New Yorku. Zahtijevao jeodlučnu akciju za sprečavanje daljnjeg zao-štravanja međunarodne situacije. S Nase-rom, Sukarnom, Nehruom i Nkrumahom po-dnio je zahtjev da najodgovorniji državniciSAD i SSSR-a obnove veze prekinute nakonneuspjele pariške konferencije na vrhu.

1961 - Od 28. veljače do 22. travnja turnejapo afričkim zemljama (Gana, Togo, Liberija,Gvineja, Mali, Maroko, Tunis i UAR).

_Od 1. do 6. rujna kao domaćin i glavni inici-jator vrlo je aktivan u radu Prve konferenciješefova država i vlada nesvrstanih zemalja u

1 52 43 6 32/33

»MOST PRIJATELJSTVA" - Tito s predsjedni-kom austrijske republike Jonasom na novommostu, nazvanom »Most prijetetistve,« prekoMure kod Gornje Radgone. Listopad 1969.

2 NIXON U SFRJ - U jesen 1970. je Jugoslavijuposjetio američki predsjednik Nixon. Snimak izKumrovca, listopada 1970.

3 EVROPSKI PROBLEMI - S belgijskim kraljemBaudouinom. Od 6. do 9. listopada je jugosla-venski predsjednik Tito bio u posjeti Belgiji. Urazgovorima su posebnu pozornost posvetilievropskim problemima.

5 ČVRSTINA - Kretnja koja održava snagu, volju,smjelost.

6 POČASNI DOKTOR - U povodu 50. gOdišnjiceLjubljans.kog sveučilišta Predsjednik Republikeje promoviran za počasnog doktora.

Beogradu. Na konferenciji je sudjelovalo 25zemalja s punim pravom glasa i tri zemlje sastatusom promatrača. Pod rieposrednirn Ti-tovim rukovodstvom na njoj su položeni te-melji nesvrstanosti.

1962 - Od 4. do 21. veljače u posjeti UAR-uiSudanu.U Splitu je 6. svibnja održao veliki govor onepravilnostima u privredi i društvu.Sve općine Jugoslavije proglasile su ga24. svibnja svojim počasnim građaninom.Od 24. rujna do 3. listopada bio je domaćinpredsjedniku Prezidija Vrhovnog Sovjeta

.SSSR-a Leonidu Brežnjevu. .Od 2. do 21. prosinca posjeta SSSR-u i Ma-đarskoj.1963 - U goste mu je došao bugarskipredsjednik Todor Živkov, 25. siječnja.Na Brionima je 9. svibnja primio generalnogsekretara OUN U Tanta.Op 26. rujna do 30. kolovoza u posjeti mu jebio Nikita Hruščov.Od 18. rujna do 25. listopada na turneji pozemljama Latinske Amerike (Brazil, Čile, Bo-livija, Meksiko) i SAD (razgovori s predsje-dnikom Kennedyjem), govorio je u general-noj skupštini OUN.1964 - Od 1. do 9. lipnja posjeta Finskoj iLenjingradu.Od 25. lipnja do 2. srpnja u Poljskoj.Zajedno s rumunjskim predsjednikom De-žorn 7. rujna postavio je kamen temeljac za.

o HE Đerdap.Od 11. do 16. rujna posjeta Mađarskoj.Od 3. do 16. listopada je bio na 2. konferen-ciji šefova država i vlada nesvrstanih u Kairui potpisao »Proqrarn za mir i međunarodnusuradnju«.Od 7. do 13. prosinca na 8. kongresu SKJgovorio je o »ulozi SKJ u daljnjoj izgradnjisocijalističkih društvenih odnosa i aktualnimproblemima u međunarodnoj radničkoj bor-bi za mir i socijalizam u svijetu«.

1364

257 34/35NA SVEČANOJ SJEDNICI'- U Ljubljani je prisu-stvovao na svečanoj sjednici RK SSRN Slovenijeu povodu 30-godišnjice OF slovenskoga naroda,Travanj 197r

2 JEDINSTVENA ŽELJA SAMOUPRAVLJAČA - Na/I kongresu samoupravijača u Sarajevu Tito jegovorio na početku i na završetku Kongresa, ajedinstvena je bila želja svih da predsjedniku Titupredaju Povelju samoupravijača Jugoslavije,Svibanj 1971,

3 U VATIKANU - Nakon službene posjete Italiji jepredsjednik Tito posjetio papu Pavla VI u Vatika-nu, Ožujak 19n

4 MEDALJA ZA MIR - Predsjednik Tito je na Brio-nima primio generalnog sekretara OUN KurtaWaldheima, koji je tom prilikom jugoslavenskompredsjedniku predao Medalju za mir OUN t .rujan 1972,

5 POSJETA BRITANSKE KRALJICE - Na pozivpredsjedriika SFRJ su od 17 do 21, listopada uprijateljskoj posjeti Jugoslaviji bili britanska kra-ljica Elizabeta /I i princ Filip,

6 VRHOVNI ZAPOVJEDNIK - Maršal Tito prati ma-nevre JNA

7 SPONE NA »ĐERDAPU •• - Predsjednik Tito i. rumunjski predsjednik Ceausescu na Mostu pri-

jateljstva na brani u Đerdapu, gdje su pustili upogon hidroenergetski i plovni sistem -Sviben]1972, godine.

1965 - Od 26. do 30. travnja posjeta ,UAR-u.Od 10. do 14, svibnja u Norveškoj.Od 2, do 8, lipnja u posjetu ČSSR-u i od 8. do13. lipnja prvi put i u NjemaČkoj Demokrat-skoj Republici.1966 - Od 18. do 23. travnja u Rumunjskoj.Od 2, do 7. svibnja posjeta UAR-u,Od 30. svibnja do 2. lipnja na Brdu je razgo-varao s Janosom Kadarorn.Na Brionima 1, srpnja je predsjedavao Četvr-toj sjednici Plenuma CK SKJ, koja je rješava-la aktualne probleme u vezi sa štetnim djelo-vanjem nekih organa sigurnosti i razmatralaposljedice takvog rada na razvoj sistema irada CK.' Član Političkog biroa CK SKJ Alek-sandar Ranković smijenjen je sa svih dužno-sti i isključen iz CK SKJ.Od 23. do 26. rujna je Titov 'gost generalnisekretar KP SSSR-a L Brežnjev.Od 20, do 25, listopada u posjeti u Indiji(tripartitni sastanak s Naserom i IndiromGandhi). usput u Taškentu u SSSR-u.

1967 - Od 27. siječnja do 4. veljače u posje-ti SSSR-u i Mađarskoj.Od 13. do 27. veljače u službenoj posjeti uAustriji.Na sastanku' šefova KP i vlada socijalističkihzemalja 9. lipnja u Moskvi, gdje se razmatrasituacija nakon izraelskog napada na Bli-skom istoku.Od 10. do 16. kolovoza u posjeti UAR-u iIraku.Od 12. do 14. rujna bio je predsjednik ČSSR-a Novotny Titov gost. Predsjednica indijskevlade Indira Gandhi u posjeti 12. listopada.Od 1. do 9. studenoga Tito u posjeti u SSSR-u (prisustvovao je i proslavi 50-godišnjiceoktobarske revolucije, govorio pred Vrhov-nim sovjetom).

1968 - Od 7. siječnja do 8. veljače u posjetiu Afganistanu, Pakistanu, Kambodži, Indiji(gdje se sastao i sA. Kosiginom), u Etiopiji iUAR-u.

1 52346 38/371 VAžNI SUSRETI - Na IV konferenciji nesvrstanih

u Alžiru je predsjednik Tito imao važne susrete iintenzivne političke razgovore. Rujan 1973.

2 PREDSJEDNIK SFRJ - Na zajedničkoj sjednicivijeća Skupštine SFRJ je predsjednik Tito jedno-glasno izabran za Predsjednika SFRJ bez ogra-ničenja trajanja mandata 16. svibnja 1974.

3 BORBA ZA DALJNJI RAZVOJ - Od 27. do 30.svibnja 1974. je u Beogradu održan X kongresSKJ na kojem je Josip Broz Tito održao referat:"Borba za daljnji razvoj socijalističkog samou-pravIjanja. " Kongres je Tita jednoglasno izabraoza predsjednika SKJ bez ograničenja trajanjamandata .:

4 UZAJAMNA SURADNJA - Prilikom posjete SRNjje predsjednik Tito sa saveznim kancelaromSchmidtom razgovarao o daljnjem razvoju bila-teralne suradnje. Lipanj 1974.

5 SPONTANOST - Njegova-prirodnost je izraženau svakom pomaku, kretnji, izrazu.

6 TITO I BUMEDIEN - Na Brionima, 15. listopada1973. godine.

Od 8. do 30. travnja u posjeti Japanu, Mon- ')goliji, Iranu i SSSR-u.Dana 14. lipnja prima vicekancelara i mini-stra vanjskih poslova SRNj Willy ja Brandta.Od 9. do 11. kolovoza boravio u ČSSR-u napoziv A. Dubčeka.Na zajedničkoj sjednici Predsjedništva ilK CK SKJ 21. kolovoza osudio je vojnu inter-venciju u ČSSR-u.U Vršcu se 24. kolovoza sastao s rumunjskimpredsjednikom Ceausescuom.Od 1. do 5. listopada posjetio ga je austrijskipredsjednik Franz Jonas.

1969 - Od 1. do 2. veljače u posjeti Ru-munjskoj.Od 11. do 15. ožujka na 9. kongresu SKJgovorio je o "aktualnim unutrašnjim i među-narodnim problemima i ulozi SKJ u socijali-stičkom sisternu-. Kongres ga je ponovo iza-brao za predsjednika SKJ.Od 2. do 6. listopada bio je u posjeti SFRJtalijanski predsjednik Giuseppe Saragat.Od 5. do 9. studenoga u posjeti Alžiru.Na proslavi 50-godišnjice Ljubljanskogsveučilišta 11. prosinca postao je počasnidoktor i održao govor.1970 - Od 26. siječnja do 27. veljače u po-sjeti afričkim zemljama: Tanzaniji, Zambiji,Etiopiji, Keniji, Ugandi, Sudanu, UAR-u i li-biji. Od 1. do 10. rujna sudjelovao je na 3.konferenciji nesvrstanih zemalja u Lusaki.Od 30. rujna do 2. listopada u gostima mu jebio predsjednik SAD Richard Nixon.Od 6. do 9. listopada u posjeti Belgiji i Luk-semburgu, a na putu kući sastao se s kance-larom SRNj W. Brandtom.Od 20. do 23. listopada posjeta u Nizozem-skoj i u Francuskoj (razgovarao s predsjed-nikom Pompidouom).

1971 - Od 14. do 20. veljače boravio je uEgiptu, na poziv predsjednika Sadata.Od 25. do 29. ožujka u službenoj posjetiItaliji i papi Pavlu VI u Vatikanu.

1462357 38/391 NOVA GODINA NA BRDU KOD KRANJA - Preds-

jednik Tito u opuštenom ćaskanju s Mit jom Ribi-čičem i Markom Bulcem. Silvestrovo 1973-74.

2 SIGURNOST I SURADNJA ~ Predsjednik Tito sjugoslavenskom delegacijom na Evropskoj kon-ferenciji o sigurnosti i suradnji. Helsinki, srpnja1975. godine.

3 PRILIKE NA BLISKOM ISTOKU - Na sastanku 29.svibnja 1975. u Beogradu su predsjednik Tito iegipatski predsjednik Sadat razmatrali prije sve-ga prilike na Bliskom istoku i ulogu nesvrstanihzemalja. -

4 TEMELJNI KAMEN - U Krškom je potožio temelj-ni kamen za prvu nuklearnu elektranu u Jugosla-viji. 1. prosinca 1974.

5 SURADNJA S DNR KOREJOM - Razgovori s ko-rejskim šefom Kim" Sungom o pitanjima surad-nje između dviju zemalja. 7. lipnja 1975.

6 ZA MIR - Tito 1975. godine: susreti sa svjetskimdržavnicima, putovanja u inozemstvo, odlučanglas za učvršćivanje mira na Evropskoj konfe-renciji u Helsinkiju.

7 SJEDNICA PREDSJEDNiŠTVA SFRJ - Aktualnapitanja vanjskopolitičke aktivnosti Jugoslavijebila su glavna točka na sjednici PredsjedništvaSFRJ, kojom je rukovodio Predsjednik Republi-ke. Brdo kod Kranja, 28. svibnja 1975.

Na zatvorenoj sjednici 4. srpnja upozorioIzvršni komitet CK SKH na pojave nacionali-zma i kontrarevolucije.Od 22. do 25. rujna je bio u posjeti generalnisekretar CK KP SS L. Brežnjev.Od 3.do 12. listopada u Iranu, Indiji i UAR-u.Od 26. listopada do 8. studenoga posjetaSAD (susret s R. Nixonom), Kanadi i Velikoj.Britaniji.Predsjedavao je 21. sjednici CK SKJ 1. i 2.prosinca u Karađorđevu, sazvanoj na njego-vu inicijativu, da bi se prouči lo ideološko-političko stanje u SKJ. Otvoreno i vrlo oštrokritizirao je stanje u Savezu komunista, po-gotovo u rukovodstvu KP Hrvatske, pri čemuje žigosao pojave nacionalizma.

1972 - Zajedno s rumunjskim predsjedni-kom Ceausescuom pustio u rad HE Đerdap,a oba su predsjednika govorila na velikommitingu.U povodu 80. rođendana Savezna skupštinamu je 24. svibnja drugi put dodijelila Ordennarodnog heroja, a Prezidij Vrhovnog sovje-ta SSSR-a Orden Lenjina.Od 2. do 10. lipnja u posjeti SSSR-u.Od 19. do 23. lipnja boravio je u Poljskoj (napoziv E. Giereka).Josip Broz Tito i Izvršni biro predsjedništvaCK SKJ poslali su 18. rujna svim organizaci-jama Saveza komunista Jugoslavije pismo o .stanju u SKJ i o zadacima komunista, vrlovažan dokument koji je upozorio na to kakvesu opasnosti prijeti le razvoju samoupravIja-nja u Jugoslaviji ako se o njima ne povederačuna.Od 17. do 21. listopada u posjeti mu je bilabritanska kraljica Elizabeta II.

1973 - Od 11. do 12: siječnja Tita je posjetioegipatski predsjednik Sadat,Kancelara SRNj Willy ja Brandta primio je naBrionima 18. travnja, gdje su se -brlonskomtorrnulorn- suglasili o rješavanju odnosa isuradnji između SFRJ i SRNj.

1462 53 7

1 NA ULICAMA VERA CRUZA - Na poziv meksič-kog predsjednika Luisa Echeverrie bio je preds-jednik Tito od 10. do 14. ožujka 1976. u državnojposjeti Meksiku. Stanovnici grada Vera Cruz pri-redili su srdačan doček jugoslavenskom gostu.

2 EVROPSKE KOMUNISTIĆKE PARTIJE - U Berli-nu je 29. i 30. lipnja 1976. bila Konferencijakomunističkih i radničkih partija Evrope. Preds-jednik SKJ Josip Broz Tito je na njoj iznio stavo-ve SKJ o situaciji u međunarodnom komunistič-kom i radničkom pokretu.

3 BIT NESVRSTANOSTI - Od 16. do 19. kolovoza1976. je predsjednik Tito bio na čelu jugoslaven-ske delegacije na Petoj konferenciji nesvrstanihzemalja u Colombu.

4 NOVE INICIJATIVE - S francuskim predsjedni-kom Giscardom d'Estaingom u Beogradu; noveinicijative za suradnju između Jugoslavije i Fran-cuske. 5. prosinca 1976.

5 DOKTOR VOJNIH ZNANOSTI - Vrhovnom za-povjedniku oružanih snaga SFRJ 21. prosinca1976. dodijeljen je naziv doktora vojnih znanosti.

6 GODINA 1976 - Čovjek, mislilac, veliki državnik7 ENERGIJA - Tito i Franc Leskošek-Luka u Lito-

stroju

Od 4. do 7. svibnja na Brdu razgovarao s E.Gierekom. 'Od 15. do 17. lipnja u posjeti je bila IndiraGandhi.Od 18. do 23. lipnja je Titov gost bio belgijskikralj Baudouin.Od 30. srpnja do 1. kolovoza u posjeti je bilanizozemska kraljica Julijana.Od 2. do 10. rujna vrlo je aktivno sudjelovaou radu Četvrte konferencije šefova država ivlada nesvrstanih zemalja u Alžiru. Njegovgovor, ocijenjen kao programski, pobudio jenajveću pozornost sudionika i promatrača.Od 12.-15. studenoga posjeta SSSR-u,

1974 - Od 24. siječnja do 7. veljače u posje-ti Indiji (gdje je primio Nehruovu nagradu zamir), u Bangladešu, Nepalu i Siriji.Na zajedničkoj sjednici Saveznog. vijeća iVijeća republika i pokrajina SFRJ 16. svibnjajednoglasno je izabran i svečano proglašenPredsjednikom SFRJ bez ograničenja man-data. Donesen je i novi Ustav SFRJ. U govoruodržanom tom prilikom Josip Broz Tito jenaglasio da je radnička klasa Jugoslavijeprvi put u povijesti dobila ono mjesto koje jojpripada. Od 27. do 30, svibnja ga je 10.kongres SKJ izabrao za predsjednika SKJbez ograničenja mandata,Od 24. do 27. lipnja službeno u SRNj.Od 27. listopada do 1. studenoga u Danskoj.1. prosinca položio je temeljni kamen za NE.Krško i održao govor.

1975 - Od 10. do 13. ožujka u posjeti Polj-skoj.Od 27. svibnja do 22. lipnja obavljao je.predsjedničke dužnosti na Brdu kod Kranja'(gdje su ga posjetili strani državnici kao Sa-dat, Karamanlis i Kim II Sung).Od 29. srpnja do 1. kolovoza vodio je delega-ciju SFRJ na KESS u Helsinki, gdje se sastaos nizom evropskih vodećih državnika.Predsjednik SAD Gerald Ford došao mu je uposjetu 3. i 4. kolovoza.

1472 5368

1 IZMJENA MiŠLJENJA' - .Libijski predsjednikGadafi u posjeti na Brionima, lipnja 1977

'2 SJEĆANJE NA BITKU - Pred spomenikom u'Dražgošama, 1977

3 TRECI PUT NARODNI HEROJ - Na prijedlogr. predsjednika Savezne konferencije SSRN je

predsjednik Tito na sjednici vijeća SkupštineSFRJ treći put odlikovan Ordenom narodnogheroja Jugoslavije. Beograd, 16. svibnja 1977.

:4 TOPAO POZDRAV - Susret s generalnim sekte-tarom španjolske KP Santiagom Carillom u Slo-veniji, 1977.

5 SVEĆANOST U KREMLJU - Tito u posjeti;SSSR-u, 16. kolovoza 1977.

6 U PJONGJANGU - S predsjednikom Koreje Kim'II Sungom, kolovoza 1977.

7 JUBILARNA GODINA - Četrdeset godina na če-lu jugoslavenskih komunista

,11 U NR KINI - S kineskim šefom Hua Kuo Fen-gom na pekinškim ulicama rujna mjeseca 1977.

U Strmolu kod Kranja 28. prosinca je primioaustrijskog kancelara Kreiskoga.

1976 - Od 10. do 22. ožujka u posjeti uLatinskoj Americi (u Meksiku: Panami i Ve-nezueli) i u Portugalu.Od 29. ožujka do 1. travnja službeno u posje-ti Švedskoj.Od 8. do 10. travnja u Egiptu.Od 10. do 13. svibnja službeno u posjetiGrčkoj.Prugu Beograd-Bar pustio je u promet 28.svibnja.Od 8. do 10. lipnja u službenoj posjetiGrčkoj.Od 12. do 15. lipnja je Titov gost bio japanskicar Hirohito.Od 29. do 30. lipnja predsjednik SKJ Tito naKonferenciji KP Evrope u Berlinu s uspje-hom je zastupao stavove SKJ o ravnoprav-nim odnosima u međunarodnom komuni-stičkom i radničkom pokretu. Sastao se svećinom šefova drugih KP.

'Od 16. do 19. kolovoza na 5. konferencijišefova država ili vlada nesvrstanih u Colom-bu bitno je doprinio programskom usmjere-

.nju,Od 15. do 17. studenoga je u posjeti general-ni sekretar CK KP SS Leonid Brežnjev.Od 5. do 7. prosinca je Titov gost pred-sjednik Francuske Republike Giscard d'E-staing.

1977 - Od 18. do 20. siječnja boravi u Libiji.Od 25. do 26. ožujka držao je predavanja opovijesti Partije slušaocima Političke škole uKumrovcu.Skupština SFRJ ga je 16. svibnja treći putodlikovala Ordenom narodnog heroja.U Beogradu je 27. i 28. svibnja razgovarao skancelarom SRNj H. Schmidtom. Na pozivCK KP SS i Prezidija Vrhovnog sovjetaSSSR-a boravio je od 16. do 19. kolovoza uslužbenoj i prijateljskoj posjeti u SovjetskomSavezu. Prilikom posjete u Moskvi generalni

1472 53 6 8

1 SLUŽBENA POSJETA SAD - S predsjednikomCarterom u Bijeloj kući, ožujak 1978.

2 PITANJA SREDOZEMLJA - Predsjednik Tito spremijerom Malte Domom Mintottom, 1978.

3 ODNOSI MEĐU PARTIJAMA - Susret s general-nim sekretarom talijanske KP Enricom Berlin-guerom, listopad 1978.

4 VJEĆNA VATRA NA NERETVI - Tito na proslavi35-godišnjice bitke ria Neretvi pali vječnu vatruispred muzeja Bitke na Neretvi. 12. studeni 1978.

5 U AMANU - S jordanskim kraljem Huseinomprilikom posjete Jordanu, 11. veljače 1979.

6 DOBRODOŠLICA - Prije početka svečane sje-dnice u povodu 40-godišnjice osnivačke sjedni-ce CK SKJ u Bohinjskoj Bistrici predsjednikaTita pozdravile su Bohinjke u narodnim nošnja-ma. 1. svibnja 1979.

7 XI. KONGRES SKJ - Otvorio ga je predsjednikSKJ Josip Broz Tito 20. lipnja 1978.

8 SPOMENIK MAJCI - Prilikom posjete Kumrov-cu, 10. svibnja 1979.

sekretar CK KPSS, i predsjednik PrezidijaVrhovnog sovjeta SSSR-a Leonid Brežnjevpredao mu je Orden oktobarske revolucije.Od 24. do 29. kolovoza u posjetiNDR Koreji.Od 30. kolovoza do 8. rujna je JUgoslavenskipredsjednik prvi put u povijesti jugoslaven-sko-kineskih odnosa došao u posjetu na ki-nesko tlo. Od prvog pozdrava na pekinškomaerodromu gdje je Tita dočekao predsjednikHua Kuo-Feng,. predsjednik SFRJ bio jeokružen iskrenom gostoljubivošću i pošto-vanjem. Titova posjeta Kini otvorila je novuetapu suradnje dviju zemalja.

1978 - Predsjednik Tito otputovao je6. ožujka u službenu i prijateljsku posjetu uSAD. S predsjednikom Carterom razgovaraoje prije svega o situaciji u svijetu. PosjetuSAD završio je 9. ožujka i otputovao u VelikuBritaniju.U Kongresnom centru Sava u Beogradu20. lipnja je počeo 11. kongres SKJ.Predsjednik Tito je držao uvodni referat »Sa-vez komunista Jugoslavije u borbi za daljnji'razvoj socijalističke samoupravne i nesvrsta-ne Juqoslavije«.U Beogradu je 26. srpnja počela konferenci-ja ministara vanjskih poslova nesvrstanih ze-malja. Tito je u uvodnom govoru pozvaonesvrstane da učine sve za što veću afirma-ciju osnovnih načela i ciljeva nesvrstanosti ida ojačaju svoje akciono jedinstvo i solidar-nost.Od 21. do 24. studenoga održan je u Beogra-du 8. kongres Saveza sindikata Jugoslavije.Tito je naglasio potrebu za usavršavanjemorganiziranosti foruma i organizacija i zau-zeo se za jačanje kolektivnog rada i odluči-vanja.

1979 - Od 1. do 11. veljače u posjeti Kuvaj-tu, Iraku, Siriji i Jordanu. U Ljubljani je13. veljače prisustvovao ukopu E. Kardelja.U povodu 60-godišnjice SKJ, SKOJ-a i revo-lucionarnih sindikata Tito je 19. travnja u

/

1 423 5

ŠTAFETA MLADOSTI' - Na steaionu JNA u Beo-'gradu.je 25. svibnja 1979. održana svečana pro-slava 87. rođendana predsjednika Tita. Omladin-ka Sanije Hiseni predaje Titu štafetu mladosti.

2 NA POVRATKU - Na povratku iz Havane gdje jesudjelovao na VI konferenciji nesvrstanih, preds-jednika Tita su najprije pozdravili pioniri 10. ruj-na 1979.

3 POKROVITELJ MEDITERANSKIH IGARA-Predsjednik Tito otvara VilI mediteranske igre.Split, 15. rujna 1979.

4 PREDSJEDNIKOVA ZDRAVICA - Nova godina1980. u Karađorđevu

5 POSJETA SINOVA - Žarko i Mišo posjetili supredsjednika Tita u Kliničkom centru u Ljubljani23. siječnja 1980.

Beogradu na svečanoj sje.dnici CK SKJ, Vije-ća SSJ, Predsjedništva SK SSOJ i Predsje-dništva Konferencije za pitanja društvenogpoložaja žena Jugoslavije podnio referat ,,60godina revolucionarne borbe SKJ«.U Bohinju je 1. svibnja prisustvovao proslavi40-godišnjice CK KPJ.Od 29. kolovoza do 9. rujna u Havani na Še-stoj konferenciji šefova država i vlada ne-svrstanih zemalja. Predsjednik Tito je mno-go 'doprinio uspješnom radu te konferencije.Kao prvi govornik u općoj raspravi zauzeo seza učvršćenje onih načela na kojima je po-kret nesvrstanosti utemeljen. Prije početkaKoliferencije i u toku nje razgovarao j,e snizom državnika. Na završetku Konferencijena prijedlog 19 zemalja donesena je "Rezo-lucija o priznanju njegovoj ekscelencijipredsjedniku Josipu Brozu Titu«.Prilikom svečanog otvaranja 34. godišnjegskupa Svjetske banke i međunarodnog mo-netarnog fonda u Beogradu 2. listopadaistakao je da nepravedni međunarodni eko-nomski odnosi prouzrokuju sve više kriznihžarišta u svijetu.Od 2. do 4. studenoga u posjeti Rumunjskoj.Titova novoqodišnja poruka objavljena31. prosinca.

1980 - Došao u Ljubljanu na liječnički pre-gled 3. siječnja i ostao na liječenju. U Klinič-kom centru u Ljubljani umro je 4. svibnja u15.05 minuta.

(Gradivo prikupljenou redakciji Dela)