KONTROLINGekonomski poremecaj-nedozvoljeno odstupanje od normale,kada obujam poslovanja raste,PROSJECNI varijabilni troskovi-ostaju isti,koji su pokazatelji za teh opremljenost rada(tako nekako)-kapacitet i br radnikaefikasnost koristenja t. imovine-koef obrtajau hotelskom poduzecu dominira-materijalna imovinakoja od ovih medota nije matematicka-prag rentabilnostiOsjetljivost troskova na promjene iskori.kapaciteta- reagibilnost troskova,pokazatelj povrata investicija-(profitna stopa x obrtaj kapitala) x 100,Kad se poveca obujam poslovanja, prosj. var. troskovi_________ ostaju isti, a kad se smanji ob. poslovanja, prosj. v. troskovi_______________________**??prosjecni varijabilni trosak ostaje isti i sa smanjenjem i povecanjem obujma poslovanja1.definicija-odg revizija2.formula za optimalnu likvidnost3.ako raste obujam poslovanja,sto se desava s varijabilnim troskom4.kako se racuna koeficijent likvidnosti5.kako se racuna tehnicka opremljenost rada6.najvazniji pokazatelj efikasnosti koristenja stalne imovine7.matematicka metoda na sto se odnosi(def ona,odg varijabilni trosak)8.osjetljivost troskova na promjene obujma poslovanja zove se9.kako se racuna pokazatelj povrata investicija10.nesto za analizu obujma kadrova sto se gleda,koeficijent likvidnosti,reagibilnost troskova,sta ide u odnos reagibilnosti,sta ne spada u temeljne metode,temeljni pokazatelj tekuce imovine,koji dio stalne imovine ima najveci udio u hotelijerstvu- - Hotelijerstvo karakterizira dominantan udio stalne imovine od 80 do 90%, a u strukturi te imovine dominantan udio ima materijalna imovina; tj. graevinski objekti oko 90%.prosjecno apsulutni fiksni uz povecanje obujma poslovanja se..., sta se gleda za poslovni rezultat,sta ne spada u fluktuaciju zaposlenikaKoeficijent likvidnosti=tekua imovina /obvezesta ne spada u temeljne metode, - METODA USPOREDBE / KOMPARACIJE, METODA RALAMBE, METODA IZOLACIJE / ELIMINACIJE, METODA ODNOSA VRIJEDNOSTI / POKAZATELJI (nabrojane su koje spadaju), - Hotelijerstvo karakterizira dominantan udio stalne imovine od 80 do 90%, a u strukturi te imovine dominantan udio ima materijalna imovina; tj. graevinski objekti oko 90%.Reagibilnost trokova je osjetljivost trokova na promjene iskoritenja kakapiteta . Ta osjetljivost moze se izracunati kao odnos izmeu intenziteta trokova i intenziteta porasta koritenja kapacitetasta ide u odnos reagibilnosti? odnos izmeu intenziteta troka i porasta iskoritenja kapacitetaAko raste obujam poslovanja,sto se desava s varijabilnim troskom?Ukupni varijabilni trokovi se poveavaju s poveanjem obujma poslovanja.apsuluno fiksni su vremenska amortizacija,trokovi osiguravanja,zagarantirana bruto placa radnika u stalnom radnom odnosu,premije osiguranja, najamnine i zakupnine, i veci dio opcih tr. uprave i marketingaKoef likvidnost- tekuca imovina/obvezePokaz tek imovine- k obrtaja, pokazatelji promjena u odnosu na normalu, odnos tekuce i stalne im, pokazatelji novc tijeka (ja mislim)Najbitniji pokazatelj je pokazatelj obrtaja!optimalna solvnetnost je = 1 sto zanci da su izjendaena nov. sredstva i dospjele obvezeHotelijerstvo karakterizira dominantan udio stalne imovine od 80 do 90%, a u strukturi te imovine dominantan udio ima materijalna imovina; tj. graevinski objekti oko 90%. MATERIJELNA IMOVINA bi trebao biti toan odgovor ja mislim!odstupanje od normale? To je EKONOMSKI POREMEAJS poveanjem obujma, varijabilni troak raste?ProporcionalnoVT prosjeni ne raste tj uvijek je istiukupni VT rastu proporcionalno a prosjeni VT rastu sporije od porasta obujmakoristenje kapaciteta na temelju racionalnosti ima dva osnovna nacina? struktura i veliina trokovaNadopunite reenicu:Analiza obujma kadrova sastoji se od utvrivanja ukupnog broja zaposlenih i ocjene odgovara li taj broj - (odg)ostvarenom poslovnom rezultatu, a 10 pitanje: Koritenje kapaciteta utjee na racionalnost poslovanja na dva naina; kroz obujam poslovanja, odnosno veliinu poslovnog rezultata, te kroz -(odg) veliinu i strukturu trokova!

KONTROLING pitanja s kolokvija (vjerojatno u zavrnom)

1. Kontroling- ili upravljaka kontrola/menaderska kontrolaMjerenje i ispravljanje pojedinanog i organizacijskog jdelovanja kako bi se osiguralo da dogaaji teku po planu2. Proces se upravljake kontrolje sastoji od etiri koraka: Odreuju se standardi eljenih rezultata Utruje se nain uoavanja dogaaja u poduzeu i nain slanja info o tome kontrolnim jedinicama Kontrolna jedinica usporeuje te podatke sa standardima Ukoliko postoji jaz izmeu standarda i ostvarenog kontr. Jedinica odreuje izvravanje akcija izmjene i naredbu alje izvritelju

3. Temeljni zadaci kontrolora- Pripremiti info za odluivanje Pratiti i kontrolirati njihovu realizaciju Omoguiti upravljanje u stvarnom vremenu Savjetovati i ohrabrivati sudionike u poduzeu Koordinirati upravljake aktivnosti Unaprijeivati info u skladu sapotrebama organizacije poduzea Pruati stalnu pomo putem raznih tehnika i metoda Permanentno savjetovati i motivirati sve sudionike u poduzeu u vertikalnoj i horizontalnosj strukturi

4. SWOT ANALIZA na hrv. je:snage, slabosti, prilike,nedostaci ( no shit )

5. Efikasnost ili uinkovitostNeam pojma na to se ovo odnosi...

6. Statistike metode su : str. 47Postotni brojevi, indexni br., grafiko prikazivanja, metoda korelacije, metoda uzoraka, srednje vrijednost, mjere disperzije, mejre asimeetrije, trend, anketiranje....7. Ciljevi standardizacije su : str.64 (navedene tokice)

8. Cesar Ritz-luksuzna dekoracija hotela, umjetnik komunikacije malen veliki vicarac

9. Ralf Hitz-standardi komuniciranja

10. Trokovi kvalitete ..reenica ispod tabele..str.85Interni (marketing, drizajn, planiranja procesa, istraivanja uzroka propusta itd.) i externi (izgubljni ugled, izgubljeno povjerenje kupaca, gubitak trita, nie cijene itd.)

11. Poslovne planove razlikujemo prema: str.98 Predmetu poslovanja, Organizaciji Resursima Ponavljanju aktivnosti irini obuhvata Vremenu obuhvata

12. Prema organizaciji razlikujemo planove...str.98 Smjetaja, odjeljenja hrane i pia, ostalih odjeljenja(odravanja, praonice, garae), te plan administrativnih slubi13. Svaki proce planiranja ima nekoliko karakteristinih faza: str.101 Faza pripreme plana Faza definmiranja ciljeva i zadataka Faza izrade plana Faza izvrenja plana Faza kontrole i analize

14. Plan mora biti...(toke u knjizi)str.105 Predstavljati( definirati ciljeve, aktivnosti, i resurse za ostvarenje ciljeva i zadataka, te izraavanje ciljeva i resursa u brojkama) Konkretizirati zacrani cilj ua odreeno razdoblje, osigurava racionaan nain postizanja ciljeva te taj cilj izraava u brojkama15. Analiza kadrova sadri....str.117 Potrebam broj i strukturu radnika Potrebam broj menadera Postojeu kadrovsku situaciju Razliku izmeu potreba i posstojeih resursa

16. Skupine poslova...str.120Da mi je znat...

17. ProfigramGrafiki prikaz eljenih ili optimalnih znanja i vjetina

18. Psigogram-Grafiki prikaz osobne kvalitete

19. Koeficijent primanja...formula na str.148???

20. Randman-formula str 194Odnos ukupnog prihoda i vrijednosti angairanja stalne imovine

21. Pokazatelji iskoritenosti kapaciteta su....str.194 Prosjean broj radnika (r) na 100 kreveta Prosjean broj radnika na jedan krevet prosjean broj kreveta na 1 radnika Prosjean broj radnika na jednu sobu

22. Ukupna vrijednost stalne imovine raslanjuje se prema kriterijima ...str.201???

23. Raslanjivanje tekue imovine prema kriterijima Prema pojavnim oblicima (novani ili materijalni) Prema funkcionalnosti: u pripremi(novac i materijal), u proizvodnji(poluproivodi, nedovrena proizv.), u zavrnoj fazi (gotov proizvod i potraivanja Prema likvidnosti (likvidna i nelikvidna) Prema mjestu angairanja: imovina pojedinih odjeljenja ili organiziacijskih jedinica Prema naplativosti (naplativa i nenaplativa)

24. Upravljanje trokovima znai - planirati i evidentirati trokove, analizirati odgovorne menadeere koji e donijeti odluke za otklanjanje neeljenih odstupanja od plana

25. Raslamba troskova po vrstama je:rasanjivanje UT po prirodnim vrstama tr. Odnosno po njihovim izvorima: Tr. Plaa, energije, materijala, kamata i dr.

Postoje jo raslambe po nositeljima trokoa, po reakciji na promjene obujma poslovanja i po mjestima troka

26. Metode za razvrstavanje trokova: str.260 Metoda interpolacije Metoda regresije (regresijska analiza) Metoda prosjeka

27. Mrtva toka rentabilnosti-str.261(Break even point) je stupanj iskoritenja kapaciteta di se prihod od prodaje (P) izjednauje s ukupnim tr. (T) i gdje je financijski rezultat =0 (P-T=0). Ispod te toe je gubitak (PT)

28. Ekvivalent-str.286Slui za svoenje raznih proizvoda i usluga hotela na zajedniki nazivnik odnosno ekvivalentne jedinice uinka. Da bi ih se koristilo treba utvrditi 3 osnovne usluge (smjetaj, prehranu i pie)temelj za utvrivanje ekvivalenta mogu biti: standardna ili planska cijena proizvoda, vrijeme rada, bodovi kojima se izdraava vrijeme rada i kvalifikacija radnika, sloenost poslova...

29. Analiza obujma ili kvantitete psolovnog rezultatastr.2991. Obuhvaa utvrivanje ukupnog rezultata,2. usporedbu s normalom,3. utvrivanje odsutpanja od normale,4. analizu uzrokai posljedica odstupanja5. predlaganje mera za usmjeravanje rezultata prema eljenom cilju (ostvarivanje rezulatata)

30. Pokazaltelj produktivnosti- formula str.302 Koliina proizvoda i usl / zaposlenici Prihod / zaposlenici Dobit / zaposlenici Prihod od prodaje po zaposlenku / vrijendost utroenog mateijala po zaposleniku

31. Pokazatelj ekonominosti formule str.303: Prihod / troak Dobit / troak Troak / koliina proizvoda i usluga

32. Koeficijent racionalnosti...str.317...formulaR= efekt (output) : ulaganja (input)

33. Pokazatelj rentabilnosti: 303 str.Dobit / ukupna imovina

34. Pokazatelj profitabilnosti(Dobit / prihod od prodaje) x100

35. Poslovni indikatori moraju biti...str.318 Istiniti (odgovarati stvarnom stanju Potpuni (mora ih biti dovoljno da pokau sve aspekte poslovnog uspjeha) Aurni (pravovremeno izraunati i dostavljeni)

36. Postupak formiranja sustava pokazatelja poslovne uspjesnosti...koja je prva faza, zadnja faza, na taj nacin postavljeno pitanje...str.3191. Definiranje pojedini pokazatelja2. Mjerenje uspjenosti pomou pokazatelja3. Utvrivanje odstupanja ostvarenih od eljenih pokazatelja4. Analiza odstupanja (utvrivanje uzroka i posljedica)5. Poduzimanje korektivnih mjera za usmjeravanje uspjenosti eljenim pok.

37. Pokazatelji stanja...str.322Pokazatalji izvedeni iz zbornih godinjih raunovodstvenih evidencija (bilance, rauni, izvjetaji) za cjelokupno poslvanje poduzea. Izvode se stavljanjem u odnos pojedinih vrijednosti-stanja za odreeni dan

38. Operativni pokazatelj str.322Su izvedeni iz analitikih raunovodstvenih evidencija i operativne poslovne statistike internih odjeljenja i procesa i to za razdoblja unutar jedne godine

39. Pokazatelji uvjeta privreivanja.---tip pitanja izbaci uljeza-...str 328/329 Pokazatelji: opremljenosti rada Istroenosti opreme Kadrova Promjena cijena Financijske samostalnosti Raspodjele/oporezivanja Standarda zaposlenika Kvalitete

40. Financijski pokazatelji...str.345/6 Pokazatelji lkvidnosti Profitabilnosti i rentabilnosti Dugorone solventnosti Trini

41. Potrebe su i prednosti ukljucivanja u jedinstven sustav praenja poslovnih rezultata....tockice navedene..str.355 Omoguava se usporedivost podlovnih rezulata hotel. Industrije neke zemlje s prosjekom svijeta, europe ... Jaa se konkurentna snaga hotelske industrije zemlje zbog rasta kvalitete usluge i zadovoljstva gostiju. Stvara se i jaa partnerstvo sudionika na svjetskom tur. Tr. Jer se omoguava ramjena najvaniji info o hotelskom poslovanju u svijetu, ukljuivanje u meunarotne tokove kapitala Stvara se temelj za efikasno upraljvanje hotelima kao uvjet za uspjeno poslovanje hotela i poveanje profitabilnosti

42. Specificni faktori: str.380 Faktor proizvodnog procesa Faktor procesa posluivanja Faktor procesa pruanja usluge smjetaja

43. Bitni elementi programa saniranja poremeaja...str.380 Jasno definiran cilj Opis mjera Imena odgovornih menadera i suradnika Vrijeme realizacije programa Predvien rezultat i nagradu za izvrenje programa

44. Pokazatelji za analizu i ocjenjivanje efikasnosti imovine...str.385/386...meni je bilo poznavanje trzista i efikasnosti nabavljanja. Forumule su i njih 18 vezanih.

45. Skupine jela...str.403a. Pobjednici (popularni+skupi)b. Zvijezde (popularni+jeftini)c. Problemi (nepopularni+skupi)d. Gubitnici (nepopularni+jeftini)-

46. Analiza radnih postupaka....tehnoloski proces posluzivanja...tockice str 412

47. Optimalizacija pomocu WOREOVA KVADRATNOG MODELA

48. Proces pruzanja usluge:postupak primanja + postupak smjetaja gostiju

49. Najznacajni faktori o kojima ovisi racionalnost...str.427 Ostvareni rezultat Investicije u realizaciju rezultata

50. Dva aspekta analize upravljanja: str.457 Analiza poslovnih odluka Analiza funkcija upravljanja

51. Analiza poslovnih odluka sastoji se od...str.457Kontrole i analize odstupanja ostvarenih rezultata od zacrtanih

52. Korektivna analiza-analiza realizacije planova

53. Temeljno naelo-naelo kompetencije

54. Analiza funkcije rukovodjenja obuhvaca....str.462Analizu sustava rukovoenja, analizu osobina kvaliteta rukovodilaca i analizu tehnika stimuliranja i motiviranja suradnika

55. koeficijent racionalnosti=efekt/ulaganja

56. upravljanje zalihama pomou ABC metode (metoda upravljanja po izuzecima)optimalne zalihe zadovoljavaju 2 kriterija: osiguravaju kontinuitet i sigurnost procesa proizvodnje, ine to uz najine trokove skladitenja, evidentiranja i kontrole zalihabit te metode je racionalizacija zaliha ralambom ukupnih zalika po vrstama materijala, grupiranjem na 3 skupine virjednosti ( A B C ). Slaganje po vanosti.

57. poznavanje domaeg trita-pokazatelj za analizu marketinga

58. polazini temelji i kriteriji pri ocjenjivanju su(4)

59. analiza funkcije planiranja-preventivna i korektivna

. pokazatelj kvalitete poslovnog uspjeha: - uspjesnost poslovanja2. upravljati trokovima znai:planirati trokove, evidentirati ih, analizirati te izvjestiti menaere koji ce kasnije donijeti odluke za ukljanjanje nezeljenih odstupanja3. produktivnost je: odnos prihoda i broja zaposlenih6. kako se dijele trokovi prema reakciji na promjene obujma poslovanja? Na fiksne i varijabilne7. Koja je godina objave prvog jedinstvenog racunovostvenog programa za hotele? 1926 (USALI)8. koja je podjela troskova prema obuhvatu? Opi, posebni i pojedinani9. restoran A je u 2007. godini imao iznos trokova 70%, a u 2008. godini 75%. to znaci da se:c)ekonomicnost smanjila12. Ako indeks pokazatelja (2006/05) imovina po jedinici uinka iznosi 95, to znai da je: efikasnost imovine poboljana za 5%13. Ako je profitna stopa u odnosu na proteklu godinu smanjena za 10%, a vrijednost prihoda poveana za 2%, znai da je: dobit smanjena za 8 %14. OTVORENO: Koja je prva faza u postupku sustava pokazatelja poslovne uspjesnostiDefiniranje pojedinih pokazatelja15. OTVORENO: Navedite dvije skupine pokazatelja poslovnog uspjeha.Kvantitativni i kvalitativni16. OTVORENO: to se dogaa s ukupnim varijabilnim trokovima ako se povea obujam poslovanja?.Ukupni varijabilni trokovi se poveavaju s poveanjem obujma poslovanja17. Cilj i zadatak analize trokova?Cilj i zadatak je minimalizacija i racionalizacija trokova18. OTVORENO: Na to se odnose pokazatelji KVANTITETE poslovnog uspjeha? Na koliinu uinka, prihode i dobit.19. reagibilnost trokovaOsjetljivost trokova na promjene iskoritenja kapaciteta.21. pojedinani pokazatelji su mjere ostvarene kvalitete poslovnog uspjeha: pojedinog odjeljenja, pojedine slube, pojedinih aktivnosti, pojedinog zadatka, pojedinog menadera, pojedinog zaposlenika.22. pokazatelji se poslovnoga uspjeha ili poslovne uspjenosti mogu podijeliti u tri skupine: pokazatelji stanja, operativni pokazatelji i strategijski pokazatelji23. pokazatelji uvjeta privreivanja (ima ih 8; znat koji su jer je bilo izbaci uljeza npr. bilo je ponueno pokazatelj ekonominosti ili pokazatelj rentabilnosti)24. Postupak analize trokova obuhvaa: - analizu obujma trokova - analizu strukture trokova- te analizu faktora racionalizacije trokova.26. Iz kojeg se odnosa dobiva produktivnost? produktivnost = ostvareni uinak (output) / utroeni resursi (input)27. Nositelji trokova su? proizvod i usluga28. Kriterij ralambe trokova: po vrstama(trokovi plae energije itd), po mjestima troka(odjeljena, sektora itd),po nositeljima(trkovi noenja,pia, smjetaja),prema reakciji na promjene obujma poslovanja(fksni i varijabilni).29. Logika metoda se temelji na ekonomskoj logici zakonitosti ponaanja F i V trokova, u odnosu na promjene obujma uinka.30. Iskustvena metoda se temelji na podatcima o trokovima u prethodnim godinama poslovanja.31. Matematika metoda se temelji na pretpostavci da se razlika u ukupnim trokovima za dva razliita stupnja iskoritenja kapaciteta odnosi na varijabilne trokove.1. OTVORENO: Cilj analize trokova? racionalizacija i minimalizacija trokova2. Postupak analize trokova obuhvaa: - analizu obujma trokova - analizu strukture trokova- te analizu faktora racionalizacije trokova.Analiza obujma trokova radi se kako bi se ocijenilo kree li se ukupna suma ostvarenih trokova u predvienim; tj. planiranim okvirima.Metode koje se koriste u ovoj analizi su sljedee - metoda usporedbe / komparacije usporeuju se ostvareni trokovi s planiranim trokovima u prethodnoj godini, te njihov pravac i intenzitet, a mogu biti pozitivni i negativni; odstupanja se izraavaju u apsolutnim i relativnim br. metoda odstupanja odstupanje je pozitivno samo ako je ostvaren vei obujam poslovanja u odnosu na planirani obujam metoda usporedbe postupka razne statistike i matematike metode.

3. OTVORENO: Mrtva toka rentabiliteta? Stupanj koritenja kapaciteta pri kojemu prihod od prodaje izjednauje s ukupnim trokovima, a dobitak je jednak nuli P=T+D4. OTVORENO: Dvije skupine pokazatelja poslovnog uspjeha? kvantitete i kvalitete5. OTVORENO: ta se koristi kao meunarodni standard? Hoteli9. Kakva moe biti funkcija plananiranja-preventivna i korektivna10. Ukupni fiksni trokovi OSTAJU NEPROMJENJENI s promjenom stupnjaiskoritenosti kapaciteta11. matematika metoda koja se koristi pri razvrstavanju trokova na fiksne i varijabilne-metoda interpolacije12. prvi korak u postupku formuliranja sustava pokazatelja poslovne uspjenosti-definiranje pojedinih pokazatelja13. pokazatelj ekonominosti- odnos prihoda i trokova14. Pokazatelji kvalitete upuuju na ? USPJENOST POSLOVANJA15. Kriterij ralambe trokova: po vrstama(trokovi plae energije itd), po mjestima troka(odjeljena, sektora itd),po nositeljima(trkovi noenja,pia, smjetaja),prema reakciji na promjene obujma poslovanja(fksni i varijabilni).16. Logika metoda se temelji na ekonomskoj logici zakonitosti ponaanja F i V trokova, u odnosu na promjene obujma uinka.19. Vrste matematikih metoda a)interpolacije, b)regresije, c)prosjeka , d)minimuma-maksimuma, e)grafikon rasipanja20. Reagibilnost trokova je osjetljivost trokova na promjene iskoritenja kapaciteta.21. Remanencija trokova je trokovi se smanjuju pri smanjivanju iskoritenja kapaciteta22. Postupak racionalizacije se sastoji od dvije faze: a) utvrivanje faktora koji utjeu na racionalnost pojedinog postupka i aktivnosti, b) donoenje i realizacija poslovnih odluka kojim e se djelovati na faktore23. S obzirom na obuhvat pokazatelji uspjenosti mogu biti : opi, pojedinani, posebni.24. Pokazatelji se mogu podjeliti u skupine : pokazatelji stanja(izvedeni iz godinjih raunovodstvenih evidencija i iskaza), operativni pokazatelji(izvedeni iz analitikih raunovodstvenih evidencija i operativne poslovne statistike), strategijski pokazatelji(izvedeni iz zasebnih evidecija dugoronog poslovanja u prolosti i budunosti)25. MRS godinje financijsko izvjee obuhvaa bilancu, izvjee o promjenama financijskog poloaja, biljeke i ostala izvjea i obrazloenja kao dio financijskog izvjea26. Informacije iz izvjea trebaju ispunjavati 5 zahtjeva razumljivost, vanost, pouzdanost, usporedivost, korisnost.27. Tko obavlja analizu financijskog izvjea poduzea? svaki korisnik informacija , vanjski i unutarnji pri donoenju odluke.28. Analiza trenda je vremenska analiza za due razdoblje, obino za 5 i vie godina i sastavni je dio godinjeg izvjea o poslovanju poduzea.29. Pri analizi financijskih izvjea najee se rabe 3 veliine a)opeprihvaena pravila, b) prijanji rezultati poduzea, c) standardi grane djelatnosti30. Koji su financijski pokazatelji? likvidnosti, rentabilnosti i profitabilnosti, trini pokazatelji ipokazatelji dugorone solventnosti31. Likvidnost je sposobnost poduzea za plaanje svih rauna na vrijeme32. Koeficijent obrtaja potraivanja pokazuje kakva je sposobnost poduzea za naplatu realizirane vrijednosti prodaje.33. Koeficijent obrtaja zaliha upuuje na relativnu visinu zaliha koje ine dva koraka do tekueg novca.34. Profitna mara pokazuje koliki je prirast zarade ili profita na jedinicu prihoda od prodaje.35. Trini rizik intenzitet promjene dionice odreenog poduzea u odnosu na intenzitet promjene ostalih dionica na tritu.37. Koje metode koristi analitiar pri analizi bilance? Pri analizi se financijskih izvjea analitiar slui osnovnim i pomonim metodama analize:Osnovne metode analize: metoda usporedbe (komparacije), metoda ralambe, metoda izolacije, metoda korelacije.Pomone metode analize: metoda odstupanja, metoda standardizacije, metoda odnosa vrijednosti, razne statistike metode...about a week agoTop of FormPod 31.-zar to nije odgovor za solventnost? Likvidnost je ocjenjvanje kretanja stanja tekuce imovine-LIKVIDNOST- sposobnost nesmetana cirkuliranja vrijednosti tekue imovine u krunom tijeku procesa bez zastoja i u planiranu obujmu i strukturiSOLVENTNOST-platena sposobnost, tj. Sposobnost rjeavanja duga u trenutku dspjea1. Remanencija troskova nije samo da se trokovi smanjuju prilikom smanjenja iskoristenja kapaciteta nego to da se smanjuju SLABIJIM INTENZITETOM nego pri povecanju iskoristenja kapaciteta

ANALIZA USPJENOSTI POSLOVANJAPRODUKTIVNOST1.P/r2.Q/r3.D/rEKONOMINOST1. T/Q2.Tsim/Q3.(T/P)*1004.P/TPROFITABILNOST1.(D/P)*1002.D/UIEFIKASNOST KOR.IMOVINE1.P/I2.P/SI3.P/TI4.I/QUVJETI PRIVREIVANJA1.SI/r2.F=UKR/r3.I/r4.Tplae/r5.Tplae/UKRODNOS SI:TI 90 %: 10%

ANALIZA POSL.REZULTATA (91.str. PRIRUNIK)OPIS1.TI=P/k2.UI=TI+SI3.D=P-T4.p=P/QOPIS(sve prepisujemo iz dobivene tablice i gore navedene tablice)1. P2. D3. Q4. P5. TKomentar:Prihod je u ??god. u odnosu na ??god. porastao/smanjio se za__%. Usprkos porastu/smanjenju broja uinaka za __% i prodajne cijene za __%, poz./neg. utjecaj trokova, koji su __ za ___% poena vie/manje od rasta prihoda, odrazi se na poveanje/smanjenje dobiti od ___%.__________________________________________________________________________________!!! P2004 P2003 !!! s time usporeujemo Up i Uq kada komentiramo to ini __% ukupnog porasta/pada prihoda od __kn.__________________________________________________________________________________PORAST PRIHODA ZBOG POVEANJA KOLIINE UINAKAUq = (Q2004 Q2003)*p2003IliUq = (P2003 * k) P2003K = upisujemo indeks/100 104/10=10,4Komentar:Zbog poveanja/smanjenja koliine uinaka od __% prihod je porastao/samnjio se za ___kn u odnosu na proteklu godiu, to ini __% ukupnog porasta/pada prihoda od ___kn.

PORAST PRIHODA ZBOG PORASTA CIJENAUp = (p2004 p2003) * Q2004IliUp = P2004 (P2003 * k)K = indeks / 100 __________________________________________________________________________________Komentar:Zbog porasta/pada cijena od __% ukupan je prihod u tekuoj godini povean/smanjen za ___kn u odnosu na prolu godinu, to ini __% ukupnog poveanja/smanjenja od ___kn.PROVJERA!!!Uq + Up 0 = P2004 P2003__________________________________________________________________________________FAKTORSKA ANALIZA DOBITI1.D2003 prepii 2.Up prepii3.Ut = Tu T1 Tu = T2003/Q2003*Q2004 T1 = T2004 4.Uq = Q2004 Q2003 * p0- p0 = D2003/Q20035. D 2004 prepiiKomentar:Iz prorauna je vidljivo da su trokovi osnovni razlog smanjenja/poveanja dobitka. Porast/pad prodajnih cijena i koliine uinaka ublaio je poz/(neg utjecaj trokova na ostvareni dobitak u tekuoj godini u odnosu na prethodnu. __________________________________________________________________________________

HUBARTOVA METODA (48.str. PRIRUNIK)310 soba, 7.000 000,00 investirano, pl.zauzetost 272 dana. Za koliko mj.e se vratiti investirano?7.000 000 / 1.000 US $ = 7.000- formula podrazumijeva da na svakih 1.000 US$ trokova investiranja treba ostvariti 1 US$ po sobi kako bi investiranje bilo profitabilno. 7.000/310 soba = 22,58 22,58 * 272 DANA * 310 SOBA = 1 903 945,6 US $7 000 000 / 1 903 945,6 = 3,67 Indeks tro.plaa 110, poveani tro.plaa za 9%, a prihod je ostao isti. (PITALICE)100/102 * 100 = 98,03 Produktivnost je smanjena za 2 %.Indeks trok.plaa 104, plae smanjene za 2%, prihod smanjen za 3%. (PITALICE)104/98 * 100 = 106,1297/106,12 * 100 = 91,4 Produktivnost je smanjena za 9%.Ako poduzee eli poveati svoju profitnu stopu sa 14 % na 16 % a time ne mijenja obujam posl. Ni visinu cijene ono mora? (PITALICE)14 % * 16% * 100 = 2,24 Smanjiti ukupne trokove za 2,3%__________________________________________________________________________Ukupan prihod hotela izraen u tekuim cijenama porastao je u odnosu na prethodnu godinu za 15%, dok je porast cijene na malo (inflacija) za isto razdoblje iznosio 14% iz navedenog proizlazi da: (PITALICE)Uptc = 115Inflacija = 114Upsc = Uptc / Inflacija * 100 = 101__________________________________________________________________________________

Ako je kapacitet iskoriten 83 %, a plan je izvren 105 %, planska zauzetost je ? (PITALICE)80 / 105 * 100 = 79%__________________________________________________________________________________STUPANJ KVALITETERADNICI KVAL. STRUKTURA UKR(tablica)(tablica)(tablica)(izraunavamo)VII202,220 *2,2=44VI101,310*1,3 =13V41,54*1,5 = 6IV41,14*1,1 = 4,4=4TOTAL:(izraunavamo)386,167,4=67k = 1,43 (zadano) = utvrena vrijednost (normala) f=UKR/r1,43=67,4/381,43 = 1,77fSTVARNO = UKR/r = 67/38 = 1,771,77/1,43 * 100 = 123,77 = 124 Plae su porasle za 24 %.Str.41. I 36-38 PRIRUNIKHotel radi 365 dana, kapaciteta 200 soba, planirano je prodati 55.000 spba. A rpdamp ke 5000 soba, ali 30 dana 40 soba nije radilo radi renoviranja. (PITALICE)160 * 365 = 58.400 (sobe u funkciji cijelu godinu)+40 * 335 = 13.400 (sobe u renoviranju 40 dana 365 30 = 335)= 71.800Planirano/ostvareno * 100 = 55.000/71.800 * 100 =76% REALNA PLANSKA ZAUZETOST__________________________________________________________________________________Hotel ima 500 soba, radi cijelu godinu. U protekloj godini je prodano 120 0, a planirano je 115 00. Uzmi u obzir da hotel nije radio 2 mjeseca, a 60 soba nije bilo u funkciji. Utvrdi stupanj iskoritenja kapaciteta. (PITALICE)2 mj 440 soba10 mj 500 soba500 * 365 = 182.500 REALAN KAPACITET440 * 305 = 134.200 S MANJKOM120 000 / 134 200 * 100 = 89,42 REALNA PLANSKA ZAUZETOSTOPISHOTEL 1SRODNI HOTELKOEF.LIKVIDNOSTI(L)1,41,0KOEF.BROJA NELIK.MOM. (a)0,010,05Ocijenite likvidnost hotela1 i srodnog hotela u odnosu na hotel koji je optimalno likvidan. U tom hotelu raspoloiva imovina iznosi 1.462 500, obveze 1.125 00, koef.broja nelidvidnih momenata 0,02.1. KOEFICIJENT LIKVIDNOSTILopt=IMOVINA/OBVEZE= 1.462 500 / 1.125 00 = 1,3OTIMALNA LIKVIDNOST POSTOJI KADA JE: L < Lopt, a < aoptPRETJERANO LIKVIDANL > Lopt, a < aoptNEDOVOLJNO LIKVIDANL < Lopt, a > aoptHOTEL 1L > Lopt, a < aoptSRODNI HOTELL < Lopt, a > aoptPRIRUNIK str.54__________________________________________________________________________________KOEFICIJENT REAGIBILNOSTIFT k=0PROP.VT k= 1PROG.VT k > 1Degres.vt k < 1str.261. KNJIGA

ANALIZA OBUJMA TROKOVA radi se kako bi se ocijenilo kree li se ukupna suma ostvarenih trokova u predvienim tj.planiranim okvirima. Osnovna je usporedna veliina za ocjenjivanje ostvarenih trokova najee plan.tj ukupno planirani trokovi poslovanja poduzea i ostvareni trokovi u prethodnoj godili. Metode koje se koriste u ovoj analizi:usporedbe/komparacije, odstupanja, usporedbe postupaka, razne mat.i stat.metode.ANALIZA STRUKTURE TROKOVA temelji se na analitikoj evidenciji trokova po vrstama trokova, mjestima trokova, nositeljima trokova, prema reakciji na promjenu obujma poslovanja. Cilj je i zadatak analize strukture utvrditi razloge odstupanja ostvarenih trokova od ptrebnih trokova (planiranih,standardnih, optimalnih) i utvrditi mogunosti za racionalizaciju trokova. Osnovna je metoda te analize metoda ralambe, te razne mat.i stat.metode i mat.prorauni.__________________________________________________________________________________KRITERIJ RALAMBE TROKOVA1.PO VRSTAMA ralanjivanje ukupnih trokova po prirodnim vrstama trokova, odnosno po njihovim izvorima (trokovi plaa, energije, materijala, kamata i dr.)2.PO MJESTIMA TROKA ralanjivanje ukupnih trokova po mjestima gdje su oni nastali i gdje su evidentirani (trokovi odjeljenja, sektora, sportske dvoranje, bazena i dr.)3.PO NOSITELJIMA TROKOVA ralanjivanje ukupnih trokova po proizvodima i uslugama zbog kojih su nastali (trokovi noenja, hrane i pia i dr.)4.PREMA REAKCIJI NA PROMJENE OBUJMA POSLOVANJA ralanjivanje ukupnih trokova s obziroma na reakciju uvjetovanu mijenjanjem obujma poslovanja.__________________________________________________________________________________TROKOVI +/-/=OBUJAM POSLOVANJA +/-/=FIKSNI =+APSOLUTNO FT =-PROSJ.APS.FT-+REL.FT=+PROSJ.REL.F-+ VARIJABILNI++PROSJ.PROP.VT.=+PROSJ.DEG.VT++str.25-257 KNJIGA

LOGIKA METODA se temelji na ekonomskoj logici zakonitosti ponaanja fiksnih i varijabilnih trokova, u odnosu na promjene obujma uinka (posla), to se iskazuje grafiki.ISKUSTVENA METODA se temelji na podacima o trokovima u prethodnim godinama poslovanja hotela, tj.na knjigovodstvenoj i raunovodstvenoj evidenciji trokova. Analizom trokova je mogue uoiti kako su se pojedini trokovi ponaali kod promjene obujma poslovanja(stupnja iskoritenja kapaciteta i broja uinaka) i shodno se tome moe izvriti njihovo razvrstavanje u FT i VT.MATEMATIKE METODE se temelje na osnovnoj pretpostavci da se razlika u ukupnim trokovima za dva razliita stupnja iskoritenja kapaciteta (dvije razine obujma poslovanja) odnosi se na VT (jer se fiksni ne mijenjaju s promjenom obujma poslovanja ili stupnja iskoritenja kapaciteta).a)METODA INTERPOLACIJE b)METODA REGRESIJE c)METODA PROSJEKA d)METODA MINIMUMA-MAKSIMUMAe)GRAFIKON RASIPANJAsrt. 258-265 KNJIGA

+ RANDMAN str-45-46 PRIRUNIK+ MJERENJE I OCJENJIVANJE POSL.REZULTATA str.80-82 PRIRUNIKSRETNO I VIDIMO SE NA ISPITU

ONO TO JE MENI BILO U ISPITU:

Hotel A ima kapacitet 310 soba, trokovi investiranja iznose 7,000 000 kn. planirana zauzetost je 272 dana. Za koliko mjeseci e se vratiti investirano?__________________________________________________________________________________Ako je indeks trokova plaa iznosio 100, a trokovi plaa radnika poveani su za 8%, prihod je ostao isti:Produktivnost + 7%-7%+4%-4%?________________________________________________________________________________f=1,43stupanj kvaliteteradnicikval.struktureVII202,2VI101,3V41,5IV41,1F=UKR/r, kval.struktura je porasla/smanjila se za ___% u odnosu na Ako poduzee eli poveati profitnu stopu za __% na __%, a time ne mijenja obujam poslovanja.Ako je kapacitet iskoriten ___%, a plan izvren, planska zauzetost kapaciteta je ___%Analiza posl. rezultata tablica sa P, D, Qe, ostalo izraunati i naravno dolje objasniti__________________________________________________________________________________ANALIZA USPJENOSTI POSLOVANJAPRODUKTIVNOSTP7r = PRIHOD / RADNIK (2005 ILI 2004)Qe / r = Ekv.jed.uinka / radnikD / r = dobit / radnikEKONOMINOSTT / Qe = trokovi / evk.jed.uinkaTsim / Qe = Trokovi sirovina i materijala (trokovi izrade) / ekv.jed.uinkaT / P * 100 = troskovi / prihod * 100 (upisuje se u postocima)P / T = prihod / trokoviPROFITABILNOSTD / P * 100 = dobit / prihod * 100 (u postocima)D / UI = dobit / ukupna imovinaEFIKASNOST KORITENJA IMOVINEP / UI = prihod / ukupna imovinaP / SI = prihod / stalna imovinaP / TI = prihod / tekua imovinaTI / Qe = ukupna imovina / ekv.jed.uinkaUVJETI PRIVREIVANJASI / r = stalna imovina / radnicif = ukr / r = uvjetno kval.radnici / radniciTplae / rTplae / ukrNa temelju rijeene analize uspjenosti poslovanja komentirati sve.Neka tablica i neto s obujmom ?! ako netko zna takav zadatak slobodno neka ga stavi da i nas prosvijetli Trokovi s obzirom na obujam poslovanja:Trokovi obujam poslovanja +/-/=ponaanje trokova +/-/=Uk aps fixProsj.aps.gixUk prop vtProsj prop vtTEORIJA: NAJVANIJE KOMPONENTE P, D, QeDEFINICIJE 2 METODE I SAMO NAPISATI KAKO SE ZOVU TE METODE__________________________________________________________________________________

ro 1. DIO CONTROLLING UPRAVLJAKA KONTROLA(udb. / str. 1)

1. Definicija kontrolinga upravljake kontrole.Kontroliranje mjerenje i ispravljanje pojedinanog i organizacijskog djelovanja kako bi se osiguralo da dogaaji teku po planu. Za to je potrebno mjeriti uspjenost s obzirom na ciljeve i planove, pokazati gdje dolazi do odstupanja od standarda i pomagati u ispravljanju odstupanja. Kontroliranje olakava ispunjenje planova!

Controlling / kontroling kao jedna od pet temeljnih funkcija upravljanja ukljuuje sve aktivnosti koje menader poduzima s namjerom osiguranja ostvarenja rezultata, to bliih planiranomu rezultatu.

Proces se (upravljake) kontrole sastoji od etiri koraka:1. odreuju se standardi eljenih rezultata2. utvruje se nain na koji se uoavaju dogaanja u poduzeu, kao i nain slanja informacija o tomu kontrolnoj jedinici3. kontrolna jedinica usporeuje te informacije sa standardima4. ako ono to se stvarno dogaa ne odgovara standardima, kontrolna jedinica odreuje izvravanje akcija izmjene i naredbu alje onomu tko je treba izvriti.

2. Zadatak kontrolinga i veza s upravljanjem poduzea.Kontroling efikasan suvremen koncept upravljanja poslovnim rezultatom poduzea, koji obuhvaa koordinaciju i vezu planiranja i informiranja, te analizu i kontrolu, ljudskih, materijalnih, financijskih i informacijskih resursa radi ostvarenja ciljeva na efikasan nain instrument upravljanja koji ini podrku menaderima u procesu odluivanja

Upravljaka kontrola skup procesa i informacijskih sustava koji predstavljaju:a) pomo pri odluivanjub) pomo pri poveanju produktivnostic) pomo pri istraivanju ispravnostid) akcije za kontrolu produktivnosti i svih ostalih aktivnosti u poduzeu, kako bi se osiguralo da se resursi koriste efikasno i efektivno. Definicija naglaava usku povezanost upravljake kontrole s poslovnim odluivanjem, efikasnou poslovanja i ispravnou poslovanja.

Zadaci kontrolinga izvode se iz temeljnih ciljeva poduzea i praktinih potreba menadmenta:

Temeljni ciljevi poduzea Zadaci kontrolinga Potrebe menadmenta

Temeljni su ciljevi poduzea ostvariti to vee poslovne rezultate i poslovni uspjeh, iz ega se i izvode zadaci kontrolinga: osigurati ostvarenje poslovnih rezultata i uspjeha to blie eljenim / planiranim.Temeljni zadaci kontrolora upravljanja: pripremiti informacije za odluivanje, pratiti i kontrolirati njihovu realizaciju, omoguiti upravljanje u stvarnom vremenu, davati savjete ohrabrenja svim sudionicima u poduzeu, koordinirati sve upravljake aktivnosti, unapreivati informacije u skladu s potrebama organizacije poduzea, pruati stalnu pomo putem raznih tehnika i metoda, permanentno savjetovati i motivirati sve sudionike u poduzeu u vertikalnoj i horizontalnoj organizacijskoj strukturi poduzea.

3. Organizacijski oblici kontrolinga u velikom i malom hotelskom poduzeu.Organizacija poduzea ne moe se krojiti konfekcijski, ve samo po mjeri, to znai da e veliina i sloenost poslovanja, odrediti i obujam poslova i broj izvrilaca poslova koji spadaju u kontroling. Postoje mnogobrojna teorijska i praktina rjeenja. Velika i srednja poduzea imat e potrebu za posebnom slubom, a u manjim poduzeima taj posao moe obavljati jedna osoba, analitiar poslovanja ili kontrolor upravljanja, to potvruje i praksa najrazvijenijih zemalja (SAD, Njemaka, Francuska i dr.).

Slika 1. Kontrolor upravljanja u malom hotelu

4. to je strategijski kontroling?Strategijski kontroling ima teite u dugoronim (vremenski otvorenim), egzistencijalnim ciljevima poduzea, odnosno na procjenjivanju buduega razvoja i trendova, tj. buduih rezultata, potencijala i rizika u poslovanju temelji se na strategijskim preteno vanjskim informacijama (iz okruenja); te na inovacijama i poslovnoj mati orijentiran je na prilagoavanje poduzea promjenama u okruenju i zamiljenom poslovnom rezultatu obuhvaa sljedee poslove: analizu okruenja (trite, gospodarske i drutvene trendove), analizu poduzea (slabosti i snage, resurse), utvrivanje strategijskih pravaca, odabir optimalnih strategija, izradu strategijskih planova, praenje ostvarenja zacrtanih planova, sve u cilju osiguranja temelja za strategijsko upravljanje poduzeem.

5. to je operativni kontroling?Operativni kontroling ima vremenski definirane ciljeve (kratkorone) temelji se preteno na internim informacijama i postojeim resursima, te na optimalnoj primjeni poznatih ekonomskih i tehnikih rjeenja, a slui za interno upravljanje poslovanjem orijentiran je na prilagoavanje postojeih resursa poduzea definiranomu tekuem poslovnom rezultatu

Operativno je upravljanje poslovnim rezultatom sastavni i izvrni dio strategijskoga upravljanja poslovanjem poduzea, a obuhvaa direktno upravljanje poslovnim rezultatom u skladu sa zadacima definiranim godinjim planom poslovanja, koji se po potrebi razrauju za krae vremenske jedinice (polugodinje, tromjeseno, mjeseno, tjedno i dnevno), odnosno po pojedinim organizacijskim cjelinama unutar poduzea (odjeljenja, profitni centri, centri odgovornosti).Veza operativnog i strategijskog upravljanja poslovnim rezultatom je u vremenskoj dimenziji i definiciji poslovnoga zadatka. Dok je zadatak strategijskoga upravljanja poslovnim rezultatom definiran u dugoronoj strategijskoj politici poduzea, zadatak operativnoga upravljanja poslovnim rezultatom definiran je kratkoronom poslovnom politikom poduzea. Ciljevi strategijskoga upravljanja poslovnim rezultatom vremenski su definirani u dugoronim planovima poslovanja, a ciljevi operativnog upravljanja poslovnim rezultatom definirani su u godinjim planovima poslovanja.

MODEL SWOT analize:

Swot analiza instrument analiziranja, prognoziranja i upravljanja potencijalima u promjenjivim uvjetima trinoga okruenja s razvijenom konkurencijom moe se koristiti i pri ocjenjivanju elemenata kvalitete turizma i hotelijerstva ili pojedinoga hotelskoga poduzea.

6. Vrste i metode upravljake kontrole?Za efikasnost je operativnoga upravljanja poslovnim rezultatima vano to to sadri tri vrste upravljake kontrole:a) prethodna/preliminarna: predstavlja preventivnu analizu koja treba pripremiti sve informacije nune za izradu realnoga plana poslovnoga rezultata i standarda.b) tekua: obuhvaa operacije kako bi se osiguralo njihovo ostvarenje. Svodi se na praenje ostvarivanja poslovnoga plana u odnosu na operativni plan (dnevni, tjedni, godinji). Signalizira odstupanja i namee potrebu detaljne analize uzroka u veim negativnim odstupanjima, te predlae mjere za otklanjanje odstupanja.c) naknadna: usredotouje se na ve gotove postignute rezultate. Radi se o naknadnoj i korektivnoj analizi koja treba utvrditi jesu li ostvareni rezultati sukladni eljenima. Utvruju se uzroci odstupanja, te slue kao jedan od temelja za planiranje buduih poslovnih rezultata.Metode upravljake kontrole: povezivanje koordinacije i usklaivanje resursa, procesa i rezultata tih procesa uz koritenje odgovarajuih metoda.2. DIO ANALIZA POSLOVANJA I OPERATIVNI KONTROLING (udb. / str. 23)

1. to je ekonomska analiza poslovanja ili poslovna analiza?Ekonomska analiza poslovanja / poslovna analiza (business analysis) zasebna i specifina ekonomska disciplina iji je objekt istraivanja poslovanje poduzea, pa prema tome spada u mikroekonomske discipline ini jednu od pojedinanih znanosti o ekonomiji poduzea obuhvaa: istraivanje svih poslovnih funkcija i aktivnosti u poduzeu analizu poslovnoga rezultata analizu uspjenosti poslovanja boniteta.

Za suvremenu ekonomiku poduzea, kao i za sve ostale ekonomske discipline, od posebnog je znaenja ekonomska analiza, koja pomou ekonomskih modela istrauje, otkriva i objanjava kauzalnu vezu izmeu gospodarskog rasta, ponude, potranje, cijena, trokova itd.U postupku analize poslovanja koristi se metoda ralanjivanja ANALIZA, kako bi se spoznali uzroci stanja ili kretanja neke ekonomske pojave u poduzeu, ali u cilju donoenja suda ili dijagnoze o toj pojavi.

2. to je njezin zadatak i cilj?ZADATAK ekonomske analize poslovanja / poslovne analize temeljem istraivanja poslovanja donijeti sud o bonitetu poslovanja i predloiti mjere za poveanje efektivnosti i efikasnosti poslovanja prema Tintoru zadaci ekonomske analize poslovanja jesu: 1. spoznati ukupnost potencijala poduzea, odnosno omoguiti spoznaju ansi i rizika u okruenju, te jakih i slabih strana u poduzeu2. izluiti i dijagnosticirati relevantne upravljake probleme postojeeg stanja poduzea, te omoguiti: izvor efektne strategije za jaanje konkurencijske sposobnosti postavljanje strategije sukladno operativnim zadacima3. stvarati podloge za efektno strategijsko i efikasno operativno upravljanje, te u tu svrhu: utvrditi izvore i pravila pripreme empirijskog materijala utvrditi standarde, norme, normative i sline vrijednosti pratiti ostvarenje strategijskih ciljeva predlagati korektivne mjere4. inicirati promjene i kontinuirano poboljanje efektivnosti i efikasnosti.

CILJ svake analize poslovanja poveati efektivnost i efikasnost poslovanja svoj zadatak i cilj ekonomska analiza ostvaruje:a) postupkom dijagnosticiranja poslovnoga poremeajab) informiranjem o uzrocima i posljedicama poremeajac) postupkom pripreme poslovne odluke.

Dijagnozom poduzea nastoji se izvriti brza i metodina analiza, i to najprije strateka analiza, a nakon toga i analiza poslovanja. Dijagnoza poslovanja poduzea temelji se na: analizi okruenja poduzea & analizi poslovanja poduzea.3. Veza analize poslovanja i poslovnoga odluivanja (faze analitikoga postupka i postupka odluivanja).Upravljanje poslovanjem poduzea znai, u uem smislu, donoenje poslovnih odluka. Veza ekonomske analize i poslovne odluke veoma je uska i vana, a ostvaruje se u fazi pripreme odluke i u fazi kontrole efikasnosti sprovedene odluke, to znai da je ekonomska analiza instrument koji nositeljima poslovnih odluka olakava donoenje poslovnih odluka i poveava efikasnost upravljanja poduzeem. Analitiar usmjerava poslovne aktivnosti i odluke, ali ne sudjeluje u njima.

U fazi pripreme odluke, analitiar mora obaviti sljedee zadatke:a) prikupiti sve podatke i informacije (unutar i izvan poduzea)b) obraditi podatke pomou metoda analize i drugih metodac) napraviti kvantitativnu i kvalitativnu analizud) formirati sud ili dijagnozu i dati prijedlog za rjeavanje problemae) kontrolirati efekte poduzetih mjera.

Faze analitikoga postupka pri donoenju odluke mogu se grafiki prikazati:

Analiza stanjaDijagnoza poremeajaPoslovna odlukaPrimjena odlukeAnaliza rezultata

4. Veza kontrolinga i menadmenta; kvaliteta i priprema odluke.Menadment od kontrolinga trai informacije za potrebe odluivanja (iz podruja proizvodnje, nabave, prodaje), analitiar / kontrolor upravljanja trai podatke i obrauje ih u upotrebljive informacije za potrebe odluivanja i dostavlja ih menadmentu. Baza podataka ukljuuje: trokove i uinke, prihode i rashode, priljev i odljev sredstava, marketing itd. (prikazano grafiki na iduoj strani)Menader i analitiar / kontrolor upravljanja usko su povezani i njihova suradnja pridonosi ukupnom uspjehu poduzea.ANALITIAR oslobaa menadera od poslova prikupljanja, sreivanja i obrade informacija, on ini informacije o poslovnom rezultatu transparentnim, brine se za metode i tehnike koje unapreuju poslovanje, smanjuju trokove i poveavaju profit. Meutim, za donoenje odluka odgovara MENADER. Time je jasno razgraniena odgovornost analitiara i menadera.

Informacijska veza kontrolinga i menadmenta:

Menadment

Informacije

Kontroling

Podaci

Baza podataka

5. Organizacijski oblici analize poslovanja.Organizacijski oblici i modeli u kojima se obavljaju poslovi analize poslovanja mogu biti sljedei:a) u malim hotelima poslove analize, kontrole, planiranja i informiranja moe obavljati jedna osoba: asistent analitiar ili kontrolor upravljanja. On je desna ruka direktoru hotela, prati operativno kretanje poslovanja i poslovnih rezultata, te izvjetava o svim poremeajima i odstupanjima od plana i standarda.b) u srednjim hotelima organizira se posebna sluba Kontroling u kojoj e se obavljati poslovi analize, kontrole plana i izvjetavanja. Obavljaju ih specijalisti: planer, analitiar, kontrolor, informatiar. Mogu se decentralizirati po odjelima hrane i pia, naplate itd.c) u velikim hotelskim lancima i korporacijama koristi se kombinirani oblik organizacije; centralistikodecentralistiki model. Centralizirana sluba objedinjuje sve poslove (planiranje, organizacija, financije, kadrovska politika). Decentralizirano se u hotelima obavljaju ti isti poslovi, ali operativnim instrumentima: plan, standardi, kontrola, operativna analiza rezultata, upravljako raunovodstvo.d) postoji i mogunost povremena formiranja analitikih timova sa specijalnim zadatkom u svim hotelima. Sastav timova ovisi o sloenosti zadataka i objekta istraivanja, a u tim po potrebi ulaze razni profili strunjaka iz hotelskih poduzea i vanjskih strunih i znanstvenih institucija.

6. Kakav mora biti analitiar?Analitiar mora imati fakultetsku diplomu i/ili magisterij iz podruja ekonomije; mora dobro poznavati ekonomsku teoriju i praksu poslovanja poduzea, posebno podruje: mikroekonomije, poslovne i razvojne politike, raunovodstva hotela, revizije, interne kontrole, planiranja, statistike, kvantitativne metode Mora imati socijalne osobine i vjetine: inteligencija, komunikativnost, stimuliranje, motiviranje, pregovaranje, iniciranje, itd.

7. Razlike i veze kontrole, revizije i analize poslovanja.Ekonomska je analiza poslovanja usko povezana s kontrolom i revizijom. Zajedniki im je objekt i cilj istraivanja. OBJEKT istraivanja analize poslovanja, kontrole i revizije je poslovanje poduzea, a CILJ je stei spoznaje o stanju i poslovanju poduzea kako bi se uklonile negativne, a potencirale pozitivne strane poslovanja i time poveala efikasnost poslovanja. One imaju i svoje posebnosti, a to su: naela, nositelji zadatka (subjekti), metode, nain djelovanja i vrste istraivanja.

ANALIZAKONTROLAREVIZIJA

Naelaracionalnostiznenadnostzakonitost

Subjekti (izvritelji poslova)preteno unutarnji(mogu biti i vanjski)preteno unutarnji(mogu biti i vanjski)preteno vanjski(mogu i unutarnji)

Metodespecijalne metode analizenema posebne metodemetoda smjera,metoda intenziteta,metoda opsega,metoda kontinuiteta

Djelovanjeindividualno i intelektualno,preventivno i korektivnomehanizirano,preventivnoindividualno i intelektualno,korektivno

Vrsteistraivanjamaterijalnoformalnoformalno i materijalno

Kontrola radnje koje trebaju sprijeiti prvenstveno zlouporabu dobara (krae) i protupropisno ponaanje osoblja u hotelu. Revizija eng. auditing, naknadan pregled/revidiranje i preispitivanje imovine i rezultata na temelju raunovodstvene dokumentacije i zakonskih propisa, a obavljaju ga specijalisti revizori.

8. Zadatak i naela interne kontrole u hotelu.Zadatak interne kontrole: raunovodstvena kontrola kojom se uva imovina poduzea, te provjerava tonost i pouzdanost raunovodstvenih podataka; ta kontrola se temelji na raunovodstvenim dokumentima administrativna kontrola kojom se osigurava operativna djelatnost, realizacija menaderskih politika i prevencija kraa i prijevara.Naela interne kontrole: podjela zadataka odgovornost pojedinca (jedna je osoba odgovorna za jedan zadatak) broj osoba s pristupom imovini je ogranien gotovinu i zalihe treba drati na minimumu interna kontrola treba biti preventivna iznenadna kontrola (potrebno je provesti od strane nezavisnih djelatnika) provjera kadrova pri zapoljavanju cost benefit analiza.9. Zadatak i metode revizije.Zadatak revizije nezavisno i objektivno donijeti sud o pouzdanosti raunovodstvenih dokumenata i izvjea. Revizori tite interes vlasnika kapitala, ali i drutva u cjelini jer garantiraju da financijski iskazi o poslovanju poduzea i gospodarstva odgovaraju pravom stanju. Revizor kao normalu koristi: zakonske propise, raunovodstvena naela i standarde, te raunovodstvenu politiku poduzea.

Specijalne metode revizije: metoda intenziteta: obraun amortizacije ili procjena vrijednosti imovine metoda smjera: ispitivanje se moe obavljati progresivno ili retrogradno; pri emu se polazi od nekoga podatka iskazanoga u bilanci, da bi se slijedei raunovodstvenu dokumentaciju dolo do samoga poslovnoga dogaaja metoda opsega i kontinuiteta: ispitivanje raunovodstvene dokumentacije o poslovanju kroz cijelu godinu ili preskono.Prema organu koji obavlja reviziju razlikuje se:a) vanjska / eksterna revizija koju obavlja vanjska revizijska tvrtka b) unutranja / interna revizija koju obavlja revizor unutar poduzea.

10. Specifinosti analize hotelskoga poslovanja.Specifinost poslovanja hotelskih poduzea ogleda se u: relativno kratkom vremenu trajanja proizvodnih i uslunih procesa, diskontinuiranom tijeku radnih procesa, specifinim uvjetima rada (dugo stajanje, hodanje, velike temperature), velik opseg fiksnih trokovaOsim toga, treba napomenuti i sljedee specifinosti hotelskoga poslovanja: velik broj transakcija koji se jo uvijek obavlja u novcu (cash), bez obzira na kreditne kartice; velik broj nekvalificiranih radnika i radnica; velika krutost strukture i opsega sredstava; nemogunost potpuno stalnoga usklaivanja br. radnika i razine zaposlenosti kapaciteta; elastinost radnog vremena, sezonski rad; potreba diferenciranja prodajnih cijena hot. usluga, stalno prilagoavanje potronje

3. DIO METODE I TEHNIKE ANALIZE POSLOVANJA(udb. / str. 47)

1. Nabrojite temeljne metode analize i objasnite ih na primjeru analize.A) METODA USPOREDBE / KOMPARACIJE (pogledati primjer, udb./str. 49 i 50) temeljna i polazna metoda analize bit je te metode usporedbom promatrane pojave s nekom usporednom veliinom utvrditi odstupanja i to: pravac odstupanja (na vie ili manje) i intenzitet odstupanja (malo, srednje ili veliko) uvjeti za koritenje metode usporedbe:a) usporedivost pojaveb) postojanje adekvatne usporedne veliine ili normalec) adekvatna kvantificiranost pojava to znai da se mogu usporeivati samo iste ili sline ekonomske pojave i da su pojave koje se usporeuju kvantificirane; tj. izraene brojkama Primjer: ako su smanjeni trokovi odravanja u odnosu na planirane trokove, to je pozitivna kvantitativna razlika, ali ako je zbog toga bilo puno pritubi gostiju u hotelima (nedovoljno grijanje, pomanjkanje tople vode), to je odstupanje glede kvalitete negativno jer moe imati za posljedicu nedolazak gostiju sljedee godine. Svako odstupanje zahtijeva analizu; tj. utvrivanje uzroka i posljedica odstupanja.B) METODA RALAMBE nadovezuje se na metodu usporedbe njome se utvruje struktura promatrane pojave bit je uporabe metode ralambe doi do ope spoznaje o kvaliteti analizirane pojave na temelju analize njezine strukture, odnosno, kvalitete i kvantitete te strukture razlikujemo kvantitativnu & kvalitativnu ralambu:1. kvantitativna moe se obavljati u fizikim jedinicama (broj noenja, broj obroka, broj gostiju, broj namirnica) i/ili vrijednosnim jedinicama (kune, euri) 2. kvalitativna sastoji se u tome da se ralamba izvri po kriteriju koji e omoguiti spoznaju o kvaliteti strukture pojave i ocjenu pojave kriteriji i naini ralambe:a) ralamba prema predmetu (vrsti)b) ralamba prema vremenuc) ralamba prema prostorud) kombinirana ralamba (prema vie kriterija) Primjer:Slika 2. Ostvarena noenja hotelskoga poduzea

obavlja se analiza godinjega obujma poslovanja hotelskoga poduzea L i eli se saznati koliko je ostvareno noenja i kakva je bila struktura noenja po mjesecima. Koristi se kombinirana ralamba prema vremenu. Analizom strukture noenja uoiti e se koliko je ostvareno noenja tijekom etiriju mjeseca po ljeti (6.,7,.8. i 9.mjesec).

C) METODA IZOLACIJE / ELIMINACIJE sastoji se u tome da se u analizi sloenoga predmeta izolira jedna pojava ili jedan utjecajan faktor koji postaju predmetom detaljnijega istraivanja, a ostale se pojave i utjecajni faktori eliminiraju (ne istrauju) ova metoda olakava istraivanje sloenih pojava, eliminirajui sve manje vane pojave i faktore, a istraivanje se usmjerava na ono to je u odreenom trenutku najvanije Primjer:Slika 3. Analiza prevelika odlaska radnika iz hotela

ova je ralamba jasno upozorila na injenicu da su temeljni problem niske plae zbog kojih je otilo 90% ukupnoga broja radnika najprije treba utvrditi strukturu otilih radnika po zanimanjima i kvalifikacijama, a nakon toga je mogue intervenirati odreenim odlukama i mjerama no vano je napomenuti da se ne smiju zanemariti ni ostali uzroci odlazaka, npr. oni zbog nemogunosti napredovanja

D) METODA ODNOSA VRIJEDNOSTI / POKAZATELJI omoguava dobivanje poslovno analitikih pokazatelja ili indikatora poslovanja bez kojih je nemogue analizirati poslovanje i upravljati njime bit je te metode stavljati u kvantitativan odnos dvije injenice ili dva podatka o poslovanju, a rezultat ega je koeficijent, odnosno pokazatelj koji odraava neto vie od pojedinih koritenih veliina poslovni pokazatelj ini vii oblik informacije o poslovanju jer upuuje na kvalitetu ekonomije poslovanja pokazatelji ili indikatori poslovanja su nuni instrument analize i upravljanja i sredinji instrument kontrolinga Primjer: Slika 4. Predmet analize je produktivnost rada konobara u restoranu

uz pretpostavku da se asortiman i cijena usluga nisu mijenjale, promet odraava realni obujam poslovanja; promet je povean za 25% to je vrlo dobar rezultat; broj konobara je povean za 50%, dakle 25 postotnih poena vie ili 100% vie.

2. Nabrojite statistike metode i objasnite ih na primjeru analize.Statistike metode analize: postotni brojevi, indeksni brojevi, grafiko prikazivanje, metoda korelacije, metoda uzoraka, srednje vrijednosti, mjere disperzije, mjere asimetrije i zaobljenosti, trend, testiranje hipoteze, anketiranje itd.

METODA KORELACIJE spada u statistiku metodu kojom se istrauje i kvantificira uzajamnost odnosa i veze izmeu dviju pojava (bivarijantna analiza) ili veze izmeu triju ili vie pojava (multivarijantna analiza) jakost veza meu pojavama mjeri se koeficijentom korelacije, ako je veza linearna koeficijent korelacije kree se izmeu -1 i +1.

3. Nabrojite ostale metode i objasnite ih na primjeru analize.Ostale metode analize: ope znanstvene metode dedukcije, indukcije i apstrakcije analiza vrijednosti, analiza praga rentabiliteta, analiza trokova i efekata, metode analize bilance, Delfi metoda, ABC metoda (metoda upravljanja po izuzecima), metoda trenutanoga zapaanja (MTZ metoda), metoda ocjene odnosa vrijednosti, metoda standardizacije, SWOT analize itd.4. to je to normala i vrste normale?Normala adekvatna usporedna veliina idealno stanje uravnoteenosti i harmonije izmeu ostvarena poslovnoga rezultata, s jedne strane (output), te trokova i angairane imovine za realizaciju toga poslovnoga rezultata, s druge strane (input) stanje kojemu poduzee treba teiti, jer ono vodi prema optimalnoj uspjenosti, te stabilnosti i razvoju poduzea kao normala mogu se koristiti razne veliine, primjerice: planirane veliine, normativi, standardi, zakonski propisi, prosjeno stanje u hotelijerstvu, benchmark (najbolji konkurent na tritu koji ostvaruje najbolje rezultate), itd.

5. Povezanost apsolutnih i relativnih brojeva u analizi poslovanja.Prikaz metoda analize pokazuje da se analiza poslovanja temelji na injenicama o poslovanju, pojavama i poslovnim dogaajima iskazanim u brojkama; tj. apsolutnim i relativnim brojevima. Obino se ti brojevi koriste u kombinaciji, jer se oni meusobno nadovezuju i nadopunjuju.Apsolutni brojevi upuuju na veliinu promatrane pojave ili dogaaja, u fizikim ili novanim vrijednostimaRelativni brojevi upuuju na promjene u dinamici ili strukturi pojave, u relativne brojeve spadaju: indeksi, postotni brojevi i koeficijenti.

4. DIO HOTELSKI STANDARDI I USPJENOST POSLOVANJA(udb. / str. 63)

1. to je standard, veza sa kvalitetom i TQM?Hotelski su standardi i uspjenost poslovanja usko povezani, jer standardi ine osnovnu usporednu veliinu ili normalu pri ocjenjivanju kadrova, imovine, poslovnog rezultata i uspjenosti poslovanja hotela.

Standard propis kako neto treba izgledati i to treba sadravati propis karakteristika koje materijal, proizvod ili usluga trebaju imati ili zadovoljavati propisana kvaliteta; to je definicija standarda s aspekta proizvoda i usluga ima dva svojstva: definira; tj. propisuje kvalitetu mjerilo postizanja propisane kvaliteteStandard i kvalitetu treba shvatiti kao jedinstven proces koji tee kontinuirano.

Kvaliteta stupanj dosega najviih standarda, odnosno usklaenost hotelskih usluga sa zahtjevima potroaa-gosta

TQM Total Quality Management sustav potpune kvalitete hotela; Ritz Carlton je prvi hotelski lanac koji je primjenjivao taj sustav i ulagao u kvalitetu.

2. Vanost standarda za ekonomiju.Standardizacija i primjena standarda poela je u industriji gdje su se veoma rano uvidjele ekonomske koristi koje ona nosi i to kroz znatno sniavanje trokova i poveanje kvalitete. Podruje se primjene standarda brzo irilo i danas ono obuhvaa sva podruja ljudske djelatnosti.Kao predmet standardizacije, osim proizvoda i usluga, javljaju se radni i tehnoloki postupci, radna dokumentacija, mjere, metode, veliine, pojmovi, nain pakiranja, ali i mnogo ire: glazbeni standardi, dravno i politiko ureenje, pravni standardi, standardi ljudskih prava itd.

3. Vrste standarda i njihova primjena.Podruja primjene standarda odreuju vrste standarda, a vrste standarda se mogu podijeliti u sljedee skupine:a) standardi u izgradnji hotelskih objekatab) standardi opreme i ureaja soba i ostalih prostorija u hotelimac) standardi procesa rada u hotelu (nabava, proizvodnja, servis, prodaja)d) standardi kvalitete ugostiteljskih proizvoda i hotelskih uslugae) standardi komuniciranja i poslovne etikef) standardi hotelskoga informacijskoga sustavag) kadrovski standardi (standardi rada)h) standardi hotelske terminologije i simbolai) standardi upravljanja hotelomj) ekoloki standardik) standardi sigurnosti i zdravlja, te ostali standardi.Primjena standarda u hotelima vezana je za imena velikih hotelijera, ljudi koji su osnovali hotelsku industriju (Men who shaped the Hotel Industry).

4. Veliki hotelijeri racionalizatori poslovanja hotela.Osam je velikih hotelijera koji su uveli standarde u hotele i postavili temeljne kvalitete hotelskih usluga:

Cesar Ritz (1850.-1918.) zvali su ga Malen veliki vicarac; neki ga smatraju jednim od najveih hotelijera osniva je hotela Ritz-Carlton poznatih po luksuznoj dekoraciji uveo je u hotele visoke standarde glede: istoe, opremanja prostorija, inventara, dekoracije, osvjetljenja, elegancije, komfora, visoke discipliniranosti osoblja zvali su ga Umjetnikom komunikacije, jer je znao kako privui goste, saznati to ele i udovoljiti im lanac hotela Ritz-Carlton se ponosi time to je on prvi lanac hotela koji je primio nagradu za kvalitetu Malcolm Baldrige National Quality Award koju je utemeljio Kongres SAD-a Ritz-Carlton je prvi hotelski lanac koji primjenjuje TQM.Ellsworth Statler (1863.-1928.) poznat je po geslu Napreduje onaj koji daje malo vie i malo bolje usluge uspjeh postie uvoenjem standarda u svoje hotele, ime je mogao nuditi bolju kvalitetu usluga po razumnoj cijeni njegovo je ime postalo sinonim hotela prve klase izradio je sustav stalnoga evidentiranja i kontrole trokova po jedinici uinka, po izdanoj sobi i ukupnim trokovima njegovi su hoteli prvi nudili gostima usluge lijenika i stomatologa stimulirao je radnike omoguivi im kupnju dionica hotela njegova je uzreica Gost je uvijek u pravu; sve treba biti podreeno gostu i zadovoljenju njegovih potreba, jer znao je govoriti osoblju hotela Gost plaa vas i mene.Conrad N. Hilton (1887.-1979.) prvi je meunarodni hotelijer i osniva hotelskoga lanca Hilton njegova poslovna filozofija bila je Dobiti najvie za najmanje; tj. stalna briga za to veu efikasnost poslovanja hotela svaki je njegov hotel imao analitiara zaduena za analizu rada i koordinaciju s planom u organizaciju poslovanja hotela uveo je centralnu nabavu za velik broj artikala koje koriste svi hoteli uveo je i kompjuterizirani centralni sustav rezervacija svaki je metar hotelskoga prostora potrebno komercijalizirati postao je vlasnikom uvenoga hotela Waldorf-Astoria, kojim se NY i danas ponosi Hilton je kupio i Statlerove hotele i u njima dalje razvijao ono to je Statler zapoeo, a toj je smanjivanje trokova i poveanje profita uvoenjem standarda Hilton Hotels Corp., Beverly Hills, California, SAD na 8. je mjestu meunarodnih korporacija hotelskih lanaca po broju soba, ima 257 hotela i 94.452 soba.Ralf Hitz (1891.-1940.) poznat je po tomu to je posebnu pozornost posveivao komuniciranju s gostima uveo je standarde komuniciranja koji su obvezivali sve osoblje i razvio sustav hotelske reklame gost koji je stoti put boravio u Hitzovu hotelu postao je lanom kluba i njegovo se ime upisivalo zlatnim slovima u knjigu uveo je sustav standardne kontrole i internoga raunovodstva nije imao svojih hotela, ali su hoteli kojima je on upravljao imali najvei promet Ernest Henderson (1897.-1967.) osniva meunarodnoga hotelskoga lanca Sheraton dok su svi njegovi prethodnici uli u hotelsko poslovanje kao konobari i kasnije postali uspjenim hotelskim menaderima, Henderson je u hotelijerstvo uao kao poduzetnik, dobar strunjak za organizaciju i financije njegov moto: Ostvariti profit, ali uz potivanje visokih standarda poslovne etike u hotelijerstvo je unio novost jer je kao strunjak za nekretnine pokazao kako se financijskim transakcijama moe stvoriti hotelski lanac kako bi privukao goste, prvi je uveo besplatno koritenje parkiralita za goste hotela meunarodni hotelski lanac ITT Sheraton Corp. Boston, SAD, danas je 7. po broju soba u rangu meunarodnih hotelskih korporacija, sa 423 hotela i 131.348 soba.Howard Dearing Johnson (1898.-) veliko ime u restoraterstvu osnovao je veliki ameriki lanac restorana koji nose njegovo ime standardizirao je nain pripreme hrane i kontrole gotovih jelaWillard Marriot (1900.-) osniva amerike Marriot korporacije, jedne od najveih koja se bavi ishranom i proizvodnjom hrane, a ine ju i hoteli, moteli i restorani razvio je sustav organizirane reklame i promocije, organizirao je centralnu pripremu hrane bio je tip modernog ugostitelja i poduzetnika, a njegova je Marriot Corp., Washington, DC, SAD na 6. mjestu po broju soba u rangu meunarodnih hotelskih korporacija, sa 698 hotela i 160.968 soba.Kemons Wilson (1913.-) osniva najveega meunarodnoga hotelskoga lanca Holiday Inn-a (Inn znai svratite, konaite) njegovi su gosti poslovni ljudi i obitelji on je vie graditelj i trgovac, nego ugostitelj razvio je sustav franize i sustav centralne rezervacije danas je Holiday Inns Corp., Atlanta, SAD najvei meunarodni hotelski lanac, s 1645 hotela i 327.059 soba, a na 3. je mjestu po broju franiznih hotela, od 1645 hotela njih 1437 ima franizu.

Iz svega to je izneseno slijedi opi zakljuak da su hotelski standardi, utemeljeni poetkom ovog stoljea u SAD-u, dali velik poticaj razvoju i unapreenju hotelijerstva u cijelom svijetu. Postalo je jasno da bez standarda nema kvalitete usluga i racionalizacije hotelskog poslovanja. SAD su danas na prvom mjestu u svijetu po hotelskim kapacitetima, broje ukupno 3,080.000 soba, to predstavlja 27,30% ukupnih hotelskih kapaciteta u svim zemljama svijeta.

5. Gradacija kvalitete i kategorizacija hotela.Kada govorimo o kvaliteti, pretpostavlja se da hotel ima utvrene standarde i da se oni u potpunosti potuju. Kvaliteta znai postignue utvrenih standarda i njihovo stalno odravanje, dakle, stalan proces.Ne postoji loa kvaliteta, postoji samo gradacija kvalitete: niska, srednja i visoka. Gradacija kvalitete (i cijena) sadrana je u kategorizaciji hotela (oznaena brojem zvjezdica). Kada gost bira hotel, polazi od kategorije hotela, i bira onu kategoriju hotela ije usluge eli koristiti i moe platiti. U svim je hotelima istoga lanca zagarantirana standardna kvaliteta, bez obzira na zemlju u kojoj se hotel nalazi. Nepotovanje standarda povlai za sobom iskljuivanje iz lanca hotela, gubitak franize. Hoteli najviih kategorija imaju najvie standarde i nude najkvalitetnije ugostiteljske usluge i proizvode, te najiri asortiman hotelskih usluga uz najvie cijene. Nie kategorije nude ugostiteljske proizvode i usluge nie kvalitete i uega asortimana uz nie cijene. Ono to im je zajedniko, to su visoki higijenski standardi.

5. DIO UPRAVLJANJE POTPUNOM KVALITETOM I USPJENOST POSLOVANJA (udb. / str. 79)

1. to je TQM i kako je tekao njegov povijesni razvoj?

TQM (Total Quality Management) sustav unapreenja, poveanja fleksibilnosti, efektivnosti i efikasnosti poslovanja nastoji osigurati; tj. stvoriti uvjete da svi zaposleni zajednikim snagama ostvare maksimalno efikasno i efektivno jedan cilj: proizvesti proizvod i pruiti uslugu onda kada, gdje i kako kupac i potroa ele temelji se na konceptu stalnoga unapreivanja i poboljavanja procesa, na trajnoj kvaliteti i timskom radu, to sve ima za rezultat stalno napredovanje potpuno je orijentiran na trite i voen kupcem (Customer-driven); kupac je kralj jer proces njime poinje (to kupac eli) i zavrava (zadovoljan kupac).

Povijesni razvoj TQM-aKvaliteta je, u ekonomskom smislu, vezana uz sam poetak ljudske gospodarske aktivnosti i postoji od primitivne zajednice i dalje kroz cijelu povijest do dananjih dana.1900.-1920.: Funkcija kontrole kvalitete kompanija Ford uvodi u praksu proizvodnju automobila; to je poetak razvoja kontrole kvalitete 1910. godine funkcija kontrole, odnosno postupak odvajanja loih i dobrih proizvoda postaje samostalnom, odnosno odvaja se od funkcije proizvodnje 1920.-1945.: Statistiko praenje kvalitete Western Electric uvodi novu telefonsku centralu i zbog velikih problema, zbog odstupanja od traene kvalitete, osniva zasebno odjeljenje za kvalitetu1950.: Total Quality Control (TQC) doktor Feigenbaum, njegova knjiga Total Quality Control napisana 1951. god. General Electric je kompanija koja je prva koristila TQC1960.: ovjek postaje dijelom kvalitete, Zero defects (ZD) do 1960. godine kvaliteta spada u domenu inenjera i upravljanja 1961. god. Crosby lansira koncept zero defects, bez greke, nula odstupanja Crosby je svoje iskustvo razvio u koncept koji se temelji na odgovornosti radnika za operacije koje su mu povjerene iskljuuju se brojni kontrolori i uvodi naelo napraviti dobro prvi put 1975.: Kvaliteta kao strategija naftna kriza pridonijela je jaanju japanske konkurencije u odnosu na amerika poduzea kvaliteta i pouzdanost japanskih televizora i automobila vea je u odnosu na iste amerike proizvode kupci mijenjaju kriterije pri kupnji proizvoda: ukupna cijena postaje presudna.

2. to je kvaliteta?Kvaliteta rije latinskoga podrijetla (qualitas) i znai: kakvoa, svojstvo, vrsnoa neke stvari, vrednota, odlika, znaajka, sposobnost danas se kvaliteta definira dvama aspektima:a) aspektom proizvoda i uslugab) aspektom potroaa prema ISO (BS 4778) kvaliteta je ukupnost osobina i karakteristika proizvoda ili usluga na kojima se temelji njihova sposobnost da zadovolje izriite ili oekivane zahtjeve kvaliteta je razina zadovoljenja potreba i zahtjeva potroaa, odnosno usklaenost s njihovim sve veim zahtjevima i oekivanjima.

3. Ciklus kvalitete.Kvaliteta je sloen ciklus i obuhvaa: planiranje kvalitete realizaciju kvalitete kontrolu ocjenu (mjerenje) ostvarene kvalitete poboljanje kvalitete.

Skraeno: planiraj, uini, provjeri, poboljaj. Prva i etvrta faza spadaju u domenu sustava upravljanja. Na temelju iskustva iz prakse i novih spoznaja, menadment razrauje nain poboljanja kvalitete i to unosi u novi plan kvalitete. Ciklus se kvalitete time ponavlja, jer sustav se kvalitete temelji na konstantnom poboljanju.

PLANIRANJE

REALIZACIJAPOBOLJANJE

KONTROLA

4. Trokovi kvalitete.Interni trokovi: trokovi marketinga, trokovi planiranja, trokovi dizajna proizvoda i usluga, trokovi planiranja procesa i izrade specifikacije (standarda), trokovi istraivanja uzroka propusta, trokovi kontrole materijala, proizvoda i usluga, trokovi unapreenja kvalitete, trokovi treninga i obrazovanja, trokovi pogreaka i propusta.Eksterni trokovi: trokovi zamjene proizvoda, propusti zbog loije kvalitete, izgubljeni ugled na tritu, gubitak povjerenja kupaca, smanjenje konkurentne sposobnosti, gubitak trita, nie cijene, manji prihodi.Najvei je troak kada pogreku primijeti i plati kupac!

5. Prednosti i rezultati uvoenja sustava TQM.Prednosti uvoenja sustava TQM: poveava se kvaliteta proizvoda i usluga poveava se zadovoljstvo kupca i zadrava njegova vjernost jaa se konkurentska sposobnost i trina snaga poduzea smanjuju se trokovi poslovanja poveava se produktivnost i profitabilnost poslovanja poveava se zadovoljstvo svih zaposlenih poveava se kvaliteta upravljanja, te ugled i vrijednost poduzea.

6. Znaajke TQM-a u hotelijerstvu i turizmu.Znaajke TQM-a u hotelijerstvu odreene su znaajkama hotelskih usluga. Hotelske usluge spadaju u masovne usluge i njih, osim opih znaajki usluga, karakterizira i sljedee: visoka radna intenzivnost uestao visoki osobni kontakt s gostom raznovrsnost usluga, ovisno o izboru gosta servis je neopipljiv, a ugostiteljski su proizvodi opipljivi (hrana, pie, soba) servis i ugostiteljski proizvodi su povezani i neodvojivi korisnici usluga-gosti su heterogeni.

7. Kako mjeriti i ocijeniti kvalitetu usluga?Ispitivanje kvalitete hotelskih usluga (CPA metoda prilagoena hotelskom poslovanju) mogue je obaviti na sljedei nain: prati se nepoznati gost incognito ispitiva, od telefonske rezervacije do plaanja hotelskoga rauna. Podruja ispitivanja su: telefonski upit / rezervacija dolazak i prijam gosta (od eljeznike postaje, aerodroma) cjelokupni doivljaj hotelskih usluga (doruak, ruak...) odlazak gosta / plaanje rauna.CPA metoda metoda analize kontaktne toke, Contact Point Analysis, korisna je i ekonomina metoda.

6. DIO PLANIRANJE I PLAN KAO INSTRUMENT UPRAVLJANJA POSLOVNIM REZULTATOM (udb. / str. 95)

1. Veza planiranja, upravljanja i kontroling.Planska funkcija obuhvaa sve odluke kojima se odreuju budue aktivnosti i rezultati, te odgovarajue mjere za realizaciju tih aktivnosti i rezultata. Elementi plana su dakle: cilj, resursi, akcije i realizacija.Kontroling predstavlja organizirano i sustavno mjerenje, korigiranje i usmjeravanje poslovnog rezultata u planirane okvire. Kontroling treba osigurati da ostvareni rezultati odgovaraju planiranim rezultatima.Poslovno planiranje je proces kojim se predvia i odreuje poslovni zadatak poduzea koji se moe i treba izvriti u odreenom vremenskom razdoblju. Planiranjem se izbjegava stihija (laisser faire) nepredvienih situacija u poslovanju. Plan poslovnoga rezultata i praenje izvrenja plana rezultata ine jedinstvo.

Slika 5. Povezanost kontrolinga i poslovnog plana

2. to je plan i kakav mora biti?Plan predstavlja: definiranje ciljeva; definiranje aktivnosti i resursa za ostvarenje ciljeva i zadataka; te izraavanje ciljeva i resursa u brojkama konkretizacija zacrtana cilja za odreeno razdoblje, osigurava racionalan nain postizanja izabranih ciljeva, a zacrtani cilj izraava u brojkama i vremenskim jedinicama.Loe postavljen cilj, znai i lo plan, zbog ega sve ostale funkcije menadmenta koje slijede nee biti efektne i efikasne. Uzroci neizvrenja planova: nerealna procjena potranje, nerealna procjena mogunosti izvrenja plana, nepredviene promjene uvjeta privreivanja, neukljuivanje menadera u proces odluivanja.3. Vrste planova.Poslovne planove razlikujemo:a) prema predmetu poslovanja plan prodaje, plan proizvodnje i obavljanja usluga, plan nabave, plan kadrova, plan trokova, plan prihoda, plan dobitib) prema organizaciji plan odjeljenja smjetaja, plan odjeljenja hrane i pia, plan ostalih odjeljenja: odravanja, praonice, garae, plan administrativnih slubic) prema resursima plan ljudskih resursa, plan materijalnih resursa, plan financijskih resursad) prema ponavljanju aktivnosti stalni planovi za aktivnosti koje se ponavljaju, povremeni/jednokratni planovi koji se odnose za jednu konkretnu aktivnost ili zadatak i nakon izvrenja zadatka on se vie ne ponavljae) prema irini obuhvata glavni/opi/ukupni poslovni plan, pojedinani planovif) prema vremenu obuhvata strategijski ili dugoroni planovi (5-10 godina), taktiki ili srednjoroni planovi (2-5 godina), operativni ili kratkoroni planovi (1 godina i manje).

4. to sadri sustav planiranja?Sustav planiranja treba sadravati jedinstvenu metodologiju izrade planova koja obuhvaa sve aktivnosti pripreme, donoenja i izrade planova, popis odgovornih osoba i rokova izrade (kalendar) temelji se na naelu susretnog planiranja, to znai da se paralelno izrauje glavni poslovni plan cjelokupna poduzea i pojedinani planovi po pojedinim organizacijskim jedinicama.Planiranje u smjeru odozgo prema dolje (bottom down) treba osigurati realizaciju cilja izvedena iz stratekoga ili taktikoga plana. Dakle, godinji se plan izvodi iz dugoronoga plana. Planiranje u smjeru odozdo prema gore (bottom up) zadatak je srednjega i niega menadmenta, plan je oprezniji, pa je obino zbir pojedinanih planova nii od ukupna poslovnoga plana.

5. Objasniti faze planiranja.Slika 6. Faze izrade plana

Faza pripreme plana: izrada metodologije planiranja, izrada planske dokumentacije, snimanje postojeeg stanja resursa, prikupljanje informacija potrebnih za izradu plana, odreivanje nositelja zadatka, predvianje vremena i trokova izrade plana.Faza definiranja ciljeva i zadataka: definiranje ciljeva, mjere i naini realizacije, granice tolerancije odstupanja, nain kontrole i analize izvrenja plana.Faza izrade plana: oblikovanje vie varijanti glavnoga plana i pojedinanih planova, usklaivanje planova, izbor optimalnih varijanti, izrada glavnoga poslovnoga financijskoga plana, prihvaanje plana.Faza izvrenja plana: pokretanje svih aktivnosti u poduzeu u cilju izvrenja zacrtanih planova.Faza kontrole i analize: praenje izvrenje plana na svim razinama i u svim organizacijskim jedinicama, evidentiranje odstupanja, te predlaganje mjera za otklanjanje negativnih odstupanja od plana ili predlaganje rebalansa plana.

6. Organizacija, praenje, analiza i izvjeivanje o realizaciji planova.Analiza i izvjetavanje o realizaciji planova su svrha planiranja i temelj za upravljanje poslovanjem. Dinamika i nain analize i izvjetavanja trebaju biti odreene, odnosno standardizirane. Ti se poslovi u velikim i srednjim hotelskim poduzeima obavljaju u slubi kontrolinga, dok ih u malim hotelskim poduzeima obavljaju analitiari.Dinamika analize i izvjetavanja ovisi prvenstveno o vrsti plana. Operativni se planovi prate, analiziraju i o njihovoj realizaciji izvjetavaju menaderi u kraim razdobljima (tjedno, mjeseno, tromjeseno, polugodinje i godinje). Kontroling je odgovoran za tonost podataka u planu, kvalitetu analize i interpretaciju informacija o ostvarenju plana, te za razvoj metoda planiranja, metode analiza i izvjetavanju o ostvarenju plana.

7. DIO ANALIZA I OCJENJIVANJE KADROVSKIH RESURSA I POTENCIJALA (udb. / str. 117)

1. Faktori o kojima ovisi obujam i struktura kadrova.Obujam i struktura kadrova u poduzeu ovise o nizu faktora: a) poslovni rezultat / uinak kvantiteta i kvaliteta svih obavljenih osnovnih ugostiteljskih usluga i drugih sporednih prateih hotelskih usluga (kvaliteta usluge jedan je od elemenata po kojem se hoteli razlikuju, odnosno razvrstavaju u pojedine kategorije)b) imovina stalna i tekua imovina; odreuje obujam poslovanja hotela odnosno veliinu poslovnoga rezultata, a time indirektno i veliinu i strukturu kadrovac) organizacija rada o organiziranoj podjeli rada u hotelu i razini te organizacije ovisi i broj potrebnih kadrova; pritom treba traiti organizacijska rjeenja koja se lako prilagoavaju promjenama ritma i intenziteta rada u hotelu (naelo efikasne organizacije; tj. naelo odgovornosti)d) radno vrijeme i njegovo koritenje koeficijent iskoritenja fonda radnoga vremena takoer je faktor koji utjee na broj radnika u hotelu, i to obrnuto proporcionalno jer to je bolje iskoritenje radnoga vremena, to je potrebno manje radnika za isti obujam poslovanja.Ostali faktori koji djeluju na veliinu i strukturu kadrova jesu: materijalno nagraivanje rada, uvjeti rada, drutveni status i ugled, te mogunost napredovanja

2. to sadri analiza kadrova?Analiza kadrova treba utvrditi sljedee elemente: potreban broj i strukturu kadrova postojeu kadrovsku situaciju potreban broj menadera razliku izmeu potreba i postojeih resursa.3. to je optimalan obujam i optimalna struktura kadrova?Pri analizi veliine i strukture kadrova hotela, vano je najprije utvrditi optimalnu veliinu i strukturu kadrova. Budui da se optimum kadrova ne moe jednostavno utvrditi, mogu se koristiti podaci o veliini i strukturi kadrova hotela koji ostvaruje najbolje rezultate u skupini srodnih hotela, uz uvjet da je rije o hotelu iste kategorije, priblino istih kapaciteta i priblino istih uvjeta privreivanja (lokacija, razdoblje poslovanja, starost hotela).Analiza obujma i strukture kadrova u hotelu provodi se kako bi se utvrdilo odgovara li postojei broj i struktura optimalnom broju i optimalnoj strukturi kadrova. Optimalan broj i struktura kadrova u hotelu postoji onda kada se ostvaruje maksimalna uspjenost poslovanja i maksimalan uinak po radniku; tj. kada se ostvaruje maksimalna produktivnost rada.4. Koje elemente sadri profil direktora hotela?Za direktora hotela u veini zemalja trai se obrazovanje od 12 godina te praksa od 3 do 7 godina, a od specijalistikih se znanja i tehnika trai: poznavanje jezika, ekonomije poslovanja, raunovodstva, prava, psihosocijalnoga ponaanja, tehnologije, tehnike i ostaloga.

5. to je to profigram i psihogram?Za praenje subjektivnih faktora rada, kao to su sposobnost i psihosocijalne osobine radnika na vitalnim radnim zadacima u hotelu, veoma korisno moe posluiti grafiki prikaz eljenih ili optimalnih i realnih osobina konkretnih radnika.Profigram grafiki prikaz eljenih ili optimalnih znanja i vjetina.Psihogram grafiki prikaz osobne kvalitete.Usporeivanjem se realne krivulje, koja se ucrtava za konkretnoga kandidata i eljene krivulje, koja predstavlja normalu, utvruju odstupanja. Ta odstupanja treba otklanjati adekvatnom kadrovskom politikom i mjerama kako bi se ostvarilo naelo pravi ovjek na pravo mjesto.

6. Sustav promaknua kadrova.

Promaknue ZapoljavanjeRazvoj kadrovaProgrami obrazovanjaRezultat usavravanja

Pri planiranju promaknua (promocije) radnika vano je obaviti plansko i sustavno usklaivanje potreba poduzea i individualnih elja i potreba zaposlenih radnika. Najprije je potrebno razraditi strategijski plan razvoja i promaknua kadrova usklaena s potrebama proizalim iz strategije razvoja poslovanja poduzea. Na temelju toga plana, razrauje se operativni plan promaknua kadrova. Operativni se plan promaknua (promocije) kadrova usklauje s individualnim planovima promaknua postojeih kadrova i kadrova koje poduzee regrutira direktno iz obrazovnih institucija (kole, fakulteti, vanjske institucije za permanentno obrazovanje).Operativni plan promaknua kadrova treba odgovoriti na sljedea pitanja: to treba postii (predvieno radno mjesto)? Kako (razraen program obrazovanja)? Kada (predvieno vrijeme obrazovanja i vrijeme promaknua)? Tko (individualni plan promaknua)?Osobine koje garantiraju uspjeh: loginost, intuicija, odlunost, matovitost, upornost, energija, ambicija, etinost, talent, smisao za humor, inteligencija, komunikativnost i smisao za timski rad.

7. Specifinosti rada u hotelijerstvu.Odnosi meu ljudima na radu, tj. radna sredina (klima na radu) vaan su faktor uspjeha hotela. Kvaliteta usluga i odnos osoblja prema gostima su ono to ini osobitost hotela, a to se moe postii samo uz uvjet postojanja dobre klime na radu.Svaka vrsta djelatnosti ima svoje specifine uvjete rada koji su pojedincu vani pri izboru zanimanja i zapoljavanja. Specifine uvjete rada u hotelu ine sljedei negativni faktori: dugotrajno stajanje/kretanje, toplina, nejednak ritam i intenzitet rada tijekom radnoga dana, vrlo intenzivan rad u ljetnim mjesecima, stalno komuniciranje s gostima, radnik treba stalno dobro izgledati, koritenje godinjeg odmora izvan ljetnih mjeseci, rad nedjeljom i praznikom te noni rad, veoma elastino radno vrijeme, zamjena radnika strojem je veoma ograniena. Pozitivni faktori: ugodan hotelski ambijent, raznovrsnost poslova bez monotonije, stvaranje novih poznanstava, mogunost uenja i koritenja stranih jezika, manje intenzivan rad u zimskim mjesecima, mogunost putovanja u inozemstvo na specijalizaciju

8. Pokazatelji analize i ocjenjivanja obujma i strukture kadrova.Smjetajni je kapacitet osnovni faktor koji odreuje veliinu hotela, a izraava se brojem raspoloivih soba ili kreveta. Izmeu veliine smjetajnih kapaciteta i broja potrebnih radnika postoji visoka korelacija, pa je za mjerenje i ocjenjivanje produktivnosti rada hotela znaajan pokazatelj odnosa tih dviju veliina.Pritom se koriste sljedei pokazatelji: prosjean broj radnika na sto kreveta prosjean broj radnika na jedan krevet prosjean broj kreveta na jednog radnika prosjean broj radnika na jednu sobu.

9. Zadatak i cilj analize kadrova za krae i due razdoblje.Razlikujemo kratkoronu i dugoronu analizu kadrova.Kratkorona analiza kadrova obavlja se tijekom poslovne godine (mjeseno, tromjeseno, polugodinje) i po njezinu zavretku. Ima operativni karakter i slui za uoavanje odstupanja stvarnoga stanja kadrova od potrebnoga broja strukture kadrova, to je zacrtano u operativnim planovima kadrova i odreeno obujmom poslovanja. Analiza kadrova po zavretku poslovne godine ima korektivan karakter, i slui kao osnovica za korekciju ve donesenoga plana za sljedeu godinu.Dugorona analiza kadrova obuhvaa proteklo razdoblje od pet ili vie godina. Komparacijom se broja zaposlenih radnika s ostvarenim uinkom (brojem noenja, brojem gostiju) utvruje tendencija dinamike kretanja tih dviju meusobno povezanih veliina. Ako se utvrdi da broj radnika ima tendenciju brega rasta u odnosu na rast uinka, to upuuje na smanjenje produktivnosti rada. Odreenim mjerama se korigira prevelika razlika izmeu ovih dviju usporednih veliina.

10. to je standard rada i to obuhvaa?Standardizacija i standardi predstavljaju osnovu za poveanje racionalizacije poslovanja, jer omoguavaju smanjenje trokova i poveanje kvalitete proizvoda i usluga.Standardi rada u irem smislu predstavljaju skup razliitih standarda kojima se reguliraju zahtjevi u vezi s potrebnim utrokom vremena za pojedine poslove, kvalitetom uinka, ponaanjem na radu, nainom oblaenja, potrebnim obrazovanjem i vjetinama za pojedine poslove. Oni su temeljni uvjet za postizanje odreene koliine i kvalitete hotelskih proizvoda i usluga.Standardi rada u uem smislu propisuju osnovne elemente rada: koliinu, kvalitetu, vrijeme i trokove.

11. Pokazatelji promjene (obrtaja) kadrova.U okviru analize obujma kadrova obavlja se i analiza promjena i fluktuacije kadrova (obrtaj kadrova). Cilj je te analize utvrditi i ocijeniti dinamiku kadrova u promatranom razdoblju, odnosno koliko je radnika otilo iz hotela i koliko je otilih zamijenjeno novim radnicima; tj. kolika je fluktuacija radnika.Pri analizi obujma promjene koriste se sljedei pokazatelji: koeficijent primanja koeficijent odlaenja koeficijent ukupnih promjena koeficijent fluktuacije (zamjene).

Kao pokazatelj stabilnosti kadrova moe se koristiti i odnos sljedeih veliina:

broj zaposlenih radnika sa staom duim od tri godine prosjean broj stalno zaposlenih radnika ukupno x 100

12. Kako se utvruje optimalan broj kadrova ukupno i u pojedinim odjeljenjima?U analizi strukture kadrova po kvalifikacijskoj strukturi u svrhu ocjenjivanja globalne kvalitete svih radnika u hotelu, koristi se pokazatelj kvalitete kvalifikacijske strukture: k = UKR / Rk = koeficijent kvalitete kvalifikacijske struktureUKR = ukupan broj uvjetno kvalificiranih radnikaR = stvaran broj radnika.

13. Kako se mjeri produktivnost rada?Produktivnost u irem smislu ili bruto produktivnost odnos izvrene proizvodnje i utroenih resursa.produktivnost = ostvareni uinak (output) / utroeni resursi (input)

Produktivnost u uem smislu ili neto produktivnost ''odnos izmeu koliine proizvedenih dobara ili usluga i radnog vremena utroenog za njihovo provoenje, odnosno koliine radne snage koja je uz normalno naprezanje sudjelovala u toj proizvodnji''.produktivnost = ostvareni proizvodi i usluge / utroeno vrijeme

O razini produktivnosti rada ovise trokovi proizvodnje, a oni odreuju razinu ekonominosti i profitabilnosti, pa ju moemo smatrati kljunim pokazateljem uspjenosti poslovanja poduzea kao temeljne gospodarske jedinice.Produktivnost je klju za podizanje ivotnoga standarda i kvalitete ivota!Ope je mjerilo blagostanja pojedinca, drutva i zemlje odnos bruto nacionalnoga proizvoda po glavi stanovnika (GDP per capita), a to je zapravo produktivnost rada cjelokupnoga gospodarstva jedne zemlje.Niska produktivnost rada siromatvo; zemlje u razvoju.Visoka produktivnost rada bogatstvo; razvijene zemlje.

Koliina i kvaliteta uinka danas su jednako vane komponente za mjerenje i ocjenjivanje produktivnosti rada. Iz toga slijedi da je poveanje produktivnosti rada ostvareno onda kada je poveana koliina uinka, i to odreene (standardne) kvalitete, uz manji ili isti utroak rada.

Opi pokazatelj produktivnosti rada u hotelijerstvu dobiva se iz odnosa:koliina i kvaliteta izvrenih hotelskih usluga / koliina i kvaliteta utroena rada.

14. Interni i eksterni faktori koji utjeu na razinu produktivnosti rada.Poveanje produktivnosti rada je dugotrajan i sloen zadatak, ali obvezan i temeljan zadatak hotelskoga menadmenta. Pritom treba izluiti dvije skupine utjecajnih faktora na produktivnost rada:a) eksterni faktori b) interni faktori drutveno politiki stav vlasnitvo - privatizacija stupanj demokracije potivanje svjetskih hotelskih standarda razvijenost gospodarstva kvaliteta proizvoda (TQM) struktura gospodarstva organizacija i planiranje rada dinamika rasta BDP-a meuljudski odnosi stanje i razvoj infrastrukture obrazovni sustav stanje i razvoj prometa i veza interni propisi i pravila rada demografska politika plae i ostala primanja gospodarska politika uvjeti rada radno zakonodavstvo poslovna etika, moral, kultura ekologija koeficijent fluktuacije kulturna razina zemlje kvaliteta i asortiman usluga sustav obrazovanja promicanje i planiranje kadrova.

8. DIO ANALIZA I OCJENJIVANJE IMOVINE (udb. / str. 181)

1. to je stalna (fiksna ili dugotrajna imovina)?Stalna / fiksna / dugotrajna imovina klasificira se u sljedee skupine:a) nematerijalna imovina: osnivaki izdaci, izdaci za istraivanje i razvoj, patenti, licence, koncesije, goodwill, dobar ugled, zatitni znaci i ostala slina prava, predujmovi za nematerijalna sredstvab) materijalna imovina: zemljite i ume, graevinski objekti, postrojenja i oprema (strojevi), alati, pogonski i uredski inventar, namjetaj i transportni ureaji, predujmovi za materijalna sredstva, stambene zgrade i stanovic) financijska imovina: udjeli (dionice) u povezanim poduzeima, zajmovi u povezanim poduzeima, ulaganja u vrijednosne papire, dani: krediti, depoziti i kaucije, otkup vlastitih dionica, obvezna dugorona ulaganjad) potraivanja: potraivanja od povezanih poduzea, potraivanja s osnove prodaje na kredit, ostala potraivanja.

2. Vrste i struktura stalne imovine u hotelskim poduzeima.Pojedine gospodarske djelatnosti razlikuju se po obiljejima stalne imovine, uvjetovanim stalnim zadatkom djelatnosti. U ugostiteljstvu stalnu imovinu ine: zgrade za pruanje usluga smjetaja: hoteli, moteli, pansioni i dr.; za proizvodnju i prodaju hrane: restorani, gostionice; za pruanje razonode: barovi, kavane; ostale zgrade: garae, pekare, praonice itd. ureaji energetskoga znaenja: elektrina mrea i instalacije, cijevi za prijenos vode i pare i sl.; proizvodnoga znaenja: razne pei, kotlovi i sl.; transportnoga znaenja: dizalice, kolica; ostali ureaji: za grijanje, telefoni itd. strojevi za ienje i ureivanje prostorija, za