Kratki pregled

proračuna EU-a za 2014.

Džepna brošura

Europe Direct je usluga koja vam omogućuje pronaći odgovore na pitanja o Europskoj uniji

Besplatni telefonski broj (*): 00 800 6 7 8 9 10 11

(*) Informacije su besplatne, kao i većina poziva (premda neke mreže, javne govornice ili hoteli mogu naplaćivati pozive).

Više informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (http://europa.eu).

Kataloški podatci navedeni su na kraju ovog izdanja.

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2014.

ISBN 978-92-79-33986-8 doi:10.2761/84511

© Europska unija, 2014.

Umnožavanje je dopušteno uz uvjet navođenja izvora.

Slike na omotu: © Rido – Fotolia.

Ostale slike: © Europska unija; str. 6´: © bonninturina – Fotolia; str. 7´: © PhotoRack.

Printed in Belgium

Tiskano na recikliranom p apiru izbijeljenom bez kl ora (PCF)

KV-01-13-742-HR-C

1

UvodOvo je prvi proračun novoga financijskog okvira (2014.–2020.), nastao u vreme-nima oskudnih javnih proračuna u drža-vama članicama EU-a. On odražava tre-nutačno raspoloženje u Europi: vidljivi su prvi znakovi gospodarskog oporavka, ali još nismo izvan opasnosti.

Zbog toga želim da se proračunom EU-a za 2014. pridonese gospodarskom oporavku te ulaže u rast i radna mjesta. Istina je da je proračun gotovo 6 % niži nego u prethod-noj godini, ali ima i neke nove elemente, poput Inicijative za zapo-šljavanje mladih – za pomoć mnogim mladim Europljanima koji traže posao, ili Instrumenta za povezivanje Europe – za poboljša-nje prekograničnog prometa, energetike i priključaka na širokopo-jasni internet.

Proračun EU-a ostat će sredstvo solidarnosti s najranjivijim oso-bama i siromašnijim regijama u EU-u. Slijedom besprimjernog broja kriza, npr. tragedije na Lampedusi, priljeva sirijskih izbjeglica, tajfuna na Filipinima i mnogih drugih, želim da EU bude spreman odgovoriti u slučaju da se slične tragedije dogode u 2014. godini. Zato ćemo imati više novca za humanitarnu pomoć i migracije. Osim toga, reformirana kohezijska politika imat će presudnu ulogu u ulaganju u siromašnije regije EU-a i povećanju životnog standarda siromašnijih Europljana.

Ukratko, fondovima EU-a pomoći će se u rješavanju najhitnijih potreba Europe.

Međutim, započinjemo i jedno iznimno razdoblje. Države članice nastavljaju Europskoj uniji povjeravati nove dužnosti (useljava-nje, energetika, klima, nadzor europskoga bankovnog sektora), dok istodobno mnoge od njih zahtijevaju smanjenje proračuna. To je veliki izazov, ali siguran sam da ćemo pronaći način da učinimo više s manje sredstava. Proračun za 2014. godinu to i dokazuje.

Janusz Lewandowski, povjerenik za financijsko programiranje i proračun

2

Proračun EU-a za 2014. godinu u brojkama

PROCJENE IZDATAKA ZA POLITIKE EU-a ODOBRENA SREDSTVA ZA PREUZIMANJE OBVEZA

Proračun za 2014.

(milijuna eura)

Promjena u odnosu na 2013.

1. PAMETAN I UKLJUČIV RAST 63 986,3 – 9,7 %1.a Konkurentnost za rast i zapošljavanje uključujući 16 484,0 4,8 %Europski satelitski navigacijski sustavi (EGNOS i Galileo) 1 326,2 Obzor 2020. 9 043,7 – 11,3 %Program Euratom za istraživanje i osposobljavanje 287,2 10,0 %Konkurentnost poduzeća i MSP-a (COSME) 275,3 – 10,5 %Obrazovanje, osposobljavanje, mladi i sport (Erasmus+) 1 555,8 8,8 %Zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI) 122,8 11,7 %Instrument za povezivanje Europe (CEF) 1 976,2 30,8 %1.b Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija uključujući

47 502,3 – 13,8 %

Kohezijski fond 8 950,2 – 28,4 %Strukturne fondove 38 044,9 – 10,4 %2. ODRŽIVI RAST: PRIRODNI RESURSI uključujući 59 267,2 – 1,0 %Europski fond za jamstva u poljoprivredi (EFJP) — Izdaci povezani s tržištem i izravna plaćanja

43 778,1 0,3 %

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) 13 991,0 – 5,5 %Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) 1 017,3 3,1 %Djelovanje za okoliš i klimu (LIFE) 404,6 10,3 %3. SIGURNOST I GRAĐANSTVO uključujući 2 172,0 – 8,1 %Fond za azil i migracije (FAM) 403,3 – 18,6 %Fond za unutarnju sigurnost (FUS) 403,3 – 17,0 %Pravosuđe 47,0 – 1,4 %Prava i građanstvo 55,3 – 25,8 %Zaštita građana 28,2 20,1 %Europa za građane 25,4 – 15,2 %Hrana i stočna hrana 253,4 – 7,7 %Zdravlje za rast 58,6 5,5 %Zaštita potrošača 24,1 2,4 %Kreativna Europa 180,6 – 4,8 %4. GLOBALNA EUROPA uključujući 8 325,0 – 10,9 %Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA) 1 578,4 – 16,9 %Europski instrument za susjedstvo (ENI) 2 192,2 – 11,3 %Instrument za razvojnu suradnju (DCI) 2 341,0 – 11,4 %Instrument za partnerstvo (PI) 118,9 65,3 %Europski instrument za demokraciju i ljudska prava (EIDHR) 184,2 4,1 %Instrument za stabilnost (IfS) 318,2 – 2,2 %Humanitarna pomoć 920,3 6,4 %Zajednička vanjska i sigurnosna politika (CFSP) 314,5 – 20,7 %5. ADMINISTRACIJA 8 405,1 – 0,2 %od čega: administrativni izdaci institucija 6 798,0 – 0,8 %od čega Komisija 3 266,4 – 1,7 %6. NAKNADE 28,6 – 61,9 %UKUPNO 142 184,3 – 5,8 %POSEBNI INSTRUMENTI 456,2 – 61,3 %UKUPNO 142 640,5 – 6,2 %

Prethodno navedeni iznosi predstavljaju procjene izdataka za politike EU-a izražene u odobrenim sredstvima, koji su zakonske najave zahtjeva za osiguranje financiranja, pod uvjetom da su ispunjeni određeni uvjeti. Samo se tada plaćanja – kao što su to gotovinska plaćanja ili bankovni transferi korisnicima – mogu izvršiti.

3

Na što se troši novac?Ukupno 94 % proračuna EU-a troši se na projekte u drža-vama članicama EU-a i izvan njih. Svaki od 508 milijuna Europljana, na ovaj ili onaj način, ima koristi od proračuna EU-a. Njime se pomaže milijunima studenata, tisućama istraživača, gradovima, regijama ili NVO-ima.

94 %

Europska poduzeća, studenti, znanstvenici, regije, gradovi, poljoprivrednici, NVO-i…

6 %

Administracija EU-a

Proračunom EU-a pridonosi se zdravijoj i sigurnijoj hrani; novim i boljim cestama, željeznicama ili zračnim lukama, čišćem okolišu, većoj sigurnosti na vanjskim granicama EU-a, povećanoj pokretlji-vosti studenata, pomoći u obrazovanju, kulturnim razmjenama i dr. EU također pomaže i pruža humanitarnu pomoć u cijelom svijetu.

U proračunu EU-a prikupljaju se sredstva država članica i njima se donose ekonomije razmjera. Financiraju se djelo-vanja koja države članice ne mogu samostalno financirati ili koja mogu učinkovitije financirati radeći zajedno, npr. u područjima energije, prometa, informacijskih i komunikacijskih tehnologija, klimatskih promjena i istraživanja. Na primjer, projekt takvog raz-mjera poput europskog sustava za satelitsku navigaciju Galileo ne bi mogla financirati samo jedna država članica.

Proračun EU-a je uglavnom investicijski proračun. Za razliku od nacionalnih proračuna, proračun EU-a ne financira izdatke za obranu ili socijalnu zaštitu. Ne plaća upravljanje školama ili rad policije, kao što to čine nacionalni proračuni.

4

Proračun EU-a za 2014. godinu – 6 % manji nego u 2013. godiniU usporedbi s bogatstvom svih država članica EU-a zajedno, proračun EU-a razmjerno je mali. Proračun za 2014. godinu suočava se sa značajnim smanjenjem od 5,8 % u usporedbi s 2013. godinom. Usprkos tome, proračun EU-a uistinu čini razliku. Čini oko 1 % bruto nacionalnog dohotka (BND) EU-a.

Ukupni godišnji prihod EU-a1 %Proračun EU-a

100 %

80 %

60 %

40 %

20 %

0 %

IZDATCI U 2014. GODINI142 640,5 milijuna EUR

Odobrena sredstva u milijunima EUR

1.a Konkurentnost za rast i zapošljavanje

16 484,0 11,6 %

1.b Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija

47 502,3 33,3 %

2. Održivi rast: prirodni resursi

59 267,2 41,6 %

3. Sigurnost i građanstvo

2 172,0 1,5 %

4. Globalna Europa

8 325,0 5,8 %

5. Administracija

8 405,1 5,9 %

6. Naknade

28,6 0 %

Posebni instrumenti

456,2 0,4 %

Usprkos rezovima, u proračunu za 2014. godinu očito je poveća-nje u mjerama za borbu protiv nezaposlenosti i stvaranje rasta.

Proračun za 2014. godinu uključuje:

► 9 milijarda EUR za istraživanje i inovacije;► 3,4 milijarde EUR za Inicijativu za zapošljavanje mladih;

5

► 275,3 milijuna EUR za pomoć MSP-ima da pristupe kreditiranju i budu konkurentniji;

► 1,9 milijarda EUR za bolje povezanu Europu;► 1,6 milijarda EUR za obrazovanje;► 47,5 milijarda EUR za gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu

koheziju;► 59,3 milijarde EUR za prirodne resurse uključujući

404,6 milijuna EUR programu za okoliš LIFE;► 2,2 milijarde EUR za sigurnost i građanstvo;► 8,3 milijarde EUR za Globalnu Europu;► 8,4 milijarde EUR za administraciju.

Što će se financirati iz proračuna EU-a za 2014.?

ISTRAŽIVANJE I INOVACIJEProračunom EU-a financi-raju se istraživanje, inova-cije i tehnološki razvoj u cilju poboljšanja kvalitete života Europljana i unapređenja glo-balne konkurentnosti EU-a.

Novom programu za istraži-vanje i inovacije Obzor 2020. pripast će 9 milijarda EUR u 2014. godini.

Tim financiranjem trebalo bi se pridonijeti poboljšanju ključnog položaja EU-a u suvreme-nim znanostima i njezinom vodstvu u industrijskim inovacijama. Zajedničkim europskim istraživačkim naporima rješavat će se veliki problemi poput klimatskih promjena, potreba za održivim prijevozom i pokretljivošću, pristupačnije obnovljive energije, kva-litete i sigurnosti hrane ili izazova globalne konkurentnosti. Osim toga, ovim programom pomoći će se premostiti jaz između istra-živanja i tržišta poticanjem inovativnih poduzeća na razvoj njiho-vih tehnoloških napredaka u održive proizvode sa stvarnim trgo-vinskim potencijalom.

6

RADNA MJESTAJedan je od glavnih pri-oriteta EU-a pomoći drža-vama članicama da stvaraju radna mjesta u otežanome gospodarskom kontekstu uz svladavanje rekordnih stopa nezaposlenosti svakoga dana u cijeloj Europi. U 2014. godini poseban je naglasak na zapo-šljavanju mladih.

Inicijativi za zapošljavanje mladih namijenjene su 3,4 milijarde EUR u 2014. godini.

Iz Fonda se pomaže nezaposlenim mladim ljudima u regijama s visokom stopom nezaposlenosti mladih (iznad 25 % u 2012. godini). Njime bi se trebalo pridonijeti povećanju prilika za mlađe od 25 godina da primaju ponude za zapošljavanje ili da nastave svoje obrazovanje u roku 4 mjeseca bez posla. Svaka će država članica EU-a dostaviti plan provedbe jamstva za mlade u kojem će utvrditi način djelovanja plana u praksi i način financiranja.

EUROPSKA MALA I SREDNJA PODUZEĆAMala i srednja poduzeća (MSP-i) okosnica su europskoga gospo-darstva. Suočavaju se s poteškoćama pri traženju kredita u trenu-tačnom gospodarskom stanju i potrebna im je pomoć.

Novi program EU-a za MSP-e, COSME, vrijedi 275,3 mili-juna EUR-a u 2014. godini.

Cilj mu je povećanje konkurentnosti europskih MSP-a i tre-bao bi pridonijeti poboljšanju njihovog pristupa financira-nju i olakšanju njihovog ulaska na tržišta u cijeloj Uniji, kao i diljem svijeta. Dva su nova instrumenta postala dostupna u 2014. godini: vlasničkim instrumentom za rast osigurava se rizični kapi-tal poduzećima, posebno u fazi njihovog rasta. Instrumentom za kreditna jamstva pokrivaju se zajmovi do 150 000 EUR i dostu-pan je za sve vrste MSP-a. Jedan euro za koji jamči proračunom EU-a može predstavljati do 12 EUR koje prikupi neko malo ili srednje poduzeće.

7

ULAGANJAInfrastrukturna ulaganja od presudne su važnosti za rast i zapo-šljavanje u Europi. Građani i poduzeća prečesto su zakinuti jer su infrastrukturne mreže u cijeloj Europi, bilo u prometu, energetici ili komunikacijama, nedovršene, neučinkovite ili jednostavno ne postoje. Proračun EU-a usmjeren je na strateška infrastruk-turna ulaganja na europskoj razini.

Za infrastrukturni program Instrument za povezivanje Europe (CEF) osigurano je 1,9 milijarda EUR u 2014. godini. To je pove-ćanje od 30,8 % u usporedbi s 2013. godinom.

Cilj je tog financiranja poboljšati prometne, energetske i digitalne mreže Europe.

U području prometa, Instrument za povezivanje Europe usre-dotočuje se na projekte povezane s novom osnovnom promet-nom mrežom izgrađenom na devet glavnih koridora: dva koridora sjever–jug, tri koridora istok–zapad i četiri dijagonalna koridora. Oni će preobraziti veze između istoka i zapada, ukloniti uska grla, nadograditi infrastrukturu i pojednostavniti prekogranične opera-cije prijevoza za putnike i poduzeća u cijelom EU-u. Projektima će se poboljšati veze između različitih vrsta prijevoza i pridonijeti ciljevima klimatskih promjena EU-a.

Zemljovid središnje mreže TEN-T (transeuropska prometna mreža) i devet glavnih koridora

BASED ON THE OUTCOME OF THE INFORMAL TRILOGUE OF 27th JUNE 2013

Cork

Dublin

Liverpool

London

DoverCalais

Le Havre Lille

Luxembourg

LiegeBruxelles

Southampton

Manchester

Birmingham

RotterdamZeebrugge Antwerp

Utrecht

DüsseldorfKölnGent

FelixstoweAmsterdam

Belfast

GlasgowEdinburgh

Bremen

Oslo

Hamburg

MagdeburgBerlin Poznań

Wrocław

Varšava

DresdenPrag

KatowiceOstrava

BrnoŽilina

Frankfurt na Odri

Osnabrück

Hanover

Frankfurt Würzburg

StuttgartMannheim

Göteborg

ÖrebroStockholm

Turku Naantali Helsinki

Tallinn

Riga

KaunasVilnius

Ventspils

KlaipėdaKopenhagen Malmö

Trelleborg

Rostock

Gdynia/Gdańsk

Szczecin/Świnoujście

Hamina Kotka

Bratislava

NurembergRegensburg

PassauBeč

Wels/LinzGraz Budimpešta

Zagreb

Rijeka

MünchenStrasbourg

BaselDijon

Lyon

Innsbruck

MetzPariz

Klagenfurt Arad

Temišvar

BraşovSulina

BurgasSofija

Solun

Constanţa

Craiova

Bukurešt

Igoumenitsa

Patras Atena/Pirej Nikozija

Limassol

UdineTrst

LjubljanaKoperVenecija

Ravenna

Ancona

Napulj

Rim

LivornoLa Spezia

Bari

Taranto

Gioia TauroPalermo

Valletta

Genova

Marseille

Bordeaux

Perpignan

BarcelonaTarragona

Valencia

Zaragoza

Bologna

Torino Milan

Novara Verona

Vitoria

Bilbao

Valladolid

Madrid

SevillaMurcia

Cartagena

Algeciras

Aveiro

Lisabon

Porto

Antequera/Bobadilla

Sines

BALTIČKO-JADRANSKA

SJEVERNOMORSKO-BALTIČKA

SREDOZEMNA

ISTOČNA/ISTOČNOSREDOZEMNA

SKANDINAVSKO-SREDOZEMNA

RAJNSKO-ALPSKA

ATLANTSKA

SJEVERNOMORSKO-SREDOZEMNA

RAJNSKO-DUNAVSKA

Izvor: Službe komisije.

8

U području energetske infrastrukture, Instrument za povezi-vanje Europe važan je za ispunjenje glavnih ciljeva energetske politike, pristupačne energije za sve potrošače, sigurnost opskrbe i održivost.

Kada je riječ o digitalnim mrežama, CEF-om se osigurava financiranje i tehnička pomoć za projekte infrastrukture i usluga širokopojasnog pristupa internetu. Od 2014. godine nadalje, to će se financiranje koristiti za lakšu pokretljivost građana i podu-zeća pružanjem cjelovitih prekograničnih javnih usluga poput e-nabave, e-zdravstva ili otvorenih podataka.

OBRAZOVANJEObrazovanje predstavlja ključno dugoročno ulaganje EU-a za poboljšanje konku-rentnosti Europske unije.

Novi program za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport Erasmus+ dobiva 1,6 mili-jarda EUR. To je povećanje od 8,8 % u usporedbi s 2013. godinom.

U okviru Erasmusa+ obuhva-ćeni su svi postojeći programi EU-a za obrazovanje, osposoblja-vanje, mlade i sport. Cilj je programa jačanje vještina i zapo-šljivosti te potpora modernizaciji sustava obrazovanja, osposobljavanja i mladih.

Dvije trećine proračuna Erasmusa+ namijenjeno je za potporu pojedincima za učenje u inozemstvu, unutar EU-a i izvan njega. Ostatkom se podupiru partnerstva između obrazovnih ustanova, organizacija mladih, poduzeća, lokalnih i regionalnih tijela i NVO-a, kao i reforme za modernizaciju obrazovanja i osposobljavanja i promicanje inovacija, poduzetništva i zapošljivosti.

Erasmusom+ osigurat će se financiranje profesionalnog razvoja obrazovanja i osposobljavanja zaposlenih i mladih radnika. Studenti koji planiraju magisterij u inozemstvu, za koji su nacio-nalna nepovratna sredstva ili zajmovi malokad dostupni, koristit će se novim programom jamstava za zajmove koji vodi Europski investicijski fond.

U 2014. godini stotine tisuća ljudi primit će potporu za studira-nje, osposobljavanje, rad ili dragovoljni rad u inozemstvu zahva-ljujući Erasmusu+.

9

OKOLIŠOkoliš je više no ikada glavni prioritet za EU. Najmanje 20 % cjelokupnog proračuna potrošit će se na projekte i politike povezane s okolišem u višegodišnjemu financijskom okviru (VFO) 2014.–2020., što označava veliki korak napri-jed u preobrazbi Europe u čisto i konkurentno gospodarstvo s niskom razinom ugljikovog dioksida.

Program za okoliš LIFE vrijedi 404,6 milijuna EUR. To je poveća-nje od 10,3 % u usporedbi s 2013. godinom.

Financiranjem se podupire biološka raznolikost i zaštita okoliša, s posebnim naglaskom na klimatsku politiku.

Projekti programa LIFE o biološkoj raznolikosti imaju cilj očuva-nje više od 400 ugroženih vrsta. U projektima programa LIFE za očuvanje okoliša naglašava se sprečavanje, smanjenje onečišće-nja zraka i buke, bolje gospodarenje otpadom i oporaba, poboljša-nje kvalitete podzemnih voda, zaštita tla, gospodarenje šumama i sprečavanje šumskih požara. Usmjereni su također i na mjere „ekologizacije” za posebne usluge poput javne uprave. Promiče se uporaba inovativnih čistih tehnologija u raznim vrstama indu-strije i drugim gospodarskim sektorima. U potprogramu klimat-ske politike dolazi do velikog povećanja u usporedbi s 2013. godinom (+ 338 %). Projektima se istražuju inovativni načini za smanjenje stakleničkih plinova, usmjereni su na tehnologije obnovljive energije i energetske učinkovitosti u područjima poput industrije, usluga, zgrada, prijevoza, rasvjete i opreme.

Osim programa LIFE, ključni je cilj svih glavnih programa EU-a rje-šavanje klimatskih promjena. Na primjer, u okviru istraživačkog programa Obzor 2020., EU posvećuje 221,4 milijuna EUR za potprogram „Pametni, zeleni i integrirani prijevoz” i 297,4 mili-juna EUR za potprogram „Sigurna, čista i učinkovita energija” u 2014. godini.

Osim toga, zajednička poljoprivredna politika reformirana je kako bi ispunila izazove kvalitete tla i vode, biološke raznolikosti i klimatskih promjena. Trideset posto izravnih plaćanja povezano je s tri poljoprivredne prakse prihvatljive za okoliš: diversifikacija usjeva, održavanje trajnih travnjaka i očuvanje 5 %, a poslije 7 %, područja od ekološkog interesa.

10

REGIJEU svrhu stvaranja rasta, EU treba pojačati gospodar-sku, socijalnu i teritorijalnu koheziju i donijeti rast i razvoj posebno regijama koje još uvijek zaostaju za drugima.

Kohezijskoj politici dodijeljene su 47, 502 milijarde EUR u 2014. godini.

Kohezijskom politikom sma-njuju se razlike u stupnju

razvoja između regija i država članica u EU-u. Dugoročno donosi korist cijelom EU-u, posebno zahvaljujući povećanju trgo-vinskih tokova unutar zajedničkog tržišta.

Različiti fondovi koriste se za financiranje nove infrastrukture, pro-grama osposobljavanja ili prekogranične suradnje.

Europskim fondom za regionalni razvoj (EFRR), kojem je dodi-jeljeno 24,9 milijarda EUR u 2014. godini, jača se gospodarska i socijalna kohezija ublažavanjem regionalnih neravnoteža.

Kohezijski fond (KF) s 8,9 milijarda EUR u 2014. godini nami-jenjen je državama članicama s bruto nacionalnim dohotkom (BND) po stanovniku manjim od 90 % prosjeka Unije. Služi za smanjenje njihovoga gospodarskog i socijalnog deficita, kao i za stabilizaciju njihovoga gospodarstva.

Europski socijalni fond (ESF) dobiva 13,1 milijardu EUR. Za razliku od druga dva fonda koji su suočeni s nominalnim sma-njenjem, njegova su se sredstva povećala za 10 %, što poka-zuje jasnu usmjerenost EU-a na zapošljavanje. ESF pomaže mili-junima Europljana da poboljšaju svoj život učenjem novih vještina i pronalaženjem boljih radnih mjesta. Nova Inicijativa za zapo-šljavanje mladih djelomično se financira iz ESF-a (1,8 mili-jarda EUR za 2014. godinu).

11

POLJOPRIVREDAEU potiče proizvodnju sigurne, visoko kvalitetne hrane, promiče europske poljoprivredne proizvode, kao i inovacije u uzgoju i preradi hrane i podupire poljoprivrednike.

Europskom fondu za jam-stva u poljoprivredi (EFJP) dodijeljeno je 43,8 mili-jarda EUR. To je povećanje od 0,3 % u usporedbi s 2013. godinom.

EFJP financira izravna plaćanja poljoprivrednicima i mjere za odgovor na poremećaje tržišta, poput privatnog ili javnog skla-dištenja i izvoznih subvencija. Od 2014. godine nadalje 30 % izravne potpore plaćene poljoprivrednicima povezano je s pošto-vanjem poljoprivrednih praksi kojima se čuva biološka raznoli-kost, kvaliteta tla i okoliš općenito. Štoviše, sve izravne potpore isplaćuju se poljoprivrednicima pod uvjetom da poštuju pravila povezana s okolišem, sigurnošću hrane, zdravljem biljaka i živo-tinja i dobrobiti životinja, te da općenito održavaju svoju zemlju u dobrom proizvodnom stanju. Između 2014. i 2020. godine bit će uloženo više od 100 milijarda u poljoprivrednu proizvod-nju kako bi joj se pomoglo da udovolji izazovima kvalitete tla i vode, biološkoj raznolikosti i klimatskim promjenama.

RURALNI RAZVOJEU podupire ruralni razvoj posebno poticanjem gospodarskog potencijala ruralnih područja.

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) dobiva 14 milijarda EUR u 2014. godini.

Iz tog se fonda podupire razvoj ruralnih područja, uklju-čujući šumarstvo i poljoprivrednu proizvodnju. Također se potiče i stvaranje novih izvora dohotka za stanovnike tih područja zahvaljujući diversifikaciji njihovih aktivnosti. Cilj mu je oživlja-vanje ruralnih područja i zaštita ruralne baštine EU-a. Nadalje, EPFRR je usmjeren na sve važnija pitanja poput klimatskih pro-mjena, obnovljive energije, biološke raznolikosti i gospodarenja vodama. Od 2014. godine najmanje 30 % proračuna programa ruralnog razvoja trebat će dodijeliti poljoprivredno-okolišnim mje-rama, potpori za organski uzgoj ili projektima povezanim s ulaga-njima ili inovativnim mjerama prihvatljivim za okoliš.

12

RIBARSTVOEU radi na zaštiti i razvoju bogate pomorske baštine Europe, dok istodobno osigurava da naši morski resursi ostanu održivi.

Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) dobiva 1 mili-jardu EUR. To je povećanje od 3,1 % u usporedbi s 2013. godinom.

Ovim se fondom promiče održiva budućnost ribarske indu-strije i priobalne zajednice. Obnavlja se riblji fond, smanjuje utjecaj ribarstva na morski okoliš i progresivno uklanja neeko-nomična praksa bacanja dijela ulova. Financiraju se projekti kojima se stvaraju nova radna mjesta i poboljšava kvaliteta života duž europskih obala. Na primjer, povećavaju se ulaga-nja u ribarstvo malog razmjera i akvakulturu kao izvore budućeg rasta. Osigurava se lakši pristup financiranju.

SIGURNOSTEU nastoji osigurati da svi-jet bude sigurnije mjesto zahvaljujući brojnim progra-mima ili fondovima kojima je cilj održavanje sigurnosti i stabilnosti.

Fond za azil i migracije dobiva 403,3 milijuna EUR u 2014. godini.

Fond za unutarnju sigurnost vrijedi 403,3 milijuna EUR u 2014. godini.

Zahvaljujući tim fondovima, EU pridonosi učinkovitom uprav-ljanju migracijskim tokovima unutar svojih granica, podupirući djelovanja kojima se rješavaju svi aspekti migracije, uključujući azil, zakonitu migraciju, integraciju i povratak građana zemalja koje nisu članice EU-a koji nezakonito borave u nekoj državi EU-a. EU podupire suradnju policije, sprečavanje i borbu protiv kri-minala, krizno upravljanje, kao i upravljanje vanjskim gra-nicama i vizama.

13

PRAVOSUĐEEU se bori za više pravde.

Program Pravosuđe dobiva 47 milijuna EUR.

Financiranje ima za cilj pridonijeti stvaranju istinskog područja pravosuđa kroz promicanje pravosudne suradnje u građanskim i kaznenim predmetima.

SLOBODA I LJUDSKA PRAVAEU promiče slobodu i ljudska prava unutar svojih granica i daleko izvan njih.

Programu o pravima, rav-nopravnosti i građanstvu dodjeljuje se 55,3 mili-juna EUR u 2014. godini.

Europski instrument za demo-kraciju i ljudska prava vrijedan je 184,2 milijuna EUR.

EU ima cilj učiniti prava i slobode ljudi djelotvornim u praksi time što ih čini poznatijim i dosljednije primijenjenim u cijelom EU-u. Promiče i prava djeteta, načela nediskriminacije (rasno ili etničko podrijetlo, vjeroispovijest ili uvjerenje, invalidnost, dob ili spolno usmjerenje) i rodnu jednakost (uključujući projekte za borbu protiv nasilja nad ženama i djecom). Podupire promicanje demokracije i ljudskih prava u zemljama koje nisu članice EU-a.

GRAĐANSTVOEU je usmjeren na jačanje pojma europskoga građanstva.

Program Europa za građane vrijedi 25,4 milijuna EUR.

Njime se podupiru aktivnosti podizanja svijesti i znanja gra-đana o EU-u, njegovim vrijednostima i povijesti. Potiču se part-nerstva između gradova (bratimljenje gradova). Programom se također pomaže ljudima da postanu uključeniji u građanske i demokratske aktivnosti kroz debate i rasprave o pitanjima pove-zanima s EU-om.

14

ZDRAVLJEEU dopunjuje politike država članica kojima je cilj poboljšanje zdravlja građana EU-a i smanjenje zdrav-stvenih nejednakosti u cijelom EU-u.

Program Zdravlje za rast dobiva 58,6 milijuna EUR. To je poveća-nje od 5,5 % u usporedbi s 2013. godinom.

Cilj mu je promicati zdravlje kroz poti-canje inovacija, povećanje održivo-sti zdravstvenih sustava i učinkovito odgovaranje na prekogranične zdrav-stvene prijetnje.

ZAŠTITA POTROŠAČAEU se brine o zdravlju, sigur-nosti i gospodarskom interesu potrošača.

Program Zaštita potrošača vrijedan je 24,1 milijuna EUR u 2014. godini.

Potrošače stavlja u središte jedinstvenog tržišta EU-a. Programom se potiče aktivno sudjelovanje građana na tržištu. Aktivnosti su usmje-

rene na nadzor i provedbu sigurnosti robe; pokretanje informativ-nih i edukativnih inicijativa kako bi potrošači postali svjesni svo-jih prava, donošenjem zakonodavstva kojem je cilj unapređenje potrošačkih prava i vođenjem provedbene aktivnosti kako bi se vidjelo gdje su prava potrošača narušena ili uskraćena.

15

KULTURAProračunom EU-a promiče se i štiti europska kulturna baština, jačajući osjećaj identi-teta Europljana.

Kreativna Europa prima 180,6 milijuna EUR u 2014. godini. Program u razdoblju 2014.–2020. dobiva pove-ćanje od 9 % u usporedbi s prethodnim razdobljem (2007–2013.).

Kreativnom Europom podupire se europski kulturni i stva-ralački sektor. Od njega će imati koristi desetci tisuća umjetnika, djelatnika i organizacija u kulturi u izvedbenim umjetnostima, sli-karstvu, nakladništvu, filmu, televiziji, glazbi, interdisciplinarnim umjetnostima, baštini i industriji videoigara. Program im omogu-ćuje djelovanje u cijeloj Europi, dopiranje do novih publika i razvoj vještina potrebnih u digitalnom dobu. Osim toga, pridonosi očuva-nju i promicanju europske kulturne i jezične raznolikosti. Očekuje se da će dati poticaj kulturnom i stvaralačkom sektoru, koji su veliki izvor zapošljavanja i rasta.

MEĐUNARODNA SURADNJAUtjecaj fondova EU-a ne prestaje na našim vanjskim granicama. EU pomaže u osiguranju stabilnosti, sigurnosti i prosperiteta u cijelom svijetu.

Instrument za stabilnost vrijedan je 318,2 milijuna EUR u 2014. godini.

Instrument za razvojnu suradnju dobiva 2,3 milijarde EUR u 2014. godini.

Zahvaljujući tim instrumentima, EU može intervenirati u kri-znim stanjima ili povesti aktivnosti za rješavanje globalnih ili transregionalnih prijetnji poput organiziranog kriminala, tero-rizma i širenja oružja za masovno uništenje. EU podupire mnoge zemlje u razvoju u njihovoj borbi protiv siromaštva. Pomaže im potaknuti održiv gospodarski, socijalni i okolišni razvoj. Potiče demokraciju, vladavinu prava, dobro upravljanje i poštova-nje ljudskih prava.

16

PROŠIRENJE I SUSJEDSTVOCilj je europske politike susjed-stva uspostaviti područje sta-bilnosti, blagostanja i dobro-susjedskih odnosa na vanjskim granicama EU-a.

Instrument za pretpristupa-nje vrijedi 1,6 milijarda EUR u 2014. godini.

EU financijski podupire zemlje u programu proširenja u nji-hovim pripremama za pristu-

panje EU-u. EU također nastoji politički i gospodarski surađivati s drugim susjednim zemljama.

Europski instrument za susjedstvo može iskoristiti 2,2 mili-jarde EUR u 2014.

ADMINISTRACIJATek oko 6 % proračuna EU-a troši se na funkcioniranje institu-cija EU-a, što znači na plaće i mirovine zaposlenika EU-a, pisano i usmeno prevođenje, osiguranje, objekte i IT sustave, itd. Taj izda-tak potreban je kako bi se omogućilo pravilno funkcioniranje EU-a.

Ukupni izdatak u 2014. godini za administraciju procjenjuje se na 8,4 milijarde EUR (– 2 % u usporedbi s proračunom za 2013. godinu).

Već drugu godinu za redom, Komisija je smanjila broj zaposle-nih za 1 %. Komisija će također provesti rez od 1,1 % u diskre-cijskim područjima vlastitih administrativnih izdataka. Očekuje se da će sveobuhvatna reforma zaposlenih Komisije donijeti uštedu od 8 milijardi EUR do 2020. godine, čime će se broj zaposlenih smanjiti za 5 %, dok će istodobno povećati sate rada.

17

Kalendar za 2014.Siječanj

Pon Ut Sr Čet Pet Sub Ned 1 2 3 4 5

6 7 8 9 10 11 1213 14 15 16 17 18 1920 21 22 23 24 25 2627 28 28 30 31

VeljačaPon Ut Sr Čet Pet Sub Ned

1 2 3 4 5 6 7 8 910 11 12 13 14 15 1617 18 19 20 21 22 2324 25 26 27 28

OžujakPon Ut Sr Čet Pet Sub Ned

1 2 3 4 5 6 7 8 910 11 12 13 14 15 1617 18 19 20 21 22 2324 25 26 27 28 29 3031

TravanjPon Ut Sr Čet Pet Sub Ned

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 1314 15 16 17 18 19 2021 22 23 24 25 26 2728 29 30

SvibanjPon Ut Sr Čet Pet Sub Ned

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 1112 13 14 15 16 17 1819 20 21 22 23 24 2526 27 28 29 30 31

LipanjPon Ut Sr Čet Pet Sub Ned

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 1516 17 18 19 20 21 2223 24 25 26 27 28 2930

SrpanjPon Ut Sr Čet Pet Sub Ned

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 1314 15 16 17 18 19 2021 22 23 24 25 26 2728 29 30 31

KolovozPon Ut Sr Čet Pet Sub Ned

1 2 3 4 5 6 7 8 9 1011 12 13 14 15 16 1718 19 20 21 22 23 2425 26 27 28 29 30 31

RujanPon Ut Sr Čet Pet Sub Ned 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 1415 16 17 18 19 20 2122 23 24 25 26 27 2829 30

ListopadPon Ut Sr Čet Pet Sub Ned

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 1213 14 15 16 17 18 1920 21 22 23 24 25 2627 28 28 30 31

StudeniPon Ut Sr Čet Pet Sub Ned

1 2 3 4 5 6 7 8 910 11 12 13 14 15 1617 18 19 20 21 22 2324 25 26 27 28 29 30

ProsinacPon Tu Sr Čet Pet Sub Ned 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 1415 16 17 18 19 20 2122 23 24 25 26 27 2829 30 31

Osnovne činjenice o

proračunu EU-a

Džepna brošura

Saznajte više o financijskom programiranju i proračunu EU-a redovito posjećujući naše internetske stranice: http://ec.europa.eu/budget

Želite li saznati više o našim publikacijama i biti obaviješteni o najnovijim publikacijama, predbilježite se slanjem poruke e-pošte na: BUDG-budget-inbox@ec.europa.eu

Pratite nas na: https://www.facebook.com/EUBudget

https://twitter.com/EU_Budget

http://goo.gl/wXZrq

Ne propustite! Strip: Na putu do pobjede

1’

Kako funkcionira proračun EU-a?

VIŠEGODIŠNJI FINANCIJSKI OKVIRGlavni prioriteti proračuna EU-a planiraju se tijekom duljega vremenskog razdoblja kroz višegodišnji financijski okvir (VFO). Tim se proračunskim planom utvrđuju najveća godišnja ograničenja (poznata kao „gornje granice”) izdataka EU-a u više područja politika (koja se nazivaju „naslovi”) tijekom najmanje petogodišnjeg razdoblja. Okvirom za razdoblje 2014.–2020. utvr-đuju se godišnje gornje granice za šest naslova i dva podnaslova. Unutar svakog naslova financiranje se uglavnom osigurava kroz programe (kao što su obrazovni program Erasmus+ ili program za okoliš LIFE i mnogi drugi) ili fondove (kao što je to Kohezijski fond) uz odredbe dogovorene za isto vremensko razdoblje.

Dogovorom o VFO-u politički prioriteti koje utvrđuju države članice i institucije dobivaju financijsku i pravnu dimenziju. Tim se financijskim programiranjem EU-u osigurava dugoročno stabilno okruženje, dok se instrumentima fleksibilnosti osigurava sposob-nost reagiranja na nepredviđene događaje.

KAKAV JE ODNOS IZMEĐU FINANCIJSKOG OKVIRA I GODIŠNJIH PRORAČUNA?Pri pripremanju nacrta godišnjeg proračuna Komisija mora pošto-vati ograničenja određena VFO-om. O godišnjim proračunima odlučuju države članice i Europski parlament. Oboje čine prora-čunsko tijelo EU-a i zajedno odlučuju o tome koliko će se potrošiti na svaku od 1 800 proračunskih linija koje obuhvaćaju detaljne aktivnosti u okviru svakog programa, projekta ili fonda. Proračun EU-a se može pogledati na internetu: http://eur-lex.europa.eu/budget/www/index-en.htm

2’

Što je novo u VFO-u za razdoblje 2014.–2020.?Odobrena sredstva za preuzimanje obveza – u milijunima EUR

(u tekućim cijenama)

1.a Konkurentnost za rast i zapošljavanje

142 130 13,1 %

1.b Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija

366 791 33,9 %

2. Održivi rast: prirodni resursi

420 034 38,9 %

3. Sigurnost i građanstvo

17 725 1,6%

4. Globalna Europa

66 262 6,1 %

5. Administracija

69 584 6,4 %

6. Naknade

29 0,0 %

EU će posvetiti bilijun EUR za pomoć Europi u prevladavanju gos-podarske i financijske krize, borbi protiv nezaposlenosti i potpori gospodarskom rastu. Koji su glavni elementi VFO-a za raz-doblje 2014.–2020.?

► Povećana ulaganja u obrazovanje, istraživanje i inovacije, kao i poboljšanje europskih prometnih, energetskih i digitalnih mreža.

► Usmjerenost na rast i zapošljavanje i posebno na pomoć nezaposlenim mladima.

► Učinkovitija kohezijska politika koja regijama nudi razne mogućnosti financiranja s naglaskom na rezultatima i dodanoj vrijednosti EU-a.

► Reformirana zajednička poljoprivredna politika kako bi europska poljoprivreda postala konkurentnija i prihvatljivija za okoliš.

► Borba protiv klimatskih promjena kao neizostavni dio svih glavnih politika EU-a kroz 20 % izdataka povezanih s politikama povezanima s klimom.

► Bolji pristup financiranju za građane, poduzeća i organizacije EU-a zahvaljujući jednostavnijim pravilima.

► Jasna usmjerenost na ostvarenje i bolji nadzor načina na koji se proračun EU-a koristi, uključujući mogućnost obustavljanja financiranja ako neka država članica EU-a ne provede dobre gospodarske i fiskalne politike.

3’

► Inovativni financijski instrumenti, kao što su projektne obveznice, koji će omogućiti stvaranje dodatnih financijskih sredstava kroz sudjelovanje privatnog sektora.

Otkud dolazi novac?Na početku svakoga novog VFO-a sve države članice EU-a moraju konsenzusom odlučiti o vrstama i najvišim iznosima vlastitih sred-stava koja EU može prikupiti tijekom pojedine godine te o meto-dama izračunavanja tih sredstava. To se zove donošenje odluke o vlastitim sredstvima. Moglo bi se reći da države članice suvere-nom odlukom pristaju osigurati određeni iznos prihoda proračuna EU-a tijekom cjelokupnog razdoblja koji time postaju zajednička „vlastita sredstva” Europske unije.

Postoje tri vrste vlastitih sredstava.

► Tradicionalna vlastita sredstva – ona se uglavnom sastoje od carina na uvoz s područja izvan EU-a i pristojbi na šećer. U razdoblju VFO-a 2007.–2013. države članice zadržale su 25 % iznosa kao troškove naplate.

► Vlastita sredstva na osnovi poreza na dodanu vrijednost (PDV) – to je jedinstvena stopa od 0,3 % koja se uz nekoliko iznimaka primjenjuje na usklađenu osnovicu PDV-a svake države članice.

► Vlastita sredstva na osnovi bruto nacionalnog dohotka – svaka država članica prenosi određeni postotak svojega ukupnog prihoda (izraženoga kao bruto nacionalni dohodak, 2012. to je bilo 0,7554 %) u proračun EU-a. Iako je osmišljen kao izravnavajuća stavka, taj je sustav postao najveći izvor prihoda proračuna EU-a. Na njega otpada oko 70 % ukupnih prihoda.

Ostali izvori prihoda (oko 6,2 % u 2012.) obuhvaćaju porezne i ostale odbitke od plaća osoblja EU-a, bankovne kamate, dopri-nose iz trećih zemalja određenim programima, kamate na kasna plaćanja i novčane kazne.

4’

Prihod EU-a 2012.

BND vlastita sredstva

70,3 %

PDV vlastita sredstva

10,7 % Tradicionalna vlastita sredstva (TVS)

11,8 %

Višak iz prethodne godine

1,1 %

Ostalo

6,2 %

Jeste li znali?

Proračunska disciplina temeljno je načelo, a izdatci EU-a moraju odgovarati njezinim prihodima na godišnjoj osnovi. EU ne može posuđivati novac za financiranje svojih aktivnosti. Zbog toga EU nema dug.

Tko upravlja novcem EU-a?Krajnju odgovornost za provedbu proračuna snosi Europska komi-sija. U praksi, najveći udjel sredstava EU-a (oko 80 %) troši se u okviru onoga što je poznato kao podijeljeno upravljanje. U okviru tih sustava izdacima iz proračuna EU-a upravljaju tijela u državama članicama, a ne Komisija.

Načini upravljanja (u 2013.)

78 %

Tijela država članica

(podijeljeno)

7 %

Međunarondi partneri i javna tijela

(indirect)

15 %

Komisija i izvršne agencije

(izravno)

5’

Kako se nadzire novac?Proces pregovaranja, donošenja, provedbe i ocjenjivanja proračuna EU-a vrlo je transparentan. Postupci za dodjelu nepovratnih sredstava i nadmetanja EU-a slijede stroga pravila. Informacije o korisnicima financiranja EU-a redovito se objavljuju.

http://ec.europa.eu/contracts_grants/beneficiaries_en.htm

Osim toga, proračun EU-a podliježe unutarnjim i vanjskim revizijama. Ako Komisija tijekom revizije utvrdi da je novac iz proračuna EU-a nepropisno isplaćen, mora se osigurati povrat iznosa. Svake godine provodi se i neovisna vanjska revizija godiš-njih financijskih izvještaja EU-a koju provodi Europski revizorski sud.

http://www.eca.europa.eu

Države članice EU-a jednako su odgovorne za zaštitu financijskih interesa EU-a. Ako se pronađu pogreške, one se mogu trenutno ispraviti prije izvršenja plaćanja. Ispravci se mogu primijeniti i na konačna plaćanja jer projekti EU-a u pravilu traju više godina. U tom se slučaju prvotno dodi-jeljeni iznos vraća Komisiji ako država članica u međuvre-menu ne dostavi drugi prijedlog. Samo tijekom 2012. Komisija je na taj način ispravila ili povratila 4,4 milijarde EUR. Europski ured za borbu protiv prijevara provodi istrage o mogućim sluča-jevima prijevara. Takvi slučajevi utječu tek na vrlo mali dio pro-računa, što iznosi oko 0,2 % proračuna EU-a.

http://ec.europa.eu/anti_fraud

Na osnovi godišnjeg izvješća Revizorskog suda pro-vedbu proračuna EU-a ocjenjuju Vijeće i Europski parla-ment. Parlament zatim odlučuje hoće li Komisiji dati razrješ-nicu. Razrješnica se može shvatiti kao odobrenje načina na koji je Komisija provela proračun u toj financijskoj godini i zatvara-nje toga proračuna.

6’

Proračun EU-a u mojoj zemljiProračunom EU-a financiraju se djelovanja koja države članice ne mogu samostalno financirati ili koja se mogu ekonomičinije financirati zajedničkim radom. Taj projekt ima dodanu vrijednost za europske države jer omogućuje udruživanje resursa u području istraživanja.

NOVI REVOLUCIONARNI MATERIJAL (17 DRŽAVA ČLANICA)

Očekuje se da će grafen postati čudotvorni materijal 21. stoljeća koji će imati jed-nako važno mjesto kao čelik i plastika. Među glavne pri-mjene ubrajaju se brzi elektro-nički i optički uređaji, fleksibilna elektronika, lake funkcionalne komponente i napredne bate-rije. U projektu Grafen sudjeluju istraživačke skupine na aka-demskoj i industrijskoj razini,

uključujući zagrebački Institut za fiziku, koje su se okupile kako bi istražile i iskoristile jedinstvena svojstva tog materijala. Projektu će se dodijeliti sredstva EU-a u iznosu od 54 milijuna EUR.

EU podupire brojne projekte u vašoj zemlji. Da biste saznali više o njima, pogledajte našu publikaciju objavljenu na internetu: Proračun EU-a u mojoj zemlji.

http://ec.europa.eu/budget/mycountry/

7’

Mogu li ja imati koristi od financiranja EU-a?Ako ste mlada osoba, možete imati koristi od obrazovnog pro-grama EU-a Erasmus+. Program vam daje priliku za studira-nje u inozemstvu, podupire učenike koji su pri kraju srednjoškol-skog obrazovanja i daje vam priliku za strukovno osposobljavanje u drugoj zemlji. Možete također pronaći sufinanciranje za projekte koji potiču uključivanje građana, dobrovoljni rad i širi višekulturni pogled.

http://ec.europa.eu/programmes/erasmus-plus/index_en.htm

Ako ste istraživač, nepo-vratna sredstva dostupna su u obliku sufinanciranja istra-živanja. U okviru dvogodišnjih programa rada najavljuju se konkretna područja koja će se financirati iz programa Obzor 2020. Potražite ih na mrež-nom portalu za sudionike jer u njima možete pronaći kalen-dar poziva na podnošenje pri-jedloga koji će se objaviti tije-kom godine.

http://ec.europa.eu/research/participants/portal/desktop/en/ home.html

Ako ste poljoprivrednik iz EU-a, najvjerojatnije ćete moći dobiti izravna plaćanja u svrhu potpore dohotku. Možete koristiti i druge fondove, poput Europskoga poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj ili programa LIFE za potporu zaštiti okoliša i borbi protiv kli-matskih promjena.

http://ec.europa.eu/clima/policies/finance/budget/life/index_en.htm

Ako ste malo ili srednje poduzeće, možete koristiti financira-nje EU-a u obliku nepovratnih sredstava, zajmova te, u pojedi-nim slučajevima, jamstava i instrumenata za rast u okviru pro-grama COSME.

http://ec.europa.eu/enterprise/initiatives/cosme/index_en.htm

Ako se smatrate običnim europskim građaninom, ako pripa-date javnom tijelu ili NVO-u, možda i vi možete koristiti finan-ciranje EU-a, pod uvjetom da ste vi ili vaša organizacija aktivni

8’

u područjima politike EU-a. Više informacija možete pronaći na posebnoj internetskoj stranici namijenjenoj programima:

http://ec.europa.eu/budget/mff/programmes/index_en.cfm#cfpi

Europska komisija priprema novi vodič za početnike u području financiranja EU-a, čija se objava planira u 2014. Ako želite pri-mati informacije o toj publikaciji, pratite proračun EU-a na inter-netskoj stranici ili na Twitteru, Facebooku ili Googleu+.

Kako da ja dođem do sredstava EU-a?Sredstva iz proračuna EU-a dostupna su svakome europskom građaninu, vama, vašoj tvrtki, školi, selu, regiji ili NVO-u koji podupirete.

Proračunom EU-a osiguravaju se dvije glavne vrste financi-ranja brojnim dionicima.

1. Nepovratna sredstva, koja se dodjeljuju za financiranje ili sufinanciranje određenih projekata ili ciljeva, obično putem poziva na dostavu prijedloga. Zainteresirani za financiranje EU-a trebaju pokazati na koji će se način dostupnim sredstvima ostvariti utvr-đeni ciljevi. Financiranje iz strukturnih i investicijskih fondova osi-gurano je putem nepovratnih sredstava koja dodjeljuju regionalne i lokalne uprave.

2. Javni ugovori dodjeljuju se putem poziva na dostavu ponuda (javna nabava) za nabavu usluga, robe ili radova u svrhu osigura-nja djelovanja institucija ili programa EU-a.