nakladaslap-katalogknjiga2010

katalogSADRAJ Medicina Stomatologija Veterina Psihologija Djejapsihologija Klinikapsihologija/psihijatrija Psihoterapijaisavjetovanje Metodologija Biografije Povijest Etnologija/Antropologija Znanostojeziku/Knjievnost Zanimljivapsihologija Kazaloautora Kazalonaslova Cjenikknjiga

20102 12 17 19 44 57 62 77 80 82 86 87 90 92 95 98

medicinaJohannes Sobotta

ATLAS ANATOMIJE OVJEKA I. + II. SVEZAK + TABLICEur. hrv. izd. prof. dr. sc. Ana MaruiUkupna makroskopska anatomija

U dva sveska detaljno i dosad nedosegnutom kvalitetom slika prikazuje se ukupna makroskopska anatomija na skoro 2000 slika. Novo izdanje sadri vie od 200 novih slika.Lako savladavanje gradiva

Atlas je sloen po podrujima kao izvrsna priprema za savladavanje gradiva i testiranje. Jednostavne uvodne slike i pregledni prikazi olakavaju razumijevanje sloenih slika i meuodnosa.Od poetka uenje za kliniku

2

Kako biste anatomsko znanje mogli prenijeti i primijeniti u klinici, Sobottin atlas sadri jo vie klinikih slika: primjerice, rendgenske, MRT i CT slike, endoskopske slike, intraoperativne slike organa u boji, slike pacijenata s najeim kljenutima itd.

2. izdanje

Format: 23 31 cm Uvez: tvrdi Opseg: I. sv. 432, II. sv. 400 str. Tablice: 76 str. Cijena: 1200,00 kn

www.nakladaslap.com

e-mail:[email protected]

+385(0)16281774

medicinaSavr ena orije ntaci ja-n ovis ustav navi gacij e

KOMPAKTAN SVEZAK S TABLICAMA MIIA, ZGLOBOVA I IVACA UZ SVEZAK 1.

IGROM KROZ ANATOMIJU

Johannes Sobotta, ur. hrv. izd. prof. dr. sc. Ana Marui

3

Sobottine karte za uenje nude Vam mogunost da se kroz igru pripremite za ispite i testove iz podruja anatomije, histologije i embriologije. Zahvaljujui primjerenom formatu i didaktikoj doraenosti, prikladne su za uenje u svakoj prigodi. Karte za uenje podijeljene su u 5 setova, a slike potjeu iz Sobottinih atlasa anatomije i histologije.

IGROM KROZ ANATOMIJU 1: KOSTI, SVEZE, ZGLOBOVI

1

Format: 10 14,5 cm Uvez: zatitna kutija Opseg: 143 kartice za uenje Cijena: 130,00 kn

3

IGROM KROZ ANATOMIJU 3: SREDINJI IVANI SUSTAV, KRVNE ILE I TOPOGRAFSKE REGIJEFormat: 10 14,5 cm Uvez: zatitna kutija Opseg: 127 kartica za uenje Cijena: 120,00 kn

IGROM KROZ ANATOMIJU 4: HISTOLOGIJA

4

Format: 10 14,5 cm Uvez: zatitna kutija Opseg: 146 kartica za uenje Cijena: 120,00 kn

IGROM KROZ ANATOMIJU 2: MIII

2

Format: 10 14,5 cm Uvez: zatitna kutija Opseg: 153 kartice za uenje Cijena: 130,00 kn

IGROM KROZ ANATOMIJU 5: EMBRIOLOGIJAFormat: 10 14,5 cm / zatitna kutija / 48 kartica za uenje Cijena: 80,00 kn

5e-mail:[email protected]

www.nakladaslap.com

+385(0)16281774

medicinaANATOMIJA OVJEKA FOTOGRAFSKI ATLAS SUSTAVNE I TOPOGRAFSKE ANATOMIJE

J. W. Rohen, C. Yokochi i E. Lutjen-Drecoll ur. hrv. izd. prof. dr. sc. Ana MaruiUenje o ljudskom tijelu nezamislivo je bez uvida u izvorni anatomski preparat. Fotografski atlas sustavne i topografske anatomije Rohena, Yokochija i Ltjen-Drecolla omoguuje studentima pogled na ljudsko tijelo i kad nisu uz anatomski preparat. Tako je ovaj atlas izvrsna dopuna klasinim atlasima s crteima - oni slue za uenje detalja grae i anatomskih odnosa, a fotografski atlas omoguuje sintezu toga znanja na izvornome preparatu.

2. izdanje 4Format: 22 30 cm Uvez: tvrdi Opseg: XII + 500 str. Cijena: 550,00 kn

Johannes Sobotta; U. Welsch (ur.), ur. hrv. izd. Ester Pernjak Pugel i Damir Sapunar

HISTOLOKI ATLAS CITOLOGIJA, HISTOLOGIJA, MIKROSKOPSKA ANATOMIJATemeljne spoznaje citologije, histologije i mikroskopske anatomije kljune su u medicini u razumijevanju normalne funkcije organa i promjena tijekom bolesti. Sobottin Histoloki atlas idealan je pratilac u nastavi histologije za studente medicine i stomatologije. Vie od 500 detaljnih snimaka visoke kvalitete pridonose znanju iz podruja citologije, histologije i mikroskopske anatomije.Sadraj snimaka precizno je objanjen kratkim, razumljivim i provjerenim tekstovima. Poseban naglasak stavljen je na zorno prikazivanje. Izbor snimaka nainjen je u skladu s praktinim potrebama medicinskog obrazovanja.

Format: 20 28 cm Uvez: tvrdi Opseg: 260 str. Cijena: 280,00 kn

www.nakladaslap.com


+385(0)16281774

medicinaJeffrey J. Schaider, Stephen R. Hayden, Richard E. Wolfe, Roger M. Barkin, Peter Rosen

ROSEN BARKINOVA 5MINUTNA DIJAGNOSTIKA ZA HITNA STANJAur. hrv. izd. doc. dr. sc. Mladen Peri

NOVO

Referentni prirunik za hitne slube temeljito je preraen i objavljen u treem izdanju. Vodei autoriteti pruaju praktine informacije za vie od 600 klinikih problema na preglednom, dvostraninom formatu koji je savren za brzu konzultaciju. Svaki od navedenih poremeaja ukljuuje kliniku sliku, pretrage, dijagnozu, lijeenje i MKB-10 ifru bolesti. Ikone omoguavaju brzo pronalaenje potrebnih informacija. Ovo izdanje sadri najnovije informacije o temama kao to su recentne infektivne bolesti, novi protokoli i nove metode lijeenja.

Format: 23,5 31,5 cm Uvez: tvrdi Opseg: 1336 str. Cijena: 560,00

5

Berthold Block

ULTRAZVUNI ATLAS TRBUNE ANATOMIJEPreveo Dinko Nizi, dr. med.Ultrazvunim se pregledom prikazuje niz presjeka. Osnovu u tumaenju nalaza ini prikaz pojedinoga presjeka. Na prvi se pogled lako zbuniti razliitim izgledom ultrazvunoga presjeka istoga podruja u razliitih bolesnika. Tomu je vie razloga, ukljuujui razlike u gustoi, tjelesnoj masti, razliitosti s obzirom na dob, zaklanjanje plinom i lane nalaze. U veini sluajeva uoljiva odstupanja nemaju uporite u stvarnim anatomskim razlikama. Strogo se pridravajui sustavno uvjebanoga pregleda moe se kod svakog bolesnika dobiti niz presjeka vrlo velike slinosti. ak i ako se prikazi meusobno razlikuju, anatomski e odnosi na njima ostati isti. Premda je objavljeno nekoliko izvanrednih atlasa raunalne (kompjutorske) tomografije (CT) i oslikavanja magnetnom rezonancijom (MR), zanimljivo je da nitko (koliko je sastavljau poznato) nije uloio truda i napravio slian atlas ultrazvune anatomije trbuha. Ovom se knjigom eli popuniti ta praznina. Sastavlja se posebice nada da e poetniku posluiti kao iscrpan vodi kroz isprva zbunjujui svijet ultrazvune grae tijela.

NOVO

Format: 17 24 cm Uvez: meki, ivani, s klapnama Opseg: 296 str. Cijena: 280,00 kn

www.nakladaslap.com


+385(0)16281774

medicinaDanijel Buljan, Mirna itum, Marija Buljan, Maja Vurnek ivkovi

PSIHODERMATOLOGIJAPsihodermatologija je znanstvena disciplina koja je kliniki i istraivaki usmjerena na bioloke, psiholoko-psihijatrijske i socijalne imbenike u dermatolokim poremeajima. Ova je knjiga zamiljena da pomogne u prepoznavanju i razumijevanju razliitih uzronih imbenika koji mogu biti u podlozi manifestne kone bolesti. Osim strunjacima koji rade na podruju konih bolesti (dermatolozi, medicinske sestre na dermatovenerolokim odjelima), knjiga je namijenjena i irokom rasponu strunjaka koji se bave lijeenjem dermatolokih i psihijatrijskih bolesnika, kao to su psiholozi i psihijatri te lijenici ope i obiteljske medicine. Detaljno je prikazan utjecaj biolokih, psiholokih i socijalnih imbenika (bio-psihosocijalni pristup) u dermatologiji. Strunjacima koji se bave zdravstvenim i opim ivotnim problemima ljudi s konim bolestima ponuen je novi okvir za razmatranje razliitih uzronih imbenika, dijagnostiku utemeljenu na suvremenim kriterijima MKB-10 i DSM-IV te istovremeno lijeenje standardnom dermatolokom terapijom, suvremenom psihofarmakoterapijom i psihoterapijom.

Format: 17,5 24,5 cm Uvez: tvrdi Opseg: 164 str. Cijena: 240,00 kn

6Gernot Rassner

DERMATOLOGIJA UDBENIK I ATLASur. hrv. izd. prof. dr. sc. Mirna itumGlavna nakana ove knjige jest posredovati izmeu dermatolokog znanja i lijenikog razmiljanja. Kombinacija udbenika i atlasa pretvara dermatologiju zorno u rijei i slike. Pri opisima bolesti pozornost je bila usmjerena na opis temeljnih znanja i bolesti, to je potrebno svakom studentu, ali su opisane i neke rjee bolesti. Ova knjiga opisuje diferencijalno-dijagnostike postupke te je, integrirajui makroskopski s mikroskopskim izgledom i molekularnim mehanizmima, idealan prirunik za dermatologe i lijenike ope prakse.

Format: 20,5 27,5 cm Uvez: tvrdi Opseg: XII + 481 str. Cijena: 480,00 kn

www.nakladaslap.com


+385(0)16281774

medicinaMirna itum, Lenka Oremovi (ur.)

TRIHOLOGIJAVjerojatno ni jedan medicinski problem nije praen tolikim inovacijama i ponudama u podruju nadrilijenitva kao to je problem ispadanja kose. Dokaz neuinkovitosti, naime, nije mjerljiv snagom nade koja se moe kupiti! Stoga je svako novo znanstveno dostignue u podruju trihologije iznimno vano. Nadamo se da e ova publikacija, kao rezultat zalaganja kolega koji su do sada dali najvei doprinos trihologiji u Hrvatskoj i ire, pomoi sveobuhvatnom pristupu tom problemu, na zadovoljstvo naih bolesnika. Iz sadraja: Uvodna rije; Lenka Oremovi, Vlatka avka, Tanja Suec: Trihologija juer, danas, sutra; Vanja Zjai Rotkvi, Maja Radman: Hormonalna kontrola rasta dlake; Berislav Momilovi: Multielementni profil kose; Lenka Oremovi, Klaudija ebeti, Vlatka avka, Marija izmi: Oteenja kose izazvana vanjskim imbenicima; Liborija Lugovi-Mihi, Marija Buljan ,Mirna itum, Marija Buljan: Tumori podrijetla folikula dlake araneoplastine promjene na dlakama; Branka Marinovi: Vlasite i sistemske bolesti; Milo D. Pavlovi: Seboreini dermatitis vlasita; Suzana Oani Buli, Lena Kotrulja, Sanja Poduje, Vedrana Bulat: Trihologija djeje dobi s osvrtom na najee poremeaje; Lenka Oremovi, Maja Vurnek ivkovi, Klaudija ebeti: Psiholoka vanost kose; Danijel Buljan, Dalibor Karlovi, Marija Buljan, Ana Kovak, Vladimir Gapar: Trihotilomanija; Nevena Skroza Di Biagio: Dijagnostike metode u trihologiji; Igor Bartenjev, Mirjam Rogl-Butina: Primjena lasera i IPL u trihologiji (fotoepilacija); Miroslav Kinl, Dunja Grabi, Adolf Kinl: Kirurke metode transplantacije kose; Emina Kasumagi-Halilovi, Asja Prohi: Vitamini i oligoelementi u lijeenju ispadanja kose; Jelena Filipovi-Gri: Dermatokozmetika za njegu kose i vlasita; Liborija Lugovi-Mihi, Vlatka avka, Vedrana Bulat: Reakcije preosjetljivosti na pripravke za njegu vlasita.


7

Mira ajkovac

KOZMETOLOGIJA2. izdanjeSadraj knjige je podijeljen u etiri osnovna poglavlja. Prvo poglavlje sadrava povijesni razvoj kozmetike i kozmetologije te neke osnovne pojmove o kozmetologiji. U drugom poglavlju obuhvaene su anatomsko-fizioloke osnove, koje su neophodne za razumijevanje naina djelovanja kozmetikih pripravaka na kou i privjeske, na zube i desni te na osjet njuha. U treem su poglavlju obraene supstancije za izradu kozmetikih pripravaka, navedeni su zakonski propisi, a isto tako i gledite Europske zajednice o reguliranju ove materije. etvrto poglavlje je najopsenije jer opisuje kozmetike proizvode za odravanje istoe, za njegu, zatitu i uljepavanje.

Format: 20,5 28 cm Uvez: tvrdi Opseg: 359 str. Cijena: 290,00 kn

www.nakladaslap.com


+385(0)16281774

medicinaJanko Hanevi (ur.) i suradnici

PREVENCIJA, DETEKCIJA I LIJEENJE DEKUBITUSAProblem lijeenja kroninih rana star je otprilike koliko i ovjek, ali ipak, prije 50-ak godina s napretkom znanosti i tehnike postavljene su jasne odrednice kako, kada i to treba koristiti u njihovu lijeenju. Kako kronina rana dekubitus, ulcus crusis ili dijabetino stopalo s ulkusom nije samo lokalna promjena, razumljivo je i da u svakom sluaju bolesnik treba biti obraen timski, od strane vie specijalista. Problem je mnogo vei i iri nego to na prvi pogled izgleda. U zemljama bogatijim od nas posveena je osobita panja lijeenju kroninih rana. Postotak izljeenja vrlo je visok (kod dekubitusa do 63%!). Postoje edukacijski programi za lijenike, medicinsko osoblje i ostale djelatnike koji se susreu s kroninom ranom. tovie, trai se kontinuirana edukacija svih profila, osobito obitelji ili osoblja u domovima i ljeilitima. Postavljeni su standardi koji se moraju potovati da bi se u ustanovi, ljeilitu ili kod kue mogao i smio lijeiti dekubitus. Ne zaboravite, ako se dijagnosticira 2. stadij dekubitusa pri prvom zapaanju, to znai da nisu pravodobno poduzete preventivne mjere i da se problem ne prepoznaje. U sluaju 3. i 4. stadija dekubitusa moemo tvrditi da su mjere lijeenja bile nedostatne, a uzroci su jasni. Danas, uz poznavanje patofiziolokih injenica te uz opremu i sredstva rezultati su vie nego zadovoljavajui.


8

Janko Hanevi, Tonisav Antoljak i suradnici

RANAFormat: 20,5 28 cm Uvez: tvrdi Opseg: 320 str. Cijena: 350,00 knU knjizi je obraena fiziologija, patofiziologija, komplikacije akutnih i kroninih rana, poklonjena je panja ishrani, imunolokim problemima cijeljenja rane, sudsko-medicinskom vjetaenju, te cost-benefitu u lijeenju rane.

Davorin ani, Alan Sekelj

ZAVOJITehnika previjanja rane, kao jedan od tradicionalnih, najstarijih oblika medicinske i nemedicinske pomoi i tehnike postavljanja zavoja i poveza razliite namjene u zbrinjavanju ozljeda i bolesti - u svakodnevnoj su praksi brojnih (ne samo kirurkih) medicinskih disciplina; u osposobljavanju laika za pruanje prve pomoi i kune njege - ove se tehnike ubrajaju meu najvitalnije sadraje obuke. U uobliavanju tehnika zbrinjavanja ozlijeenih ili oboljelih osoba autori uvijek decidirano naglaavaju optimalne tehnike izbora, i pri tome nijansiraju i alternativne, analogne tehnike primjenljive u zadanim situacijama.


www.nakladaslap.com


+385(0)16281774

medicinaSimeon Grazio, Danijel Buljan (ur.)

KRIOBOLJAVeina ljudi tijekom ivota iskusi barem jednu epizodu kriobolje. Osim to uzrokuje patnju i bol samom pacijentu, ima znaajne posljedice za obitelj, radnu sredinu i drutvo u cjelini. Kriobolja je jedan je od najeih uzroka traenja lijenike pomoi, drugi je po redu uzrok izostajanja s posla i povezana je s visokim direktnim i indirektnim trokovima, pa je velik zdravstveni i socijalnoekonomski problem, a utjee na kvalitetu ivota, ukljuivo i odnose unutar obitelji. Knjiga je pisana kao znanstveno-struna monografija, usmjerena kliniki i istraivaki. Iz sadraja: Uvod; Funkcionalna anatomija slabinske kraljenice; Epidemiologija, rizini imbenici i prognoza kriobolje; Promjena paradigme u pristupu kriobolji; Evaluacija pacijenata s krioboljom; Diskogena kriobolja; Nediskogena miino-kotana kriobolja; Kriobolja uzrokovana traumom, osteoporotskim frakturama i tumorima; Somatski uzroci kriobolje osim miino kotanih; Radioloko oslikavanje u kriobolji; Elektromioneurografija; Laboratorijske pretrage u kriobolji; Funkcionalna procjena pacijenta s krioboljom; Konzultativno-suradna psihijatrija i reumatoloki pacijent; Psihoneuroimunoloki aspekti kriobolje; Psihijatrijski imbenici kriobolje; Psiholoki aspekti kriobolje; Principi lijeenja pacijenata s krioboljom; Lijekovi u lijeenju kriobolje osim psihofarmaka; Psihofarmakoterapija u lijeenju kriobolje; Psihoterapija u lijeenju kriobolje; Medicinska gimnastika; Manipulacija i mobilizacija; Fizikalna terapija u lijeenju pacijenata s krioboljom; Akupunktura i akupresura; Masaa; Trakcija; Ortoze; Kirurko lijeenje hernije lumbalnog intervertebralnog diska; Rehabilitacija nakon kirurkih zahvata na lumbalnoj kraljenici; Ocjena radne sposobnosti pacijenata s krioboljom; Vjetaenje nematerijalne (neimovinske) tete; Prevencija kriobolje.


9

Antun Rukavina

OSTEOSINTEZE DUGIH KOSTIJU POGREKE I KOMPLIKACIJEKnjiga je rezultat 25-godinjeg rada autora u lijeenju prijeloma kostiju operativnim metodama. Sve vane napomene u opem i specijalnom dijelu prikazane su saeto i prikladno tako da lijenik moe vrlo lako uoiti greku, ali i u danom trenutku znati izabrati i poduzeti odgovarajuu operativnu metodu najprikladniju u tretiranom sluaju. U posebnom dijelu uz brojne i vrlo kvalitetne slike i rendgenograme moe se po pojedinim dijelovima dugih cjevastih kostiju i vidjeti da je naslov - pogreke i komplikacije u potpunosti objanjen. Podruje lijeenja traume kostiju u naoj je medicinskoj literaturi relativno slabo obraeno, pa je ovakva knjiga dobrodola.

Thomas Deller, Tamas Sebesteny

ATLAS NEUROANATOMIJE

u pripremi


www.nakladaslap.com


+385(0)16281774

medicinaZoran Klanfar, Zvonimir Jakobovi, Dragan Kubelka, Sonja Kalauz

NOVO

RADIOLOKA TEHNOLOGIJA U PRAKSII. Priprema pacijenata za radioloke dijagnostike pretrage II. Modifikacije radiolokih metodaU prvom dijelu opisano je kako pacijenta treba pripremiti za radioloki postupak i kako postupati kada su standardi postupka neprimjenjivi. Modifikacije radiolokih metoda gotovo su u potpunosti u rukama radiolokih tehnologa pa je tekst drugog dijela napisan na vioj sadrajnoj razini sukladno njihovu boljem poznavanju radioloke tehnologije, metodike i fizikalnih procesa.


Dubravka imunovi

10

OSNOVE RADNE TERAPIJESvaki student tijekom sudjelovanja na praktinim vjebama iz strukovnih sadraja susree pacijente/klijente s razliitim disfunkcijama. Neovisno o vrsti disfunkcije i metodologiji radnoterapijske intervencije koja se provodi, za razumijevanje struke nuno je usvojiti osnove struke. Vano je da student bazino razumije filozofiju struke, teorijske postulate, kako bi iste prilagodio u radu s pacijentom/klijentom. Student koji ne moe opaati, pohraniti i prizvati informacije, ne moe se ni prilagoditi novim problemskim situacijama na koje nailazi tijekom studiranja. Stoga je nuno i krajnje potrebno da studenti razumiju paradigmu radne terapije i djelokrug procesa rada radnog terapeuta. Proces rada radnog terapeuta neizostavno zahtijeva uvaavanje radnoterapijske procjene, radnoterapijskog programa i evaluacije krajnjeg ishoda. Autorica ovom knjigom eli potaknuti studente na diskusiju, dodatno prouavanje strune literature, s naglaskom na to veoj spoznaji o bogatstvu ljudskog sudjelovanja u aktivnostima i nainima na koje radni terapeut moe odgovoriti na njih uporabljujui ih kao sredstvo radnoterapijske prakse. Uvidom u osnove radne terapije, bez potekoa se moe definirati paradigma struke i uloga radnog terapeuta kao suvremenog strunjaka u zdravstvenom timu. Filozofija kontinuiranog poboljanja kvalitete skrbi za pacijenta/klijenta kada se pravilno slijedi, moe osigurati uvjete za izvoenje. Kvalitetna edukacija radnih terapeuta i kontinuirano uenje zasigurno e senzibilizirati drutvenu zajednicu za potraivanje radnoterapijskih usluga, s krajnjim ishodom izvrsnosti u pruanju radnoterapijskih usluga. Iz sadraja: Uvod; Radna terapija; Modeli u radnoj terapiji; Pristupi u radnoj terapiji; Radnoterapijska procjena; Postavljanje ciljeva; Radnoterapijska intervencija; Aktivnost kao terapija; Etika u intervenciji radnog terapeuta i njegova uloga u timu; Praenje i osiguranje kvalitete u radnoj terapiji.

NOVO


www.nakladaslap.com


+385(0)16281774

medicinaJadranka Morovi-Vergles i suradnici


INTERNA MEDICINA ODABRANA POGLAVLJAIz sadraja: Bolesti srca i krvnih ila; Plune bolesti; Bolesti probavnoga sustava; Bolesti krvi i krvotvornoga sustava; Bolesti bubrega i mokranoga sustava; Poremeaji imunosnoga sustava i reumatske bolesti; Bolesti endokrinoga sustava; Poremeaji metabolizma; Najea akutna otrovanja. Anita okota, Sonja Kalauz

LIJEKOVI OBLICI I PRIMJENAFormat: 17,5 24,5 cm Uvez: tvrdi Opseg: 204 str. Cijena: 160,00 knIz sadraja: Lijek; Mjerne jedinice; Jedinice mjere u metrikom, ljekarnikom sustavu i kune mjere; Faktori za preraunavanje; Pet + tri osnovna pravila pri podjeli lijeka; Naini primjene lijeka u organizam; Preraunavanje doza lijekova; Zadaci, Odgovori. Zoran Klanfar

FILM I FOTOKEMIJSKA OBRADA U RADIOLOGIJIIz sadraja: Predgovor; Uvod; Povijest fotografije; Struktura filma; Fotoefekt i latentna slika; Radioloki i fotografski filmovi; Vrste filmova u radiologiji; Senzitometrijske karakteristike filma; Proizvodnja i pakiranje foto materijala; Odlaganje, uvanje i upotreba foto materijala; Tamna komora; Kemijska obrada filma; Strojna kemijska obrada radiolokog filma; Automatska mjealica fotografskih otopina; Suhi postupak obrade eksponiranog filma; Povrat srebra; Artefakti; Leksikon; Literatura

Format: 17,5 24,5 cm Uvez: tvrdi

11

u pripremi

PEDIJATRIJSKI VADEMEKUMJack Inslay (urednik) Prvi pedijatrijski vademekum na hrvatskom jeziku. Iz sadraja: Postupci za oivljavanje; Akutni problemi u pedijatriji; Voda i elektroliti; Infektivne bolesti; otrovanja u djece; Pregled, najei simptomi i problemi kod novoroenadi; Laboratorijska dijagnostika; Medicinsko-socijalni problemi s adresarom ustanova koje mogu biti od pomoi, a posebno moemo istaknuti kompendij koji se odnosi na popis lijekova, doziranje, mogue nuspojave.

MEDICINA I PUTOVANJE ZRAKOPLOVOMHelmut Landgraf, DirkMatthias Rose, Peter E. Aust (urednici) Knjiga Medicina i putovanje zrakoplovom slui prvenstveno kao udbenik za edukaciju doktora medicine na poslijediplomskom studiju iz zrakoplovne medicine i na teajevima za ovlatenog zdravstvenog ispitivaa zrakoplovnog osoblja.

Format: 8 16 cm Uvez: meki plastini uvez Opseg: 435 str. Cijena: 280,00 kn


www.nakladaslap.com


+385(0)16281774

stomatologijaNOVOMahmoud Torabinejad, Richard E. Walton

ENDODONCIJANaela i praksaur. hrv. izd. prof. dr. sc. Ivica AniEndodoncija je grana stomatologije koja se danas vrlo brzo razvija. Zbog sloenosti i mogueg nepredvidljivog ishoda endodontskog zahvata, nekada to nije bilo tako i pomaci su bili vrlo spori. Postojala su razdoblja kada je endodontski zahvat bio osporavan i kada je prevladavalo miljenje da je zub s bolesnom pulpom bolje izvaditi. Sreom, stomatolozi su uspjeli odrati i razviti struku koja danas golemom broju pacijenata omoguuje vrlo uspjenu i cijenom prihvatljivu sanaciju zuba. Endodoncija kakvu danas znamo ima gotovo sve prednosti struke, a relativno malo mana. Zbog toga je elja endodonata da se i opi stomatolozi osposobe za endodontske zahvate, pri emu je vano udovoljiti nekim smjernicama. Uspjeh zahvata ovisi o brojnim imbenicima, od kojih na neke ne moemo, a na neke moemo i moramo utjecati. Dobro znanje i tehnika opremljenost, uz kliniko iskustvo omoguit e praktiaru da izabere najbolji put lijeenja svog pacijenta. Iz sadraja: Biologija zubne pulpe; Zatita pulpe; Endodontska mikrobiologija; Dijagnoza i planiranje lijeenja; Periodontalna i endodontska povezanost; Longitudinalne frakture zubi; Lokalna anestezija; Endodontske hitne intervencije i lijeenje; Skrb za traumatizirane zube; Endodontska radiologija; Endodontski instrumenti; Anatomija; Izolacija i pristup; ienje i oblikovanje; Priprema za restauraciju; Zatvaranje; Endodontska kirurgija; Endodontski ishodi; Izbjeljivanje zubi; Gerijatrijska endodoncija

12

Format: 21 45 cm Uvez: tvrdi Opseg: XVI + 475 str. Cijena: 750,00 kn

4. poglavlje

Bolesti pulpe

i periapeksa

53

316

ijih prodo znatn e ju dovesti lokaliziran enja ne mora dovode do jatora upaBlaga ote dok srednja i jaka medi entracije pulpi, upaljene mjena u visoke konc srednje i jako ra25 . 39 otputanja kod modifikato proteaze upale i upaprirodnih inhibitora le. Porast uje na prisutnost koliine medijatora ulartanja velike i krvnih ila (vask pulpe upu i praksa leukodica otpu snost Naela Kao poslje poveanja propu i migracije DoNcija da eNDo do ja cirkulacije ture pokazuju 52 le dolazi osti), zasto ci iz litera za pojaanu ne permeabiln ozljede. Poda o odgovoran tva za ded CGRP cita na mjest razna sreds neke tvauzronici neuropepti pulpe40 . te ubrajamo Kemijski arna propu je senzorni e ana kapil uzronike je dentina, tijekom upale u okolU kemijske sterilizaciju i ien emene i trajne ispun cirkulaciju kapilarni tlak i pove iz krvnih ila ine ciju, privr aju da se i limfnim Poveani senzibiliza u materijalima za izlaska teku ine venulama do forte ve). U poku koris de do (lako i kaviteta, enje teku ri prisutne premaze snost dovo ara, dolaz m tkikavitetne nakon preparacije bez njega i eu. Ako odvo filtraciji iz kapil zuba, te no tkivo tvrdim zubni i mali orom i tva za dentin odgovara je okruena s kamf na IgM kao sreds sterilizira e, pa tako ilama ne ata. Pulpa nitrat, fenol va uinkovitost citotoksinost vno se oboje rezilijencij kompresije, pa loku 20 . se srebrni 41 . njiho miranja eksud okruje slabe ne 19 , a njihova stanice poziti ujui imuno a tim, tvori , pokaz do pasiv oteenja dajue pulpe je Neke plazm je upitna genol. Meu lne pulpe vom koje og tlaka dovodi na mjestu jena pripa slika 4-7 ne denta u dentina ien ne huma sa venula jcima, ogranienim sterilizacij ti do upalnih prom e u sredstvima za perokporast tkivn kod upalje 4letnog kolap odjel moe dovesiritanse koji se nalaz form, vodikov polako (Slika da ak i komp zbiva se samo po ziaktivnost. kloro relativno propa tva za desen U kemijske amo i alkohol, Porast tlaka tkiva, i napreduje ta tlaka ipak ne ena srads materijale za lne pulne denta poras dentina ubraj ne, uz ve naved ge, te na oteenje ne huma ne stakod jakog kiseli uparu upalje aze i podlo , pulpa41, 42 tamno oboje sid i razne medijatora sti 1). Stoga etne prem ovom primje mastociti kao Na tkiva kavit tanje zubi. ijom. uoljivi pikalnog slika 4-6 bilizaciju, i trajnu opskrbu strangulac uje vie faktora. Otpu m praga podraljivo pogled su u iritansa peria nskih kanaktno pe na prvi privremen Bol uzrok direktno sniavanje aju bol i indire er kemijskihza ispiranje korije vi prieabol nice. Dobar primj jatori izazivi vaskularne perm sredstva te neki spoje nskih le uzrokuje oma akterijska kamentni uloci, ola ivaca. Medi tkivnog va i simpt kalijesu antib raciju) korije a i senzornih vazodilatacije arteri om i porastom i medi u znako (optu analn rnih vein tkivni edem punjenje nskih kanal la, intrak uzokuje tore senzo plazma ili poveanjem a, to rezultira , SP 21,22 nje korije ijalima za o na recep Kinini, koji stvaraju se kada Bradikinin ibilna. sutni u mater a sredstava za ispira , bilnosti venul ak djeluje izravn inske ogenima. biokompat pritis a nemoakutne upaleu kontakt s kininpulpi pomou teku vitro kanala. Vein je toksina i nije tlaka. Taj uvjetovan u nata 29 jednoj in kreini dou A dokazani su anatomski eralne cirkulacije medikame osti . U ivaca. oreakkolat tkivni tlak, i neurokinin visoke djelotvorn aanja imun ; to je ra na ja periapismanjenje Poveani afije a35 do oslob pulpe pulpa reagi rea pulpe i dinog razvo kromatogr inin je doveo pulpe goved(PGE 2)30 . Bolesti osobitosti, da pulpe gunost irenj do nekroze i poslje zubne mske ti dina E 2 studiji, badik (iCGRP) iz a na anato vezivna tkiva. Ozlje a upale prouje P-a mogu doves sa. prostaglan Bez obzir A 2 uzrok . Razin tivnog CGR djelovanjem i sva druga tkiva. m stanica. dendribrane a, fosfolipaza ano kalnog proce oteenja iritanse kao m i odumiranje e ne su brojne enja stanic iz stanine mem rabilo poja ju teine ne la.) dica ote aaju se esti pulp j pulpi prisut plitke prepa, ili u histozultira upalo je intenzitetu i stupn Kao poslje e arahidonske kiseli leukotrieni oslob rimennoj zubno tenjem dr. M. Jontel cija Bol karijesa ili a pulpi acija izme U upalje i oekspe KlasifiKa porcionaln e poput poetnog vih promjena u boksani slika 4-8 e (strelice). (S dopu postoji korel oslobaanj oma, dijagn ne. Kod iti metabou od toga, dini, trom gotovo ne i klinikih simpt kim Lagane ozljed dovode do nikak Za razlik perzistitike stanic donske kiseli razli Prostaglan ti Budui da se na klini pulenoj eta ne na upala. mom arahi tisa31 pronaeni su eta ili pulpnih boles bolesti temelje cije kavit tek poet tnost u upalj metaboliz u. Status ih prisutna nije preparacije kavit ih promjena. loke slike anog pulpi ne i njihova prisu upalnim reakokom nalaz zibilni moe biti upaln ikacija pulpn talno izazv opse je u odgoze i klasif a, a ne na histopatol alna) pulpa, rever za i de do jaih ki karijes, donske kiseli vo sudjelovan olokom zne dovo dubo liti arahi si, obino ju iritacije i o imun ti od prola vi ima uje na njiho simptomim kao: zdrava (norm ni pulpitis, nekro 32 rije i njiho mogu rajui iritan rnim vlakn plasti pulpi upu pulpe. i trajan moe varira og pulpitisa i su bakte pe opisujemo pulpitis, hiper irana senzo de, poput SP i tvrdog tkiva o o jaini dentinzubne antigeni ija pulpe vor i ni Ovisn zibiln cijama ili putem pepti je gusto inerv ra 23 . Potencijaln bolnih ina, reakc ija. do irever i ireverzibil lijeena pulpa. Odgo - izravno voru doma rzibilni pulpitis) Zubna pulpa omodularne neuro prolaze bez tolog. vrste reakc T m pulpe mola ne u pulpi iz karijesa, koji pcija. razliite alvet jene esto prethodno e imun denervacijo ti upale (reve Te prom ni pacijent ni stoma pokrenuti ikacija i resor stanice popu koja sadr je su pokazale da omijom inferiornog og nusproduk nekroze. biti kalcif (us)a mogu okompetentne jan broj stanica . enja pulpn 5 potpune te ih ne zamjeuju om aksot oma CGRP Studi skih tubul sadri imun prouzroen do poveanog ote tnih stanica . , te znaa ki bez simpt ne dendripulpa simptoma, i u takora, peten Zdrava pulpa focita, makrofaga koje nalikuju na m je klini Normalna Takav zub biolo5 Poveaivca, dolaz acije imunokom ivaca pulpe, te II alnom pulpo jerazliitih vitaliteta. olarnog es i i (rjee) B-lim molekula klase h makrofagima . nu ulogu jene infiltr nespeZub s norm alno na testove ve patolokih prom 4-7) upalnih aktivacijom Upalni proc tkiva i sman upuuju na zatit dolazak norm rezultira s ekspresijom, morfoloki slini enoj pulpi (Slika ima a medijatora a i vorni za pulpu5 . loke znako e i odgovara Iritacija pulpe di do oslobaanj ina, bradikinin Ta ispitivanja mehanizm i oni odgo ulina u upalj enu tike stanic nikakve radio va i dovo ije, poput histam pokazuje oslobaaju a imunoglob luju u obrambenim ljuje se i Arsu vjerojatno tnih stanica u ote rezultiraju grana da kih susta er se na razin pojav e reakc peten enja pulpe P26,33 , dok jaka ne23 . Tako aze, katepsin G da oni sudje . U zubnoj pulpi na. okompe37 imunokom 25 cifine upaln donske kiseli iCGR je jaka ote pokazuje jetnost imun dendriog tkiva la PMN (elast je antitripsin , i do sman stanje vebolita arahi lje, prisu Blaga i sredn ivaca s porastom itis317 , te granu 38 . Nada i dolaz meta zatite pulpn je kliniko . rnih tan efekt 33 Ti eksperimenti , makrofaga (Slika 4-8) rzibilni pulp aza, kao to oninski lizosomskih reakcije RevePunjenje reverzibilni pulpitis blage upale pulpe njem senzo produkti 24 , inhibitori prote d vezan uz kalcit upravo supro t T-limfocita i SP . thusov tip pulklase II u enja imaju nestanka iCGRP nakon oteenja zbivaju vlje pepti 26 ferin) pogla definiciji, i i objektivni nalaz a pulpa vratiti stanica popu esijom molekula je Po 17. ote i lakto tentnih di, nog tiktivn di, kao to i tom tkivu reakcinajnovije a s ekspr (SP) . se povui, da se 5 u nja ili potpu pulpni neuropepti jene. K tome, dijelovima i neuropepti i supstancija P oloke zano uz subje , upala e tikih stanic pulpi, pokazuje da u drugim nalazimo ih prom karijesa u ti i P), se uzrok osti . Imun pokazuju kroz dinamine dolaze iz no gen (CGR u od vezivnog tkiva Ukloni li u upaljenoj preosjetljiv u pulpi, mogu doves eukina aji koji ze alnog stanje. e histaualno reakcije i mastocite, da podra nje razliitih interl34-36 pe, prola Za razlik noj ulozi normalno nog centr bilan, ne sadr 27 . Mastociti sadr zakanjele ja, nosaem s te event pokazale od plasti a pulpa MehaTehnike svojoj zatitsitu-tinih podru studije su za posljedicu stvara mjesto oteenja. sastoji se . Nosa je fleksi jela, zdrav pulpe (Slika 4-6) acije trombocita. kula je, unato na nosaem ratori manjih nekro ene posebnim pulpu imaju upalnih stanica Sustav s r agreg dna nja ze pulpe. dviju mole nu g gutaperkom gutaperke. Optu kod upalj kondo stvara u triene i fakto ili svezivanje za sloj ni instru nja je prikla su nemogunost stani privlaenje a presvueno nekro i ost velii nosa ka punje min, leuko enje mastocita hlapotpune na njihovu i odrava rigidn h bii odgovarajua, kanal se osui Ova tehni 17-29). Nedostatci gutaperke nakon antigenom imunolok jei/ili drugi laali ipak osigustandardizirani a reakcija e niko ote i e reakcije, ulina E (IgE) tanjem histamina nskog kanala veliina optuke prom (Slika Imunolok i skvravanj acijama su konini n obrade korije citnim granu imunoglob cifine upaln otpu degradacijs e punjenja varaju rezultira se postavi tnih u masto Osim nespe ati i podravati trole duljin krvnih ila menta. Nako ae punilom. Odgo povrinu u i vrsto a i praksa inicir ancija prisu staninoj stijenci vo prem enja. jalnom grija i 1 do 2 mm iznad CIJA Nael vnih supst govor moe ina u i lagano uju na njego oakti gutaperuklon etno ENDODON e se na speci tnost histam e histamina upu s otapalom lo za razmekavanje otapanju ratora zagrij e. Nosa se zatim brtvljenje je istovjgutama. Prisu Tehnike duin porast razin 28 otapa minom . Apikalno punjenja do radne koje rabe i znaajan upali pulpe . nski kanal nom ili djelo eukaliptolu. Nabrtvi klasinog Tehnike pri se na potpu ka ili ulaza u korije perka sustava stvarati koronarno znaenje formu ili /guta ijska tehni standno ke zasnivajuprimarno u kloro difuz kod nosa ne mora doslje , eukaperka, ke se ne rabe sa razali gutaperke, be i moperkom, tehni ost izved ).96-98 kloroperka anju zivaju se smola. esto, ove jednostavn u nepravilnosti prilagoav (Slika 17-30 erka ke su ljenje dobrom kiove tehni ne gutaperke da se gutap kloroform ali ovise o Prednosti nost potis plasti punilom, Problem je u tome otapala. Uz ove 36 dardnim prodiranja 96 Nedostatci su mogu no uklanjanje gutaperke. kanala s hlapljenjem o proputanje gunost i otea kanala. mekane pikalno tkivo97,98 od stijenke pojavljuje ekstenzivn korijenskog 95 skvrava rijala u peria m revizije. se ozu. ito vanja mate tijeko ronu progn tehnike open gutaperke lou dugo nosaa i i neke imaju rijali temeljen materijal ike i mate Nove tehn uveden novi B na trite 17-31).99 je , puNedavno (Slika erke u prahun mioj gutaperki ji od smjese gutap na teku estica. Nako pose sasto prije i srebrnih Materijal silikonu nski kanal ljenog na ra u korije Kondenzacija nije A nila teme a i praksa rijal se injici tapia. njuje za CIJA Nael jeanja mate og gutaperka samostvrd ENDODON glavn materijal njivanju. Uz ovaj stavljanja smatra se da se ja ispri stvrd i potrebna lagano ekspandira zagrijavanje i revizi jna ta i dosto potrebno ki vjero dentin30 minu nja nije Primarni om. Klini sustav punje klasinim nain minimalna. radi nim ionorijala su puna se ovog mate ni materijal je stakle ).100 Utvristraivanja no uvede erka (Slika 17-32 kDrugi nedav gutap Pitolj razme gnirana gutaperke. nski kamerom impre

irenje lezije

DVD je izvor koji se moe koristiti kao nastavno pomagalo za grupnu ili individualnu studentsku uporabu. Za sistemske zahtjeve vidi karticu koja se nalazi pored diska. Ovaj DVD ukljuuje videokolekciju endodontskih postupaka nastalih na Loma Linda Sveuilitu.

1. poglavlje

Zubna pulpa

i periradikula

rna tkiva

dentin

avaju prije a, koji omek instrumenta avanje nabija veliini ni dio kabrzo zagrij su da odgovaraju raju apikal uzrokuje C oblikovani aju da opturi CA.) olirana struja uiranog vala . A, Kontr ima u pokunEndo, Orange, iku kontin zagrijavanje iranim tapi znou Sybro ureaj za . B, Nabijai za tehn nestandardiz a. (Ljuba araju Specijalni tapi u kanalu prosjeno odgov ne i konicitet nabija Slika 17-25 gutaperka velii takoer isproban . Nabijai su razliite u kanala Dostupne C, za obrad tapiem. nala jednim

zagrijavanje anje u korije Ureaj za nu masu za injicir n, MO.) Slika 17-28 erku u plasti a Spartan, Fento ava gutap znou Obtur nal. (Ljuba

odontoblast

ivac kapilara

limfna ila dendritika stanica

makrofag e sluaj intern ruljiva za B i defekt. a nije prepo kondenzacij nzirano da se ispun lateralna konde oblikovan, vertikalno oien i smole je je kanal plastine sa cija. A, Kada anje termo u tubulu Interna resorp i defekt. B, Injicir ene u smjer ridgea.) Slika 17-29 se ispuni nastal uje promj da anju pokaz znou dr. H. Trowb resorpcije veem pove (Ljuba B, RCD na veem poveanju anju. na malom pove anju. D, RPD (RCD) na pove ijski dentin (RPD) na manjem e komponen A, Reakc dvije glavn no tijelo Slika 1-8 atorni dentin sastoje od vka. Stani C, Repar toblasti se (strelica). ksa (prenog nasta

s guuiranog vala a toom kontin tehnik ispun tehnik a, kao bilo koja e punilo. Konani Slika 17-26 punilom. Ova tehnik da apikalno potisn u dr. A. i tendenciju (Ljubazno taperkom nzacije ima bira s vremenom. ple konde obino apsor Punilo se a.) Hsiao

. Jednom gutaperkom vanim dijelom s obliko apikalnim specijalno suprotnom Nosai s kanal sa u smjeru od nosaSlika 17-27 n u preparirani se rotira m, nosa odvoji gutaperka ili kad je unese lateralne instrumento da se i tehnikom rotirajuim kazaljke na satu toga ispun i s kompozitno-smoa San od smjer kanala se nakon pni k i su dostu ology, Inc, Techn a. Ostata nzacije. Nosa Lightspeed vrue konde . (Ljubaznou lastim epom TX.) Antonio,

A

fibroblast plazma stanica matina stanica Slika 1-10 pulpe. ram A Dijag

organizacije

periferne

DB

an od u dr. H. Mosti formirpulpe. (Ljubazno Slika 1-9 eksponirane karijesom gea.)

Odon matri i stani nog tijela iziranog dentinskog kroz tubulus u te, stani nemineral vak se produuje ui dio lei ispod sintetiziraj u cinasta tijelo je Stanini i organele Stanino dentin). i dentin. tenu jezgru Za vrijeme akno smje predentin u. sadri bazal sekretornu stanic atska mreica i stanice i e za plazm je i vezikule zmi tipin eze istiu se endo topla e mitohondri itim memnogen je i brojn tivne denti ana razli i t, a posto ijev apara tijela su povez tinasti spoj, tijesniGolg i puko . Stanina ukljuuju ima specifine funkc u (Slika 1-11) e spojevima, spoja uju stanic branskim osome. Svaki tip niniki povez spoj i dezm alni spojevi meha vi omoguuju komu u osom spoje vi kontroliraj je. Dezm sloj. Pukotinasti n Tijesni spoje toblasta oslokoherenta u stanica u sloju. cije odon izme kti sekre na perifernom kraju kaciju sloja. Produ membranu nu propusnost kroz stani stanini nastavak. iznad baaju se dentina (DB) ridtijela i kroz Trowb reparatornog staninog

A

Matine

ogenetskih nih morf varajuim ti) obitelji kota ra rasta. se s odgo ne dontoblas fakto se nakon stanice mogu stanica. Mati rajueg stanice (Preo razvijaju tip e matine obitoblasti toblasta. Embrionsk ncirati u bilo kojisu ogranienije i jeih odon ncirani odon o difere se one Novodifere rezultira smru posto(poznatih kao nedi-j poticajima odraslih osoba mnog , to znai da tkivu a fine u cijelo koje nih stanic nalaze u stanice kod ju kao tkivno speci ni tip pronaen oteenja nim aju iz mati . Pod e) koje se no se opisu ncirati samo u stani j s pulpnim mati Oni se razvijmezenhimne stanic e u njezinoj jezgri vor e je slua reen odgo difere raspo ih kao mogu ferenciran u. Ovo su najgue kula, osloboen odnice migrione potje iz kojeg mole pulpi, iako stanice prethodontoblaste. poticajnih ama. stanic u utjecajem i smrt stanice, ove e nciraju se su jesu lanic na oteenje a oteenja i difere ovom proce raju do mjest ajne molekule u Kljune potic

i transform proteina

i-

etvrto izdanje knjige koja je pred vama jedno je od pomagala koje e omoguiti opem stomatologu uspjeno provoenje endodontskog zahvata. Svojim opsegom obuhvaa upravo onoliko koliko je potrebno da se pristupi lijeenju zubne pulpe i periradikularnog podruja, uz vrlo korisne savjete kada treba pacijenta uputiti specijalistu. +385(0)16281774

www.nakladaslap.com


stomatologijaNOVOWilliam R. Proffit, Henry W. Fields, Jr., David M. Sarver

ORTODONCIJA

Najnovije tehnike i istraivanja za poboljanje lijeenja!Ur. hrv. izdanja prof. dr. sc. Mladen lajSuvremena ortodoncija, udbenik u boji, praktian je resurs s dugom tradicijom izvrsnosti. Crtei i vie od 1000 novih kolor fotografija jasno ilustriraju pojmove. Knjiga sadri detaljne informacije o dijagnozi, planiranju lijeenja, srodnih problema i najnovijim metodama lijeenja, ukljuujui ulogu ortodoncije u cjelokupnom lijeenju pacijenata s viestrukim problemima. Znaajna obiljeja: - Novi dizajn u boji s vie od 1400 klinikih fotografija i ilustracija. - Primjena paradigme mekog tkiva u modernoj ortodontskoj dijagnostici i lijeenju. - Procjena razliitih pristupa lijeenju i tempiranja lijeenja. - Nove informacije o primjeni cone beam kompjutorske tomografije u trodimenzionalnoj procjeni dentalnih i facijalnih dimenzija i odnosa te tijeka lijeenja. - Planiranje lijeenja usmjereno na problem s primjenom digitalne tehnologije za razvoj baze podataka kao pomo pri izradi plana lijeenja. - Prikaz suvremene biomehanike kao pomo pri uinkovitoj primjeni ortodontskih aparata. - Nove tehnike skeletnog sidrenja pomou kotanih sidra i vijaka. - Poglavlja o lijeenju odraslih osoba s prikazom multidisciplinarnog lijeenja, novih pristupa lingvalnoj ortodonciji i rasprava o kirurkom, nasuprot ortodontskom lijeenju.4. POGLAVL JE / KASNI STADIJI RAZ VOJA


13

za uenje eg izvora lj nja! Nema bo odontskog lijee ort principa1. POGLAVL UZIJA I DEN JE / MALOKL ALN TOFACIJ E NEPRAV ILNOSTI U SUVREM 1. DIO / ORT ODONTS KI PROBLEM Prijeklop

ENOM DRU

TVU

C

A,B

gornji lateje kada su z prisutan ive, kao to krini zagri donje inciz je odraz Lateralni odnosu na Slika 1-10 avljeni lingvalno u krini zagriz vrlo esto uzroka. ih post ralni ralni zubi ti i zbog drug enta. Late kloovog pacij luka, ali moe nasta u obrnutom prije je to kod og zub jeg zubn prednji o. uskog gorn takoer ima jedan palatinaln ent postavljen ti koji je Ovaj pacij alni sjeku pu, i to later

Otvoreni zagriz5 4

Horizontal 3

(mm) 2

1

0

VOJ ORT 2. DIO / RAZ prijeklop vertikalni ira se kao iva dodiruju linklopa defin inciz vi donjih Dubina prije njega (norSlika 1-12 alno, incizalni brido cingulumu ili ispod za, nema na g zagri inciziva. Norm gornjih inciziva otvoreno inciziva. inu mm). Kod jenost gvalnu povr prijeklop od 1-2 kalna odvo oji se mjeri verti malno post klopa, ve dubine prije50 Maksila Mandibula

ODONTS

KIH PRO

BLEMA

10.6

1

10.6 2

Vertical (mm)

12.5

B

populacije

E

Incizalna stuba

40 30 20 10 0 0 do 1 Idealno 2 do 3 Blago 4 do 6 Umjereno >10 mm Ekstremno

Dosmijeje ljepote poboljan restauracije za utjecalo na ne dodatno ignu odli u tretmanu ive, to je je da se post atologijom ne su na inciz ijom omoguila kom stom ice postavlje skom terap urativnom/kozmeti emene ljusk ortodont resta godina, privr je uspostavljena doncije s koja dobi od 18 erne orto a U Slika 1-7 visine lica i ravnote zuje interakciju mod ma. poka problemi ha. Poveanje e zube. Terapija i dentalnim ovan skeletalnim loe oblik sa znaajnim pacijenta

lni prijeklop horizonta ira se kao gornji incistuba defin aktu, na nain da bridova Incizalna kont vih incizalnih se donji Slika 1-11 alno, incizivi su u jinom njiho Ako inciziva. Norm donje samo debl alnim odnosom). u klopom ili zivi preklapaj lopa smatra se normnaziva obrnutim prije prek to se (2-3 mm d gornjih, e ispre incizivi nalaz im zagrizom. njim krin pred

A

) II (superpo , 1989.kluzije klase Kod ovog j populaciji rene malo eci. u ameriko e sjekutivljanja umje 14 godina i 11 mjes oroost inciziva umjereno nepraviln uje temp skog ispra u do Nepraviln ili ekstremn om ortodont godina i 10 mjeseci naprijed, dok je podr od 11 godina barem gdje Slika 1-13 enta tijek a lacije ima ulacije, ima ozbiljnu u dobi od 11 abrade prem kod dva pacij odrasle pop ji sluajevi 1994. Treina popu i skoro 15% njih B, Promjene TM zgloba pom jene u dobi polovini nost i crtei rasta j bazi). A, Prom je u cijelosti pomakom kranijalnu bazu. eni uje u zbije trijsk na se podr a naprijed. pojavljuju oki prijeklop. Izra pojavljuje se u e, obino Kefalome u kranijalno g rasta izraeno u odnosu g rasta, ali brade prem ) ce, ali se dub Slika 4-9 poloaju idni triad mandibularno en pomicanjem od 5mm zagriz nepravilnost. na ima sfenoetmo 7 mm mandibularno roposteriornom oko 7 mm bio izra velika vei iza (prijeklop vei , dok se otvoreni je od nirano na ante oko rasta nije slih o u istom takoer imao priblino zagr man pacijent je , tako da najvei dio pacijenta,kod g (TM) zgloba ostal dubokog e i 13% odra ) pojavljuje u kih a nego eci. Ovaj 20% djec od 2mm Hispanacmandibularno na i 0 mjes su na kranijalnu bazu rasnih/etni iz priblino bite vei izmeu do 15 godi zagr upljeni kod over ike oki i 8 mjeseci ati dolje i natrag u odno rjee zast (negativni a. Velike su razl eniji dub izraun a anaca problemi su osu. Izra knulo prem u dr. V. Kokicha.) mljivo je kod Hisp aca. 1% sluajev ikalnom odn u uklopio od 2 ca ili bijel vert ankete, zani ta bijelaca nego (Ljubazno Nepravil nost sjeku tia (mm

7 do 10 Ozbiljno

putanja rasta Prosjena gorSlika 4-11 njih implantata u ijalnu i stra prednjih su na kran sti u odno u skupini dannjoj elju okomicu, zabazu i njenu . Dvije putanje prikapojica poetni skih djevo irane na a. superpon usporedb ala ne su bi se olak stranji loaj kako to da se ipanju na dolje i napr Obratite ie prema se antat pom rastom koji s impl prednjeg, do kajed vie od jim intenzitetom u slabi . (Ljubazno nastavlja derske dobi snije tinej wa) dr. B. Solo

3 12.5

15.6 20.5

implant Anterior implant Posterior

4

Postotak

20.5

15.6

Tablica 4-4

gija, Terminolo

rotacijske

promjene

eljusti

Bjork Prednja rotac

Stanje njeg vei od stra Prednji rast njeg vei od pred Stranji rast

ija ija

Rotacija u

Stranja rotac Bjork

Shudy ljke na smjeru kaza satu ra otno od smje Rotacija supr na satu kazaljke ton Solow, Hus ija Prava rotac Oita rotac ija ija donje

Interna rotac

Proffit

ija ija

. se dijastema zuba zove ito u u susjednih je uobiajena, naro Prostor izme juje nicaivno Slika 1-9 tema u maksili relat se poveava ili sman njstvu te dijas teme u djeti j denticiji Sredinja mjeovito tano ispravljanje dijas mm. njstvu, u ka. Spon vei od 2 ksom ne- djeti ava inde trajnih onja kada prostor nije esto se izra kontaktne toke njem se dogaa ost inciziva najee etrima od Nepraviln t u milim ao doticati. Slika 1-8 udaljenos e koju bi zub treb ti; ukupna akte tok pravilnos iva do kont svakog inciz

u dei vei crna podataka skupina o ei kod je otvoreni zagriz djece i mla perspektive, Na temelju otak amerike dvostruk aca ili Hisina. Iz te 1), dok skoro je klase kod bijel e razli(p < 0,00 ca nego ki bi se post ciju etiriju skup . Malokluzije ili crnaca i kod crna o sigurno prikazuj ijske koli klasifika okluziju ulac puta e Angleovu Ovo skor imalo norm crne pop mm pet to ve- barem 30% bi < 0,001). proporcija kod 11 ravu). Una panaca (p iofacijalnih uniju rasp lema, vertikalni 28 itost kran i 5. pogl. za potp ih prob 27 (vid osteriorn skupine ciji antero-p 26 oj prevalen25 24 23 22 21 20 19 mm

10

u itudinalnih implantati jea (vidi 2. Sve do long teni metalni stol prolog enhasu kori h godina suradnika u Kop kojima aju tiraene 60-i ka i dibula rotir cija a koje su arno studije Bjor rota sila i man pogl.), prim u kojem se mak Razlog je taj to tarnja . er ana unu ma genu, omj nije bio odreen 39 sti, nazv jena m rasta svake elju na prom 38 jeko a u sri e maskira nicanja zubi. 37 koja se doga tendenciju da bud u brzini ciju. ima jenama jsku rota rotacija, kosti i prom i stvaraju van 18 e elju16 14 na povrini povrini kost u orijentaciji svak 12 na 10 i mandi8 6 Promjene ukupna promjena lnom ravninom i 4 Age 2 o, vanjske e palatina binacije irine Oigledn e irine i su odreen rezultira iz kom , interkanin zane su plasti, kako inom donje jena je ra prika promjene of bularnom ravn ih prom Prosjene . irine mola et al. Standards rotacije. rotacijsk se ovdje Slika 4-10 spola tijekom rasta y of unutarnje opis tih ersa RE, ini koji oba t i : Universit o. (Iz Moy ogija za sni term molara u sloenos Terminol zbunjujua. Opi irina zelen ent. Ann Arbor, Mich ent; 1976.) a asne lopm sebi stave i razj Bjork koristio u vo, interkaninusal Developm th and Deve sama po je da pojedno aki oniHuman Occl er for Human Grow oni koje s ciljem koriste, Cent atike, nisu a, niti potpuno jedn Michigan problem radovim tekou inalnim svojim orig44 43 42 41 40

46 45

kom ras eljusti tije eljusti Rotacija a o rotaciji a u s implantatim ivanja (studija) rast a, istra Istraivanja eljustim

le pree mandibu Rotacija jezgr ijalnoj bazi ma kran ravnine dibularne Rotacija man ijalnoj bazi prema kran ravnine mandibularne j jezgri Rotacija dibularno prema man

Potpuna rotac Matriksna

ija

Potpuna rotac Eksterna

rotacija rotacija

rotacija

iksna Intramatr

delac Rubna remo ice gran

ija sterna rotac na rotacija rotacija-Ek = Interna rotacija Intramatriks donje granice ija na rotacija na ija = Potpu ija-Rubna remodelac Proffit: Potpu iksna rotac rotac Bjork: Matr rotacija = Prava 8,9 Solow: Oita

sluaju arcija u ovom ati stave u , ija je funk implant avarni nastavak njom. Ako se alnih nast i kondila s luba funkcion njost vima. a eljusti i, dalje od ne osoba, unutra kut tikulacij njim rado ilne kost nekim prija ruje stab ziti da se kod vei a na nain da se ni u pod njim rast ciju se zapa u termina. su predlaga tijekom sku rota gore u pred ka, moe usporedb ma koji le rotira ju i vanj e (prema icu 4-4 za unutarn njost (sr) (sr) mandibu smanjuj ovima). Vidi Tabl je vidjeti e ravnine u stranjim dijel c. lu. Unutra sa unutardibularn ostavnije e mandibu ji alveolarni iva man Jedn a dolj prvo doprino le: atrajui uje don cionalnih dijelovima i prem 10 razlikovali su dva cija) mandibu eljusti razm kost koja okru liko funk t ller lna rota le je se od neko ni nastavak (kos Bjork i Skie u su nazvali tota mandibu le sastoji rni mandibu su alveolar 115 muskula rotaciji (koj ), njoj Ostatak 4-12). To va vakanjetornih miia) a (Slika i omogua nastavak tika upire zube pripoji mas koja pod kojoj su (kost na nastavak

114

www.nakladaslap.com


+385(0)16281774

stomatologijaNOVOOle Fejerskov, Edwina Kidd

KARIJESOLOGIJABolest i kliniko lijeenjeUr. hrv. izdanja prof. dr. sc. Ivica AniKarijesologija sadri mnotvo materijala o bolesti u svim njezinim razliitostima, od nicanja prvih zuba to prevladavajuih oblika bolesti u starijih pacijenata. Istaknuta je kljuna uloga kontrole karijesa u ouvanju dentalnog zdravlja. Knjiga je podijeljena na sedam dijelova, a kao logian poetak prikazane su klinike manifestacije dentalnog karijesa. Dalje obrauje kliniku epidemiologiju karijesa, dentalni karijes u biolokom kontekstu, nekirurku terapiju, kirurke intervencije, kontrolu i predvianje karijesa i stomatologiju u 21. stoljeu. Obuhvaeno je i podruje javnog zdravstva, prikazana praktinost primjene znanstvenih spoznaja u zdravstvu, ukljuujui drutva s niskim, srednjim i visokim prihodima. Moderni pojmovi o dentalnom karijesu mogu utjecati na organizaciju i strukturu stomatoloke prakse u budunosti. Svaki stomatolog koji eli pruiti dentalnu skrb temeljenu na dokazima i utjecati na razvoj moderne stomatologije trebao bi proitati ovu knjigu. Karijesologija je kompilacija doprinosa brojnih znanstvenika i klinikih strunjaka, pod vodstvom urednikog odbora, koji su razvili srne pojmove ove knjige metodologijom klinikih istraivanja, epidemiologijom, klinikom karijesologijom i mikrobiologijom. itatelj u rukama dri vodi kroz dentalni karijes koji sadri uravnoteenu raspravu o karijesologiji kao znanosti i njezinom mjestu u modernoj stomatologiji.

14


u pripremi 2. dopunjeno izdanje

Predrag Zarevski, Ilija krinjari, Andrea Vrani

PSIHOLOGIJA ZA STOMATOLOGEDetaljnije informacije na str. 38.


www.nakladaslap.com


+385(0)16281774

stomatologijaHerbert F. Wolf, Edith M. Rateitschak i Klaus H. Rateitschak

PARODONTOLOGIJA

ur. hrv. izd. prof. dr. sc. Darije PlanakParodontoloki atlas autora Wolfa i Rateitschaka koji je objavljen prvi put 1984., a sada izlazi kao 3. izdanje, godinama se smatra jednim od najboljih atlasa iz podruja parodontologije. U mnogo emu se razlikuje od postojeih udbenika i monografija i istodobno je daleko vie od atlasa, posebice ovo izdanje koje je opseno preraeno i proireno. O uspjenosti i popularnosti prethodnih izdanja govori i podatak da je do sada preveden na est svjetskih jezika. Prijevodom na hrvatski jezik Rateitschakov atlas koristit e studentima dodiplomskog i poslijediplomskog studija, nastavnicima te stomatolozima praktiarima i specijalistima parodontolozima. Isto tako bit e od koristi i dentalnim higijeniarima. Ovaj prijevod je prvi atlas iz parodontologije kod nas i umnogome e doprinijeti poboljanju nastave te razvoju i popularizaciji parodontologije kao struke. Format: 23,5 31,5 cm Uvez: tvrdi Opseg: 532 str. Cijena: 1200,00 kn

15

J.O. Andreasen, F.M. Andreasen, L.K. Bakland, M.T. Flores

TRAUMATSKE OZLJEDE ZUBIur. hrv. izd. dr. sc. Walter DukiDrugo englesko izdanje knjige Traumatske ozljede zubi nadopuna je izuzetno uspjenog prvog izdanja, objavljenog 1999. godine. Knjiga je dopunjena napretcima u lijeenju taumatskih ozljeda, osobito s obzirom na hitnost akutnog lijeenja. Nova poglavlja ukljuuju dugorone prognoze, dijagnoze pulpe te komplikacije parodontalnog cijeljenja i informacije od pacijenata nakon hitnih intervencija. Novo je i poglavlje o principima endodontskog lijeenja traumatiziranih zubi. Jedinstveno obiljeje knjige su elektroniki izraene slike zuba manekena s razliitim traumatskim ozljedama, to stomatologu omoguuje usporedbu manifestacija i ishoda lijeenja razliitih vrsta ozljeda. Iz sadraja: Epidemiologija traumatskih ozljeda zubi; Vrsta ozljeda i posljedice trauma; Klasifikacija trauma zuba; Pregled i dijagnoza; Dijagnoza komplikacija cijeljenja pulpe; Dijagnoza komplikacija kod cijeljenja parodonta; Prioriteti u lijeenju trauma zuba; Fraktura krune zuba bez otvorene pulpe; Fraktura krune zuba s otvorenom pulpom; Fraktura krune i korijena; Fraktura korijena; Fraktura alveolarnog nastavka; Potres; Subluksacija; Ekstruzijska luksacija; Lateralna luksacija; Intruzijska luksacija; Avulzija (eksartikulacija); Traume u mlijenoj denticiji; Imobilizacija (splint); Endodontske implikacije dentalne traume.

Format: 21 28,5 cm Uvez: tvrdi Opseg: 88 str. Cijena: 280,00 kn

www.nakladaslap.com


+385(0)16281774

stomatologijaGeorge Laskaris

ATLAS ORALNIH BOLESTI

ur. hrv. izd. prof. dr. sc. Marinka Mravak-StipetiSpektakularni razvoj molekularne biologije, patofiziologije, laboratorijskih dijagnostikih postupaka i lijeenja zahtijevao je novo, tree, izdanje meunarodno priznatog Laskarisova Atlasa oralnih bolesti, koje se sada pojavljuje i na hrvatskom jeziku. Kao i prethodna, posljednje izdanje Laskarisove stoerne knjige pokriva cijeli spektar lokalnih bolesti te oralnih oitovanja sustavnih bolesti. Svaku bolest potpuno oslikavaju izvrsne fotografije u boji, uz saeti tekst koji ocrtava klinike znakove i simptome. Kljune odlike ovog klasinog teksta ukljuuju: Potpuno obnovljen sadraj koji obuhvaa sve ono najnovije u oralnoj medicini; etiri potpuno nova poglavlja o granulomatoznim bolestima, ne-neoplastinim bolestima eljusti, odontogenim tumorima i problemima uzrokovanim stranim tijelima; gotovo 800 fotografija, od kojih je otprilike 350 novih; nov, revidirani oblik, s jasnim upuivanjem na etiologiju, kliniku sliku, diferencijalnu dijagnozu, laboratorijske dijagnostike testove i terapijske smjernice. Format: 21,5 28,5 cm Uvez: tvrdi Opseg: 454 str. Cijena: 750,00 kn

16

Gran Koch, Sven Poulsen (urednici)

PEDODONCIJA KLINIKI PRISTUPur. hrv. izd. prof. dr. sc. Olga Luli-DukiCilj knjige je dati sveobuhvatan pregled pedodoncije, s posebnim naglaavanjem oralne zdravstvene skrbi o djeci i adolescentima. Knjiga je udbenik za dodiplomski i poslijediplomski studij, ali je jednako korisna za sve doktore stomatologije koji ele unaprijediti znanja i iskustva te pruiti suvremenu oralnu skrb. Prikazuje glavne oralne bolesti, metode lijeenja, te niz oralnih stanja prisutnih u djece i adolescenata. Ukljuuje sve aspekte razvoja orofacijalnog sustava, traumatskih ozljeda zubi, parodontnih bolesti, oralne patologije, kontrole boli i lijeenja djece s posebnim potrebama. Pedodoncija primjenjuje znanja drugih klinikih disciplina, medicinskih i bihevioralnih znanosti te ih prilagoava posebnim potrebama mlade osobe od roenja, kroz djetinjstvo do kasne adolescentske dobi. Format: 21,5 28,5 cm Uvez: tvrdi Opseg: 482 str. Cijena: 750,00 kn

www.nakladaslap.com


+385(0)16281774

veterinaUrednici H. E. Knig i H. G. Liebich

ANATOMIJA DOMAIH SISAVACA

Udbenik i atlas u boji za studente i praktiareur. hrv. izd. prof. dr. sc. Mladen Zobundija, prof. dr. sc. Kreimir Babi, prof. dr. sc. Vesna Gjurevi KanturaAnatomija domaih sisavaca, udbenik i atlas u boji za studente i praktiare opseno je i bogato ilustrirano djelo u kojem se na vrlo pristupaan nain opisuje graa domaih sisavaca. Kao i brojne druge anatomije i ova je podijeljena na uobiajena poglavlja. Na poetku je dan kratak povijesni prikaz veterinarske anatomije u okviru povijesti medicine, zajedno s opom anatomijom. U sljedea etiri poglavlja obraen je sustav za kretanje i to posebno za glavu i vrat, za trup te za prsni i zdjelini ud. U svakom od spomenutih poglavlja obraene su najprije kosti, potom zglobovi s ligamentima i drugim tvorbama te miii. Uz miie navedena je vaskularizacija i inervacija. Posebno je naglaena primijenjena anatomija, tj. naznaena su mjesta pristupa u zglobove, tetivne ovojnice i u sinovijalne vreice te posljedice oboljenja nekih miia ili paraliza ivaca. Zavrni dio lokomotornog sustava je poglavlje Statika i dinamika, u kojem se daje pregled statikih ureaja tijela i naini kretanja, prvenstveno u konja.

NOVOFormat: 23,5 31,5 cm Uvez: tvrdi Opseg: 820 str. Cijena: 1600,00 kn

17

601 Osovinski kosturF L M Ma N O P S T Z Os frontale Os lacrimale Maxilla Mandibula Os nasale Os occipitale Os parietale Os sphenoidale Os temporale Os zygomaticum

61Kostur glave, lubanjaE F O P Pt S T I II III Os ethmoidale Os frontale Os occipitale Os parietale Os pterygoideum Os sphenoidale Os temporale Endoturbinale I Endoturbinale II Endoturbinale III Protuberantia intercornualis Sinus frontalis u proc. cornualis F N P T O L

Sinus frontalis Lamina ext. (os frontale) Lamina int. (os frontale) Sinus frontalis Fossa ethmoidalis P I II III Sinus sphenoidalis E F

Linea temporalis

Opis svakog organskog sustava bogato je ilustriran originalnim snimkama anatomskih preparata, slikama, crteima, skicama, rendgenogramima, ultrazvunim snimkama i snimkama kompjutorizirane tomografije i magnetske rezonancije, te tablicama, tako da je znaajno olakano praenje, razumijevanje i uenje anatomije pa e ova anatomija biti velika pomo studentima tijekom studija i praktiarima u njihovu radu. Kod obrade pojedinih organskih sustava dan je i kratak opis mikroskopske grae, razvitka i fiziologije, ime se poblie objanjava veza izmeu grae i funkcije te se time dobivaju integrirane spoznaje o pojedinim organskim sustavima.

Crista supramastoidea Fossa temporalis Proc. zygomaticus (os temporale) Condylus occipitalis Meatus acusticus ext. Proc. paracondylaris

Fossa sacci lacrimalis Bulla lacrimalis

Protuberantia occipitalis ext. Ulaz u meatus temporalis

Z S M

Proc. temporalis (os zygomaticum)

T

O

Crista facialis

Sulcus chiasmatis

S

Pars petrosa (os temporale) Meatus acusticus int. For. jugulare Canalis nervi hypoglossi

For. ovale Pt Bulla tympanica Proc. muscularis

Condylus occipitalis Proc. paracondylaris

Ma

Slika 1-15. Kosti mozgovnog dijela lubanje goveda (pogled na desnu lateralnu stranu).

Slika 1-17. Kosti mozgovnog dijela lubanje goveda (pogled na medijani presjek, desna polovica).

Protuberantia intercornualis For. magnum Proc. paracondylaris Condylus occipitalis Fossa condylaris ventr. For. jugulare For. retroarticulare S For. ovale For. orbitorotundum Tuberculum articulare Proc. muscularis Margo supraorbitalis Proc. pterygoideus (os basisphenoidale) Fossa sacci lacrimalis Hamulus pterygoideus Bulla lacrimalis Tuber maxillae Fossa pterygopalatina Rub choane i spina nasalis caudalis Forr. palatina minora Pars perpendicularis (os palatinum) Canalis supraorbitalis F Pt V F Os frontale O Os occipitale Pl Os palatinum Pt Os pterygoideum S Os sphenoidale T Os temporale V Vomer Z Os zygomaticum For. ethmoidale

Proc. cornualis

O For. stylomastoideum Meatus acusticus ext. Proc. styloideus Bulla tympanica

T

Linea temporalis Forr. supraorbitalia

Sulcus supraorbitalis

71419 TopografskoklinikaSlika 1-16. Kosti mozgovnog dijela lubanje goveda (pogled na dorzalnu stranu).

F Os frontale L Os lacrimale M Maxilla N anatomija Os nasale T Os temporale

Z Pl

715Trbuh (abdomen)Aorta thoracica

Slika 1-18. Kosti mozgovnog dijela lubanje goveda (pogled na ventralnu stranu).Esophagus Aorta Lnn. bifurcationes Ductus thoracicus Truncus bronchoesophageus

V. azygos dextra

1 Truncus sympathicus 2 N. vagus (X) 3 Truncus vagalis dorsalis 4 Truncus vagalis ventralis 5 N. phrenicus dexter 1 3 4 5 2

A. i v. cervicalis profunda A. i v. scapularis dorsalis A., v. i n. vertebralis Ggl. stellatum Trunc. i v. costocervicalis Ggl. cervicale medium A. carotis com. dextra V. jugularis dextra N. phrenicus dexter A. subclavia dextra A. cervicalis superficialis A. i v. axillaris A. i v. thoracica interna

A. i v. cervicalis profunda A. i v. scapularis dorsalis A., v. i n. vertebralis A. subclavia sinistra Esophagus A. carotis com. sinistra Truncus brachiocephalicus V. jugularis sinistra A. i v. cervicalis supf. A. i v. axillaris V. cava cranialis Truncus pulmonalis i lig. arteriosum Botalli A. i v. thoracica interna 1

7

4 3 5

1 Ggl. cervicothoracicum (stellatum) 2 Ggl. cervicale medium 3 N. vagus (X) 4 Truncus vagalis dorsalis 5 Truncus vagalis ventralis 6 N. phrenicus sinister

2 6

7 Truncus sympathicus

Plica venae cavae

V. cava caudalis

V. cava cranialis

Vv. pulmonales

V. cava caudalis

Slika 19-26. Shematski prikaz topografije organa i provodnih putova na otvorenoj prsnoj upljini psa (desna strana).

Slika 19-28. Shematski prikaz topografije organa i provodnih putova na otvorenoj prsnoj upljini psa (lijeva strana).

Lnn. mediastinales craniales i medii V. azygos dextra Esophagus Aorta thoracica Lnn. bifurcationes A. i v. intercostalis suprema Lnn. bifurcationes Aorta thoracica

1 Ggl. stellatum 2 Ggl. cervicale medium 3 N. vagus (X) 4 Truncus vagalis dorsalis 5 Truncus vagalis ventralis 6 N. phrenicus dexter 7 Truncus sympathicus 6 7 4 5 3 1 2

A. i v. cervicalis profunda A. i v. scapularis dorsalis A., v. i n. vertebralis Tr. costocervicalis A. carotis com. dext. V. jugularis dextra A. cervicalis supf. A. subclavia dextra A. i v. axillaris A. i v. thoracica interna

A. i v. cervicalis profunda A. i v. scapularis dorsalis A., v. i n. vertebralis Tr. vagosympathicus A. carotis com. sin. V. jugularis externa V. cava cranialis A. cervicalis superficialis A. i v. axillaris A. i v. thoracica interna 1 2

1 Ggl. stellatum 7 4 3 5 2 Ggl. cervicale medium 3 N. vagus (X) 4 Truncus vagalis dorsalis 5 Truncus vagalis ventralis 6 N. phrenicus sinister 7 Truncus sympathicus

6

Plica venae cavae

V. cava caudalis V. cava cranialis

Truncus pulmonalis

Vv. pulmonales

Slika 19-27. Shematski prikaz topografije organa i provodnih putova na otvorenoj prsnoj upljini konja (desna strana).

Slika 19-29. Shematski prikaz topografije organa i provodnih putova na otvorenoj prsnoj upljini konja (lijeva strana).

www.nakladaslap.com


+385(0)16281774

veterinaMarija Vuemilo, Alenka Tofant

PRAKTIKUM

OKOLI I HIGIJENA DRANJA IVOTINJAPraktikum OKOLI I HIGIJENA DRANJA IVOTINJA napisan je s ciljem da studentima preddiplomskog i diplomskog studija Veterinarskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu omogui stjecanje osnovnog znanja potrebnog za razumijevanje teoretskog podruja u svezi s kolegijima Okoli, vladanje i dobrobit ivotinja i Higijena i dranje ivotinja te omogui lake savladavanje nastavnog plana i programa koji se odnosi na praktinu laboratorijsku i terensku nastavu. Prvi dio praktikuma se odnosi na kolegij Okoli, vladanje i dobrobit ivotinja koji se slua u I. godini studija. Uvodno se opisuju svojstva tla s kojima studenti veterinarske medicine moraju osnovno biti upoznati, jer su u uskoj vezi s veterinarskom djelatnosti vezanoj za okoli, zdravlje i dobrobit ivotinja, a zatim su opisani postupci odreivanja pojedinih parametara tla koji se izvode na laboratorijskim vjebama. U drugom poglavlju praktikuma su opisane najvanije spoznaje o znaenju vode za zdravlje i proizvodnost ivotinja, a zatim se u drugom dijelu, koji se odnosi na praktino izvoenje u laboratoriju, detalnjo opisuju postupci odreivanja parametara koji su znaajni za kakvou vode. Tree poglavlje sadri teoretske spoznaje o mikroklimatskim pokazateljima znaajnim za zdravlje i dobrobit ivotinja u uzgoju, to se kasnije obrauje na praktinim vjebama u laboratoriju. Nauena teoretska znanja primjenjuju se u praksi na farmi gdje se na osnovu mjerenja i testiranja mikroklimatskih pokazatelja donosi nalaz i miljenje o smjetajnim prilikama. U etvrtom poglavlju koje se odnosi na podruje Sanitacije najprije su opisane teoretske spoznaje o higijenskim mjerama dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, a dio poglavlja koji se odnosi na praktini dio, laboratorijske vjebe, obrauje osnovne postupke odreivanja svojstava dezinficijensa i njihove uinkovitosti. Potreba za ovakvom vrstom praktikuma dugo je prisutna. Zadnji iz podruja animalne higijene tiskan je davne 1962. godine, stoga je osnovna nakana autorica pisanjem ovog praktikuma bila studentima olakati i uiniti razumljivijom praktinu nastavu te dati poticaj da je izvode s razumijevanjem i interesom.


18

PRAKTIKUM / Okoli i higijena dranja ivotinja

IV. poglavlje Sanitacija

Muha odlae jajaca

Kukuljice i liinke

Adult

Prikaz razvoja kune muhe (Musca domestica)

Muha mesara (Sarcophaga carnaria)

Modra zujara (Calliphora erytrocephala)

godinje ima 6 do 10 generacija. Muha ivi oko 30 dana, a moe preivjeti u svim stadijima. Za razvoj im je kritina temperatura od 5 C, a liinke i kukuljice ubija temperatura od 45 C, to se moe iskoristiti u njihovu suzbijanju na gnojitu. Muha pecavka (Stomoxys calcitrans) kao i kuna muha kozmopolitska je vrsta i sree se poglavito u stajama, konjunicama, stonim depoima. Neto je manja od prethodne. ivi u stajama, ali ulazi i u ljudske nastambe. Ima rilo podeeno za bodenje i sisanje krvi. Krvlju se hrane i mujaci i enke. Kada je vanjska temperatura zraka 12 C, ne bode, ali zna biti jako agresivna ljeti pred kiu. Bode uglavnom u predjelu nogu i zglobova, a ubod je bolan, s crvenilom koe. Krvni obrok uzima svaka tri dana. Za vrijeme ivota, koji traje 70 dana, enka poloi 200 do 300 jajaaca. Potpuni razvoj od jajaca do odraslog kukca, pri temperaturi od 25 C, traje 27 do 37 dana. Moe prezimiti u svim stadijima, a odrasli tijekom zime hiberniraju. Mehaniki moe prenijeti uzronike bedrenice, streptokoknih infekcija, poliomijelitisa i dr. Stajsku muhu (Muscina stabulans) nalazimo ve u proljee u okolini ljudskih nastambi i u stajama. Veliine je 7 do 9 mm. Jajaca odlae u animalnom i vegetabilnom otpadu, gnoju i kanalizaciji. Cjelokupan razvoj traje 15 do 20 dana, i godinje moe imati oko 10 generacija. Liinke mogu izazvati crijevne mijaze i dospjeti u zaputene rane ljudi i ivotinja. Mala kuna muha (Fannia canicularis) obino se nalazi u kuama, gdje leti oko svjetiljke. enke polau oko 50 jajaaca u trulo voe, povre, sir i sl. Liinke su plosnata karakteristina izgleda. esto

Stajska muha (Muscina stabulans)

uzrokuju intestinalne mijaze. Nalazimo ih u septikim jamama i animalnom otpadu. Godinje ima 4 generacije, a moe prezimiti u svim stadijima. Muha mesara (Sarcophaga carnaria) je prilino velika, 13 do 15 mm, duguljasta oblika. Viviparna je muha, raa ive liinke i polae ih na leine, fekalije, rane ljudi i ivotinja. este su mijaze koje uzrokuje u ranama ljudi i ivotinja. Modra zujara (Calliphora erytrocephala) na lenoj strani ima etiri slabo izraene crne pruge. Noge su crne. Trbuh je plaviaste boje, s odsjajem. Kad enka osjeti miris mesa (u kui, u klaonici, u mesnici i sl.) leti prema tome mjestu i tu polae jajaca. Odjednom poloi 20 do 100 jajaaca i to obino u meso, na leine, klaonike otpatke i sl. Poslije 24 sata izlaze liinke, koje su bijele boje. Izgleda da izmet liinke ubrzava truljenje hrane, osobito mesa. Izbjegavaju svjetlo, pa se brzo zavlae u hranu. Uz obilnu hranu i pri povoljnom vremenu stadij liinke traje 8 do 14 dana, poslije toga liinke se zakukulje. Poslije 14 dana iz kukuljice izlazi odrasla muha. Susreemo ih na zidovima u kuhinjama, u mesnicama, klaonicama i sl. Sirnu muhu (Piophyla casei) esto nalazimo u skladitima animalnih namirnica (sireva, suhog mesa), zrionama sireva, prutanama i dr. Jajaca su mlijeno bijele boje, blago savijena, s oblim krajevima, duga oko 0,6 mm. Liinka je bez glave i nogu, izduenog tijela koje se suava na vrhu, na kome se nalazi vjenac kukica, ukasto bijele je boje, duga 6 do 8 mm. Kree se peristaltikim pokretima ili kad je potpuno narasla, skaui - 25 cm horizontalno ili 15 cm vertikalno. Zbog toga je dobila naziv sirni skaka (cheese skipper). Muica se pari ubrzo nakon pojave, a enka ve poslije desetak sati poinje polagati jaja. Poloi u prosjeku 130 jaja, maksimalno 500 tijekom dva do etiri dana. Polae ih pojedinano ili u grupicama razliite veliine, u vlanim sredinama, u pukotinama, na proizvodima ili pored njih. esto se nagomilavaju jer ih vie enki polae na istim mjestima. Liinke izlaze nakon trideset sati do tri dana i vrlo brzo se razvijaju. Odmah se uvlae u unutranjost proizvoda kroz najmanje pukotine i prodiru duboko te se njihov napad teko zapaa, izuzev kada ih je velik broj na jednom mjestu. U suhomesnate proizvode prodiru pored kostiju, kroz upljine nastale skidanjem kostiju ili pored vezova na kojem meso visi. Liinke se razviju za 8 do15 dana pod povoljnim uvjetima, a na 27 do 32 C razvoj liinki moe trajati samo 5 dana. Odrasle liinke naputaju napadnute proizvode, migriraju na tamnija, zaklonjena i suha mjesta, u razne pukotine zidova i polica, gdje se preobraavaju u kukuljice. Stadij kukuljice traje 5 do 7 dana, poslije ega dolazi do pojave novih muica. Prezimljuje kao liinka ili kao kukuljica. Cijeli ciklus razvoja jedne generacije TRAJE 12 do 15 dana pod vrlo toplim ljetnim uvjetima. Jedan par muica u toplijem dijelu godine stvori preko 100 milijuna novih muica. Godinje mogu imati 6 generacija. Otporna je prema ekstremno nepovoljnim uvjetima. Odrasli moe bez hrane preivjeti mjesec dana na 9 do10 C, liinke do 6 mjeseci. Do 64 sata mogu izdrati na -

134

135

T. A. McGeady, P J. Quinn, . E. S. FitzPatrick, M. T. RyanVETERINARSKA EMBRIOLOGIJA

u pripremiwww.nakladaslap.com e-mail:[email protected] +385(0)16281774

psihologijaStephen Strack

RAZLIKOVANJE NORMALNE OD ABNORMALNE LINOSTI NOVOBilo je mnogo pokuaja uspostave jasnih kriterija da bi se u podruju linosti mogla razlikovati normalnost od abnormalnosti. Neki od tih kriterija usmjereni su na obiljeja koja karakteriziraju tzv. normalno ili idealno stanje duevnog zdravlja. Nastojali su se odrediti kriteriji za pojmove kao to su abnormalnost ili psihopatologija. Najee se koristi statistiki kriterij prema kojem normalnost odreuju postupci koji se najee pojavljuju u odreenoj drutvenoj skupini, dok patologiju ili abnormalnost odreuju obiljeja koja su u toj populaciji neuobiajena. Prema tome, normalnost i patologiju moemo shvatiti kao relativne pojmove oni su proizvoljno odreene toke na nekom kontinuumu ili gradijenti. Ne postoji jasna crta razdvajanja normalnog i patolokog ponaanja. Dapae, linost je toliko sloena da neka njezina podruja mogu, a druga ne mogu normalno funkcionirati. Osim toga, postupci koji u jednom trenutku slue prilagodbi, u drugom asu to vie ne uspijevaju. Knjiga na temu razlikovanja normalnih od patolokih fenomena u psihologiji predstavlja znaajan doprinos psiholokoj znanosti. Naime, pitanja na koja su pokuali odgovoriti autori vjerojatno su najea pitanja koja si postavljaju i na koja moraju odgovarati psiholozi, neovisno o tome bave li se znanstvenim istraivanjima ili radom u praksi. Tradicija traganja za kriterijima i pokazateljima pomou kojih e moi razluiti to je u nekom ponaanju odraz normalne linosti, a to poremeaja, postoji otkad su se odstupanja u ponaanju poela kvalificirati kao poremeaji. Premda suvremena znanost danas nudi velik broj relevantnih informacija u ovom podruju, ne moe se rei da smo blizu zadovoljavajueg odgovora. Iz sadraja: Teorijska stajalita: Millonov evolucijski model ujedinjenja u prouavanju normalne i abnormalne linosti; Psihopatologija iz perspektive petofaktorskog modela; Razlikovanje odstupanja linosti, normalnosti i dobrobiti pomou sedmofaktorskog psihobiolokog modela; Kognitivna teorija linosti i poremeaja linosti; Metodologija: Tekoe i zamke u oblikovanju istraivanja o normalnoj i abnormalnoj linosti; Metode za razumijevanje nasljednih i okolinskih utjecaja u razvoju normalne i abnormalne linosti; Razlikovanje normalne i abnormalne linosti pomou MMPI-2.

19


Razlikovanje normalne od abnormalne linosti

Metode za razumijevanje nasljednih i okolinskih utjecaja

(tj. razlici u nasljednosti) kod mukaraca i ena ili u samim specifinim genima i okolini (npr. kod dva spola mogu biti djelatni razliiti geni). Genetski modeli spolnog ogranienja prouavaju obje vrste razlika. Istraivanja na blizancima suprotna spola osobito su korisna za prouavanje uinaka naslijea i okoline ogranienih spolom. U nastavku e biti iznesen prikaz osnovnih vrsta takvih nacrta istraivanja, a nakon toga e slijediti rasprava o njihovim multivarijatnim i longitudinalnim proirenjima. Metode kvantitativne genetike izvrsna su polazna toka za razumijevanje genetskih i okolinskih utjecaja na linost i na poremeaje linosti jer one pruaju iru sliku nasljednih i nenasljednih (okolinskih) uinaka. Ta istraivanja otvaraju put istraivanjima u podruju molekularne genetike u kojima se temeljitije prouavaju uinci specifinih gena.

Slika 6.3

Nacrti istraivanja u kojima se prouava obiteljProuavanje lanova nuklearne (cjelovite) obitelji tradicionalno se smatra prvim korakom u istraivanjima u podruju bihevioralne genetike. Ono moe ukljuivati jednu generaciju (npr. brau/sestre, polubrau/polusestre, bratie/sestrine) ili vie njih (djecu, roditelje, bake i djedove itd.). Prouavanja obitelji obino daju manje podataka od istraivanja na blizancima ili usvojenoj djeci jer su uinci naslijea i zajednike obiteljske okoline meusobno izmijeani i ne mogu se procijeniti odvojeno od fenotipske korelacije meu genetski povezanim ljudima koji ive u istoj okolini. To se jasno vidi iz usporedbe oekivanih korelacija izmeu roditelja i njihovih potomaka i parova prave brae i sestara, prikazanih u tablici 6.2 (za model s nasuminim uparivanjem, aditivnim i neaditivnim uincima) te su dvije korelacije funkcija etiri parametra (a2, d2, o2D kad je rije o brai i sestrama i o2D kad je rije o roditeljima i njihovim potomcima). Dvije opaene korelacije matematiki nisu dovoljne za procjenu etiri razliita parametra koji im se nalaze u podlozi. Pa ipak, nuklearne obitelji dostupnije su prouavanju od blizanaca ili usvojene djece i mogu posluiti tome da se utvrdi postoji li ikakva slinost meu lanovima obitelji u odreenoj crti linosti, to bi zahtijevalo daljnje prouavanje primjenom nacrta istraivanja koji e dati vie podataka o naslijeu. Naravno, nepostojanje bilo kakve slinosti meu lanovima obitelji ukinulo bi vanost zajednikog naslijea i zajednike okoline u nastanku te crte linosti. Istraivanja na obiteljima osobito su korisna u utvrivanju vanosti biranja partnera po slinosti pri nastanku odreene crte linosti (tj. slinosti meu suprunicima), to se moe uzeti u obzir prilikom genetikih analiza u drugim istraivanjima (npr. onima na blizancima). 178

Model puta za cjelovitu obitelj

Na slici 6.3 prikazan je dijagram traga koji pokazuje odnose izmeu etiriju lanova jedne obitelji (M=mama, T=tata, te B1/S1 i B2/S2 = brat/sestra). U prikazani su model ukljueni jedino aditivni utjecaji (A), zajedno s dijeljenom i nedijeljenom okolinom (na slici 6.3 to je prikazano kao D i ND). U dijagram je ukljuen i sloeniji model kulturalnog prijenosa kada roditeljski fenotipi imaju izravan utjecaj (prikazan kao m i o) na zajedniku okolinu potomaka. Zanimljivo obiljeje tog modela jest da pasivna korelacija izmeu naslijea i okoline (rNO ili s na slici 6.3) proizlazi iz kulturalnog prijenosa. Oekivane korelacije izmeu roditelja i njihovo dvoje djece, a prema tom modelu, mogu se nai kod 179

www.nakladaslap.com


+385(0)16281774

psihologijaJohnmarshall Reeve

RAZUMIJEVANJE MOTIVACIJE I EMOCIJAZato ljudi ine to to ine? Zato ljudi osjeaju to to osjeaju? Kako netko moe pomoi u motiviranju druge osobe?ur. hrv. izdanja prof. dr. sc. Zvonimir KnezoviOsvrui se na ta, ali i na mnoga druga kljuna pitanja, knjiga itatelju pomae u boljem razumijevanju motivacije. Ona pokuava ponuditi odgovore i na druga vana pitanja u ovom podruju, npr. odakle potjee motivacija, kako se i zbog ega motivacija mijenja tijekom vremena te kako se motivacija moe poveati, a njezina kakvoa jo vie poboljati. Knjiga takoer pokazuje kako se mogu primijeniti naela motivacije u vrlo razliitim podrujima kao to su kola, radno mjesto, sportsko polje i savjetovalite. Naravno, knjiga moe znatno pripomoi i u nastojanju da podignemo kvalitetu nae vlastite motivacije. Emocije su kratkotrajni subjektivno-fizioloko-funkcionalno-izraajni fenomeni koji usklauju reakcije prilagodbe na vane dogaaje u naem ivotu. Tonije, emocije organiziraju i usklauju etiri meusobno povezana aspekta iskustva: osjeaji, fizioloka pripremljenost, funkcije i ekspresija. etvrto izdanje pomno je revidirano i aurirano novim informacijama kako bi prikazalo najnoviji i vrlo uzbudljiv napredak u ovom podruju psihologije. Uvedeno je i novo poglavlje pod naslovom Motivirani i emocionalni mozak te osvjeeni pregled pozitivne psihologije. Uz to postoje i novi odlomci u kojima se na cjelovitiji nain raspravljaju vane teme iz pojedinih podruja, a navedeno je i dvostruko vie primjera i ilustracija nego u prethodnom izdanju. Sadri: Sveobuhvatni pregled: sadraj pokriva sve aspekte istraivanja motivacije ukljuujui bioloke, kognitivne, socijalne, itd. Praktian pristup prouavanju motivacije: gotovo svako poglavlje itatelja vodi kroz nain primjene, pritom pokazujui studentima kako motivirati sebe i druge. Jasan i koncizan stil pisanja:usporeujui je s drugim tekstovima, ova knjiga interpretira i prenosi drugima istraivanja motivacije na mnogo laki i razumljiviji nain. Recentne informacije: na gotovo svakoj stranici prirunika itatelj moe pronai reference o istraivanjima koja su objavljena 2000. godine ili poslije. Iz sadraja: Uvod; Motivacija u povijesnoj i suvremenoj perspektivi; Motivirani i emocionalni mozak; Fizioloke potrebe; Psiholoke potrebe; Intrinzina motivacija i vrste ekstrinzine motivacije; Socijalne potrebe; Vjerovanje o osobnoj kontroli; Osobno Ja i njegove tenje; Priroda emocija: pet vjenih pitanja; Aspekti emocija; Osobine linosti; Nesvjesna motivacija; Motivacija za rastom i razvojem i pozitivna psihologija; Zakljuak.

NOVO

20


www.nakladaslap.com


+385(0)16281774

psihologijaNOVOMark L. Knapp, Judith A. Hall

NEVERBALNA KOMUNIKACIJA U LJUDSKOJ INTERAKCIJIVano je istaknuti injenicu da je ova knjiga koautorsko djelo. Jedan autor predstavlja podruje komunikacije, a drugi predstavlja socijalnu psihologiju. Autori tumaenja i istraivanja neverbalnih fenomena predstavljaju vrlo razliite akademske discipline i perspektive na primjer, komunikologiju, savjetovanje, psihologiju, psihijatriju, lingvistiku, sociologiju, menadment, fonetiku i druge. Razumijevanje prirode neverbalne komunikacije jedan je uistinu interdisciplinarni pothvat. Prvi dio knjige upoznaje itatelja s nekim fundamentalnim spoznajama. Vodei rauna o tim opim stajalitima, drugi, trei i etvrti dio vode itatelja kroz neverbalne elemente koji su dio svake interakcije: okolinu u kojoj se interakcija odvija, fizike karakteristike samih sudionika u interakciji i njihovo ponaanje (geste, dodire, izraze lica, usmjeravanje pogleda i glasovne zvukove). Peti, zavrni dio se fokusira na to kako se ovi pojedini dijelovi interakcije kombiniraju onda kad nastojimo ostvariti neke sasvim uobiajene ciljeve u svakodnevnom ivotu. Iz sadraja: Neverbalna komunikacija Osnovne perspektive; Korijeni neverbalnog ponaanja; Sposobnost primanja i odailjanja neverbalnih signala; Utjecaj okoline na ljudsku komunikaciju; Efekti teritorija i osobnog prostora na komunikaciju kod ljudi; Efekti fizikih karakteristika na komunikaciju kod ljudi; Uinak gesti i dranja tijela na ljudsku komunikaciju; Uinak dodira na ljudsku komunikaciju; Uinak lica na ljudsku komunikaciju; Uinak kontakta oima na ljudsku komunikaciju; Uinak vokalnih znakova koji prate izgovorene rijei; Povezivanje svega multisignalne poruke.

Format: 17,5 24,5 cm Uvez: tvrdi

21

PSIHOLOGIJA MEDIJI ETIKA

Iskustva i promiljanja za bolju suradnjuUrednici: Devdet Hadiselimovi, Marlena Plavi, Jasenka Pregrad, Vesna Rusijan Ljutina Izdavai: Drutvo psihologa Istre i Naklada SlapKnjiga je namijenjena psiholozima, novinarima, studentima tih struka, vlasnicima medija i strunjacima koji se bave obrazovanjem. Osnovi je cilj pruiti im podrku - u znanju, stavu i donoenju etini(ji)h odluka kroz isticanje prednosti dobre suradnje izmeu psihologa i medija, pojanjavanjem vanosti medijske pismenosti te davanjem nekih praktinih uputa o tome to mogu (bolje) uiniti u susretu ovih struka. Autori/ce tekstova su sudionici konferencije Psihologija mediji etika odrane u Poreu 2008. godine. Iz sadraja: Uvod (o prednosti suradnje meu strukama i potrebi za temom etike); Zakljuci konferencije (kao polazinim tokama ili podrci za akcije); Medijska (ne)pismenost (definiranje podruja, svrhe i davanje primjera); Za sigurno hodanje medijima (podrka psiholozima za suradnju s medijima); S onu stranu medija (podrka novinarima i vlasnicima medija u bavljenju etiki osjetljivim temama).

NOVO

Format: 17 24 cm Uvez: meki Opseg: 130 str. Cijena: 100,00 kn

www.nakladaslap.com


+385(0)16281774

psihologijaEdward E. Smith, Susan Nolen-Hoeksema, Barbara L. Frederickson, Geoffrey R. Loftus, Daryl J. Bem, Stephen Maren

ATKINSON/HILGARD UVOD U PSIHOLOGIJUetrnaesto ameriko i prvo hrvatsko izdanje Uvoda u psihologiju, iji su autori Atkinson i Hilgard, oznaava novo razdoblje ovog klasinog udbenika koji studente uvodi u psihologiju. Dugogodinjim suradnicima Smithu, Bemu i Susan Nolen-Hoeksema, pridruilo se troje novih: Barbara L. Frederickson i Stephen Maren s Michigenskog sveuilita te Geoffrey Loftus sa Sveuilita Washington. Frederickson, Maren i Loftus unose u tekst novu perspektivu, iako oni zasigurno nisu novi u psihologiju, ve su sve troje meunarodno cijenjeni istraivai i nastavnici. Na tim autora sada ukljuuje strunjake koji pokrivaju irok raspon naeg podruja, od bioloke psihologije, kognicije i percepcije do socijalne psihologije i psihologije linosti, od normalnog razvoja do psihopatologije. Svi autori su i nagraivani istraivai koji daju strune evaluacije glavnih problema i nalaza u psihologiji.Klasino i suvremeno

22


Izuzetno je vano da studenti razumiju i cijene klasina ispitivanja koja ine temelje psihologije. Meutim, u suvremenoj psihologiji postoji golema koliina inovativnih radova. U ovom izdanju prikazujemo veinu obeavajuih novih radova u psihologiji. Rezultat je sveobuhvatan i uzbudljiv pregled onog to je povijesno bilo najbolje u psihologiji i onog to je najbolje u novoj psihologiji.Biologija, evolucija i kultura

656

18. POGLAVLJE: SOCIJALNA KOGNICIJA

PRIJELOMNO ISTRAIVANJEto kako e se esto pojaviti temeljna atribucijska pogreka. Kako bismo razumjeli zato, potrebno je razbiti proces atribucije u faze. Prema jednom naelu, proces uzronih atribucija dijeli se u najmanje dva dijela. Prvi je korak dispozicijski zakljuak (koju osobinu ukljuuje ova akcija?), a drugi je situacijska korekcija (koji bi situacijski pritisci mogli uzrokovati ovu akciju?). Eksperimenti pokazuju da je prvi korak dispozicijskog zakljuivanja vie automatski od drugog koraka - situacijske korekcije (Gilbert i Malone, 1995; Gilbert, Pelham i Krull, 1988). To pokazuje da mi tako esto inimo temeljnu atribucijsku pogreku stoga to je prenauena, to je postala automatski proces koji se esto odvija izvan svjesnog doivljavanja. Samo kad imamo kognitivne resurse koji nam omoguavaju namjerno i briljivo promiljanje, moemo korigirati svoje poetne, automatske dispozicijske atribucije, pozivajui se na postojee situacijske uzroke. Iako moe djelovati ohrabrujue da namjerno promiljanje moe prevladati temeljnu atribucijsku pogreku, moramo uvidjeti da smo najee, dok stvaramo dojmove o drugima, kognitivno zaokupljeni, razmiljajui istodobno o mnogim stvarima, poput planiranja sljedee akcije, anticipiranja reakcije drugih ili upravljanjem dojma koji drugi imaju o nama. Sav taj kognitivni posao znai da emo i dalje initi temeljnu atribucijsku pogreku (Gilber i Malone, 1995).

Jedna je od implikacija ovog ispitivanja da ljudi koji odabiru teme o kojima se raspravlja ostavljaju dojam da vie znaju od onih koji pasivno doputaju da drugi odreuju o emu e se raspravljati, iako je svatko svjestan razliitih uloga koje se igraju. A to ima implikacija za suvremene spolne uloge. Istraivanja su pokazala da u spolno mijeanim interakcijama mukarci govore vie od ena (Henley, Hamilton i Thorne, 1985), ee prekidaju druge dok govore (West i Zimmerman, 1983) i ee odreuju teme za raspravu (Fishman, 1983). Ispitivanje s ispitivaima i natjecateljima implicira da je jedna od posljedica tih obrazaca spolnih uloga da ene naputaju veinu spolno mijeanih interakcija smatrajui da imaju manje znanja od mukaraca, pri emu promatrai oba spola imaju istu takvu iluziju. Poruka koju odnose sa sobom je jasna: temeljna atribucijska pogreka moe raditi u vau korist ili protiv vas. Ako elite djelovati obrazovano i sebi i drugima, nauite tako strukturirati situaciju da vi odluujete o temama za raspravu. Budite ispitiva, a ne natjecatelj! Utvreno je da uzronim atribucijama, kao i drugim aspektima stvaranja dojmova, upravljaju dva razliita naina miljenja, jedan vie automatski i nenamjeran i drugi vie kontroliran i namjeran. Ti naini miljenja utjeu na

Kultura i kognicijaniz argumenata koje su dobili od eksperimentatora. To ih je iskustvo trebalo upozoriti na snana situacijska ogranienja izraavanju stavova. S tim salijentnim osobnim iskustvom, Korejci vie nisu davali dispozicijske atribucije, dok su Amerikanci to inili i dalje. Iz tog i drugih istraivanja autori su zakljuili da razlike u temeljnoj atribucijskoj pogreci izmeu istone i zapadnjake kulture ne odraavaju toliko kulturalne razlike u sklonosti temeljnoj atribucijskoj pogreci. U standardnim uvjetima i Korejci i Amerikanci inili su tu pogreku. Umjesto toga, kulturalne razlike u atribucijama odraavaju veu osjetljivost na kontekst i situacijske pritiske kod pripadnika istonoazijskog naroda, gdje su ta situacijska ogranienja salijentna (Choi i sur., 1999). Ima sve vie podataka da pripadnici istonoazijskih naroda posveuju vie panje kontekstu i situaciji nego to to ine zapadnjaci (Masuda i Nisbett, 2001), te da su vie pod utjecajem konteksta i situacije (Ji, Peng i Nisbett, 2000). Ove i bezbrojne druge razlike u stilu miljenja koje postoje izmeu Istoka i Zapada, danas se smatraju dokazima da su pripadnici istonoazijskih naroda skloniji holistikom miljenju, dok su zapadnjaci skloniji analitikom miljenju (Nisbett i sur., 2001). Holistiko miljenje definira se kao orijentacija pre

nakladaslap-katalogknjiga2010

Documents