1Opis: Skripta je raena za prof.Bravara i prema njoj ljudi kod njega polau, ali je raena po mjeavini svih ivih literatura (tipa mijea PZ 94 i PZ 2004, s tim da prednost daje PZ 94). Dosta je suhoparna i ima smisla samo ako se proe i knjiga. Sadri 50 stranica. Objava: lipanj 2008 (premda je skripta pisana minimalno godinu dana ranije)

KABOTAA Prijevoz stvari i putnika izmeu hrv. luka, mogu ga obavljati samo brodovi, jahte ili brodice hrvatske dravne pripadnosti. Kabotaom se smatra i prijevoz osoba stranom jahtom ili brodicom unutar unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora uz naplatu. Iznimno, MVPIEI moe odobriti a) stranom brodu prijevoz praznih kontejnera u njihovom iskoritavanju izmeu hrv. luka b) stranom brodu, jahtu ili brodici prijevoz osoba i stvari izmeu hrv. luka ako to zahtijeva gospodarski interes RH (uz prethodno pribavljeno miljenje HGK) POMORSKO DOBRO (ZPDML zako o pomorskom dobru i morskim lukama) Ope dobro, od interesa za RH, ima njenu osobitu zatitu, a upotrebljava se ili koristi pod uvjetima i na nain propisan ZPDML-om. Na pomorskom dobru ne moe se stjecati pravo vlasnitva ni druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi. Upravljanje pomorskim dobrom Pomorskim dobrom upravlja, vodi brigu o zatiti i odgovara RH neposredno ili posredno (putem jedinica lok. samouprave i regionalne samouprave). UPRAVLJANJE odravanje unapreenje briga o zatiti pom.dobra u opoj upotrebi posebna upotreba ili gospodarsko koritenje pomorskog dobra temeljem : 1. koncesije 2. koncesijskog odobrenja

Upravljanje moe biti REDOVITO i IZVANREDNO. REDOVITO upravljanje je briga o zatiti i odravanju pomorskog dobra u opoj upotrebi, provode ga gradovi i opine. IZVANREDNO upravljanje je sanacija pomorskog dobra izvan luka nastalu uslijed izvanrednih dogaaja te izradu prijedloga granica pomorskog dobra i njezinu provedbu, provode ga upanije. UPOTREBA pomorskog dobra moe biti opa i posebna. OPA upotreba pomorskog dobra podrazumijeva da se svatko moe sluiti pomorskim dobrom sukladno njegovoj prirodi i namjeni. POSEBNA upotreba je sve to nije opa upotreba i gospodarsko koritenje.

www.pravokutnik.net

2GOSPODARSKO KORITENJE pomorskog dobra je koritenje pomorskog dobra za obavljanje gospodarskih djelatnosti. 1. sa ili bez koritenja postojeih graevina i drugih objekata na pomorskom dobru 2. sa ili bez gradnje novih graevina i drugih objekata na pomorskom dobru. Davanjem pomorskog dobra na posebnu upotrebu ili gospodarsko koritenje odreenim pravnim i fizikim osobama mogu se druge osobe djelomino ili potpuno iskljuiti od upotrebe ili koritenja, ali to se iskljuenje ne primijenjuje u sluaju vie sile ili nevolje na moru dok one traju. SADRAJ POMORSKOG DOBRA Pomorsko dobro ine : 1. unutarnje vode 2. teritorijalno more 3. njihovo dno i podzemlje 4. dio kopna koji je po svojoj prirodi namijenjen opoj upotrebi ili je proglaen takvim 5. sve to je s tim dijelom kopna trajno spojeno na povrini ili ispod nje Pomorskim dobrom smatraju se : 1. morska obala 2. luke 3. nasipi 4. sprudovi, hridi, grebeni 5. plae 6. ua rijeka koje se izlijevaju u more 7. kanali spojeni s morem 8. u moru i morskom podzemlju iva i neiva prorpda (vie ne spadaju lukobrani, ribe i rude!!) KONCESIJA NA POMORSKOM DOBRU KONCESIJA pravo kojim se dio pomorskog dobra djelomino ili potpuno iskljuuje iz ope upotrebe i daje na posebnu upotrebu ili gospodarsko koritenje fizikim i pravnim osobama, registriranim za obavljanje obrta, sukladno prostornim planovima. VRSTE KONCESIJA

1. KONCESIJE ZA GOSPODARSKO KORITENJE daje se na temelju javnogprikupljanja ponuda. Koncesionar mora ispunjavati odreene uvjete (l.17 ZPDML). Uz ponudu za dobivanje koncesije prilae : a) prijedlog o vrsti i opsegu gospodarskog koritenja pomorskog dobra b) dokaze o ispunjavanju uvjeta za dobivanje koncesije c) idejno rjeenje prema detaljnom planu i studiji gospodarske opravdanosti

www.pravokutnik.net

3Koncesija se daje na rok od 5-99 godina, a kod odreivanja tog roka se uzima u obzir namjena, opseg, visina potrebnih ulaganja i ukupni gospodarski uinci koji se postiu koncesijom. Koncesije od vanosti za upaniju daje upanijsko poglavarstvo na rok od 5-20 godina (moe prenijeti tu ovlast na gradsko ili opinsko vijee!) Koncesije od vanosti za RH daje Vlada RH na rok do 50 godina. Koncesije od vanosti za RH daje Vlada RH na rok od 50-99 godina uz prethodnu suglasnost Sabora RH. 2. KONCESIJE ZA POSEBNU UPOTREBU Daje se na zahtjev zainteresirane osobe. Odluku o davanju koncesije za posebnu upotrebu donosi Vlada RH (za objekte dravnog znaaja) upanijsko poglavarstvo (za objekte up.znaaja) Opinsko ili gradsko vijee (za objekte lok.znaaja) Daju se na rok 5-99 godina. ODLUKA O KONCESIJI Upravni akt i pravni temelj za sklapanje ugovora o koncesiji. Sadri: 1. 2. 3. 4. 5. podruje pomorskog dobra koje se daje na upotrebu ili gospodarsko koritenje nain, uvjete, vrijeme upotrebe ili gospodarskog koritenja stupanj iskljuenosti ope uporabe naknadu koja se plaa za koncesije ovlatenja davatelja koncesije 6. popis objekata koji se nalaze na pomorskom dobru 7. prava i obveze ovlatenika koncesije mora biti utemeljena na : 1. nalazu i miljenju strunog tijela za ocjenu ponuda kojeg imenuje upanijska skuptina ili Vlada RH. UGOVOR O KONCESIJI Donesen na temelju prethodne odluke o koncesiji. Njime se ureuje : 1. 2. 3. 4. blia namjena za koju se daje koncesija uvjeti kojima u toku trajanja koncesije mora udovoljavati ovlatenik visina i nain plaanja naknade za koncesiju jamstva ovlatenika koncesije 5. druga prava i obveze davatelja i ovlatenika koncesije Prava i obveze temeljem koncesije nastaju tek sklapanjem ugovora o koncesiji. Nema koncesije bez prethodnog upisa pomorskog dobra u zemljine knjige!

www.pravokutnik.net

4PRIJENOS KONCESIJE Samo koncesija dana za gospodarsko koritenje pomorskog dobra i samo uz suglasnost davatelja koncesije. Postoji dunost ovlatenika koncesije da osigura da pravne i fizike osobe te tree osobe s kojima stupa u pravne osnose s obzirom na dobivenu koncesiju, upotrebljavaju ili gospodarski koriste sukladno uvjetima pod kojima je koncesija dana. OPOZIV KONCESIJE U svako doba, kada to zahtijeva interes RH koji utvruje Sabor RH. Naknada ovlateniku koncesije samo za graevine, a iznosi vrijednost graevine amortizacija. ODUZIMANJE KONCESIJE 1. ako ne izgradi graevine u roku 2. ako se ne pridrava ZPDML-a i provedbenih propisa ili uvjeta koncesije 3. ako ne iskoritava koncesiju ili je iskoritava za svrhe koje mu nije dana ili preko mjere odreene u koncesiji 4. ako bez odobrenja izvri radnje koje nisu predviene u koncesiji ili su u suporotnosti s odobrenim projektnom 5. ako neuredno plaa naknadu 6. ako ne odrava ili nedovoljno odrava pomorsko dobro Nema pravo na naknadu! Gubi pravo na ponovno dobivanje bilo koje koncesije za gospodarsko koritenje pomorskog dobra (l-17,st.3). PRESTANAK KONCESIJE

1. istekom vremena za koje je dana2. odreknuem ovlatenika prije isteka vremena odreenog u odluci 3. smru, odnosno prestankom pravne osobe ako nasljednici odnosno, pravno slijednici ne zatrae pravodobno potvrdu koncesije. 4. oduzimanjem koncesije 5. sporazumom stranaka o raskidu ugovora o koncesiji ZALOG KONCESIJE Ovlatenik koncesije moe zaloiti svoje pravo koncesije. Zalono pravo daje zalonom vjerovniku pravo da sam koristi koncesiju, ako ispunjava uvjete za ovlatenika koncesije. Ili moe pravo na koncesiju prenijeti na treu koja ispunjava uvjete za ovlatenika koncesije, pod uvjetom da dobije suglasnost davatelja koncesije. Ako zaloni vjerovnik ili trea osoba ne ispunjava uvjete za ovlatenika koncesije i ne dobije suglasnost davatelja koncesije, koncesija se oduzima. Davatelj koncesije moe odbiti koncesiju samo ako zaloni vjerovnik ili osoba na koju je prenio pravo pravo iz koncesije ne ispunjava uvjete za ovlatenika koncesije.

www.pravokutnik.net

5PAZI!! NE zalono pravo na odreenom dijelu pomorskog dobra (kao zalog na stvari) ve zalog na pravu koncesije (kao zalog prava). KONCESIJSKI SPOROVI Upravni sporovi Protiv rjeenja Vijea za dodjelu koncesija se moe podnijeti alba MVPIEI, a protiv rjeenja se ne moe podnijeti alba, ali se moe pokrenuti upravni spor. KONCESIJSKO ODOBRENJE Koncesijsko odobrenje je upravni akt (u obliku rjeenja) temeljem kojeg se povodom zahtjeva fizikih i pravnih osoba daje na koritenje pomorsko dobro za obavljanje djelatnosti koje NE UKLJUUJU i NE OGRANIAVAJU opu upotrebu pomorskog dobra na rok do 5 godina, a daje ga vijee za dodjelu koncesijskih odobrenja. ISKLJUENJE POMORSKOG DOBRA Iskljuiti dio pomorskog dobra moe Vlada RH radi : 1. potreba obrane 2. regulacije rijeka i vodotoka 3. drugih objekata infrastrukture od interesa za RH UDAR MATERIJALNI SRAZ broda s FIKSNIM POMORSKIM (plutajuim) ili KOPNENIM objektom Odgovara vlasnik i brodar i to kauzalno (objektivno!). Nee biti odgovoran ako je krivnja uzrokovana krivnjom:

1. trgovakog drutva ili tijela koje upravlja lukom2. stanjem kopnenih objekata, odnosno plutajuih objekata Luke bez obzira na komercijalni interes organizacije koja iskoritava luku, obavljaju ponajprije JAVNU funkciju, slue opim interesima i imaju veliko znaenje za gospodarstvo. tite se i male luke ija sredstva su skromna, ali na poseban nain. PELJARENJE Peljarenje je voenje plovnog objekta od strunih osoba (peljara) i davanje strunih savjeta zapovjedniku plovnog objekta, radi sigurne plovidbe u lukama, tjesnacima i drugim podrujima unutarnjim morskih voda i teritorijalnog mora RH. Prema prosoru na kojem se obavlja: a. luko b. obalno

www.pravokutnik.net

6prema obvezatnosti: a. obvezno b. dobrovoljno granice, vrijeme i mjesto ukrcaja i iskrcaja peljara kod obveznog peljarenja odreuje: a. za luka LUKA KAPETANIJA b. za obalno MINISTAR prometa, turizma i mora Obveznom peljarenju ne podlijeu : 1. 2. 3. 4. 5. hrvatski ratni i javni brodovi hrvatski putniki trajekti koji plove u redovitoj liniji brodovi koji slue odravanju plovnih puteva brodovi s BT manjom od 500 jahte s BT manjom od 1000

Peljarenjem se moe koristiti svaki brod uz iste uvjete, a strani brodovi izjednaeno s naim uz reciprocitet. PELJAR mora imati : a. propisanu strunu spremu b. plovidbeni sta c. poloeni struni ispit U pogledu zdravstvene i psihofizike sposobnosti mora ispunjavati uvjete propisane za lanove posade hrv.trgovake mornarice u slubi palube. Peljar je duan :

1. ODBITI peljarenje ako gaz broda ne odgovara dubini mora na mjestu predvienom zanjegovo sidrenje ili privez, ako nije sposoban za plovidbu, ako od luke kapetanije nije dobio dozvolu za uplovlavanje ili isplovlavanje. 2. DAVATI STRUNE SAVJETE i UPOZORITI zapovjednika broda na uvjete i propise plovidbe 3. PISMENO IZVJESTITI luku kapetaniju o obavljenom peljarenju. Za vrijeme obvezatnog peljarenja peljar ne smije prestati obavljati poslove peljarenja prije nego zavri peljarenje bez obzira na volju zapovjednika broda. U sluaju dobrovoljnog peljarenja duan je prekinuti peljarenje na zahtjev zapovjednika broda. Ne smije napustiti brod koji je stigao iz inozemstva prije nego to brod dobije odobrenje za slobodnu vezu s obalom. Za radnje i propuste peljara odgovara brodar za tete treima. U regresnom postupku i u sluaju tete na peljarenom brodu, brodaru za takve tete odgovara trgovako drutvo u kojem je peljar bio u radnom odnosu u trenutku uzrokovanja tete. Brodar mora dokazati krivnju peljaru (osnova je dokazana krivnja, t.j. da nije postupio s prosjeno profesionalnom panjom i znanjem srednje sposobnog peljara.)

www.pravokutnik.net

7Trgovako drutvo odgovara ogranieno bez obzira na stvarnu tetu. Visina se utvruje tako da se osnovna naknada za uslugu pomnoi s 300. POSEBNO PRAVO LANA POSADE NA POVRATNI PUT (tzv.repatrijacija) lanu posade koji za vrijeme ili nakon prestanka radnog odnosa bude iskrcan s broda, izvan njegove luke ukrcaja, brodar je duan osigurati povratak u luku njegova ukrcaja. Ako to pravo ne osigura brodar to e putovanje iz inozemstva osigurati nae diplomatskokonzularno predstavnitvo na teret brodara. Trokovi obuhvaaju: 1. stan 2. hranu 3. prijevoz Povratno putovanje se smatra osiguranim ako je lanu posade osigurano zaposlenje za odgovarajue poslove na brodu koji plovi u luku njegova ukrcaja. ODGOVORNOST BRODARA ZA TETU KOJU PRETRPI LAN POSADE Brodar je duan nadoknaditi tetu lanu posade :

1. na stvarima za njegovu osobnu upotrebu 2. naknadu za svaki dan stvarne nezaposlenosti i to u visini plae koja je bilaugovorena, ali ukupni iznos ne smije premaiti iznos dvomjesene plae. Ova naknada se isplauje u sluaju brodoloma ili havarije. 3. za smrt ili tjelesnu ozljedu krivnja se pretpostavlja,a oslobaa se krivnje ako dokae namjeru ili krajnju nepanju lana posade.

4. za smrt ili tjelesnu ozljedu zbog opasne stvari kauzalna (objektivna) odgovornost,moe se osloboditi ako dokae VIU SILU (uzrok izvan stvari, a nije ga mogao predvidjeti, izbjei ili otkloniti), ISKLJUIVU radnju OTEENIKA ili TREE OSOBE.

5. smrt ili tjelesnu ozljedu zbog propusta u tehniko-zatitnim mjerama pootrenakauzalna odgovornost; osloboditi se moe samo ako dokae da je tetu izazvao lan posade namjerno ili krajnjom nepanjom (kvalificirana krivnja lana posade). FUNKCIJE ZAPOVJEDNIKA BRODA Mogu biti : 1. upravne (javna ovlatenja) neposredno 2. glede sigurnosti broda i plovidbe osobno 3. kao zastupnik brodara ex lege UPRAVNE funkcije 1. ograniiti slobodu kretanja ako je nuno radi sigurnosti za strance, do dolaska u prvu luku

www.pravokutnik.net

8 za hrvatske dravljane, do dolaska u prvu hrvatsku luku

2. sastaviti zapisnik o injenici roenja i smrti3. primiti izjavu posljednje volje i sastaviti oporuku 4. u sluaju kaznenog djela poduzeti mjere da se sprijei ili ublai nastupanje tetnih posljedica i da se poinitelj pozove na odgovornost 5. u sluaju samovoljnog naputanja broda od lana posade o tome obavijestiti luku kapetaniju (samovoljno ako se ne vrati do odlaska broda ili ako je sprijeen vratiti se, onda ako u roku od 3 dana od prestanka smetnje se ne prijavi u luku kapetaniju). Za upravne funkcije zapovjednik broda odgovara neposredno. SIGURNOST Zapovjednik je osobno odgovoran za sigurnost broda, odnosno za plovidbenu sposobnost broda. Duan je brinuti se o opskrbljivanju broda i brodskoj administraciji, o njegovom odravanju, o sigurnosti brodskih ureaja za ukrcavanje i iskrcavanje. U propisanim rokovima odravati vjebe brodicama i ostalim sredstvima za spaavanje kao i ureajima za gaenje poara. Prije isplovlavanja mora provjeriti ispravnost broda, koliinu zaliha, pobrinuti se da su svi lanovi posade i brodske knjige na brodu Osobno upravljati brodom kada to zahtijeva sigurnost plovidbe (u lukama, kanalima, kada je slaba vidljivost) u sluaju pogibelji za brod i teret poduzeti sve mjere potrebne za spaavanje osoba i uklanjanje pogibelji za brod i teret, te za zatitu okolia. Ako je propast neizbjena, duan je spasiti putnike i druge osobe, ukloniti brod s plovidbenog puta, narediti naputanje broda. Duan je obavijestiti luku kapetaniju o svakoj havariji i oneienju, te putem radiotelekomunikacija obavijestiti o svakoj neposrednoj pogibelji za sigurnost plovidbe i cjelovitost broda obavjestiti hrvatski registar brodova (HRB). U sluaju opasnosti od rata ili ratnog stanja poduzeti sve mjere kako bi sauvao brod, posadu, putnike. lana posade koji ugroava sigurnost plovidbe udaljiti s radnog mjesta. U sluaju nude, smanjiti obrok lanovima posade i to obrok hrane i/ili vode to unosi u brodski dnevnik s objanjenjem. ZASTUPNIK BRODARA Zapovjednik broda je zastupnik brodara na temelju zakona. Ovlaten je u ime i za raun brodara u mjestu izvan sjedita brodara sklapati : 1. ugovor o spaavanju 2. ugovore potrebne za izvrenje putovanja U ime i za raun brodara u mjestu izvan sjedita brodara u kojem nema ovlatenog predstavnika brodara zakljuivati ugovore o pomorsko-plovidbenom poslu, osim : a) brodarskog ugovora na vrijeme za cijeli brod b) ugovora o zakupu

www.pravokutnik.net

9c) ugovora o osiguranju Pred stranim sudbenim i upravnim tijelima titi brodareva prava i interese. POJAM BRODA OBJEKTI NA MORU naprave koje su graene tako da se odravaju na morskoj povrini PLUTAJUI OBJEKTI naprave koje se mogu prilagoditi da se odravaju na vodi, ali su stalno uvrene na jednom mjestu. Ako su naprave plovne, mogu se u irem smislu smatrati brodovima. U naem pravu za pojam broda nije vano je li rije o : plovnim objektima kojima je plovidba glavna namjena i cilj plovnim objektima koji mogu ploviti, ali im plovidba nije glavna svrha, ve im je glavna svrha obavljanje tehnikih radova

BROD plovni objekt (trgovake mornarice) osposobljen za plovidbu morem ija je duljina vea od 12 m, brutotonaa vea od 15 T ili je ovlaten voziti vie od 12 putnika BRODICA plovni objekt namijenjen plovidbi morem koji nije brod. INDIVIDUALIZACIJA BRODA Da bi se brod individualizirao slue mjerila : 1. 2. 3. 4. 5. 6. dravna pripadnost broda ime ili oznaka broda luka upisa badarski podaci klasa broda pozivni znak broda

DRAVNA PRIPADNOST BRODA Dravna pripadnost broda podrazumijeva pravnu svezu izmeu broda i drave iju zastavu brod ovlateno vije. Pretpostavke su formalne (upis u odgovarajui upisnik brodova) i materijalne (dravljanstvo vlasnika, sjedite pravne osobe). Hrvatsku dravnu pripadnost brod stjee: 1. upisom 2. izdavanjem privremenog plovnog lista Obaveznom upisu podlijeu brodovi koji su u cjelini vlasnitvo hrvatskih dravljana s prebivalitem u RH ili prevnih osoba sa sjeditem u RH.

www.pravokutnik.net

10

Fakultativni upis : 1. brod koji je u cjelini ili djelomino u vlasnitvu strane fizike ili pravne osobe ili osobe bez dravljanstva ili hrvatskog dravljana s prebivalitem u inozemstvu ako je brodar tog broda : a) hrvatsko trgovako drutvo ili pravna osoba sa sjeditem u RH b) hrvatski dravljanin s prebivalitem u RH uz uvjet da se sa zahtjevom brodara usuglasi vlasnik broda 2. brod koji je u cjelini ili djelomino u vlasnitvu strane fizike ili pravne osobe, uz uvjet da RH obavlja kontrolu u upravnim, gospodarskim i tehnikim pitanjima i upis odobri MVPIEI. 3. jahta ako je u cjelini ili dijelom u vlasnitvu strane fizike ili prevne osobe ili osobe bez dravljanstva baz prebivalita u RH ako jahta preteno boravi u moru RH. Brie se : a. ako je propao ili se to pretpostavlja b. ako se trajno povue iz plovidbe c. ako se upie u neki drugi hrvatski upisnik d. ako vie ne ispunjava uvjete za upis Postoje upisnici : a. b. c. d. trgovakih brodova ribarskih brodova javnih brodoa brodova u gradnji

a sastoje je od GLAVNE KNJIGE( list A, B i C) i ZBIRKE ISPRAVA. Brodica se moe upisati u upisnik pravo osnivanja HIPOTEKE koje nije mogue ako je upisana u OEVIDNIK. *!* PROBLEM POGODOVNIH, FIKTIVNIH, JEFTINIH ZASTAVA stjecanjem tzv.pogodovnih zastava vlasnici izbjegavaju obveze koje bi morali snositi u zemljama svoje stvarne pripadnosti (pristojbe, ispunjenje odreenih tehnikih uvjeta, osposobljenost osoblja, porezi...itd.) sredstva borbe protiv tih pojava KONVENCIJE! KONVENCIJA O OTVORENOM MORU 1958.g. Propisala je da svaka drava odreuje mjere, uvjete brodovima koji vijeu njezinu zastavu. Bitno i potrebno je postojanje BITNE ili ISTINSKE veze izmeu drave i broda, to za sobom povlai jurisdikciju i nadzor. KONVENCIJA O PRAVU MORA 1982.g. Ponavlja potrebu za postojanjem bitne veze izmeu drave i broda, ali ne kae to bi bila bitna veza

www.pravokutnik.net

11

Opa skuptina UN-a rezolucijom iz 1982.g. odluila je sazvati konferenciju za izglasavanje meunarodnog sporazuma o uvjetima upisa u nacionalni upisnik brodova. Osnovna svrha je bila da se pozivom na bitnu svezu dravi nametne obaveza da djelotvorno izvrava svoju jurosdikciju i nadzor nad brodovima koji vijeu njezinu zastavu. KONVENCIJA UN-a O UVJETIMA ZA UPIS BRODOVA 1986.g. Cilj konvencije je nametnuti dravama zastave stroge kriterije glede preduvjeta za upis, dunosti nadzora nad brodovima svoje dravne pripadnosti i sigurnog identificiranja svih osoba koje sudjeluju u upravljanju i poslovanju brodom kako bi se mogle podvesti pod odgovornost, ime se bori i protiv tzv. pomorskih prijevara. IME ILI OZNAKA BRODA Brod upisan u na upisnik brodova mora imati ime odreuje ga MVPIEI na prijedlog vlasnika. Dva broda ne mogu imati isto ime bez obzira na kategoriju plovidbe. Ostali plovni objekti moraju imati oznaku. Oznaka pomorskog tehnikog plovnog objekta se sastoji od :

1. BROJA koji oznauje redni broj upisa plovnog objekta iste vrste2. KRATKA NAZIVA objekta koji oznaava namjenu i dolazi ispred broja (npr. BAG bager, DIZ dizalica) LUKA UPISA Luka upisa je ona luka u kojoj se nalazi sjedite luke kapetanije koja vodi upisnik u koji je brod upisan. BADARSKI PODACI Oznauju tonau broda. Badarenje prije upisa obavlja HRB (hrvatski registar brodova) KLASA BRODA Stupanj povjerenja koje brodu pridaje odreeni klasifikacijski zavod na temelju svojih pravila, a ovisi o vstoi, kvaliteti... POZIVNI ZNAK BRODA Ako ima radiotelegrafski ili radiotelefonski ureaj. Odreuje se rjeenjem o odreivanju imena broda. STVARNA PRAVA NA BRODU Donesene su 4 konvencije : 1. meunarodna konvencija o izjednaavanju nekih pravila o pomorskim privilegijama i hipotekama 1926.

www.pravokutnik.net

122. meunarodna konvencija o izjednaavanju nekih pravila o pomorskim privilegijama i hipotekama 1967. 3. meunarodna konvencija o pomorskim privilegijama i hipotekama u enevi 1993. 4. meunarodna konvencija o upisu stvarnih prava na brodovima u gradnji 1967. Vlasnik broda moe : 1. 2. 3. 4. prenijeti ili otuiti brod u korist osiguravatelja (naputanjem) prenijeti brod na drugu fiziku ili pravnu osobu osnovati hipoteku sklapati ugovore o plovidbenim poslovima i zakupu

Moe ga otuiti u inozemstvo bez ikakva odobrenja, ali ga ne moe brisati iz hrvatskog upisnika ako se tome protive vjerovnici privilegiranih trabina i vjerovnici hipotekarnih trabina. Pravo vlasnitva nad brodom u gradnji obuhvaa : a) stvari u brod ugraene b) stvari koje se nalaze u brodogradilitu iako nisu ugraene u brod, ako su prema svojoj izradi odreene iskljuivo za ugraivanje u odreeni brod ili njegov pripadak SPECIFINI NASLOVI (OSNOVE) STJECANJA PRAVA VLASNITVA

1. proglaenje broda pomorskim plijenom odnosno ratnim plijenom2. 3. 4. 5. prijenos prava vlasnitva na osiguravatelja prihvaanjem izjave o naputanju isplatom naknade za potpuni gubitak iz osiguranja propustom roka za vaenje potonule stvari (RH-10 g.) ugovor o gradnji broda

UGOVOR O GRADNJI BRODA Ugovor o gradnji broda je ugovor kojim se brodograditelj obvezuje prema projektu i tehnikoj dokumentaciji izgraditi novi brod u odreenom roku, a naruitelj se obvezuje za to platiti ugovorenu cijenu. Mora biti u pisanom obliku (izmjene i dopune takoer). Brod u gradnji pripada brodograditelju, ako nije drugaije ugovoreno. Brodograditelj je duan obaviti gradnju prema : 1. ugovoru 2. pravilima struke 3. na nain da se brodu mogu izdati isprave o sposobnosti za plovidbu Odgovornost mu je na temelju kauzaliteta! Brodograditelj ne odgovara za nedostatke :

1. ako dokae da su nastali zbog naruiteljeva zahtjeva i materijala iako ga je upozoriona mogunost nastanka tetnih posljedica. 2. ako nije projektant, odgovara za nedostatke koje je izveo prema projektu osim u sluaju da je upotrijebio dunu panju, tada ne odgovara, ali ni tada nee odgovarati ako je naruitelj unato upozorenju zahtijevao da se radovi izvedu prema nacrtu projekta.

www.pravokutnik.net

13HIPOTEKA Hipoteka na brodu jest pravo prema kojem je vjerovnik ovlaten namiriti svoju trabinu iz prodajne cijene broda i ostvarene : sudskom prodajom izvansudskom prodajom uzimanjem broda u posjed i iskoritavanjem broda

Dispozitivno mogunost ugovornog iskljuenja dijela ovlasti. Cilj tih izmjena je pribliavanje hipoteke i mortgagea, zainteresiranosti stranih banaka za kreditiranjem domaih brodova sa brodovima u domaim upisnicima, te jaanje instrumenata osiguranja hipotekarnih vjerovnika. FORMA I OSNOVA NASTANKA HIPOTEKE Pismena forma ugovor o hipoteci, upis u upisnik brodova. Hipoteka moe biti ugovorna, prisilna (sudska), javnobiljenika (karakteristike su ubrzanje ovrhe hipoteke te neposredna ovrnost) PROSTIRANJE HIPOTEKE a) b) c) d) brod pripatci broda uzgrednosti broda osigurnina broda ( privilegij se tu ne ubraja, ali da kamate, pripadak)

UZGREDNOSTI Vrijednosni ekvivalenti tete t.j.umanjenje vrijednosti broda zbog oteenja ili djelominog gubitka. 1. trabine na osnovi naknade tete za jo nepopravljena fizika oteenja koja je brod pretrpio 2. trabine na osnovi zajednike havarije ako se odnose na nepopravljena fizika oteenja broda Hipoteka ne obuhvaa tzv. civilne plodove : vozarinu i prevozninu tegljarinu i zakupninu nagradu za spaavanje na moru iskoritavanje i upotrebu broda (ako nije drugaije ugovoreno)

Brod optereen hipotekom ne moe se trajno povui iz plovidbe bez pristanka hipotekarnih vjerovnika, ali dunik moe traiti sudsku prodaju. Namiruju se poslije : 1. pomorskih privilegija 2. ostvarenja retencije brodograditelja i brodoupravljaa u ovrnom postupku Prednost izmeu hipotekarnih vjerovnika ima onaj koji se prvi upisao.

www.pravokutnik.net

14HIPOTEKA PRESTAJE brisanjem hipoteke prodajom broda u ovrnom ili steajnom postupku izvansudskom prodajom broda proglaenjem broda pomorskim plijenom ili ratnim plijenom (ako doe do osloboenja broda uspostava hipoteke!)

-

MORTGAGE Mogunost da vjerovnik u odreenim sluajevima deposedira dunika i preuzme iskoritavanje broda i prije dospijea i eventualnog neplaanja anuiteta. Institut je iz angloamerikog prava i poput hipoteke je, slui osiguranju dugoronih kredita. Moe uzeti brod u posjed :

a) prije dospjelosti ako dokae da je inom ili prospustom dunika ili treeg ugroenasigurnost njegova mortgagea na brodu b) nakon dospjelosti ako nije u potpunosti namiren, moe ubirati vozarinu, ali uz potivanje prijevopznih ugovora koje je sklopio brodar. Mogunost prodaje broda iz slobodne ruke, brzo. Ako se ne moe namiriti iz vrijednosti broda, gubi pravo namirenja iz ostale imovine. LIEN ogranienje mortgagea

a. MARITIME LIEN sadrajno odgovara privilegijimab. POSSESSORY LIEN analogan retenciji brodograditelja i brodopopravljaa c. STATUTORY LIEN povlastice koje priznaje zakon, ali koje ne djeluju same po sebi, nego tek kad ih se ostvari tubom (npr. trabine brodoopskrbljivaa, tete na teretu i tjelesne tete (tjelesne ozljede ili gubitak ivota) PRIVILEGIJI Privilegiji na brodu su trabine koje na temelju zakona imaju prvenstveno namirenje iz broda, ispred svih trabina pa i onih koje su osigurane hipotekom. Smatraju se : zakonskim zalonim pravom na brodu sredstvom osiguranja pojedinih trabina prate brod nastaju u trenutku ispunjenja zakonskih pretpostavkinumerus clausus privilegiranih trabina

-

Karakteristike privilegija

1. AKCESORNOST slijede trabinu, prestanak trabine = prestanak privilegija, aliobratno ne! 2. ogranieno vremensko trajanje 1 godina, jedino stvarno pravo koje nije trajno( razlog: pravna zatita ostalih vjerovnika i novog vlasnika broda) 3. ne upisiju se u upisnik

www.pravokutnik.net

15

RAZREDI PRIVILEGIJA (PZ 2004) 1. trabine za plae zapovjednika broda, asnika, lanova posade u vezi sa zaposlenjem na brodu, repatrijacija, doprinosi socijalnog osiguranja za njih. 2. trabine za smrt ili tjelesne ozljed koje su se dogodile na kopnu ili vodi u neposrednoj vezi s iskoritavanjem broda

3. trabine s naslova nagrade za spaavanje broda4. trabine za luke naknade, trokove plovidbe kanalima, peljarenje 5. trabine po osnovi izvanugovorne odgovornosti za materijalne gubitke ili oteenja prouzroena uporabom broda, osim gubitka ili oteenja tereta, kontejnera i putnikih stvari koje se prevoze brodom. PROSTIRANJE PRIVILEGIJA Privilegij u korist glavnice obuhvaa i kamate, ne obuhvaa osiguraninu, a prostire se i na pripadak broda. REDOSLIJED NAMIRENJA PRIVILEGIRANIH TRABINA Trabine iz ranijih razreda namiruju se prije kasnijih. Vie trabina istog razreda isti red prvenstva (razmjerno) Iznimka trabine s osnove spaavanja (3.razred). prednost pred svim drugim privilegiranim trabinama nastalim prije vremena dotinog spaavanja. Vie trabina iz treeg razreda prednost ima zadnje spaavanje pa prema kasnijima (dan pojedine radnje spaavanja). PRESTANAK PRIVILEGIJA prestanak trabine osigurane privilegijem protek 1 godine prodaja broda u ovrnom ili steajnom postupku osnivanjem fonda ograniene odgovornosti za trabine za koje se fond osniva proglaenje broda pomorskim plijenom (osloboenje broda ponovno uspostavljanje privilegija)

CILJ IZMJENA PZ 94 PZ 2004 Novi zakon usvaja rjeenja Konvencije o pomorskim privilegijima i hipotekama iz 1993, a ne kao dosadanji prema konvenciji iz 1926. Novi sustav ide in favorem hipoteke na teret privilegija : olakava dobivanje dugoronih kredita za nabavku brodova i brodare izlae manjem financijskom teretu glede broja pomorskih privilegija i imovine koju optereuju.

www.pravokutnik.net

16

KONVENCIJE 1926.g. meunarodna konvencija o pomorskim privilegijama i hipotekama 1967.g. meunarodna konvencija o pomorskim privilegijama i hipotekama 1967. g. meunarodna konvencija o upisu stvarnih prava na brodovima u gradnji 1993.g. meunarodna konvencija o pomorskim privilegijama i hipotekama

BRODAR Fizika ili pravna osoba koja je posjednik vlastitog ili tueg broda i nositelj plovidbenog pothvata. Pravna osnova prijenosa svojstva brodara s vlasnika na drugu osobu je : 1. ugovor o zakupu 2. uglavak ugovora o hipoteci koji sadri ovlatenje vjerovnika da svoj dospjeli nepodmireni dug namiri iskoritavanjem broda. Prema PZ-u za svojstva brodara trae se 2 uvjeta, kumulativno ispunjena : 1. posjednik broda 2. nositelj plovidbenog pothvata kad u vlastito ime preuzima i odgovara za obveze Funkcije brodara : 1. nositelj plovidbenog puta odgovara za izvanugovorne obveze 2. poduzetnik odgovara za ugovorne obveze Ogranienje odgovornosti brodara a) SUSTAV ABANDONA (mediteranski) Vlasnik broda odgovara neogranieno i osobno cijelom svojom imovinom za ine i obveze zapovjednika, ali je ujedno ovlaten da se rijei neograniene osobne odgovornosti (abandonom) preputanjem broda i vozarine za ono putovanje na kojem je nastala obveza. Mogunost abandona ne postoji za vlastita djela ili za vlastite obveze brodovlasnika koje on i izvrava. Abandonom se ne prenosi vlasnitvo na vjerovnika, nego se brod samo preputa vjerovnicima radi namirenja, a eventualni preostali viak pripada brodovlasniku. Prigovor: omoguuje se naputanje i bezvrijedne brodske olupine, a iznos osiguranine pripada vlasniku. b) SUSTAV EGZEKUCIJE Brodar odgovara za odreene obveze samo brodom i vozarinom, a ta se imovina podvrgava postupku izvrenja da bi se namirili vjerovnici.

www.pravokutnik.net

17c) ENGLESKI SUSTAV ILI SUSTAV ODGOVORNOSTI OGRANIENE NA ODREENU SVOTU Brodar odgovara svom svojom imovinom, ali samo do unaprijed utvrene svote. Na taj nain se formira fond ograniene odgovornosti, ovisno o veliini broda pa nema opasnosti kao kod abandona, da vjerovnici budu izigrani u sluaju smanjenja vrijednosti ili potpunog gubitka broda. Svim sustavima je zajedniko da brodar ne moe ograniiti svoju odgovornost ako ga tereti osobna krivnja.

Konvencija o ogranienju odgovornosti vlasnika pomorskih brodova, donesena 1957.g. u Bruxellesu, protokol 1979.g., uvodi SDR. Prihvatila je eng.sustav. tono navodi za koje trabine brodar moe ograniiti svoju odgovornost : 1. zbog smrti ili tjelesne ozljede osoba na brodu, radi prijevoza, gubitka ili oteenja stvari koje se nalaze na brodu

2. zbog smrti ili tjelesne ozljede osoba na kopnu ili vodi, gubitka ili oteenjastvari ako su te tete prouzroene inom, nepanjom ili krivnjom osoba na brodu za koje brodar odgovara, ili osoba koje se ne nalaze na brodu za oje brodar odgovara, ali u tom sluaju uz uvjet da se in, nepanja ili krivnja odnosi na plovidbu, rukovanje brodom, ukrcaj, prijevoz ili iskrcaj tereta ili putnika

3. trabine iz odgovornosti za uklanjanje podrtina ili za podizanje broda4. trabine iz odgovornosti koja proistie iz oteenja lukih naprava i ureaja koja poini brod Brodovlasnik moe ograniiti odgovornost na svotu od

rt registarska tona

1000 t.j. 3100 PF/ rt (ako su iz jednog dogaaja nastale samo materijalne ili samo tjelesne tete) 3100 PF/rt ako su nastale i jedna i druga vrsta teta s time da je 2100 PF/rt osigurano za tjelesne tete, a 1000 PF/rt za materijalne tete

Vjerovnici iz fonda za tjelesne tete konkuriraju dijelu fonda za materijalne tete (obratno ne!) Brodar ne moe ograniiti svoju odgovornost ako je dogaaj iz kojeg su nastale tete prouzroio vlastitom nepanjom (tzv. osobna krivnja) Protokol 1979.g. uvodi SDR 15 PF:1 SDR KONVENCIJA O OGRANIENJU ODGOVORNOSTI ZA POMORSKE TRABINE Donesena je 1976.g. u Londonu. Pravo na ogranienje imaju i brodovlasnik i spaavatelj. Pojam brodovlasnika obuhvaa :

www.pravokutnik.net

181. vlasnika 2. naruitelja u brodarskom ugovoru 3. brodara broda Pojam spaavatelja za razliku od konvencije iz 1957.g. ne mora biti osoba koja djeluje s broda ve i onaj tko je djelovao izvan broda. Ogranienjem se mogu koristiti : 1. osobe kojima se brodovlasnik i spaavatelj u svom poslovanju slui 2. osiguravatelj koji pokriva te trabine u granicama koliko i sam osiguranik Trabine su : 1. smrt ili tjelesna ozljeda zbog gubitka ili oteenja imovine (ukljuujui i tete na lukim postrojenjima, dokovima, plovnim putevima...) do kojih je dolo na brodu, odnosno u neposrednoj svezi s njegovim koritenjem i u svezi s radnjama spaavanja kao i tzv. daljnje tete. 2. zbog teta od zakanjenja u prijevozu tereta, putnika i putnike prtljage 3. koje slijede iz povrede nekog izvanugovornog prava u izravnoj svezi s iskoritavanjem broda ili spaavanjem Nee se moi koristiti ogranienjem ako je teta nastala zbog :

a) namjere odgovorne osobeb) krajnje nepanje a tuitelj to dokae (oboje). Prednost pred konvencijom iz 1957.g.- za iskljuenje ogranienja odgovornosti je potrebna kvalificirana krivnja, a ne bilo kakva krivnja, a kao protutea znatno je poviena granica odgovornosti. Smrt ili tjelesna ozljeda 333000 SDR za brod do 500 T + kao dodatak za svaku tonu iznad 500 T 500 SDR 501- 3000 T 333SDR 3001 30 000 T 250 SDR 30 001 70 000 T 167 SDR 70 001 T spaavatelj 833 000 SDR 1500 T Ostale trabine 167 000 SDR do 500 T 167 SDR 501 30 000 T 125 SDR 30 001 70 000 T 83 SDR - iznad 70 001 T Iznos neisplaenog ostatka za trabine za smrt ili tjelesnu ozljedu konkurira s ostalima. Predvia se posebna granica odgovornosti za spaavatelja koji ne obavlja operacije spaavanja s nekog broda, prema tonai od 1500 T 833 000 SDR

www.pravokutnik.net

19Poseban fond se predvia za trabine putnika zbog smrti ili tjelesne ozljede i iznosi 46 666 SDR pomnoen s brojem putnika koje je ovlaten prevoziti ali maksimalno 25 milijuna SDR. OGRANIENJE ODGOVORNOSTI BRODARA U RH U skladu s konvencijom iz 1976.g. Smrt i tjelesna ozljeda a) 333 000 SDR do 500 T a + 500 SDR od 501 do 3000T a + 333 SDR od 3001 do 30 000 T a + 250 od 30 001 do 70 000 T a + 167 SDR preko 70 000 T Ostale trabine 167 000 SDR do 500 T 167 SDR 501 do 30 000 T 125 SDR 30 001 do 70 000 T 83 SDR preko 70 000 T Trabine su kao iz konvencije i jo trabine drugih osoba, a ne osobe koja odgovara zbog mjera poduzetih radi spreavanja ili smanjenja teta za koju osoba koja odgovara moe ograniiti svoju odgovornost. Ogranienje se nee primjenjivati na : 1. trabine iz naslova spaavanja 2. trabine iz doprinosa zajednikoj havariji 3. trabine zbog teta nastalih izljevanjem nafte 4. trabine podvrgnute nekoj meunarodnoj konvenciji ili nacionalnom pravu koje ureuje ili zabranjuje ogranienje odgovornosti za nuklearne tete 5. trabine slubenika brodara ili spaavatelja u obavljanju slube i jihovih nasljednika i pravnih slijednika 6. trabine nastale u smru ili tjelesnim ozljedama osoba koje on zapoljava (odredbe u korist radnika - in favorem laboris) Brodar gubi pravo na ogranienje ako mu se dokae da je teta nastala njegovom namjerom ili krajnjom nepanjom.

www.pravokutnik.net

20PODUZETNIK NUKLEARNOG BRODA Osoba koja je glavni nositelj odgovornosti. Poduzetnik nuklearnog broda jest osoba koju je drava ovlastila da iskoritava nuklearni brod ili drava koja sama iskoritava nuklearni brod. Odgovornost je vrlo stroga na osnovi kauzalne (objektivne) odgovornosti s ogranienom mogunou za oslobaanje od odgovornosti. Ne odgovara za tetu koju su neposredno prouzroili : 1. rat i neprijateljstva 2. graanski rat 3. ustanak Dokae li poduzetnik da je oteeni namjerno prouzroio tetu, sud ga moe osloboditi odgovornosti za tetu prema takvom oteeniku. Visina odgovornosti : 1,5 milijardi PF za svaki nuklearni brod bez obzira na tonau, za svaku pojedinu nuklearnu tetu. Do tog iznosa je duan imati pokrie u osiguranju ili drugom financijskom jamstvu. Konvencija o odgovornosti poduzetnika nuklearnog broda u Bruxellesu, 1962.g. Na PZ 100 milijuna SDR za svaku pojedinu nuklearnu tetu. Nuklearna teta teta koja prouzroi smrt ili tjelesnu ozljedu ovjeka, odnosno gubitak ili oteenje stvari to nastaje iz radioaktivnih svojstava s otrovnim, ekspolozivnim ili drugim opasnim svojstvima nuklearnog goriva ili radioaktivnih proizvoda i otpada. Nuklearni brod (novi PZ) brod opremljen ureajem na nuklearni pogon. POSEBNO PRAVO VUENJA - special drawing rights (SDR) Obraunska jedinica ogranienja odgovornosti. Konvencija UN-a o prijevozu robe morem, 1978.g. vrijednost utvruje MMF na osnovi odnosa s 5 vodeih svjetskih valuta tzv. currency basket t.j. 5 zemalja najjaih izvoznica u pojedinom obraunskom razdoblju od 5 godina, a uee pojedine valute ovisi o postotku vanjske razmjene pojedine zemlje ( jap-jen, fr-eur, njem-eur, vb-fun, sad-dol ). KRCATELJ Sam naruitelj ili osoba koju on odredi i koja na osnovi ugovora o prijevozu stvari, predaje brodaru stvari, u vrijeme i na mjestu predvienom u ugovoru. Iako djeluje u pravnom djelokrugu naruitelja krcatelj stvarno stjee neke zahtjeve i preuzima neke obveze prema brodaru : 1. 2. 3. 4. 5. zatraiti od brodara teretnicu pismo spremnosti se predaje na njegovu adresu bez njegova pristanka teret se ne moe smjestiti na palubu potpisuje prijepis teretnice predaje carinske i druge isprave potrebne za prijevoz robe

www.pravokutnik.net

216. odreuje kakve podatke o teretu e sadravati teretnica i kako e ona glasiti (na ime, po naredbi, na donositelja) POMORSKI AGENT Na temelju ope ili posebne punomoi u ime i za raun nalogodavatelja obavlja agencijske poslove te poslove pomaganja, posredovanja i zastupanja, a nalogodavac se obvezuje dati agentu naknadu za trokove i platiti nagradu. Prema sadraju poslova 1. LUKI AGENT poslovi pomaganja t.j.poslovi u luci u okviru izvrenja ve sklopnjenog ugovora odnosno za potrebe broda i u svezi sa boravkom broda u luci. 2. AGENT POSREDNIK poslovi posredovanja pri sklapanju ugovora o iskoritavanju broda pri emu obavjetava nalogodavatelja o kretanju trita o specifinostima pojedinih vrsta prijevoza. Moe biti ovlaten i zakljuivati ugovore. 3. AGENT TERETA zastupinik krcatelja ili primatelja 4. AGENT OSIGURANJA osoba koju je osiguravatelj ovlastio da u njegovo ime i za raun zakljuuje ugovore o osiguranju. Prema sadraju punomoi :

1. GENERALNI AGENT prihavt i otprema brodova, pisana punomo, opa, moeobavljati sve poslove ili sve poslove odreene vrste iz njegovog djelokruga 2. SPECIJALNI AGENT posebna punomo na PZ plovidbeni agent moe na temelju izriitog ovlatenja ugovornih strana potpisati ugovor o iskoritavanju brodova u ime i za raun obiju ugovornoh strana.

OTPREMNIK (PEDITER) Ugovorom o otpremi (pediciji) obvezuje se otpremnik radi prijevoza stvari sklopiti u svoje ime,a za raun nalogodavca, ugovor o prijevozu i druge ugovore potrebne za izvrenje prijevoza te obaviti ostale uobiajene poslove i radnje, a nalogodavac se obvezuje isplatiti mu odreenu naknadu. Meuotpremnik osoba na koju je prenio dio svojih obaveza Podotpremnik osoba kojoj je glavni otpremnik povjerio u cjelini otpremanje robe. Glede odgovornosti za rad vozara i drugih osoba kojima se slui postoje : 1. njemaki sustav odgovara samo za izbor 2. francuski sustav odgovara i za izbor i za rad kod nas je prihvaen njemaki sustav, osim : a) ako je preuzeo tvz.delcredere jamstvo ugovara se da odgovara i za ispunjenje obveze od strane vozara, ali ima pravo i na veu proviziju

b) otpreme s fiksnom naknadom ugovara se paualna naknada koja obuhvaanaknadu po osnovi otpreme, ali i naknadu i svih ostalih trokova.

www.pravokutnik.net

22 c) zbirne otpreme odgovara za gubitak ili oteenje stvari nastalih u prijevozu do kojihne bi dolo da nije bilo zbirne otpreme (jedan otpremnik, istodobno otprema robu nekoliko nalogodavaca u samo jednoj skupnoj poiljci) Glede odgovonosti za rad meuotpremnika/podotpremnika odgovara i za rad jer se polazi od stajalita da je obavljanje posla osobna obveza otpremnika. Ne odgovara : kada nalog sadri ovlatenje otpremniku da povjeri izvrenje nekom drugom otpremniku kada je povjeravanje posla drugom otpremniku u oitom interesu nalogodavca.

SLAGAI (STIVADORI) Obavlja radnje ukrcaja, slaganja i iskrcaja s broda kao i radnje koje im prethode ili slijede ukljuujui i sporedne operacije. Odgovara na temelju pretpostavljene krivnje (subjektivne odgovornosti) moe se osloboditi ako dokae da je upotrijebio dunu panju. Ugovor o slagakom poslu ugovor o djelu Naruitelj moe biti brodar, krcatelj i primatelj. SISTEMATIKA UGOVORA O ISKORITAVANJU BRODA Ugovor o pomorsko plovidbenom poslu ugovor o djelu 1. UGOVOR O PRIJEVOZU STVARI MOREM

a) BRODARSKI prijevoz stvari cijelim brodom, razmjernim dijelom broda ili odreenimbrodskim prostorom, moe biti na jedno ili vie putovanja (voyage charter) ili na odreeno vrijeme (time charter) b) VOZARSKI prijevoz pojedinih stvari 2. UGOVOR O PRIJEVOZU PUTNIKA I PRTLJAGE MOREM 3. UGOVOR O TEGLJENJU ODNOSNO POTISKIVANJU MOREM

4. UGOVOR O OSTALIM PLOVIDBENIM POSLOVIMA (neimenovani ugovori npr. opolaganju podmorskih kablova, znanstvena istraivanja, ribolovni ugovor...) Ugovor o zakupu broda ugovor o upotrebi Zakupac u svoje ima i za svoj raun sklapa ugovore. On stjee svojstvo brodara. Zakupodavatelj daje zakupvu odreeni brod na upotrebu uz plaanje zakupnine radi obavljanja pomorske plovidbene djelatnosti. Dolazi do promjene osobe brodara (kod brodarskog NE!)

www.pravokutnik.net

23BRODARSKI UGOVOR Brodarskim ugovorom se obvezuje brodar da e prevesti stvari cijelim brodom, razmjernim dijelom broda ili odreenim brodskim prostorom. Ako je ugovoren prijevoz cijelim brodom ili odreenim brodskim prostorom, a ugovoreni prostor ne bude potpuno iskoriten, brodar ne moe raspolagati tim prostorom bez pristanka naruitelja. Brodar koji se obvee da e prijevoz robe izvriti odreenim brodom, ne moe bez pristanka naruitelja zamijeniti ugovoreni brod drugim brodom, osim ako je ugovorena supstitucijska klauzula. SUPSTITUCIJSKA klauzula u ugovoru (teretnici) daje pravo brodaru da individualno oznaeni brod zamjenu drugim brodom koji mora odgovarati svim oznaenim uvjetima. Oblik ugovora trai se pisana forma, pismena isprava brodarskog ugovora zove se charter party. Brodarski ugovor moe biti : 1. na vrijeme (time charter) 2. na putovanje (voyage charter) Naruitelj se koristi ugovorenim brodom odreeno vrijeme plaajui brodaru, u pravilu, vozarinu po jedinici vremena. U praksi se zakljuuje za cijeli brod to je time charter, kojim se brodar obvezuje naruitelju da e mu tijekom odreeng vremena, prepustiti odreeni brod na raspolaganje te obavljati prijevoz onako kako naruitelj bude odreivao. Naruitelj je ovlaten samostalno raspolagati brodom u komercijalnom smislu. Naruitelj ne moe odrediti putovanje koje bi : a) izloilo brod ili posadu opasnosti koja se nije mogla predvidjeti u vrijeme zakljuivanja ugovora b) putovanje za koje se ne moe oekivati da e se zavriti bez znatnijeg prekoraenja vremena Za ono vrijeme za koje se brod poslije isteka vremena, nalazi na putovanju za raun naruitelj, a bez krivnje brodara, plaa se dvostruka vozarina. Trokove 1. pogona i lukim naknadama podmiruje naruitelj 2. posade podmirenje brodar Glavna razlika u odnosu na ugovor o zakupu sklapanjem ugovora o zakupu mijenja se osoba brodara, a sklapanjem brodarskog ugovora ne.

www.pravokutnik.net

24BRODARSKI UGOVOR NA PUTOVANJE Brodar se obvezuje preuzeti stvari tijekom jednog ili vie unaprijed odreenih putovanja. Charter party sadri : 1. ime brodara, naruitelja i broda 2. koliinu i vrstu tereta 3. mjesto ukrcaja i odredita 4. visinu vozarine 5. razne klauzule stojnice, prekostojnice, o retenciji, o zajednikoj havariji, o odgovornosti PODPRIJEVOZNI UGOVOR Po brodarskom ugovoru naruitelj slobodno raspolae ugovorenim brodskim prostoru, pa moe u taj prostor krcati vlastitu robu, ali je ovlaten uzeti na prijevoz i stvari treih osoba. Stvari treih osoba prevozi na osnovu posebnog ugovora o prijevozu s tom treom osobom tzv.podprijevozni ugovor. Naruitelj odgovra brodaru za djela tree osobe. Na odnos treeg i naruitelja primjenjuju se odredbe o prijevozu. Brodar odgovara i treem. Ako je trei bio savjestan, brodar odgovara i za viak obveza i potprijevoznikog ugovora t.j. u sluaju da je naruitelj prema treem prihvatio vee obveze nego to to proizlazi iz glavnog ugovora. Brodar za taj viak obveza ima pravo regresa prema naruitelju. POMORSKO VOZARSKI UGOVOR Brodar se obvezuje prevesti pojedine stvari iz jedne luke u drugu. Ti se ugovori zakljuuju radi prevoenja pojedinih stvari, komada, koleta. KOLETO ili KOMAD jedna samostalna cjelina s kojom se u prijevozu samostalno manipulira. Rije je zapravo o prevoenju individualnih poiljaka koje su od razliitih naruitelja, a sve skupa ine generalni teret. Brodski prostor nije element ugovora, brodar je ovlaten prevoziti teret bilo kojim brodom koji vozi na njegovim prugama. Takve poiljke najee prevoze linijski brodovi, a ugovori se sklapaju pristupanjem tzv.adhezijski ugovori liner terms Prilikom sklapanja ugovora sastavlja se ZAKLJUNICA. Zakljunica sadri : imena ugovornih strana luku ukrcaja i odredita vrstu i koliinu tereta iznos vozarine

* krcatelj predaje stvari uz bok ili pod vitlo.

www.pravokutnik.net

25BRISOVNA KLAUZULA Ugovara se u korist naruitelja. Na temelju te klauzule naruitelj nije duan poeti krcanje prije ugovorenog datuma, ali je ovlaten odustati od ugovora ako brod ne bude spreman za ukrcaj do ugovorenog dana bez obzira na razlog zakanjenja. Ugovor se raskida na zahtjev naruitelja (ima konstitutivno znaenje). Brisovna klauzula u genconu odreuje da naruitej mora obavjestiti brodara da odustaje barem 48h prije predvienog dolaska broda u luku, ali uz uvjet da brodar takvu izjavu zatrai. Ako brodar ne zatrai takvu izjavu naruitelj moe odustati od ugovor sve do isteka stojnica. Ugovor se automatski raskida ako se prekorai ugovoreni rok dolaska u luku ukrcaja i spremnost za ukrcaj, ve je potrebna izjava naruitelja koja glede raskida ugovora ima konstitutivno znaenje. FIO KLAUZULA U pravilu se teret najee preuzima ispod vitla i pri tome : a) krcatelj je duan o svom troku i riziku otpremiti teret do i ispod vitla b) brodar je duan o svom troku i riziku otpremiti teret od ispod vitla. FIO klauzula obvezuje krcatelja (ili primatelja) da o svom troku ukrcava (ili iskrcava) teret. Javlja se u nekoliko varijanti : free in krcatelj o svom troku ukrcava free out primatelj o svom troku iskrcava free in and out krcatelj ukrcava, primatelj iskrcava ?- ukrcava, iskrcava i slae ?- ukrcava, iskrcava, slae i poravnava

to se tie rizika obuhvaa ga ako je iz sadraja klauzule proizlazi da je takva elja stranaka. STOJNICE (STALIJE) Stojnice (stalije) su vrijeme kojim raspolae korisnik prijevoza za ukrcavanje (iskrcavanje) tereta bez obveze plaanja naknade brodaru. Ne plaa naknadu jer je brodar ve ukalkulirao u iznos vozarine predvieno ekanje u luci za ukrcaj (iskrcaj). Pravo na stojnice ima krcatelj (primatelj) na osnovi : 1. ugovora 2. zakona 3. lukih obiaja poetak stojnica ako nije ugovoreno, mjerodavni su dispozitivni propisi ili luki obiaji. Novi PZ uvodi pojam vrijeme stojnica.

www.pravokutnik.net

26

Vrijeme stojnica poinje tei : a) poetkom prijepodnevnog radnog vremena uz uvjet da je pismo spremnosti predano dva sata prije proteka prijepodnevnog radnog vremena

b) poetkom poslijepodnevnog radnog vremena uz uvjet da je pismo spremnostipredano 2 sata prije isteka posljepodnevnog radnog vremena Nae luke uzance predviaju :

a) ako je pismo spremnosti predano ili oglaeno do 12h, stojnice poinju tei istog danaposlijepodne poetkom radnog vremena

b) Ako je pismo spremnosti predano ili oglaeno nakon 12h, poinju tei sutradanprijepodne poetkom radnog vremena Znai : stojnice ne poinju tei odmah im je pismo spremnosti predano, nego odreeno vrijeme nakon toga. To je tzv. vrijeme predaha kojim se ostavlja vrijeme krcatelju (primatelju) da bi se mogao spremiti za ukrcavanje (iskrcavanje). Korisnik prijevoza moe poeti ukrcaj (iskrcaj) i u virjeme predaha koje se uraunava u vrijeme stojnica samo ako je izriito ugovoreno. Vrijeme predaha stranke mogu ugovorom iskljuiti. TRAJANJE STOJNICE Odreuje se na 4 mogua naina (u praksi) 1. predvidi se broj dana ili sati za ukrcaj (iskrcaj) 2. predvidi se rok do kada se mora obaviti ukrcaj ili iskrcaj 3. ugovori se da e se brod krcati onom brzinom kojom brod moe primati teret 4. odredi se koliina robe koju treba dnevno ukrcati, ovisno o kapacitetu grotla (2 sustava sustav mnoine, sustav najveeg grotla) SUSTAV MNOINE trajanje se dobiva tako da se dnevna norma mnoi sa brojem raspoloivih i pogodnih grotala i dijeli ukupnom koliinom tereta. Dnevna norma * broj raspoloivih grotala ukupna koliina tereta PREMA SUSTAVU NAJVEEG GROTLA trajanje se dobiva tako da se s grotlom koje prima najveu koliinu tereta podijeli dnevna norma. Najvee grotlo Dnevna norma

www.pravokutnik.net

27

RAUNANJE STOJNICA Prema radnim danima i dijelovima radnog dana pri emu se kao jedan radni dan raunaju 24 tekua sata. Postoje klauzule : 1. 2. 3. 4. 5. tekui dani dani neprekidno po kalendaru tekui dani bez nedjelja tekui dani bez nedjelja i praznika ili radni dani tekui dani ako vrijeme doputa pogodni radni dani kombinacija 3 i 4

Na PZ usvojio je varijantu 5. PREKID STOJNICA Osim razloga predvienih ugovorom, mjesnim obiajem ili zakonkom normom zbog : 1. vie sile 2. opeg trajka lukih radnika, ako korisnik prijevoza nije izravni ili neizravno dao povoda trajku 3. zastoj rada na strani broda bez obzira je li brodar kriv Nedostajanje ili zakanjenje drugih prijevoznih sredstava potrebnih za otpremu ili dopremu ne utjee na tijek stojnica. REVERZIBILNE STOJNICE U pravilu se stojnice ugovaraju posebno za ukrcavanje i posebno za iskrcavanje te se i neovisno obraunavaju. Kod tzv.reverzibilnih stojnica vrijeme ukrcaja i iskrcaja se smatra jednom cjelinom pa se za iskrcaj rauna i vrijeme preostalo od ukrcaja. Moraju se izriito ugovoriti odnosno priznavati mjesni obiaji luke ukrcaja odnosno iskrcaja. PREKOSTOJNICE Ako protekne vrijeme stojnica, a brod se ne ukrca (iskrca) zapovjednik broda je duan priekati jo neko vrijeme. To produljeno, izvanredno vrijeme za ukrcaj/iskrcaj su prekostojnice. Po naem PZ-u poinju tei neposredno nakon isteka stojnica. Prekostojnice se najee ugovaraju, a u protivnom se primjenjuju obiaji nae luke uzance istiu da traju max 10 dana. Raunaju se prema tekuim danima bez prekida. ak ni via sila ni zapreke ne prekidaju tijek prekostojnica. Samo zapreke na strani broda!

www.pravokutnik.net

28Brodar ima pravo na posebnu naknadu koja se plaa svakog dana unaprijed za cijeli dan. Visina se utvruje u paualnom iznosu t.j.bez obzira na stvarnu tetu koju brodar pretrpi. Nije li naknada plaena o dospjelosti ili prekostojnica o proteku brod moe : 1. odmah otpitovati zadravajui pravo na punu vozarinu i naknadu 2. odustati od ugovora i iskrcati teret (samo ako bi brodareva prava bila ugroena t.j.da ukrcani dio robe nije dostatan za pokrie) VRIJEME IZVANREDNIH PREKOSTOJNICA PZ 2004 ih regulira u l.491. Ako je teret postavljen uz bok broda do isteka stojnica odnosno prekostojnica brodar ne moe odbiti ukrcavanje. Traju koliko je potrebno da se brod ukrca. Brodar ima pravo na naknadu koja je min 50% via od one za prekostojnice, ali nije paualna (ima pravo na razliku do dokazane stvarne tete) DISPE, NAKNADA ZA UTEENO VRIJEME Nagrada koju prima krcatelj/primatelj ako se brod ukrca/iskrca prije isteka stojnica, za svaki uteeni dan ili sat. Iznosi polovicu naknade za prekostojnice, plaa se samo ako je ugovorena. TERETNICA Isprava kojom brodar potvruje da je radi prijevoza na brod primio teret te se obvezuje da e nakon zavretka putovanja teret predati ovlatenom imatelju teretnice. Slui kao dokaz o postojanju i sadraju ugovora o prijevozu. Teretnica je vrijednosni, tradicijski papir. IZDAVATELJ TERETNICE Teretnicu izdaje prijevoznik prema podacima krcatelja, na zahtjev krcatelja i nakon zavretka ukrcaja. Teretnicu vlastoruno potpisuje prijevoznik. Prijevoznik je na krcateljev zahtjev obvezan dati nekoliko izvornika teretnice, s time da na svakom izvorniku mora biti naveden ukupni broj izvornika. U prijevozu redovitim prugama, izdavanju teretnice redovito prethodi sastavljanje jednog formulara u 3 dijela tzv. triptih.

a) dispozicija ukrcaja popunjava krcatelj oznaava robu i sve njene osobine,prihvaa prijevozne uvjete brodara b) nalog za ukrcaj izdaje ga brodarski agent poto provjeri istinitost svih podataka i time je ugovor zakljuen c) potvrda o ukrcaju izdaje je zapovjednik broda ili prvi asnik nakon zavrenog ukrcaja ako se odmah ne izda teretnica.

www.pravokutnik.net

29

Na temelju potvrde o ukrcaju, krcatelj e zatraiti od brodara teretnicu koja e mu omoguiti daljnje raspolaganje tertom, to na osnovi potvrde ne moe jer ona nije vrijednosni papir. SADRAJ TERETNICE 1. 2. 3. 4. 5. naznaka teretnice podaci o prijevozniku (naziv, sjedite) podaci o identitetu broda podaci o krcatelju (naziv, sjedite) podaci o primatelju (neziv, sjedite) ili oznaka da se radi o teretnici po naredbi ili na donositelja 6. luka odredita (ili mjesto i nain gdje e se ta luka odrediti) 7. podaci o teretu (koliina, broj komada, masa, obujam...) te stanje tereta ili omota prema vanjskm izgledu 8. odredbe o vozarini 9. datum i mjesto ukrcaja tereta 10. datum i mjesto izdavanja teretnice 11. potpis prijevoznika VRSTE TERETNICA a) prema vremenu izdavanja 1. TERETNICA UKRCANO standardna

2. TERETNICA PRIMLJENO NA UKRCAJ izdaje se najee u linijskoj plovidbi kadakrcatelj predaje prijevozniku teret prije nego brod stigne u luku ukrcaja. Ona nije dokaz da je teret ukrcan na brod, a nakon ukrcaja izdaje se nova teretnica ili se na istoj teretnici upie ukrcano. 3. LUKA TERETNICA njome brodar potrvuje da je teret primio u luci ukrcaja i da e je ukrcati na brod koji je ve u luci. b) s obzirom na prijenos 1. TERETNICA NA IME za preuzimanje tereta ovlaten je na teretnici imenovan primetelj, a prava iz teretnice se mogu prenositi samo ugovorom o ustupanju (cesijom) s cedenta na cesionara, u okviru prijenosa cjelokupne pravne pozicije 2. TERETNICA PO NAREDBI prenosi se punim ili blanko/bjanko indosamentom 3. TERETNICA NA DONOSITELJA prenosi se obinom predajom (tradicijom) c) s obzirom na mogue primjedbe prijevoznika 1. ISTA TERETNICA bez primjedbi , odnosno prigovora prijevoznika 2. NEISTA TERETNICA s primjedbama odnosno obrazloenim prigovorima prijevoznika.

www.pravokutnik.net

30

Marginalne klauzule (oznake nepoznate, masa nepoznata, sadraj nepoznat, kakvoa nepoznata, navodno) Brodar u teretnicu mora unijeti podatke koje je dobio pismenom deklaracijom od krcatelja. Postoji li opravdana sumnja da podaci o vrsti tereta ili oznakama ili koliini tereta nisu toni, a ne postoji razumna mogunost da se provjeri, brodar moe u trenutku unijeti primjedbu s obrazloenjem. Primjedbama se priznaje pravni uinak u svezi s identitetom tereta i obiljeja njegove mnoine, to su tzv.identitetne i marginalne klauzule u teretnici, onda kada ne postoji razumna mogunost provjere prilikom ukrcaja. Dokaz opravdane sumnje i razumne mogunosti tereti brodara. Kada je rije o vanjskom izgledu i stanju tereta, brodar ne unosi primjedbe kojima se ograuje od krcateljevih, to unosi na osnovi osobnih zapaanja. Popis krcatelja na teretnici ne znai da je krcatelj prihvatio primjedbe. ista teretnica je ona na kojoj nema brodorevih prigovora i pravne posljedice su : 1. brodar savjesnoj treoj osobi ne moe dokazivati da teret nije primio onako kako proizlazi iz podataka navedenih u teretnici 2. teretnica ima neoborivu dokaznu snagu ( neoboriva predmnjeva uvedena je protokolom na Konvenciji o teretnici iz 1924. tzv.visbyjska pravila) Neistu teretnicu krcatelj teko stavlja u promet. Teretnica je neista ako se u nju unesu prigovori. Prigovori se smiju unijeti : 1. ako postoji opravdana sumnja u podatke o teretu to ih je dao krcatelj ili o oznakama na teretu ili nema razumne mogunosti da se tonost podataka provjeri 2. ili ako su oznake na teretu nejasne ili nedovoljno trajne Da bi ishodio istu teretnicu krcatelj nudi brodaru tzv.JAMEVNO PISMO kojim se obvezuje prijevozniku naknaditi tetu koja moe proizai iz injenice da je teret oteen ili manjkav (prvenstveno odgovornost prema primatelju). Radi se, u stvari, o pismenom sporazumu o naknadi tete. Jamevno pismo nikako i nikada ne proizvodi pravne uinke prema treem ovlatenom imatelju teretnice koji je u dobroj vjeri (res inter alios acta). Prema krcatelju ona vrijedi, osim ako se nije radilo o prijevarnom postupanju prema treoj osobi, kada ipak odgovara i nema pravo regresa od krcatelja. (Hamburka pravila konvencija o prijevozu robe morem 1978.) SKUPNA TERETNICA izdaje se krcatelju, obino otpremniku radi utede trokova. Izdaje se jedna teretnica za svu robu raznih vlasnika, koja je ukrcana i koju treba isporuiti veem broju primatelja. Primatelji dobivaju samo otpremnike potvrde. NALOG ZA ISKRCAJ ako je teret ukrcan na razne brodove ili se radi o razliitim vrstama tereta ili je teret podijeljen na razne poiljke robe. Brodar i krcatelj imaju pravo traiti da se za svaki brod ili vrstu robe ili poiljku izda posebna teretnica. Meutim, ako se izda jedna teretnica, a dijelovi tereta se prodaju za vrijeme putovanja, tada se ta teretnica dijeli na

www.pravokutnik.net

31pojedine djelove teretnice nalogom i tako se omoguuje primanje dijela tereta. Potreban je pristanak brodara za pravnu valjanost naloga. IZRAVNA TERETNICA izdaje je brodar koji je na temelju ugovora o izravnom prijevozu stvari primio stvari. Izdaje se za cijeli ugovoreni put. Svaki daljnji brodar pristupa ugovoru ako primi teret i izravnu teretnicu. Jedan primjerak izravne teretnice mora imati robu kako bi brodari prilikom primanja tereta mogao unijeti eventualne primjedbe u teret. TERETNI list Teretni (tovarni) list je isprava kojom prijevoznik potvruje primitak robe na prijevoz. Upotrebljava se u svim granama prometa. Izdavanje teretnog lista je predmnjeva o sklopljenom ugovoru o prijevozu, na nepostojanje, neispravnost ili gubitak teretnog lista ne utjee na valjanost ugovora o prijevozu. Izmeu prijevoznika i krcatelja teretni list je predmnjeva do protudokaza o primitku stvari kako je u njemu navedeno. Izmeu prijevoznika i primatelja, on je potpun dokaz o primitku stvari kao to je u njemu navedeno, a dokazivanje suprotnog nije doputeno. Teretni list : nije vrijednosni papir nije prenosiv glasi samo na ime jedan izvornik prati robu

Izdaje ga prijevoznik na zahtjev krcatelja i prema krcateljevim podacima u jednom primjerku kojeg potpisuje prijevoznik i krcatelj ili osobe koje rade u njihovo ime i za njihov raun. Potpisi ne moraju biti vlastoruni. SADRAJ : 1. 2. 3. 4. 5. 6. mjesto i datum izdavanja mjesto i datum preuzimanja stvari podaci o krcatelju podaci o primatelju mjesto iskrcaja podaci o teretu

PREUZIMANJE TERETA I PRAVNO ZNAENJA ULAGANJA PRIGOVORA Postoji li nedostatak ili manjak tereta, primatelju pri preuzimanju stoji na raspolaganju intitut prigovora. Propisan je pisani oblik prigovora i odreuje se rok. Za vidljive mane mora odmah prilikom preuzimanja tereta. Za skrivene mane rok iznosi 3 dana od dana preuzimanja. Ako je prigovor stavljan u roku pretpostavlja se da su navodi prigovora istiniti, a brodar moe dokazivati suprotno. U sluaju da je zakasnio s prigovorom, primatelj e ipak moi u zastarnom roku od 1 god od predaje obarati pravnu pretpostavku o primljenom izvrenju brodareve inidbe.

www.pravokutnik.net

32Da bi prigovor proizveo pravni uinak, uz potivanje forme i roka mora : 1. predati ovlatenoj osobi(zastupnik, agent) 2. mora biti odreen 3. kolika je i koja je oznaka tereta Pismeni prigovor nije potreban ako su brodar i primatelj prilikom iskrcaja i predaje tereta zajedniki pismeno utvrdili postojanje mana tereta. Odredbe o prigovoru su relativno prisilne t.j.ne moe ih se ugovorom mijenjati na tetu korisnika prijevoza. HAMBURKA pravila produljuju rokove : 1. za vidljive mane sutradan 2. za skrivene mane rok od 15 dana 3. ako zakasni s prijevozom rok od 60 dana Rokovi su prekluzivni! KASTORNA KLAUZULA Brodar je duan predati teret ovlatenom imatelju teretnice, a ako ona nije izdana onda ovlatenoj osobi na temelju ugovora o prijevozu. U sluaju da nije oznaena u ugovoru, ovlaten imatelj je sam naruitelj. Kada je tertnica izdana ovlateni imatelj ima prevo traiti predaju tereta im taj teret stigne u odredinu luku, uz uvjet da udovolji svim obvezama koje proizlaze iz teretnice : 1. pri preuzimanju tereta duan je vratiti teretnicu brodaru 2. ako je izdano nekoliko izvornih primjeraka teretnice, svaki ovlateni imatelj ima pravo traiti predaju u sluaju da neki od imatelja iskoristi svoje pravo ostali izvornici gube vanost t.j.ne obvezuju brodara. ODGOVORNOST KOD TERETA Brodar odgovara (princip pretpostavljene krivnje) za svako : 1. oteenje, gubitak ili manjak stvari 2. za zakanjenje predaje osim, ako dokae da su nastali zbog uzroka koji se nisu mogli srijeiti niti ukloniti panjom urednog brodara. Dakle, brodar odgovara na osnovi tzv.pretpostavljene krivnje. Naelno, za radnje i postupke zapovjednika broda, lana posade i ostalih osoba koje za njega rade odgovara kao i za svoje radnje i propuste Prema Haakoj konvenciji 1924.g.brodar ne odgovara za tzv.nautike pogreke t.j. radnje i propuste u plovodbi i rukovanju brodom, osoba kojima se u svom poslovanju slui osim ako postoji i osobna krivnja brodara koju korisnik mora dokazati. Prema Hamburkoj konvenciji 1978.g. odgovara i za te osobe i za te pogreke.

www.pravokutnik.net

33NAUTIKA DJELATNOST obuhvaa : 1. PLOVIDBU obuhvaa tehniko upravljanje brodom, nautiko voenje broda kojim samostalno rukovodi zapovjednik broda uz pomo ostalih strunih osoba. 2. RUKOVANJE BRODOM djelatnost koja se sastoji od rukovoenja onim dijelovima broda koji slue za plovidbu i njihovoj kontroli. U sluaju komercijalne djelatnosti brodar odgovara kao i za svoje radnje. Za tetu od poara, brodar odgovara na temelju dokazane krivnje (namjera i krajnja nepanja), ali NE i u sluaju krivnje svojih djelatnika (haka i PZ). Hamburka proiruje odgovornost i na rad osoba kojima se slui i ne iskljuuje odgovornost brodara za este sluajeve krivnje zapovjednika broda i posade i plovidbi i rukovanju broda. POSEBNI SLUAJEVI ISKLJUIVANJA ODGOVORNOSTI BRODARA (POSEBNE OPASNOSTI, IZUZETI SLUAJEVI) Institut je uveden VISBYJSKIM pravilima 1968.g. u tim sluajevima brodar ne mora, kada dokae uzronu vezu izmeu tete i izuzetog sluaja, dokazivati da nije kriv. Odgovara samo ako korisnik dokae njegovu krivnju ili krivnju osoba za koje odgovara t.j. brodar odgovara po naelu dokazane krivnje. Izuzeti sluajevi su : 1. via sila, pomorska nezgoda, ratni dogaaj, nemiri, pobune, meunarodni zloin na moru 2. sanitarna ogranienja ili druge mjere i radnje dravnih organa 3. radnje ili propusti krcatelja ili osoba ovlatenih za raspolaganje teretom ili osoba koje za njih rade 4. trajk = masovno iskljuenje radnika s posla (lock out) 5. spaavanje ili pokuaj spaavanja imovine ili ljudi na moru 6. devijacija broda u sluajevima spaavanja ili zbog drugih opravdanih razloga 7. prirodni gubitak u masi ili obujmu ili oteenja koja nastaju zbog vlastite mane 8. nedostatno pakiranje ili nejasne oznake na teretu 9. skrivene mane koje se ne mogu otkriti dunom panjom LOCK OUT masovno iskljuenje radnika s posla odnosno, protumjera poslodavca na pravo trajka radnika. Sastoji se u zatvaranju poduzea povodom radnog spora, u odbijanju da poslodavac stavi na raspolaganje sredstva rada i da ih plati. Takoer bitan element je i masovnost iskljuenja. DEVIJACIJA ili skretanje broda je ako brod skrene s uobiajenog puta ili s ugovorenog puta, a da pri tome ne smetne s uma odredite. U Hakim pravilima i naem PZ-u navode se 2 sluaja opravdane devijacije:

www.pravokutnik.net

34

1. spaavanje ili pokuaj spaavanja ljudi ili imovine 2. drugi opravdani razlozi Hamburka pravila ne poznaju taj insitut, oslobaaju odgovornosti samo za sluaj spaavanja ivota, a imovine samo ako je razborito. OGRANIENJE ODGOVORNOSTI BRODARA STVARI 1. haaka pravila iz 1924 = 100 funti sterlinga po koletu ili jedinici tereta. 2. visbyjska pravila iz 1968. = 10 000 PF po koletu ili jedinici tereta = 30 PF/kg britomase oteenog ili izgubljenog tereta s time da se primjenjuje iznos koji je u konkretnom sluaju vii 3. hamburka pravila iz 1978.g = 666,67 SDR po koletu ili jedinici tereta = 2 SDR/kg brutomase oteenog ili izgubljenog tereta s time da se primjenjuje iznos koji je u konkretnom sluaju vii 3. na PZ kao hamburka pravila Te granice se primjenjuju i na tetu tbog zakanjenja uvedenu Hamburkim previlima 1978. JEDINICA TERETA Imamo dva mjerila : 1. KOLETO ili komad 2. mjerilo KOLIINE Pod jedinicom tereta razumijeva se koleto (komad), a kod tereta u rasutom stanju metarska tona ili prostorni metar, ovisno o tome na temelju koje mjerne jedinice je vozarina ugovorena. Ako vozarina nije ugovorena po jedinici mjere, za rasuti se teret pod jedinicom mjere podrazumijeva jedinica na temelju koje se uobiajeno ugovara vozarina u mjestu ukrcaja. Koleto dolazi u obzir u svakom sluaju komadnog tereta. KONTAINER KLAUZULA Za kontejnere, palete i sline naprave za grupiranje robe postoji popis po uzoru na container clause iz visbyjskih pravila, 1968.g. Ako su u tertnici navedena koleta ili jedinice sadrane u spremniku, svaka e takva jedinica biti osnova za izraunavanje visine odgovornosti, inae osnova za izraunavanje je samo svaki kontejner ili spremnik. Npr. ako su navedeni : 1 kontejner sadri 7 sanduka i 4 vree 7 + 4 + 1 = 12 jedinica ( svaka do 666,678)

www.pravokutnik.net

35KAKVE SU NORME O ODGOVORNOSTI BRODARA Norme su relativno prisilne ne mogu se mijenjati na tetu korisnika prijevoza osim u 4 sluaja : a) tete, manjak ili gubitak prije ukrcaja i poslije iskrcaja b) tete zbog zakanjenja c) u prijevozu ivih ivotinja d) prijevoz tereta koji je uz suglasnost krcatelja smjeten na palubu VOZARINA I NAINI RAUNANJA VOZARINE VOZARINA cijena ili svota koju je naruitelj kao protustranka obvezan platiti prijevozniku za prijevoz stvari, odnosno za iskoritavanje brodskog prostora. Vozarinu stvarno plaa naruitelj ili primatelj to ovisi o tome plaa li se vozarina unaprijed ili na odreditu. Obuhvaa : sve trokove koje prijevoznik namiruje tijekom putovanja (peljarske, luke i druge naknade, trokove odravanja broda, pogonske trokove, plae posade) Takse i pristojbe koje se odnose na robu ne ulaze u vozarinu nego njih podmiruje krcatelj ili primatelj. Ukljuuje i dobit brodara. Poznata su 3 naina : 1. PO JEDINICI TERETA (masa, obujam, vrijednost) ako se ukrca vie razmjerno se poveava ako se ukrca manje ili nita, a nijedna strana nije odustala plaa se cijela ugovorena vozarina mrtva vozarina ili prazni za puno. Moe i od valorem, od vrijednosti poiljke 2. PO JEDINICI VREMENA neovisno o kvantiteti, obujmu, koliini. Ugovara se prema vremenu iskoritavanja broda. 3. PAUALNA ugovara se po jedinici brodskog prostora, a plaa se bez obzira na koliinu tereta i bez obzira da li je koristio brodski prostor. DISTANNA VOZARINA U sluaju brodoloma, zapljene, zadravanja zbog ratnih dogaaja, meunarodnih zloina na moru, nemira ili pobune za spaeni teret brodara pripada vozarina razmjerna prevaljenom putu. Stari PZ je poznavao pojam vozarine razmjerno korisno prevaljenom putu. Kod distanne vozarine brodar ima pravo na razmjernu vozarinu, ovisno o tome koliko je geografski prevalio put, bez obzira na korisnost.

www.pravokutnik.net

36CESSER KLAUZULA Naruitelj je uvijek primarni dunik vozarine koja se plaa u odredinoj luci i svih ostalih potraivanja brodova iz ugovora o prijevozu. Njegova obveza ostaje bez obzira i na dunost primatelja na plaanje vozarine i ostalih potraivanja, osim ako se primjenjuje tzv.cesser klauzula koja ga oslobaa isplate nakon odlaska broda. Ako ovlateni primatelj ne duguje vozarinu i druge iznose brodar nema pravo retencije, bez obzira, na to da li je podmiren. ODGOVORNOST PRI PRIJEVOZU PUTNIKA I PRTLJAGE Putnik : osoba koja se prevozi brodom na temelju ugovora o prijevozu putnika i prtljage osoba koja prati vozilo ili ive ivotinje na temelju ugovora o prijevozu stvari

Brodara iz ugovora odgovara za povredu putnikova tjelesnog integriteta kada se dogaaj koji je prouzroio tetu dogodio za vrijeme prijevoza. Odgovara na osnovi vlastite krivnje ili krivnje osoba koje rade za njega. U naelu odgovara na osnovi dokazane krivnje. Na osnovi pretpostavljene krivnje odgovara ako su : Smrt ili tjelesna ozljeda nastali zbog : 1. 2. 3. 4. brodoloma i sudara nasukanja eksplozija i poara mana broda

Visina ogranienja iznosi 175 000 SDR po putniku i putovanju (novo, PZ 2004, l.620) + obavezno osnivanje fonda ograniene odgovornosti. Gubi pravo koritenja ogranienja ako mu se dokae da je teta nastala zbog radnje ili propusta koji je prijevoznik uinio, bilo u namjeri ili krajnjoj nepanji. Visina odgovornosti se moe ugovorom povisiti, ali se ne moe smanjiti. Odredbe o visini i ogranienju odnose se na osobe koje rade za brodara osim u sluaju ugovornog povienja granice. Prtljaga :

-

svaka stvar, ukljuujui i vozilo koje se prevozi na temelju ugovora o prijevozu. Osim : stvari i vozila koje se prevoze na temelju ugovora o zakupu, o prijevozu stvari i temeljem teretnice te ivih ivotinja runa prtljaga, ona moju putnik ima u svojoj kabini ili je uva i nadzire (ukljuujuu prtljagu na vozilu ili u vozilu NE po novom PZ-u)

-

Za runu prtljagu brodar odgovara kao i za povredu tjelesnog integriteta dokazana krivnja, osim u sluajevima kada se krivnja pretpostavlja. Za predanu prtljagu, po naelu pretpostavljene krivnje.

www.pravokutnik.net

37

Visina odgovornosti prema PZ, 2004. a) za runu 1 800 SDR po putniku i putovanju b) za vozila, ukljuujui i prtljagu kaj se prevozi u vozilu ili na njemu 10 000 SDR po vozilu i putovanju c) za ostalu prtljagu 2 700 SDR po putniku i putovaju Ova ogranienja ne odnose se na stvari od vrijednosti (l.616.). Prijevoznik gubi pravo na ogranienje u sluaju namjere ili krajnje nepanje (naravno, ako mu se dokae). Ogranienja se mogu ugovorno povisiti. Odgovara i za zakanjenje. Mogu ugovoriti i franize l.622 PZ ne vee od 300 SDR u sluaju na vozilu ne vee od 135 SDR u sluaju tete na drugoj prtljazi svota franize se odbija od visine odtete koja pripada putniku

ATENSKA KONVENCIJA O PRIJEVOZU PUTNIKA I NJIHOVE PRTLJAGE MOREM (1974.) I PROTOKOL (1976., 1990.) ATENSKA KONVENCIJA 1974.g.granice ogranienja : a) b) c) d) smrt ili tjelesna ozljeda = 700 000 PF po prijevozu runa prtljaga = 12 500 PF po putniku i prijevozu vozilo = 50 000 PF po vozilu i prijevozu ostala p = 1750 po putniku i prijevozu

Odbitna franiza 1750 PF za vozilo 200 PF za drugu prljagu po putniku Protokol 1976. Uvodi SDR u omjeru 15 PF=1SDR Protokol 1990.g. i na PZ (2004) znatno povisuje granice odgovornosti. a) b) c) d) smrt ili tjelesna ozljeda = 175 000 SDR po putniku runa prtljaga = 1 800 PF po putniku i prijevozu vozilo = 10 000 SDR po vozilu i putovanju ostala p = 12 700 SDR po putniku i putovanju

UGOVOR O TEGLJENJU Prema prostoru : luko izvanluno

Tegljenjem upravlja zapovjednik tegljenog broda. Za tete izmeu brodova koji plove u teglju ili izmeu njih i treih odgovara se prema naelu dokazane krivnje.

www.pravokutnik.net

38Doe li tegljeni brod u pogibelj zbog okolnosti za koje brodar tegljaa po ugovoru nije odgovoran pa ga teglja spaava, brodar tegljaa u sluaju spaavanja koje je uspjeno i na, uz tegljevinu, i pravo na nagradu za spaavanje. Na tu nagradu nema pravo ako iz ugovora proizlazi da je nagrada obuhvaena u tegljarinu. Ako je tegljarina ugovorena samo za uspjeno tegljenje, brodar tegljaa ima pravo na naknadu iako nije uspjeno ako dokae da je za neuspjeh kriv brodar tegljenog broda. Ako tegljarina ne ovisi o uspjehu, brodar tegljaa gubi pravo na tegljarinu ako brodar tegljenog broda dokae njegovu krivnju za neuspjeh. ZAJEDNIKA HAVARIJA Havarija oznaava sva oteenja i gubitke i izvanredne trokove koje pretrpi ili podmiri brod ili teret ili i brod i teret tijekom pomorskog pothvata. Dijele se na : havarije tete havarije trokova

Ovisno o okolnostima koje su uzrokovale tetu ili trokove : HAVARIJE TETE bacanje tereta u more gaenje poara nasukavanje (odsukavanje) broda teta na strojevima i kotlovima upotreba tereta kao pogonskog goriva zajednike zasebne

HAVARIJE TROKOVA trokovi spaavanja supstituirani trokovi (dodatni, zajedniki, 793 PZ) ostali razliiti trokovi

in zajednike havarije jest svaki namjerni i razloan izvanredan troak i svaka namjerna i razlona teta uinjeni, odnosno prouzroeni od zapovjednika broda ili druge osobe koja ga zamjenjuje, ako su bili razborito poduzeti radi spaavanja imovinskih vrijednosti sudionika u istom pomorskom pothvatu od stvarne opasnosti koja im zajedniki prijeti. 1980.g. York-Antwerpenska pravila, danas su na snazi revidirana Y/A pravila iz 1994.g. Nemaju karakter meunarodne konvencije, ali se gotovo univerzalno primijenjuju. Prema Y/A pravilima bitni elementi zajednike havarije su : 1. 2. 3. 4. izvanredna rtva ili troak namjernost i razumnost ina zajednika pogibelj za brod i teret zajedniki spas/korist u istom pomorskom pothvatu

www.pravokutnik.net

39

Sustav zajednikog spasa u zajedniku havariju priznaju se samo tete i trokovi koji su podneseni za spas broda i tereta, a ne i oni koji su nastali nakon postignutog spasa. Sustav zajednike koristi priznaje i trokove nakon postignutog spasa koji su potrebni za uspjeno dovrenje pomorskog pothvata. JAMSTVO KOD ZAJEDNIKE HAVARIJE Kao sigurnost za isplatu doprinosa (kontribucije), vjerovnicima iz zajdenike havarije pripada pravo retencije tereta t.j.vrijednost koja ulazi u duniku masu. To dovodi do tekoa u prometu pa se zbog toga uvode razliiti oblici jamstava kako bi se omoguila predaja tereta primateljima bez retencije. Oblici jamstava : 1. 2. 3. 4. 5. 6. havarijska obveznica dodatna jamstva prilikom izdavanja havarijske obveznice polaganje gotova novca i izdavanje odreene priznanice havarijsko jamstvo osiguravatelja tereta, banke ili druge pouzdane tvrtke average undertaking osiguravatelj osim jamstva preuzima i izravnu obvezu plaanja non separation agreement u luci zaklonita teret se prekrcava na drugi brod do krajnjeg odredita. Svrha : time se konstatira kako se takvim otpremanjem tereta ne mijenjaju prava i obveze koje proizlaze iz zajednike havarije

SUDAR Sudar brodara je takav dogaaj u kojem jedan brod ili vie brodova izravnim dodirom (srazom) ili neizravno prouzroi tetu drugom brodu, odnosno imovini ili osobama to se nalaze na brodu.

1. IZRAVNI SUDAR (sraz) je sudar izmeu dva ili vie brodova kada se oni stvarnododirnu trupom ili pojedinim dijelovima svoje opreme

2. NEIZRAVNI SUDAR teta koju jedan brod prouzroi drugom zbog manevra iliproputanjem manevra ili nepotivanjem propisa o sigurnosti plovidbe iako nije bilo stvarnog sudara. 1910.g.- meunarodna konvencija za izjednaavanje nekih pravila o sudaru brodova za sudar nije bitno plove li oba broda. Glede odgovornosti primjenjuje se naelo dokazane krivnje i odgovaraju i vlasnik i brodar. U sluaju iskljuive krivnje jednog, on podmiruje ukupnu tetu. Krivnja dvaju ili vie brodova podmiruju razmjerno svojoj krivnji. Ako se omjer ne moe odrediti, podmirit e na jednake dijelove. U sluaju tete, nadoknauje se stvarna teta i tzv.daljnja teta, bez obzira na stupanj krivnje. Za tete odgovaraju ogranieno prema opem ogranienju svoje odgovornosti. Za tete prema treima materijelne tete razmjerno krivnji, tjelesne tete solidarno.

www.pravokutnik.net

40Tzv. DVOJBENI SUDAR 1. prouzroen viom silom ili sluajem 2. ne moe se otkriti uzrok sudara Tada svaki oteenik namiruje svoju tetu.

1952.g.meunarodna konvencija o kaznenoj nadlenosti za sudar i plovidbene nezgode 1952.g.meunarodna konvencija o graanskoj nadlenosti za sudar 1972.g.meunarodna konvencija o meunarodnim pravilima za izbjegavanje sudara na moru 1987.g.Lisabonska pravila o naknadi tete u sluaju brodova

SPAAVANJE Spaavanje je svaki in ili inidba poduzeta radi pomoi osobama, brodu ili bilo kojoj drugoj imovini koja je u opasnosti na moru ili pod morem. To je samo ona djelatnost koja je imala koristan rezultat. Spaavanje se odnosi na : 1. samu akciju drugog broda 2. asistiranje drugog broda SPAAVANJE LJUDI Pravna je obaveza, ako zapovjednik broda ne prui pomo osobno e odgovarati. Razlozi osloboenja od te dunosti su : 1. ako bi to znailo ozbiljnu opasnost za brod, osobe na brodu kojim on zapovijeda ili opravdano sumnja da prema okolnostima spaavanje ne bi bilo uspjeno 2. ako sazna da je drugi brod izabran da ide u pomo i da je taj brod taj izbor prihvatio 3. ako od zapovjednika broda u opasnosti ili od zapovjednika drugog broda koji je stigao do tih osoba bude obavjeten da pomo vie nije potrebna. SPAAVANJE IMOVINE Odnosi se na spaavanje brodova i imovine s njih. U naelu ne postoji obveza spaavanja imovine, osim u sluaju sudara, bez obzira na to tko je kriv i ako time ne dovodi svoj brod i osobe na njemu u opasnost. Vlasnik i brodar ne odgovaraju zbog toga to je zapovjednik broda povrijedio dunost spaavanja ljudi ili imovine zapovjednik odgovara osobno! 1910.g. meunarodna konvencija o pruanju pomoi i spaavanju Za spaavanje osoba ne duguje se nagrada. Meutim, ako je u spaavanju sudjelovalo vie spasitelja, od kojih neki koji su spasili osobe, a neki brod ili stvari s broda , spaavatelju koji je spasio osobe pripada pravian dio nagrade za spaavanje stvari ili broda.

www.pravokutnik.net

41Visina nagrade ne moe iznositi vie od vrijednosti spaene imovine. Visina se . a) moe ugovoriti b) moe je odrediti sud Spaavatelj nema pravo na nagradu ako u akciji spaavanja sudjeluje protiv izriite i razumne zabrane zapovjednika broda, vlasnika ili brodara spaavanog broda. Tko duguje nagradu? Ovisi o tome da li je ugovor o spaavanju ili ne. Najpoznatiji tipizirani ugovor je NO CURE NO PAY; bez uspjeha, nema nagrade. Lloydov standardni obrazac ugovora o spaavanju. 1. ako je ugovor sklopljen nagradu plaa brodar spaenog broda 2. ako ugovor nije sklopljen brodar za spaeni brod - vlasnik za stvari NAKNADA ZA SPAAVANJE Trai se kumulativno ispunjenje dva uvjeta : 1. spaavatelj mora obaviti operacije spaavanja broda koji je sam ili svojim teretom prijetio tetom na morskom okoliu. 2. nije uspio u spaavanju imovine koja bi mu bila osnova za nagradu Moe se zahtjevati samo od vlasnika broda u pogibelji i u visini trokova spaavanja. Ako je stvarno sprijeio i umanjio tetu, naknada se moe povisiti do 30% od uloenih trokova. Sud je moe povisiti do 100%

1910.g. meunarodna konvencija za izjednaavanje nekih pravila o pruanju pomoi i spaavanju na moru, Bruxelles, revidirana protokolom 1967.g. 1974.g. meunarodna konvencija o zatiti ljudskog ivota na moru (SOLAS) 1970.g. MERSAR, pripremljen u IMO-u, sadri praktine upute za osobe i jedinice koje sudjeluju u spaavanju kada pruaju ili kada trae pomo 1978.g. IMOSAR sadri upute za drave koje razvijaju vlastite slube za potragu i spaavanje 1979.g. konvencija o potrazi i spaavanju Hamburg 1989.g. meunarodna konvencija o spaavanju - London

VAENJE POTONULIH STVARI Na PZ se primjenjuje ako su potonule stvari u meunarodnim vodama i teritorijalnom moru RH. Moe ih vaditi vlasnik t.j.ovlatena osoba bez obzira je li strana ili domaa. Moe se vaditi na temelju dozvole luke kapetanije. Ako stvar znai opasnost za sigurnost plovidbe i/ili za oneienje okolia luka kapetanija e : 1. odrediti rok ovlatenoj osobi za vaenje ili e sama izvaditi ako to ne uini ovlatena osoba u roku 2. bez roka sama izvaditi ako postoji neposredna opasnost

www.pravokutnik.net

42

Ovlatena osoba koja je voljna vaditi, a ne raspolae osobitim sredstvima i strunou moe potonulu stvar vaditi samo pomou domae ili strane (samo iznimno), fizike ili pravne osobe kojoj je to poslovna djelatnost. U sluaju da se ne izvadi u roku od 10 godina od potonua postaje vlasnitvo RH. Odgovornost izvoaa radova ovisi o temelju na kojem vadi potonulu stvar : 1. na temelju odobrenja nadlenog organa naelo pretpostavljene krivnje 2. na temelju ugovora s ovlatenom osobom - naelo pretpostavljene krivnje 3. samovoljno vaenje kauzalna odgovornost IZVANUGOVORNA ODGOVORNOST VLASNIKA BRODA I BRODARA Odgovornost za tetu koju brod prouzroi : a. osobama i stvarima izvan broda b. okoliu Za smrt i tjelesne ozljede kupaa i drugih osoba u moru odgovara vlasnik brod i brodar te osoba koja u tom trenutku upravlja brodom. Temelj odgovornosti ovisi o podruju gdje je tetni dogaaj nastupio. 1. ako je podruje proglaeno kupalitem ili u kojem je zabranjena plovidba kauzalna odgovornost. Moe se osloboditi ako dokae kvalificiranu krivnju oteenog (namjera ili gruba nepanja). 2. ako je prouzroena u morskom pojasu 150 m od obale, a taj pojas nije kupalite, niti je zabranjena plovidba, niti je podruje luke, prilaz luci ili uobiajeni plovni put, niti je namijenjen za sportsku ili slobodnu plovidbu, niti podruje zabranjenog naina ili sredstva plovidbe. Odgovornost je kauzalna. Moe se osloboditi ako dokae kvalificiranu krivnju oteenog ili viu silu. 3. ako je prouzroena u lukama i prilazima, uobiajenim plovnim putevima, podruju iskljuive sportske ili sline plovidbe, ili podruju udaljenom vie od 150 m od obale odgovara na temelju dokazane krivnje. 4. ako je prouzroena na podruju u kojem su zabranjeni pojedini naini ili sredstva povidbe, a nesrea je nastupila zbog toga e odgovarati kauzalno. Moe se osloboditi ako dokae kvalificiranu krivnju oteenog. primjenjuju se opa ogranienja odgovornosti

ODGOVORNOST ZA OTEENJE STVARI I ONEIENJE OKOLIA Brod odgovara za tetu koju nanese operativnim obalama, lukobranima, lukim ureajima i postrojenijma, plutajuim objektima (balisanim oznakama, plutaama za vez, podvodnim kabelima, cjevovodima i sl) te drugim objektima u luci ili na moru kauzalno. Osim teta od izljevanja ulja, brod odgovara i za tete koje prouzroi izljevanjem ili izbacivanjem tvari opasnih i tetnih za okoli (ulja koje ne prevozi kao teret, tekuih goriva, balastnih voda i drugih tvari i slinih predmeta).

www.pravokutnik.net

43

primjenjuju se opa ogranienja odgovornosti

ODGOVORNOST ZA ONEOENJE OD BRODA IZLJEVANJEM ULJA KOJE SE PREVOZI KAO TERET Za tetu koju prouzroi brod koji prevozi ulje kao rasuti teret izljevanjem ili izbacivanjem tog ulja odgovara vlasnik broda kauzalno, osim ako ne dokae da je izljevanje ulja :

a) posljedica rata, neprijateljstva, graanskog rata, pobune ili prirodne pojave,izvanrednoga, neizbjenoga ili neotklonjivog karaktera b) proistjee u potpunosti iz injenice to je trea osoba svjesno djelovala ili propustila djelovati u namjeri da nanese tetu ili c) potjee od nemarnog postupka neke vlade ili njenih organa odgovornih za odravanje svjetionika ili drugih sredstava za pomo plovidbi u obavljanju te funkcije Odgovornost brodovlasnika je ograniena. Moe osnovati fond u visini njegove odgovornosti kod suda ili nadlenog organa drave lanice u kojoj je ovlateno podignuta tuba. KONVENCIJE 1969. meunarodna konvencija o graanskoj odgovornosti za tete nastale oneienjem naftom: - primjenjuje se samo na tankere Predvia obavezno osiguranje odgovornosti brodovlasnika koji prevozi vie od 2000 T odgovornost je ograniena : 2000 PF po brutotoni, ali max 210 milijuna PF 1976. protokol o izmjeni konvencije, uvodi SDR (special drawing rights) 1984. protokol o izmjenama konvencije iz 1969. - odgovornost za sve brodove, a ne samo za tankere. - nafta pojam zanmijenjen s pojmom ulja sva postojana ugljikovodikova mineralna ulja (nevano da li ga prevoze ili ga koriste za pogonsko gorivo) - ogranienje odgovornosti 3 milijuna SDR za brod do 5000 T, a za svaku tonu iznad 420 SDR, ali max 59,7 milijuna SDR na PZ 2004 ogranienje odgovornosti osnivanjem fonda 4,5 milijuna SDR za brod do 5000 T , a za svaku tonu iznad jo dodatnih 632 SDR, ali max 89,9 milijuna SDR. Vlasnik naravno gubi ogranienje ako se dokae da je teta nastala zbog radnje ili propusta koji je vlasnik broda uinio, bilo namjerom, bilo bezobzirno znajui da e teta vjerovatno nastati. Znatno povienje ogranienja odgovornosti u odnosu na PZ 94. POMORSKO OSIGURANJE Predmet osiguranja : 1. 2. 3. 4. brod roba vozarina odgovornost

www.pravokutnik.net

44

t.j.svaki interes izloen riziku na moru Rizik mora biti : 1. 2. 3. 4. mogu budui, neizvjesni dogaaj izazvati materijalne tete osiguranje konkretnog rizika mora biti doputeno u pravno poretku

Rizik moe biti :

1. OSNOVNI ti rizici se pokrivaju ako se ne iskljuuje (npr.plovidbena nezgoda,elementarna nepogoda, eksplozija, poar i razbojnitvo)

2. DOPUNSKI moraju se izriito ugovoriti rezultat su izvanrednog vanjskog dogaaja,npr.kraa, politiki i ratni rizici, kopneni rizici(neisporuka, dodir s slatkom vodom i sl.) Vrste osiguranja : 1. PUNO OSIGURANJE ako je osigurana svota jednaka ugovorenoj vrijednosti osiguranog predmeta 2. NADOSIGURANJE ako je svota vea 3. PODOSIGURANJE ako je svota manja

4. VIESTRUKO OSIGURANJE kada je isti predmet osiguran kod dva ili vieosiguratelja za isto vrijeme i za istog osiguranika, ali zbroj osiguranih svota ne prelazi ugovornu vrijednost osiguranog predmeta. Vrste polica u pomorskom osiguranju : 1. POLICA NA VRIJEME obuhvaa osigurane rizike za unaprijed odreeno vrijeme. Mogu imati klauzulu o nastavku osiguranja produljuju osiguranje dok brod ne doe u prvu odredinu luku.

2. POLICA NA PUTOVANJE pokriva osigurane rizike samo za vrijeme putovanjaizmeu pojedinih luka. Od poetka ukrcaja do iskrcaja, ali max 21 dan od kada je brod stigao u odredinu luku.

3. FLOTNA POLICA brodar osigurava sve svoje brodove kojima raspolae u trenutkuugovora o osiguranju. 4. LUKA POLICA brodar osigurava samo rizike leanja broda u luci ili za poslove broda iskljuivo u granicama luke.

5. POLICA RIZIKA GRAENJA odsiguravaju se rizici gradnje broda 6. VALUTIRANA POLICA sporazuma je oznaena ugovorna vrijednost osiguranoginteresa.

www.pravokutnik.net

457. NEVALUTIRANA POLICA osiguranje se sklapa bez unaprijed oznaene ugovorene vrijednosti osiguranog interesa.

8. OPA GENERALNA POLICA osiguravaju se sve poiljke. 9. POJEDINANA POLICA osiguravaju se sve budue poiljke, ali do unaprijedodreenog najvieg iznosa vrijednosti.

10. OKLADNE, ASNE POLICE oslobaaju osiguranika obveze da dokazuje svojinteres. FRANIZE Ograniavaju odgovornost osiguravatelja, odnosno obvezu za naknadu tete (npr.svota franize se odbija od visine odtete koja pripada osiguraniku). Mogu biti :

1. KVALITATIVNE iskljuuju odgovornost tako da iz pokria iskljuuje neke vrsteteta. 2. KVANTITATIVNE ograniavaju odgovornost nekim odbitkom koji se utvruje u postotku ili utvrenom iznosu. Mogu biti ODBITNE od svake tete odbija se odreeni iznos ili postotak ili INTEGRALNE osiguravatelj ne nadoknauje tetu dok ona ne dosegne odreeni iznos ili postotak, a ako ga dosegne vrijednost se nadoknauje u cjelini. 3. svrha franiza da osiguravatelja oslobodi od obveze naknade tete (i to one manje) koje se u praksi esto dogaaju i koje bi zajedno s trokovima postupka likvidacije previe teretile fond premija, a za osiguranika ne znae osobiti gubitak. INSTITUCIJSKE KLAUZULE Do nedavno najpoznatije one sadrane u Lloydovoj SG polici u kojoj su se kao dopunske pridodale tzv. klauzule instituta londonskih osiguratelja 1983. redigirane su nove IK i nova pomorska polica. Klauzule : 1. 2. 3. 4. IK za brod trup pruaju najire pokrie IK za vrijeme trup potpuni gubitak, zajednika havarija, odgovornosti za sudar IK za vrijeme trup samo potpuni gubitak IK za teret (kargo osiguranje)

1. IK A - najire pokrie za teret, svi rizici gubitka i oteenja, osim iskljuenih rizika : a) osiguranik namjerno prouzroio b) uobiajeni gubici tereta c) mane i prirodna svojstva tereta d) nedovoljno pakiranje

www.pravokutnik.net

46e) zakanjenjem prouzroeni f) uporaba nuklearnog ratnog oruja g) insolventnost brodovlasnika/brodara/naruitelja 2. IK B - iskljuuje sve iz A i jo : a) posljedice pomicanja tereta u nevijeme b) sluaj bilo koje krae c) namjeran protupravan in neke osobe 3. IK C - najue pokrie, samo tee nezgode KLUPSKA OSIGURANJA Nastali na tlu Engleske kao uzajamna udruenja poduzetnika pomorskog prijevoza radi pokria onih teta i trokova u vezi broda koje osiguravatelji ne pokrivaju. Brodar moe odgovarati : UGOVORNO :

1. za oteenje, gubitak i zakanjenje tereta i putnike prtljage2. 3. 4. 5. za smrt ili tjelesnu ozljedu putnika za smrt ili tjelesnu ozljedu lana posade za gubitak ili oteenje imovine lana posade za ostale trabine lana posade

IZVANUGOVORNO : 1. 2. 3. 4. 5. za tetu uinjenu imovini sudarom za smrt ili tjelesnu ozljedu izazvane sudarom za tetu uinjenu imovini bez sudara za smrt ili tjelesnu ozljedu bez sudara za razne novane kazne

lanstvo se stjee za odreeni brod. Meusobno osiguranje obavlja se , u pravilu, plaanjem doprinosa (call), a ponekad i plaanjem fiksnih premij