Ppromet po dijelovima P-mree: - zauzimanje kapaciteta altera- zauzimanje kapaciteta p-sredita- angairanje vozila u fazi prijevoza i dr.

4

3

2

1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10(Trenuci uzimanja uzoraka)

posluitelji (m)

4 2,1

2 6

4

1,2

3

23,5

t

Temeljni naini mjerenja prometa:-kontinuiranim praenjem/mjerenjem ukupnog trajanja zauzea posluitelja

- uzimanjem uzoraka

[[[[ ]]]]..78,210

8,27 JPT

t

A jS j

============

[[[[ ]]]]..7,21027 JP

n

x

A ii

============

jSt

2 4 2 3 3 3 4 4 2 0 xi

>>>> Opa formula za prosjeno prometno optereenja (P.J. prometnih jedinica):A = TS [P.J.]

t1

tS

tn t

T

ta

= 1/Ta =

ulaznitok

redekanja posluivanje

TS1

====

N

iSitN 1

1TS = - prosjeno trajanje posluivanja

Ta = - prosjeno meudolazno vrijeme korisnika

- intenzitet (brzina) dolazaka entiteta - intenzitet posluivanja korisnika/entiteta

====

N

iaitN 1

1

SUSTAV POSLUIVANJA

m

FCFS

ULAZ

= 1 / Ta

Poissonov ulazni tok

IZLAZ

= 1 / Ts

Eksponencijalna razdioba posluivanja

t

p

t

p

- uz varijance: 2(TW), 2(LW) . . .

za sustav s jednim posluiteljem (alterom, automatom ...) (M / M / 1) vrijede izrazi:

ATA S

1TW =

Lq = A + LW = Tq = AA1

Tq = TS + TW = ATS1

LW = TW = AA1

2

Primjer:U nekom potanskom uredu (PU) nalaze se 1 univerzalni potanski alter.1) Koliki je ostvareni promet na tom alteru ako je izmjereno da prosjeno svakih 2,8 minute

dolaze korisnici te da rjeavanje njihovih zahtjeva prosjeno traje 2,2 minute ?

m = 1 ( M/M/1 uz provjeru uvjeta stacionarnosti: < ili Ta > TS)Ta = 2,8 [min]TS = 2,2 [min]

A = = = 0,785 [P.J.]

2) Koliko je pri tome optereenje tog altera?za M/M/1 vrijedi = A = 0,785 78,5 %

3) Koliko korisnika se prosjeno nalazi u redu ekanja pred alterom te koliko iznosi prosj.vrijeme ekanja u tom redu?

LW = TW = = = 2,87 3 [korisnika]

TW = = = = 8,03 [min]

4) Koliko je ukupno vremena korisniku prosjeno potrebno za rjeavanje zahtjeva za potanskom uslugom u ovom PU?

TQ = TS + TW = 2,2 [min] + 8,03 [min] = 10,23 [min]

A1A2

785,01

785,0 2

WL

A1TA S

785,012,2785,0

a

s

TT

8,22,2

Prijam p-poiljaka:

Prijam putem potanskih ormaria (koveia)najraireniji i najpristupaniji oblik prijama obinih pisama i dopisnica razmjetaj (lokacija), punjenje, pranjenje ... treba slijediti iz prometne analize i sinteze

>>>> kapacitet mree p-ormaria odreenog podruja (dnevni) Kdki = kapacitet ormaria

Kd = ovisi o strukturi poiljaka (pisma, dopisnice )r = broj rajonabi = broj pranjenja tijekom danaci = broj instaliranih ormaria

Primjer:Na nekom sabirnom/zbirnom podruju potrebno je odrediti dnevni kapacitet mree potanskih koveia (ormaria), ako su poznati podaci za sva 4 rajona koja se nalaze na tom podruju:

Rajon 1 2 3 4Broj pranjenja tijekom dana 2 1 1 2Broj postavljenih koveia/ormaria 10 18 14 9Kapacitet p-koveia/ormaria 300 200 200 300

=

r

iiii kcb

1

Kd = 2 10 300 + 1 18 200 + 1 14 200 + 2 9 300 = 17800 [poiljaka]

Koeficijent manipulativnog umnoavanja (KMU)

KMU =

X ukupna koliina poiljaka preraenih u primarnom procesuY koliina poiljaka koja se ponovno prerauje u sekundarnom procesu

K < 1,4 zadovoljava za LCK < 1,2 zadovoljava za AO

XYX ++++

Primjer: U primarnom procesu razraeno je 10 000 poiljaka, a u sekundarnom 2 000 poiljaka. Tada je

KMU = = 1,210000200010000 ++++

Proces prerade/razrade pismovnih poiljaka

Procjena voznog parka ("autogarae")

npr. "autogaraa" ima godinju koliinu autodana 21900, tada je

Apros = 36521900

= 60 vozila

Prijevoz (transport) potanskih poiljaka

15000150015000

K

NKDA

DADA Koeficijent tehnike raspoloivosti (Krasp) u promatranom razdoblju:

Krasp =

npr. broj "autodana" u P-jedinici knjigovodstveno (po inventaru) iznosi 15000 ,a u remontu 1500, tada je:

Krasp = = 0,9

Koeficijent iskoritenja voznog parka (Kisvp) odreen je izrazom:

Kisvp = k

r

DADA

npr. Vozni park sa 25 vozila, uz Kisvp = 0,85 znai da efektivno imamo: 25 0,85 = 21 vozilo

Dostava p-poiljaka:

Primjer:

0

t

0

t

0

tSS

,KK

,DD

Predvianje broja dostavnih rajona:

Qt = Q0

0

tDD

0

tKK

0

tSSQt = Q0 (1 + D + K + S )

Qt broj dost. rajona za period tQ0 broj postojeih dost. rajonaDt predvidivi (planirani) broj toaka dostaveD0 postojei broj toaka dostaveKt predvidivi broj kilometara aktivnog putaK0 postojei broj kilometara aktivnog putaSt predvidivi broj kuanstava (za vrijeme tpl )S0 postojei broj kuanstava koeficijent(i) utjecaja

Na podruju dostavne pote sa 14 dostavnih rajona u izgradnji su novi stambeni objekti koji e biti zavreni za 4 godine, a to e rezultirati poveanjem potrebnog broja rajona. Broj puanstva koji se oekuje iznosi 160000, dok je njihov sadanji broj 138000. U prosjeku na svakih 5 stanovnika dolazi po jedna dostavna toka. Broj kilometara aktivnog puta dostave poveat e se 10%. Koeficijenti utjecaja pojedinih parametara su fD=5 102 , fK= 101 , fS=2 103. Koliko novih rajona e trebati otvoriti na tom podruju?

4,16102138000160000101,1105

2760032000114 312 ====

++++++++++++==== tQ trebat e 3 nova dostavna

rajona tj. bit e ih 17

Model za odreivanje dostavnih rajona i uinka dostaveProblem:

rajonizacija podruja dostaveuravnoteenje optereenja i uinaka

(odreivanje optimalnog itinerera tj. obilaska dostavnih rajona je posebna skupinaproblema poznatih kao:"problem kineskog potara, problem trgovakog putnika i dr.)

Pretpostavke modela:svi znaajniji parametri mogu se reducirati na promatranje:

koliine poiljaka za dostavu Qduine puta sZ potrebitog za obavljanje dostave

za formalizirani opis dostave uvodimo izraz (funkciju intenziteta) : Q = f(s)

QP poetna koliina poiljaka za dostavusZ ukupni prijeeni put

f(s)

0 sZ s

Q

QP Funkcija Q = f(s) ima svojstva:- definirana je na domeni [0, sZ]- varijacijski interval funkcije je [0, QP] - f(0) = QP- f(sZ) = 0- f(s) je opadajua (nerastua) funkcija.

Da bi odstupanje bilo u prihvatljivim granicama, treba zadovoljiti uvjet:

gdje je - koeficijent tolerancije ( > 0 ;

Primjeri funkcija intenziteta dostave:

Linearna funkcija f(s) = A s + B

Uinak:

R = = QP sZ

f(0) = QP B = QPf(sZ) = 0 A =

Z

Ps

Q

f(s) = s + QPZ

Ps

Q

QP

sZ

dsQss

QZs0

PZ

P

++++

21

djelatnik (k) 1 2 3 4 5 6QP [u 100 g] 100 80 200 150 170 120sZ [km] 4 5 3 3,2 3 4

Odstupanje od srednjeg uinka: k 1 2 3 4 5 6

(((( )))) RR k 39,17 39,17 60,83 0,83 15,83 0,83

Za = 0,1 (10 %-tna tolerancija ) slijedi: = 24

Zakljuak: Djelatnici 1 i 2 su premalo optereeni za razliku od djelatnika broj 3

R

R

(((( )))) (((( )))) (((( )))) 200410021

21 111

============ sQ ZPR (((( )))) (((( )))) (((( )))) 20021 222

======== sQ ZPR

Primjer:Dostavu obavlja 6 djelatnika, za svakog je funkcija dostave f(s) LINEARNA. Podaci o poetnoj koliini poiljaka za dostavu te o duini puta, dani su u tablici:

Uinci pojedinih djelatnika:

R(3) = 300 ; R(4) = 240 ; R(5) = 255 ; R(6) = 240

Srednji uinak :17,239====R

(((( )))) (((( ))))sQ kZkP

kR ====

====21

61 6

1

U sluaju kada je dostava intenzivnija na kraju rajona:

(((( )))) )()(32 k

Zk

Pk sQR ====

Za sluaj dostave intenzivnije na poetku rajona vrijedi: Q = f(s) = A (s B)2 = f(s) = (s sZ)2

Analogno postupku u prethodnom sluaju ovdje se dobije izraz za uinak dostave: (((( )))) )()(

31 k

Zk

Pk sQR ====

s

Q2

z

P QP

sZ

QP

sZ

Formule za ispit iz modula: Tehnologija potanskog prometa (nalaze se na pismenom)

T

t

A jS j

====

n

x

A ii

====ili A = TS [P.J.]

M / M / 1 :ATA S

1TW = LW = TW = A

A1

2;

;Tq = TS + TW = ATS1

Lq = A + LW = Tq = AA1

- kapacitet mree p-ormaria odreenog podruja (dnevni) : ====

====

r

iiiid kcbK

1

- Koeficijent manipulativnog umnoavanja:X

YXK MU++++

====

-Uinci dostave ovisno o vrsti funkcije dostave:

-Uvjet: (((( )))) RRR k