predavanje 5 fiskalna politika - fmtu.lumens5plus.com · fiskalna politika • promjene javnih...
TRANSCRIPT
PREDAVANJE
FISKALNA POLITIKA
UTJECAJ JAVNE POTROŠNJE I POREZA NA DOMAĆI PROIZVOD
FISKALNA POLITIKA
• Promjene javnih prihoda i rashoda radi postizanja zadovoljavajuće stope rasta i stabilnosti cijena.
ZADAĆE VLADE
• Rast domaćeg proizvoda ili DP-a percapita
• Stabilnost cijena i domaćeg proizvoda• Pravednija raspodjela dohotka
UTJECAJ JAVNE POTROŠNJE NA DOMAĆI PROIZVOD
• JAVNA (BUDŽETSKA ILI DRŽAVNA) POTROŠNJA G = potrošnja roba i usluga namijenjenih podmirenju zajedničnih i općih potreba društva.
• Prošireni model agregatne potražnje u zatvorenoj privredi glasi:
AD = Y = C + I + G• Uvođenje G dovelo je do povećanja agregatne
potražnje i do povećanja ravnotežnog domaćeg proizvoda.
Uvjet ravnoteže u zatvorenoj privredi
AS=AD=C+I+G
C, I, G
Y
AD=AS
C
C+I
C+I+G
Y1 Y2 Y3 Ymax
• UVOĐENJEM NOVIH KOMPONENTI AUTONOMNE POTROŠNJE AGREGATNOJ POTRAŽNJI POVEĆAVA SE RAVNOTEŽNI DOMAĆI PROIZVOD, UZ UVJET Ymax > Y.
• BUDŽETSKA POTROŠNJA se financira:– Porezima– Budžetskim deficitom koji se pokriva
zaduživanjem kod nefinancijskog ili financijskog sektora
Financiranje budžetske potrošnje
• Porezi • Budžetski deficit
• Uravnotežen budžet T = G+TR• Budžetski suficit T > G+TR• Budžetski deficit T < G+TR
• FUNKCIJA POREZA T = Ta + t × Y
• Ta = zbroj poreza neovisnih o veličini domaćeg dohotka
• Prosječna porezna stopa T / Y• Granična porezna stopa dT / dY = t
pokazuje koji se dio dodatne jedinice dohotka oduzima u obliku poreza t (t je manji od 1 – uvjet stimulativnosti poreza).
Prosječna i granična porezna stopa
T = Ta + tY/:Y
• T/Y = Ta/Y + t Prosječna porezna stopa/pokazuje prosječno opterećenje domaćeg proizvoda
• dT/dY = t Granična porezna stopa/pokazuje koji se dio dodatne jedinice dohotka oduzima u obliku poreza t.
•Y
Funkcija poreza
Ta- porezi neovisni o veličini domaćeg proizvoda
T = Ta+tY tY- porezi koji ovise o dom. proiz.
T=Ta+tY
Y
T
Ta
Y1 Y2
∆ Y
∆ T
• ELASTIČNOST POREZA NA DOHODAK= pokazuje postotno povećanje poreza koje rezultira iz povećanja dohotka za 1% (to je odnos granične porezne stope i prosječne porezne stope).
• Ako je elastičnost veća od 1 govorimo o PROGRESIVNIM porezima, ako je manja od 1 od DEGRESIVNIM, a ako je 1 o PROPORCIONALNIM porezima.
Elastičnost poreza
E T,Y = (dT/dY)/(T/Y)
Pokazuje postotno povećanje poreza koje rezultira iz povećanja dohotka za 1%
RASPOLOŽIVI DOHODAK
• Osobna potrošnja više nije samo funkcija dohotka C; potrebna je korekcija za poreze T i transfere TR
• Raspoloživi dohodak Yd = Y – T + TR• C = f (Yd) = α + β × Yd
• C = f (Yd) = α + β × (Y – Ta-t×Y + TR)• C = α + β ×(1-t)×Y- β ×Ta+ β ×TR• Granična sklonost potrošnji = β ×(1-t)
β ×(1-t) < β• Slijedi da se uvođenjem poreza smanjila
granična sklonost potrošnji za t× β, odnosno smanjilo djelovanje multiplikatora autonomne potrošnje.
Funkcija štednje• Y = C + I + G• Y = C + S + T-TR• Y=Y slijedi da je S+T-TR=I+G• S+(T-TR-G) = I• Eventualni višak u budžetu služi kao
dodatni izvor financiranja investicija, i obratno, ako je G veći od T, onda bi I trebale biti manje od S, što znači da se dio štednje troši za financiranje investicija.
Ravnotežni domaći proizvod
• Uvođenje budžetske potrošnje G utječe na povećanje domaćeg proizvoda, a uvođenje poreza na smanjenje domaćeg proizvoda.
• Povećanje budžetskih rashoda iznad budžetskih prihoda utječe na povećanje domaćeg proizvoda u situaciji nepotpune zaposlenosti.
UVOĐENJE BUDŽETSKE POTROŠNJE I UVOĐENJE POREZA
C’=50 + 0,6 Y
C=50 + 0,75YC+I+G C’+i+G
AS=AD
Y
I
I+G
S=-50+0,25YS+T=-50+0,4Y
Y1 Y2 Y3 Y4
C,I,G
I,S,T,G
Multiplikator potrošnje u modelu Y=C+I+G
• Multiplikator glasi:• dY/dA = 1 / (1-β×(1-t))• t= porezna stopa• Uvođenje poreza na dohodak, kojim se
financira budžetska potrošnja, smanjuje multiplikator, a time i rast domaćeg proizvoda.
• U uvjetima recesije kada se multiplikator smanjuje on djeluje POZITIVNO, jer je smanjenje domaćeg proizvoda sve manje. Zato taj porez djeluje kao automatski stabilizator, smanjujući mogući porast domaćeg proizvoda u fazi rasta i njegovo opadanje u fazi recesije.
RJEŠAVANJE MODELA
• Polazni model:• Y=C+I+G• C=α+β×Yd• Yd=Y-T+TR• T=Ta+t×Y
• Endogene (nepoznate) varijable su: Y i C• Egzogene (zadane) varijable su: I, TR, Ta i
G
PRIMJER
• Y=C+I+G• Autonomna potrošnja iznosi 120• Granična sklonost potrošnji iznosi 0,8• Transferi iznose 10• Porezna stopa iznosi 10%
• Izračunajte ravnotežni dohodak Y ako su I=G=200.
• Izračunajte raspoloživi dohodak.• Usporedite djelovanje multiplikatora sa i bez
poreza• Koliko iznosi C?
FISKALNA POLITIKA
• To je državna politika usmjerena na promjene državnih prihoda i rashoda, sa svrhom ostvarivanja osnovnih makroekonomskih ciljeva.
• Instrumenti fiskalne politike su: budžetska potrošnja G, autonomni porezi Ta, transferi TR i porezna stopa t.
• Sve te varijable se javljaju u reduciranom modelu.
ČETIRI INSTRUMENTALNE VARIJABLE FISKALNE POLITIKE
• BUDŽETSKA POTROŠNJA (G)• AUTONOMNI POREZI (Ta)• TRANSFERI (TR)• POREZNA STOPA (t)
1.Promjena budžetske potrošnje GdY/dG = 1 / (1-β×(1-t))
U situaciji nepotpune zaposlenosti jedinično povećanje budžetske potrošnje dovelo bi do povećanja domaćeg proizvoda za iznos gornjeg multiplikatora. I obratno, u slučaju smanjenja.
• U situaciji nezaposlenosti treba povećati G, a u situaciji inflacije smanjiti G-mjere fiskalne politike.
• Ako se G poveća, povećava se AD, a procesom multiplikatora i proizvodnja i zaposlenost.
• Iznos povećanja u slučaju inflacije:• ∆ Y = multiplikator × ∆ G
• Primjer: ako je Ymax=2500, što treba učiniti sa državnom potrošnjom da se otkloni BDP jaz?
PROMJENA BUDŽETSKE POTROŠNJEAS=AD
C=50+0,6Y
C+I
C+I+G
C+I+G+∆GC, I, G
Y
Y
I,S,T,G
100 400 600 750
100 400 600 750 1200
S=-50+0,25YS+T=-50+0,4Y
II+G
I+G+∆G
100
200300
-100
100
200
300
2. Promjena autonomnih porezadY/dTa = - β / (1-β×(1-t))
• Promjena Ta dovodi do promjene raspoloživog dohotka, to do promjene osobne potrošnje i štednje i sve to do promjene domaćeg proizvoda.
• Povećanje Ta utječe na smanjenje ravnotežnog domaćeg proizvoda i obratno.
• U situaciji nezaposlenosti treba smanjiti Ta, a u situaciji inflacije povećati Ta-mjere fiskalne politike.
• Iznos smanjenja u slučaju inflacije:• ∆ Y = multiplikator × ∆ Ta
• Primjer: ako je Ymax=3500 jedinica, što treba učiniti sa autonomnim porezima da se otkloni jaz?
PROMJENA AUTONOMNIH POREZAAS=AD
C=50+0,6Y
C+I+GC, I, G
Y
Y
I,S,T,G
100 400 600 750
100 400 600 750 1200
S+T+∆Ta
I
I+G
100
200300
-100
100
200
300 C’=35+0,6Y
C’+I+G
Y1y2
S+T
3. Promjena poreznih stopa
• Povećanje porezne stope t, utječe na povećanje granične sklonosti štednji odnosno smanjenje granične sklonosti potrošnji, smanjenje AD i smanjenje ravnotežnog domaćeg proizvoda.
• U situaciji nezaposlenosti treba smanjiti poreznu stopu, a u situaciji inflacije povećati poreznu stopu.
PROMJENA POREZNIH STOPAAS=AD
C
C+I+G
C, I, G
Y
Y
I,S,T,G
100 400 600 750
100 400 600 750 1200
S+T=-50+0,5Y
I
I+G
100
200300
-100
100
200
300 C’
C’+I+G
Y1y2
S+T=-50+0,4Y
4. Promjena transferadY/dTR = β / (1-β×(1-t))
• Povećanje transfernih prihoda utječe na povećanje raspoloživog dohotka i osobne potrošnje i obratno za smanjenje.
• U situaciji nezaposlenosti treba povećati TR, a u situaciji inflacije smanjiti TR.
• ∆Y = multiplikator × ∆TR
• JEDINIČNA PROMJENA BUDŽETSKE POTROŠNJE UTJEČE JAČE NA PROMJENU DOMAĆEG PROIZVODA OD JEDINIČNE PROMJENE TRANSFERA.
• Primjer: Ako je potencijalni BDP 1000 jedinica što treba učiniti sa transferima da se otkloni BDP jaz?
PROMJENA TRANSFERAAS=AD
C
C+I+G
C, I, G
Y
Y
I,S,T,G
100 400 600 750
100 400 600 750 1200
S+T
I+G
100
200300
-100
100
200
300
C’
C’+I+G
Y1y2
S+T-TR
Utjecaj poreza na domaći proizvod
• Smanjuje se osobna potrošnja• Smanjuje se agregatna potrošnja• Štednja +porezi (bruto štednja) smanjuju
domaći proizvod
DRŽAVNO OPOREZIVANJE I
RASHODI
DRŽAVNO OPOREZIVANJE
• TEORIJA- smatra da su porezi negativno korelirani s ekonomskim rastom
• Veći porezi donose niže stope rasta gospodarstva
• Oporezivanje uvodi neefikasnost u gospodarstvo
• Porezi stvaraju poticaje da ljudi promjene svoje ponašanje
• Rade više-ne smanjuju svoju potrošnju• Rade isto-smanjuju svoju potrošnju
POSLJEDICE POVEĆANJA POREZA
• AKO SE POVEĆAJU POREZI:
– Porezi utječu na veličinu ponude i potražnje dobara i usluga
– Ravnoteža se na tržištu uspostavlja na nižoj razini outputa i višoj razini cijena
– U sustav ulazi neefikasnost koja dovodi do nižeg rasta
– Oporezivanje dovodi u lošiji položaj i potrošače i proizvođače
– Cijena koju nakon poreza plaćaju potrošači je viša, a koju ostvaruju proizvođači je niža od cijene prije poreza
– Tržište se je suzilo jer se razmjenjuje manje dobara
– Smanjenje blagostanja i potrošača i proizvođača pretvara se u porezni prihod države
– Smanjenje blagostanja kod potrošača i proizvođača nadilazi prihod od poreza koji ubire država.
RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU
• RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU BEZ POREZA P
Q
E
AS
AD
P1
Q1
1. UVOĐENJE POREZA SMANJUJE PONUDU
2. IZAZIVA PORAST CIJENA3. SMANJENJE NUĐENIH
PROIZVODA
P2
P1
Q2 Q1
E
E`
AS
AS`
• POVEĆANJE POREZA ZNAČI SMANJENJE POTRAŽNJE(POTROŠNJE)
• TO ZNAČI PAD PROIZVODNJE I PAD CIJENA
AD
P
Q
E
AS
AD`
P1P2
Q1Q2
• POTROŠAČKI VIŠAK(A+B+C)
To je površina između
krivulje potražnje i cijene u točki ravnoteže /A+B+C/
– PROIZVOĐAČKI VIŠAK
(D+F+E)
To je površina između krivulje ponude i cijene u točki ravnoteže (D+F+E)
– UKUPNI VIŠAK BLAGOSTANJA
(A+B+C+D+E+F)
Zbroj potrošačkog i proizvođačkog viška
P
Q
E
AS`
AD
AS
AD`
A
B C
D
F
E
Pa
P1
Pb
• Kada država uvede porez /T/ cijena koju plaćaju potrošači raste a cijena koju dobivaju proizvođači pada
• Porez je doveo do promjene u potrošačkom i proizvođačkom višku
• Potrošački višak sada više ne predstavlja površinu A+B+C, već se smanjio samo na površinu A
• Proizvođački višak više nije D+E+F, već samo površina F.
• Država je ubrala porez (B+D) koji mjeri blagostanje države.
• Ukupni višak blagostanja sada iznosi (A+B+D+F) tj. on obuhvaća potrošački višak (A), proizvođački višak( F) i državni porez (B+D)
• Nakon uvođenja poreza ukupno blagostanje je manje za C+E. To je mrtvi teret oporezivanja
Mrtvi teret oporezivanja
• To je blagostanje (C+E) koje je zauvijek izgubljeno. To je neefikasnost.
• Taj (C+E) mrtvi teret oporezivanja određen je nagibom krivulje AD i AS tj. cjenovnom elastičnošću tih krivulja.
• Što su krivulje elastičnije to je neefikasnost koju porezi unose na tržištu veća.
OPOREZIVANJE ŠTEDNJE I INVESTICIJA
• Porez na dohodak utječe na štednju i snižava neto prinos od štednje tj. snižava kamatnu stopu na štednju.
• U takvim uvjetima se očekuje da će štednja pasti.
• Porez na potrošnju utječe na štednju pojedinca
• Zemlje s niskom stopom štednje- trebaju u većoj mjeri oporezovati potrošnju
Utjecaj poreza na bruto štednju poduzeća
• Štednju poduzeća predstavlja:- neraspoređeni profit- amortizacijske rezerve
• Jače oporezivanje profita potiče njegovu raspodjelu na dividende a niže oporezivanje profita povećava štednju poduzeća
Utjecaj poreza na investicije
• Mjere kojima se potiče domaća štednja ne znače nužno i porast domaćih investicija
• Povećana domaća štednja može otići iz zemlje za boljim profitom
• Inokapital povećava investicije i bez domaće štednje
Oporezivanje rada
• Smanjuje zaposlenost
• Snižava potencijalni output• Gdje nije jak sindikat-prevaljuje se porez na
radnike i snižavaju se nadnice uz isti bruto trošak rada
• Gdje je jak sindikat-poduzetnik ne može prevaliti porez na radnike, već se cijena rada povećava i smanjuje se potražnja za radnicima i smanjuje se zaposlenost
VRSTE POREZA
Neizravni porezi– Porez na promet (PDV) ili porez na potrošnju– Trošarine – oporezivanje luksuza
(automobili,jahte, naftni derivati, duhan, pivo, bezalkohol i alkohol, kava i sl.
Izravni porezi– Porez na dohodak– Porez na dobit