FISKALNA POLITIKA EUASST. JELENA ORIURED 104jelena.coric@sve-mo.ba

30 sati tjednoTestoviSeminarski radoviPrisustvo nastavi ( 70 %)

Struktura predmetaFiskalna politika openitoFiskalni sustavPorezno sustavni imbenici i vrsteFiskalni sustav EUStruktura fiskalnog sustava EUInstitucije EU i okvir donoenja odluka o fiskalnim pitanjima EU

Instrumenti i procedure provoenja politika u EUKriteriji konvergencije Pakt o stabilnosti i rastuFiskalni federalizam u EURazine donoenja odluka o fisklanim pitanjima

Nadnacionalni federalizam EUPorezni sustavHarmonizacija poreznih sustava u EUOporezivanje po razliitim razinama vlasti u sloenoj zajedniciKljuni imbenici oporezivanja u EUPorezni zakon izravno i neizravno oporezivanjeFiskalni uinci prikljuivanja

Fiskalna politika kao dio ope ekonomske politikeSkup fiskalnih instrumenata s ciljem ostvarivanja ciljeva EPProraunska politika, kompenzatorna politika

Ciljevi i sredstva FPPostizanje pune zaposlenostiOpa stabilnost cijenaOptimalan privredni rast Poticanje izvoza i poboljanje VTBZadovoljavanje ope drutvenih i zajednikih potreba na optimalnoj raziniUkljuivanje zemlje u meunarodnu podjelu rada....

Sredstva FP- sredstva, instrumenti prikupljanja javnih prihoda- sredstva,instrumenti troenja javnih prihoda - javni rashodi

Uinci FPSnani i znaajniPoticanje gospodarskog rastaMakroekonomski uinci FP uinci potranjeKontrakcijska, restrikcijska ili antiinflatorna FP- snienje JR- smanjenje transfernih rashoda- poveanje poreza i drugih dabina- kombinacija prethodnih mjeraa

Ekspanzivna ili antidepresivna FP- poveanje JR- poveanje transfernih JR- snienje poreza i drugih dabina- kombinacija prethodnih mjera

Neutralno konjukturni karakter FPPravovoremenost poduzetih mjeraPreventivna stabilizacijska politika uglavnom korektivnog karakteraObzirne diskrecijske mjere FPFormula gipkosti fleksibilnosti unaprijed utvren i reguliran sustavUgraeni automatski stabilizatorikombinacija

Redistribucija nacionalnog dohotkaRadikalni egalitarizamUinci FP na razini razmjetaja, preraspodjele i stabilizacijeStabilizacija upravljanje ponudom i potranjomUinci preraspodjeleOdreeni uinci i na polju obrazovanja,znanosti, kulture, umjetnosti...

Fiskalni sustavRazlika izmeu fiskalnog sustava i poreznog podsustavaFiskalni sustav- porezni podsustav- podsustav javnih rashoda- podsustav dravnog prorauna- podsustav socijalne skrbi

Porezni podsustav kategorija od osobitog znaenjaObiljeja poreznog podsustava- ekonomska djelotvornost- administrativna jednostavnost- fleksibilnost- politika odgovornost- pravednost

Porezno sustavni imbeniciVeliina teritorija i broj stanovnikaOpseg i veliina javnog odnosno dravnog sektoraProraunski deficit i javni dugOpseg i struktura nezaposlenostiStupanj razvijenosti, geopolitiki poloaj i pripadnost odreenim integracijamaOblik dravnog i politikog sustavaBlizina ratnog arita, povijesne, religijske, nacionalne i druge komponente razvitka

Porezno sustavne vrsteTradicionalni, prijelazni i suvremeni PSPS otvorenih trinih gospodarstava i zemalja u razvojuUnitarni, federalni i mjeoviti PSMonistiki i pluralistiki PS

Povijesni razvoj EUEuropa nazvana po princezi sa OrijentaEtimoloki od asirske rijei erp neto tamno i mranoPolitika artikulacija Karlo VelikiRimsko carstvo i kranstvoFormiranje europske ekonomske integracije

Europska integracija odgovor na moderne zahtjeve Mlada Europa 1834.Kombinacija geografskih, povijesnih, kulturnih , ekonomskih i dr. elemenataKriza nakon II. Svjetskog rata smanjen obujam proizvodnje,visoka inflacija, iscrpljene devizne rezerve, nedostatak dolaraUred za politiku planiranja PPS programi obnove Marshallov plan

Povijest EU 8 ( 9 ) faza1.Prvi koraci prema jedinstvu 1946. - 19571948. osnivanje Beneluxa1951. Pariki ugovor Europska zajednica za ugljen i elik1957. Rimski ugovor EEA i EUROATOM

2. Europa od estorice do devetorice 1957. 1974.Stvaranje EFTE 1959.OECD 1960.Zajednika agrarna politika 1962.Europski parlament

3. Europa u traenju drugog nadahnua 1974. 1986. Demokratizacija institucija, korigiranje regionalnih razlikaPrvi saziv Europskog parlamentaUlazak Grke 1981., panjolska i Portugal 1986.Ugovor iz SchengenaJedinstveni europski akt Jedinstveno triteGATT i Urugvajska runda pregovora

4. Prema Ugovoru o EU 1986. 1992.Ratifikacija Jedinstvenog europskog akta 1986.Pad Berlinskog zida i ujedinjenje NjemakePregovori o uvoenju ekonomske, monetarne unije i jedinstvene valute

5. Uvrivanje i proirivanje Unije 1992. 1995.Prva monetarna krizaUvoenje Jedinstvenog europskog trita 1.1.1993.Osnivanje Europskog investicijskog fondaECB i ESCB Predpristupni sporazumi

6. Europa petnaestorice 1995. 2000.WTO umjesto GATT aPakt o stabilnosti EuropeJedinstvena valuta 1.1.1999.Amsterdamski ugovor

7. Europa prema euru i proirivanju 2000. 2012. Ulazak novih lanicaKonferencija u LisabonuSastanak u Nici

8. Europa nakon uvoenja eura 2002. 2012 .9. Europa u uvjetima financijske krize2008. sve vie zemalja pogoeno ekonomskom krizomEkspanzija prije krize voena kreditima i rizinim zajmovimaGrka kao pokazatelj slabosti EMU

Oporavak europske ekonomije dug, spor, neravanDiferencijacija Europe na one sa fundamentalnim faktorima i politikama i one sa ranjivostima i slabostimaNajvei rizici sa fiskalne strane

POVIJESNI RAZVOJ I ODREDNICE EUROPSKE INTEGRACIJECjelokupna svjetska trgovina koncentrirana oko tri polaVodea uloga EUZavretak II.svjetskog rata i podijeljena EuropaEU u 8 faza i danas 9 u uvjetima svjetske krizeMarshallov plan 1947.

Istoni blok odbija pomoVB 24%, Francuska 20%, Italija 11%, Zapadna Njemaka 10%, Nizozemska 8%Winston Churchill pomirba Francuske i Njemake stvaranje Sjedinjenih drava EuropeHaaki kongres 1948.

Dobrovoljna integracija prvi put testiranaJednostavna u teoriji, praksa ?Organizacija za europsku ekonomsku suradnju OEEC 1948.Podjela amerike pomoiLiberalizacija razmjene Osnivanje Europske platne unije

Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj OECDOEEC ---- OECDPubliciranje izvjea o ekonomskoj situacijiVijee Europe regionalna politika organizacija 10 zemalja lanicaCiljevi Vijea Europe

1. realizacija kompaktnije europske unije2. zatita demokracije3. zatita ljudskih prava4. poboljanje uvjeta ivota EuropljanaUa suradnja izmeu lanicaDjelokrug djelovanja sva podruja osim obrane

Schumanov plan ujedinjenje francuske i njemake proizvodnje i distribucije elikaNain spreavanja daljnjih sukoba Kontrola oporavka Njemakog gospodarstvaPariki ugovor 1957. Europska zajednica za ugljen i elik

CECA prva supranacionalna organizacijeUkidanje kontigenata i carinaUvoenje CET a Prestala djelovati 2002.Temeljni cilj reguliranje proizvodnje ugljena i elikaEkonomsko oivljavanje zajednikog trita

Financijska samostalnostPravna snaga Ciljevi CECE1. razvoj razmjene izmeu zemalja lanica2. briga o redovitoj opskrbljenosti zajednikog trita3. osiguranje jednakog pristupa izvorima proizvodnje za sve korisnike

4. modernizacija proizvodne infrastrukture5. poboljanje uvjeta rada i ivota za zaposlene u sektorima ugljena i elika6. racionalno koritenje izvora radi uklanjanja prekomjerne eksploatacije7. utvrivanje najniih cijena uz uvaavanje koliine proizvodnje

1965. fuziranje sa CEE i EUROATOMSpinelli i Monnet zaetnici Schumanovog planaProces europske integracije na naelu federacijeDijalog i naelo komplementarnostiPostupni prijenos suverenih prava od nacionalnih do regionalnih tijela

Postojanje neovisnih demokratskih europskih institucijaIntegracija postupno delegiranje nadlenostiOsnivanje CECA e prva faza integracije1952. Europska obrambena zajednica ( CED )Neuspjeh sektorske integracija

Prelazak na opu integraciju1958. Europska ekonomska zajednica EEZ i Europska zajednica za atomsku energiju EUROATOM Zapadnoeuropska unija ( WEU )Odsustvo operacionalne autonomijeEkonomski put integracijeKonferencija u Messini 1955.

1957. Rimski ugovor - Europska ekonomska zajednicaPoetak procesa1957. Rimski ugovor Europska zajednica za atomsku energiju Ciljevi EEZ1. uspostava zajednikog trita zasnovanog na carinskoj uniji

2. uvoenje zajednikih politika ( agrarne, transportne, trgovinske )3. osnivanje Europskog socijalnog fonda i Europske investicijske banke4. uvoenje novih institucija u cilju viih integracijskih stupnjeva5. pribliavanje nacionalnih zakonodavstava6. ukidanje prepreka slobodnom kretanju ljudi, usluga i kapitala

Razdoblje estorice osnivanje EFTE, uvoenje zajednike agrarne politike CAP , plan Fouchet, realizacija Carinske unije 1968., proirenjeDva koncentrina kruga EEZ i EFTA

Razdoblje europesimizma politiki i ekonomski okoviNaftni okovi, trokovi zajednikih politika agrarnePozitivno stvaranje demokracije na mjestu vojne diktature u panjolskoj, Portugalu i GrkojProirenje Zajednice

Dinamika integracije i pritisak SAD aNadogradnja izvora ZajedniceJedinstveni europski akt EEZ --- EZZajedniko trite --- jedinstveno triteDelors formiranje unutarnjeg trita

Jedinstveno trite 1.1.1993. --- Europski ekonomski prostor EEAEuropska unijaUgovor iz Maatrichta 1992.Ujedinjenje tri europske zajedniceSuradnja na polju vanjske i sigurnosne politike, unutarnjih poslova i pravosua

Ekonomski i politiki ciljeviPad Berlinskog zida, raspad SSSR a , superiornost ZapadaPHARE programiEuropska banka za obnovu i razvojDelorsovo izvjee uvoenje ekonomske i monetarne unije

Nastanak EUUgovor iz Maastrichta 1992.Ratificiran 1.11.1993.EZ --- EUJedinstveno trite --- unutranje triteZajedniki ciljevi1. promicanje gospodarskog i drutvenog napretka, visokog stupnja zaposlenosti, uravnoteenog i odrivog razvoja, stvaranje podruja bez unutarnjih granica, osnaivanje gospodarske i drutvene povezanosti, utemeljenje gospodarske i monetarne unije s jedinstvenom valutom

2. jaanje zatite prava i interesa dravljana drava lanica uvoenjem dravljanstva Unije3. afirmiranje vlastitog identiteta na meunarodnoj sceni provedbom zajednike vanjske i sigurnosne politike4. ouvanje i razvijanje Unije kao podruja slobode, sigurnosti i pravde5. ouvanje cjelokupne pravne steevine Zajednice i njene nadogradnje

3 stupa EU1. Europska zajednica EZ i EUROATOM glavna inovacija ekonomska i monetarna unija i euro kao konkretizacija toga2. Zajednika vanjska i sigurnosna politika3. Policijska i pravosudna suradnja u kaznenim pitanjima

II i III stup princip meuvladine suradnje jednoglasno donoenje odlukaStapanje stupovaZadravanje nacionalnih ogranienja za pojedina podrujaEU kao rezultat integracije i suradnje

28 lanica preko 500 mil. stanovnikaIstinska integracija sui generis integracija2 nova Ugovora kao izvorno pravo EUUgovor iz Amsterdama napredak u podruju zatite graana, uvoenje prostora slobode, sigurnosti i pravde u EU, konsolidacija socijalne dimenzije, Schengenski ugovor integriran u Ugovor o EU

Ugovor iz Nice uspjeniji pokuaj reformiranja; reforma institucija u skladu s proirenjima, povelja o temeljnim ljudskim pravima1992. 1993. teka monetarna krizaFluktuacije teajeva +- 15%Pakt o stabilnosti vea fiskalna disciplinaECB, ESCB i euro

Europski ustavUstavni ugovor iz Rima 2004.Lisabonski ugvor 2007. najbitniji dijelovi Ustavnog ugovora,izmjena i nadopuna osnivakih ugovoraIzlazak iz institucionalne krize jasnije definirane nadlenosti Unije i podijeljene nadlenosti

Institucije EUProvoenje ciljeva i institucijeSupranacionalno odluivanjeUspjeh europske integracije i institucije Glavne institucije1. Europska komisija2. Vijee EU ( Vijee ministara EU )3. Europski parlament4. Europsko vijee5. Europski sud pravde6. Europski revizijski sud7. Ostala tijela EU

Europska komisija27 povjerenika 5 godinaPotpuno neovisni od vlada Zastupanje interesa UnijePovjerenik portfolio na elu uprave ( ili vie njih )25.000 slubenika 23 ope uprave,tajnitvo, 15 ostalih slubiDonoenje odluka konsenzusom i obinom veinom

Predsjednik Jean Claude JunckerOsnovni organ UnijeZadae EK- politika inicijativa osmiljava politike EU, pokree zakonodavni postupak, predlae komunitarne uredbe- izvrni organ Unije primjena zajednikih politika

- uvar Ugovora pravnog poretka uspostavljenog Ugovorom- predstavlja Uniju u pregovorima s treim zemljama te u meunarodnim trgovinskim sporazumima

Vijee ministara EUIzraava nacionalne intereseGlavna zakonodavna institucija EUNadnacionalne i meuvladine ovlastiBitno komunitarno tijeloPovezuje zemlje lanice, donosi zakonodavstvo Unije, utvruje politike ciljeve, koordinira nacionalne politike i uravnoteuje razlike

Sastavljeno od ministara nacionalnih vlada lanicaSastav ovisno o podruju rasprave vie razliitih VijeaSastajanje povremenoStalnost rada Odbor stalnih predstavnika ( COREPER ) priprema sastanke, trai kompromise i olakava glasovanje

Stalno tajnitvo glavni tajnik Visoki povjerenik EU za vanjsku i sigurnosnu politiku glavni tajnik Zpadnoeuropske unije - Thorbjrn Jagland Predsjedanje 6 mjeseciTrostruka funkcija Vijea

1. raspolae pravom donoenja odluka2. osigurava koordinaciju ekonomskih politika3. raspravlja s Komisijom o aktima koje usvaja te nadlenostima izvravanja pravila koja donosi

Moe odluivati- jednoglasno u osjetljivim podrujima- obinom ( jednostavnom ) veinom proceduralne odluke- kvalificiranom veinom veina odluka Kvalificirana veina broj glasova varira od ministra do ministra ovisno o veliini dravePotreba ostvarenja 2 ili tri veine

- veina broja drava lanica ( 2/3 )- prag kvalificirane veine ( 74 %)- ukoliko lanica zatrai provjera odraavaju li glasovi barem 62% ukupnog stanovnitva Unije sjedite u Bruxelles

Europski parlamentJedino tijelo birano opim izborimaIzraz politike i demokratske volje naroda UnijeJamac europskih interesa i zatite prava graanaNajvea multinacionalna skuptina svijetaSjedite u Strasbourgu

Od 1979. izravni izbori za ParlamentBiranje po nacionalnim kvotamaOrganizirani po politikim opredjeljenjima najzastupljenije Europska puka stranka, socijalisti i liberaliPrvoklasna demokratska institucija + tradicionalne parlamentarne funkcije predstavljanje naroda, zakonodavna i budetska funkcija, funkcija kontrole izvrne vlasti

Tri osnovne funkcije Parlamenta1. zakonodavna2. nadzor nad Europskom komisijom3. usvajanje zajednikog prorauna EU

Osnovne zadae Parlamenta1. zakonodavne i proraunske - usvaja zakone, usvaja proraun EU i dijeli ovlasti s Vijeem ministara EU2. kontrolne - nadgleda ostale institucije EU

3. imenovanja- potvruje imenovanje Komisije4. meunarodni sporazumi- konzultira se za odreene meunarodne sporazume5. specifine ovlasti europski forum parlament vrelo ideja

Europsko vijeeSkup politikih predstavnika zemalja lanica predsjednika drava ili vladaRazvijeno iz prakse europske politike suradnjeSastanci = najvii politiki predstavnici + ministri vanjskih poslova + predsjednik i potpredsjednik Europske komisije

Nije slubena institucija Eu institut EUNema zakonodavne ovlastiPoticajno mjesto u stvaranju politike UnijeOdreuje prioritete, daje politiku orijentaciju, stimulira razvoj i regulira sporna pitanjaVijee ima sjedite uBruxellesu. Tijekom travnja, lipnja i listopada Vijee odrava sastanke uLuxembourgu.

Glavne zadae Europskog vijea1. ope- stvara poticaje europskoj izgradnji i definira ope politike smjernice2. vanjska i sigurnosna politika- definira naela i smjernice zajednike vanjske i sigurnosne politike i odluuje o nainu provoenja- odluuje o uoj vojnoj suradnji- u odreenim vanim pitanjima odluuje umjesto Vijea EU3. unutarnji poslovi i pravosue- odluuje o eventualnoj uoj suradnji za odreena pitanja ovog podruja

Europski sud pravdePravda, demokracija i ljudska prava temeljna europska naelaVrhovna sudska instanca EUZaduena za komunitarno pravoOgraniene nadlenosti, ali znaajno mjestoSjedite u LuxembourguPo jedan sudac iz svake zemlje lanice + 8 nezavisnih odvjetnika

Razlog osnivanja rizik od razliitog tumaenja komunitarnog prava u lanicamaOdgovornosti suda - izravni postupci protiv zemalja lanica ili komunitarnih institucija- postupak protiv drave lanice- postupci protiv institucija EU zbog ponitenja akata ili propusta- ostali izravni postupci

- neizravni postupci ispitivanje pravovaljanosti pred nacionalnim sudovima- drugostupanjska odgovornost prizivi na odluke Prvostupanjskog suda, postupak preispitivanja prethodnih miljenjaVaan u izgradnji pravnog poretka

Europski revizijski sudKomunitarna nadzorna institucija27 lanovaZadatak ispitati ispravnost rauna i ukupnih prihoda i rashoda Unije sukladno pravnim, proraunskim i raunovodstvenim naelima UnijeNadzirati svrsishodnost financijskog upravljanja prema predvienim ciljevima i programima

Primarni zadatak neovisna provjera pravilnog izvravanja prorauna EU i koritenja europskih fondovaKontrola europskih institucija, nacionalnih, regionalnih i lokalnihMeunarodnih institucija koja troe sredstva Unije

Ostala tijela EUEuropski puki pravobranitelj ( Ombdusman )Europski gospodarski i socijalni odborOdbor regija EUEuropska investicijska bankaEuropska sredinja bankaDecentralizirane agencije

Stupnjevi ekonomske integracijeZona slobodne trgovine grupiranje vie carinskih teritorijaCarinska unija vee naputanje duverenosti u odnosu na zonu slobodne trgovineZajedniko trite savreno cirkuliranje, etiri slobodeEkonomska unija najvii oblik regionalnog procesa integracija- ekonomska poltika unificirana ili strogo koordinirana

Politika irenja lanstva EUProirenje i smanjenje regionalnih raskorakaObjedinjavanje europskih zemalja i naroda posebno pitanja prava,demokracije i miraKriteriji prikljuivanja EU i pregovori o lanstvuSporazumi i ratifikacija

Kriteriji za prikljuenje :- politiki stabilne institucije koje osiguravaju vladavinu demokracije, prava i zatitu manjina- gospodarski djelotvorna trina ekonomija, mogunost borbe s konkurencijom na tritu unutar Unije

- pravni obveze koje proizlaze iz lanstva slaganje s ciljevima politike, ekonomske i monetarne unije- administrativni prilagodba administrativnih struktrura za uspkeno lanstvo

Zemlje Zapadnog Balkana- suradnja sa ICTY- povratak izbjeglica i zatita manjina- sloboda medija i reforma pravosua- poticanje i provoenje regionalne suradnje, razvoja i dobrosusjednskih odnosa

Integracijska sposobnost kapacitet Unije- institucionalna - uinak na politike EU- proraun EUProces pridruivanja bilateralni i multilateralni sastanciUsklaivanje s pravnim sustavom EU

Komunitarni sustav donoenja odlukaInterakcija tri osnovne institucije institucionalni trokutImpuls od Europskog vijeaKomisija elaborira sve prijedloge, uredbe, direktive ili odluke Vijea- uloga ne samo tehnika nego i politika priprema terenaParlament i Vijee ministara

Nemaju pravo zakonodavne inicijativePravo isklljuivo KomisijeVie procedura ili postupaka najei suodluivanje Parlamenta i Vijea ministaraSuradnja na razliitim razinama razliiti postupci donoenja odluka

Dvije metode suradnje- meuvladina II i III stup- nadnacionalna ili komunitarna I stupNadnacionalne procedure tri osnovna postupka- suodluivanje daje Eurospkaom parlamentu ovlast usvajanja instrumenata s Vijeem ministara; dva ili tri itanja i vea interakcija Parlamenta i Vijea

Komisija predlae tekst miljenje parlamenta ( prvo itanje ), (miljenje Odbora regija i miljenje EESC a); Vijee ministara prihvati sve amandmane ili Parlament odobri prijedlog Vijee prihvaa akt, ako ne prihvati Vijee usvaja zajedniko stajaliteParlament ispituje zajedniko stajlite drugo itanjeParlament odobrava zajedniko stajalite ili nita ne poduzima akt prihvaen; Parlament odbacuje zajedniko stajalite akt nije prihvaen, Parlament apsolutnom veinom predlae amandmane

Komisija daje pozitivno ili negativno miljenjeVijee kvalificiranom veinom prihvaa sve amandmane Parlamenta akt usvojen; Vijee ne prihvaa saziva Pomirbeni odbor, Vijee jednoglasno prihvaa sve amandmane Parlamenta i usvaja aktUsvajanje akta nakon 3.itanja Parlament ( apsolutnom veinom) i Vijee( kvalificiranom veinom) Pomirbeni odbor Pomirbeni odbor ne uspijeva dogovoriti prijedlog akta i ne smatra se prihvaenim

- postupak savjetovanja poljoprivreda, oporezivanje, trino natjecanje, policijska i pravosudna suradnja- pristanak Parlamenta ne sudjeluje u proceduri usvajanja, ali daje pristanak; kod pridruivanja novih zemalja lanica, meunarodnih sporazuma, specifinih zadataka ECB a , strukturnih i kohezijskih fondova- postupak usvajanja prorauna

Proraunske ovlasti odreivanje glavnih smjernica i prirode rashoda, godinjih iznosa izdataka i potrebnih prihoda, te nadzor proraunaPriprema, rasprava, usvajanje proraunaKomisija prednacrt proraunaVijee ministara nacrt proraunaParlament itanje prorauna

Predlae amandmane na neobvezne rashode ( apsolutna veina ) i izmjene obveznih rashoda ( veinom glasova )Vijee ministara 2. itanje amandmana i izmjenaDa ili ne na amandmane kvalificiranom veinomDa ili ne na izmjene namjeta iznoseParlament 2. itanje neobveznih rashodaDa iznosi nacrt proraunaNe iznosi 1. itanja novi iznosi mogue odbijanje prorauna

Izvori komunitarnog pravaOsnivaki ugovori- primarno zakonodavstvoAkti proizali iz tih ugovoraSekundarno zakonodavstvo uredbe, smjernice, direktive, odluke, preporuke, miljenjaKomunitarno pravo sva pravila o pravnom poretku Zajednice

- opa naela prava- sudska praksa Europskog suda pravde- pravo koje proizlazi iz vanjskih odnosa zajednice- pomono pravo sadrano u konvencijama i slinim meuvladinim sporazumima

Primarno komunitarno pravo + odredbe primarnog prava + nepisani zakon Unije = vrh hijerarhijskog tokutaSekundarno pravo kompatibilno s primarnim zakonodavstvomOsnivaki ugovori- Ugovor o osnivanju EZU- Ugovor o osnivanju EUROATOM a- Ugovor o osnivanju EEZ- Ugovor o Europskoj uniji

Ugovori koji nadopunjuju ili izmjenjuju Osnivake- Ugovor o spajanju, jedinstveni europski akt, Ugovor iz Amsterdama, Ugovor iz NiceOpa naela parav nepisane pravne norme koje proizlaze iz Osnivakih ogovora,a utvruje ih Sud pravde svojom praksom

Naelo supsidijarnosti ope naelo EU Unija ne poduzima radnje osim u podrujima svoje iskljuive nadlenosti, osim u sluaju kad bi takve radnje bile djelotvornije od onih poduzetih na niim razinama vlastiNaelo proporcionalnosti aktivnosti Unije ne smiju prelaziti okvire onoga to je nuno za postizanje ciljeva Osnivakih ugovora

Supsidijarnost ugovor iz Maastrichta pribliiti europsku integraciju graanimaOdluke donositi na niim razinama vlasti blie graanimaProtiv centralizacije udaljenih odlukaOsnovni cilj supsidijarnosti garantiranje odreenog stupnja samostalnosti niih u odnosu na sredinje razine vlasti

Sekundarni izvori pravaPravno obvezujui i neobvezujuiUredbe ( propisi ) u potpunosti obvezuju i izravno se primjenjuju na drave lanice, ukljuivanjem u nacionalno pravoDirektive ( smjernice ) postavljaju rezultate koji se moraju ostvariti u zemljama lanicama, ali nac.institucije same odreuju oblike i naine provoenja

Odluke obvezuju u svim elementima one na koje se odnosePreporuke i miljenja deklarativni instrumenti koji nisu obvezujui

Decentralizacija prijenos ovlasti na nie razine vlastiPrijenos ovlasti ali ne sredstava za financiranje nedostatak decentralizacijePonuda javih dobara demokratizacijaPrilagoavanje ponude onima koji o tome odluuju

Mnoge funkcije je bolje provoditi na sredinjoj raziniPrednosti fiskalne decentralizacije- prilagoavanje lokalnim uvjetima- racionalizacija zakonodavstva- poveanje konkurencije na lokalnoj razini- inovacije u lokalnom upravljanju dobrima- vea uinkovitost troenja- lokalne potrebe naglaenije

Nedostaci fiskalne decentralizacije- konfliktni rezultati poduzetih mjera- gubitak ekonomije razmjera u prikupljanju poreza- smanjenje uinkovitosti poreznog sustava- stabilizacijska se funkcija gubi- vee korupcijske mogunosti- uinkovitost lokalne zajednice upitna

Teorija klubova pretpostavka potronja jednog dobra, identini ukusi potroaa, jednaki dohoci i svi lanovi ravnopravni i ravnopravno uivaju koristiVie lanova zajednice smanjuje trokove ali i koristi

Tieboutov modelProblem otkrivanja preferencija stanovnitvaOdluivanje na sredinjoj i lokalnoj raziniDvije lokalne zajednice s razliitom ponudom javnih dobaraSeljenje iz jedne zajednice u drugu radni zadovoljavanja preferncija

Vei broj zajednica laki izbori, zadovoljavanje preferencijaGlasanje noguPretpostavke funkcioniranja pokretljivost pojedinaca, informiranost, mogunost zapoljavanja, dovoljan broj zajednicaPorezi utjeu na mjesto stanovanja, sjedite tvrtkiVia cijena usluge pravda se kvalitetom usluga

FISKALNI SUSTAV EUJavne financije i europska integracijaOsnovni cilj europske integracije stvaranje zajednikog tritaPut jaanja politike integracijeJavne financije granica ekonomskog i politikog aspektaFiskalni sustav EU razgranienje izmeu trine integracije u jae politike unije

Fiskalna funkcija distribucije i redistribucijeProblemi nelojalna porezna konkurencija, nesuglasice oko raspodjele sredstava proraunaJavne financije velik udio u BDP u svim razvijenim zemljamaRegulacija

Fiskalni sustav EUProraun EU jedini instrument provoenja FP sa sredinje razineOstalo pravila i dogovori harmonizacija i koordinacija ostalih dijelova FP ( harmoniziranje oporezivanja, koordinacija stabilizacijskih fiskalnih politika )Proraun relativno malen

Ima vlastita sredstva i izvoreFinanciranje zajednikih funkcija i politika EURashodi poljoprivreda i strukturna politikaHarmonizacija poreznih sustava drugi dio FS EUNametanje poreza nacionalni porezni sustav

Izuzetak europski porez na dohodak zaposlenih u institucijama EU isplauje se iz prorauna EU, izvorni prihod prorauna EUPorezni suverenitet ogranien smjernice i pravni propisi kojima se utjee na formiranje PSPorezna harmonizacija pristup ka fisklanom federalizmu

Koordinacija stabilizacijskih politika EU trei dio FS EUStabilizacijskih proraunskih politikaFiskalna pravila Pakt o stabilnosti i rastu i Maastrictski kriteriji konvergencijeSmanjenje i spreavanje proraunskih deficita

Proraun EUOdnos MP i FPNaelo supsidijarnostiCentralizacija vs. DecentralizacijaProraun EU jedini instrument zajednike FPOstalo skup raznih pravila i ugovora za harmonizaciju i koordinaciju

Makroekonomska uloga prorauna temelj automatskih stabilizatoraBez homogenosti i integriranosti ponude javnih roba i usluga, i oporezivanja na teritoriju EUPosebnosti proraun specifinosti europske integracijeFunkcije prorauna ekonomska, financijska, politika i pravna

Nadopunjavanje nac.prorauna za programe socijalne i ekonomske kohezijeRaunski prikaz svih prihoda i rashoda UnijeSkroman proraun 1.24% BND a UnijeSredstva prorauna rast i razvoj Unije

EZ i EUROATOM zaseban proraun do 1965.Prvi proraun nizak samo upravni trokoviKontribucije lanica osnovni izvorVisina kontribucija razvijenost lanice i zainteresiranosti za integracijom

Sredstva usmjerena u 4 vrste rashoda 1. Europski fond za agrar i proizvodnju2. Europski socijalni fond3. Europski razvojni fond4. Operativni dio budetaPredvieni vlastiti izvori prihoda tek od 1970.

Osnovni cilj prorauna ostvarivanje ciljeva ekonomskih politika EUProraun u skladu sa naelima

Naela proraunaPeriodinost UravnoteenostObraunska jedinica euroSpecifikacija namjena troenjaDobro financijsko upravljanje na naelima dobrog gospodarenja, uinkovitosti i korisnostiPreglednost

Proraunska politika budet ostvarivanje ciljeva EUMir , ekonomska unija, politiko jedinstvo i socijalna jednakost ciljevi navedeni u UgovorimaDodatni ciljevi unapreenje ekonomskog razvoja, visoka zaposlenost, zajednika vanjska i sigurnosna politika, EU na globalnom meunarodnom planu

Zatita i razvoj EU, podruje slobode, sigurnosti, prava, nadogradnja Zajednice

Godinji proraunFinancijska perspektiva sedmogodinji proraunski ciklusOdreivanje gornjih granica rashoda po - obraunskom naelu po kategorijama rashoda- gotovinskom naelu u skladu s glavnim aktivnostima Unije

S ciljem- osigurati kontrolu evolucije prorauna- pomo pri planiranju viegodinjih projekata i programa- osigurati predvidljivi priljev sredstava za prioritete Unije- olakanje godinje proraunske procedure donoenja

Pozornost gospodarski rast i inflacijaPromjene proraunske politike s razvojem UnijeU poetku proraun usmjeren na poljoprivredu2008. vie sredstava za gospodarski rast i zapoljavanje

Lisabonski ugovor najznaajnije promjeneNovi, jednostavniji postupak donoenja proraunaUkidanje podijele na obvezne i neobvezne rashodePromjena uloga institucija u donoenju prorauna

Proraunski prihodi i rashodiPrihodiTradicionalni vlastiti izvori - pristojbe na eer plaaju ih proizvoai- carinske pristojbe- poljoprivredne pristojbe ( do 2009.)- izvori temeljeni na PDV u ( 1,4% - 1% - 0,75% - 0,5 %)

etvrti vlastiti izvor izvori temeljeni na BND u prorauna danasOstali prihodi 1 3 % prorauna vikovi, kotizacije, kompenzacije, kazneTradicionalni izvori mjesene uplatePDV i BND uplate godinji iznosi

Vanost pitanja uplata i koritenja sredstavaBritanski rabat 1984. kompenzacija ostalih lanicaNajvie uplate Njemaka, Francuska, Italija, VB, panjolskaNajvie koristi Luxemburg i nove lanice

RashodiNeizravno koritenje sredstava putem fondova Projekti i sufinanciranje iz nac.proraunaPotronja sredstava sukladna mjerama za ostvarivanje ciljeve EP EU

Izdvajanje sredstava za slijedee politike1. odrivi rast ( konkurentnost i kohezija )2. ouvanje i upravljanje prirodnim resursima ( ruralni razvoj i zatita okolia )3. graanstvo,sloboda, sigurnost i pravda

4. EU kao globalni partner5. administracija6. ostali rashodiSekcije rad institucija Unije2 kategorije rashoda odobrenja ua preuzimanje obveza i odobrenja za plaanja

CAP Zajednika agrarna politika najvea stavka iroka skala mjera i instrumenataStrukturne politike ( fondovi ) ekonomska i socijalna kohezija regionalni razvoj kroz strukturalne fondoveInterne politke ( sve ostale osim prethodne dvije ) istraivanje i razvoj,informacijske tehnologije,

medicina, obrazovanje i profesionalna obuka mladih, zatita potroaa, ekologija i zatita okolia...Ekstreno djelovanje i vanjska pomo humanitarna pomo, pomo u izvanrednim situacijama, pomo zemljama CE i IE, socijalni i ekonomski razvoj Mediterana, suradnja sa azijskim i laltino amerikim zemljama..

Administrativni trokovi pokrie operativnih trokova plae, mirovine, publikacije, prevoenjka, financiranje delegacija izvan EUOstali trokovi pomo zemljama u pripremi za lanstvu, novoprimljenjim zemljama, rezerve ( agrarne garancije, program pomoi u izvanrednim situacijama, teajne razlike po kreditnim aranmanima )

Kontrola i revizija regularnosti budeskog poslovanja Europski revizijski sud i EKUCLAF Koordinacijsko tijelo za borbu protiv prijevaraUCLAF istrage unutar institucija, revizija i kontrola zemalja lanica i drugih zemalja

OLAF Ured za borbu protiv prevara - nasljednik UCLAF a unutarnja ( institucije EU ) i vanjska kontrola ( zemlje lanice ) djelovanja na financijske interesePrihodi i rashodi proraun 1,24% BND a ( od 2000. )Prihodi = rashodima

Proraunski okvri 2014 - 2020Kategorije potronje sistematizirane u 5 kategorija1. odrivi rast 1.1. konkurentnost ( rashodi za istraivanje i razvoj, inovacije, obrazovanje i obuku, socijalna politika ...)1.2. kohezija ( konvergencija manje razvijenih zemalja i regija, strategija razvoja

2. Prirodni resursi CAP, ribolovstvo, ruralni razvoj, okoli3. Graanstvo,sloboda, sigurnost i pravda zatita granica, imigracija i azil, zatita potroaa, javno zdravstvo ...)4. EU globalni partner vanjske aktivnosti, predpristupni intrumenti i programi5. Administracija

959.99 mild EUR u preuzimanju obveza i 908.4 mild EUR plaanja3,5% i 3,7% manje od PO 2007-2013 fiskalna disciplinaNaglaska na trokovima za rast i stvaranje poslova trokovi za konkurentnost vei 37%Budet za 2015. 12.11.2014.

Prvi put da je smanjen limit u odnosu na prethodni POIpak poveanje usmjerenih rashoda istraivanje, inovacije, obrazovanjeZa koheziju rashodi 325.15 mild EUR za nezaposlenost mladih 6 mild EUR

Prirodni izvori 373.18 mild EUR reforma CAP a zelenija i potenijaSigurnost, graanstvo 15,69 mild EUR akcije vezane za azil, migracije, vanjske granice i unutranja sigurnostEU kao globalni partner 58.70 mild EUR

Administracija 61.63 mild EUR napori za konsolidacijom JF smanjenje osoblja 5%, zamrzavanje plaa i mirovinaKompenzacije 27 mil EUR Na strani prihoda novi porez na finakcijske transkacije baza za vlastiti izvor prihoda

Budet za 2015 plaanja 142.1 mild EUR i obveze 145.6 mild EURBudet stimulirati rast, inovacije i zaposlenje ( posebno mladih )

http://ec.europa.eu/budget/figures/2015/2015_en.cfm

http://ec.europa.eu/budget/mff/figures/index_en.cfm

http://ec.europa.eu/budget/mff/figures/index_en.cfm

http://europa.eu/about-eu/basic-information/money/expenditure/index_hr.htm

Proraun EUFinancijsko pravni akt koji obuhvaa raspoloiva sredstva u toku jedne godine i troenje istih putem fin.instrumenataFin. perspektive uvedene s ciljem osiguranja kontinuiteta i dosljednosti u provoenju zajednikih politika

Temeljne funkcije prorauna provoenje FP i politike transfera izmeu razliitih regija, supranacionalnih, nacionalnih i regionalnih razinaSpecifinosti komunitarnog prorauna u odnosu na nacionalne- stroa i vra regulacija te uravnoteenost

- zaduivanje iz prorauna nije dozvoljeno- manji od klasinog prorauna s obzirom na kalkulaciju koju akumuliraju- prihodna i rashodna strana razliite od nacionalnih prorauna

Temeljno obiljeje prorauna njegova uvjetovanost i stroga kontrola proraunaIzvorne prihode ne ubire Unija to rade drave lanice za provizijuBez vlastitog poreznog suvereniteta i vlastitog poreznog aparataOgranienja interventnih mogunosti

Nema klasine FPNa strani rashoda odluujua uloga fin.perspektivaDjelovanje prorauna na strani rashoda kroz fondove specifine financijske instrumenteRashodi financiranje razvojnih projekata i provedba zajednikih politika

Osnovno ogranienje prorauna EU nema niti jednog zajednikog poreza na nadnac.razini klasine porezne prihodeUvoenje istih vea kontrola, vei stupanj odgovornosti i vea mogunost sudjelovanja u projektima uz malo uplitanje lanica

Onemogueno izvravanje proraunskih funkcija Redistribucijska uloga kroz progresivno oporezivanje i transfere i izdaci za soc.osiguranje automatski stabilizatoriStabilizacijska funkcija bez mogunosti zaduivanja, skromne veliine i naela uravnoteenosti

Alokacijska funkcija lanice ne preputaju vana pitanja ( obranu i vanjsku politiku ) nadnac.razini kontradiktornost ciljevaJedina funkcija redistribucijska funkcija ( donekle ) instrument- strukturni i kohezijski fondoviStrukturna politika strukturni fondovi

Rezerviranja proraunskih sredstava putem 2 naina1. sredstvima za plaanje koji pokrivaju izdatke proizale iz obveza preuzetih u tekuoj i prethodnim fiskalnim godinama do naznaenog limita

2. sredstva za obveze koja se odnose na ukupan troak u fin.godini a koji se odnose na obveze koje se moraju izvriti za period dui od jedne fiskalne godine

Procedura donoenja proraunaKarakteristian i poseban u svijetuZajednike institucije i donoenje proraunalanak 319 Ugovora o funkcioniranju EU, lanaka 117 Ugovora o EUROATOM u, meuinstitucionalni sporazumi, proceduralna pravila i fin.propisi

Utvrivanje glavnih smjernica i prirode R, godinjih izdataka i potrebnih PPriprema, rasprava i usvajanje proraunaProraun predlae EK, usvajaju ga EP i VM

Nacrt prorauna priprema EK prema potrebama Unije Sve vanija uloga EPProcedura prorauna od 1.1. do 31.12godine koja prethodi proraunskoj godiniSlijed usvajanja prorauna

EK sastavlja nacrt prorauna na temelju smjernica EP i VM najkasnije do 1.9. ( krajem 4. ili poetkom 5.mj)VM najkasnije do 1.10 ( krajem 7.mj.) kvalificiranom veinom usvaja miljenje o prijedlogu s objanjenjima i prosljeuje EP

3. EP mora se izjasniti u roku od 42 dana o nacrtu prihvatiti prijedlog VM ili se suzdrati proraun usvojen prihvatiti amandmane kvalificiranom veinom novi prijedlog proslijediti VM i EK uloga Pomirbenog odbora

4. PO sastavlja zajedniki prijedlog EP i VM u roku od 21 dana VM odluuje kvalificiranom veinom a EP veinom svih zastupnika5. Ako nema dogovora EK sastavlja novi prijedlog ako ima dogovora EP i VM imaju 14 dana za usvajanje prijedloga

Ako proraun nije usvojen do poetka fin.godine mogunost troenja sredstava sukladno prethodnom proraunaIzmjene tijekom godine putem dopunjenih proraunskih nacrta uravnoteenje tekueg prorauna zbog neravnotee iz prethodnog razdoblja - rebalans

Glavni instrument EK pri provoenju i nadzoru prorauna ABAC kompjuterizirani ra.sustavRaunovodstveni standardi, javna nabavkaBolje provoenje prorauna, bolja kontrola, lake viegodinje planiranje, bolje upravljanje, revizija i smanjenje rizika

Zastoj na proraunskom planu smanjenje dotacijskog iznosaTenzije i neslaganja oko prorauna- povijesni korisnici politike regionalnog razvoja teko prihvaaju gubitak sredstava nove lanice pravednija raspodjela- najznaajniji kontributori odbijaju poveanje prorauna

- Francuska titi CAP - VB odbija ukidanje rabata

Naela financijskih instrumenataUsvajanje naela radi osiguranja nesmetanog funkcioniranjaAdministrativna neuinkovitost decentralizirana provedba regionalne politike od strane vie institucionalnih razina upravljanjaTehnika nedoraslostBrojnost sudionika i sloenost postupka

Provoenje zajednike regionalne politike sve vie provode drave laniceCilj administrativnih pravila umanjiti znaaj politikih odlukaRazlozi problematine primjene supsidijarni sustav i sukob nadnacionalnih i nacionalnih interesa

Nadnacionalne institucije interesi Unije i jaanje zajednikih institucijaNacionalne institucije vlastiti suverenitet u donoenju odluka i vlastiti interesiOdbacivanje europskog ustavaPotkopavanje uspjenosti zajednikih politika, onemoguavanje socijalne i ekonomske kohezije

Naela financijskih fondova poveanje uspjenosti zajednikih sredstava i smanjenje regionalnih nejednakosti1. Naelo koncentracije2. Naelo sufinanciranja3. Naelo programiranja4. Naelo partnerstva5. Naelo supsidijarnosti6. Naelo prioritetnih ciljeva

1. Naelo koncentracijePrimjer politike nedosljednosti najbolje pozicionirane drave koriste sredstva iz SFNaelo podrazumijeva usmjeravanje sredstava gdje su najpotrebnija u najzaostalije regije u cilju poveanja socijalne i ekonomske kohezijeKriteriji dodjele BDP per capita manji od 75% prosjeka Unije

Statistiko manipuliranje u odreivanju regijaDrugi kriteriji gustoa naseljenosti pridruivanje sjevernih lanicaBogatije lanice specifini kriteriji izdvajanje sredstava putem skupine programa cilja 2

2. Naelo sufinanciranjaSredstva SF pridodaju se u istom ili veem iznosu u odnosu na prethodni period nacionalnim sredstvima te zajmovima EIB50 75% trokova projekta cilja 1 pokrivaju SF50% trokova projekat cilja 2 i 3 pokrivaju SF

Via razina sufinanciranja u kohezijskim dravama ( do 80% ) i periferna podruja i manji grki otoci ( do 85 %)Potpora Unije ulaganja poduzea 35% ukupnih trokova, 40% kod malog i srednjeg poduzetnitva, 40 % ukupnih trokova pokrivanja kod projekata lukrativnog karaktera

Razina sufinanciranja vea kod kohezijskih fondova 80 85% ( manje za lukrativne projekte )Uloga EIB financiranje investicijskih projekata kroz zajmove i zajmovne garancijeNaelo novane uvjetovanosti problematino za korisnika

Siromane lanice teko izdvajaju iz prorauna naelo sniava sredstva onima kojima su najpotrebnijaVee izdvojene svote optereuju BP i FS potiu deficit uz traene uvjete makroekonomske stabilnosti i financijske discipline

3. Naelo programiranjaUsmjeravanje nac.politika prema jedinstvenom ciljuIznosi SS utvreni slijedom pregovora temeljenih na stratekim razvojnim planovimaSustav planiranja i utvrivanja prioritetnih ciljeva cilj vea usklaenost postignutih rezultata

Okvirne strategije temelj za konkretne razvojne programe u skaldu sa prioritetimaIntervencije najprije odrediti na stratekoj razini a nakon toga slijede konkretni projektiIzrada programske dokumentacije EK Smjernice EK za provedbu inicijativa

Jednom izabrani projekti financiraju se iz sredstava EU i privatnih i javnih nac.izvoraSredstva EU dodaju se nac.sredstvima pa zemlja moe prei svoja financijska ogranienja

4. Naelo partnerstvaPolitika regionalnog razvoja suradnja nac.vlasti i regionlanih i lokalnih te relevantnih drutvenih i gospodasrkih partneraUtemeljeno reformom politike reg.razvojaCilj programe prilagoditi lokalnim potrebama i nie razine osposobiti za ravnopravno i uinkovito sudjelovanje u procesima integracije

Nije povealo uinkovitost provedbe strukturnih intervencija, naprotivUslonjavanje postupka negativno za najrazvijenije zemljeNedostatak u institucionalnom okviru + dodatne potekoe zbog zahtjeva provedbeMijeanje EK stvara konfliktne situacije

Bitno naelo za funkcioniranje sustava EK ima mala sredstva na raspolaganju a puno ciljeva i misijaProraun Unije 3 % od ukupno prikupljenih poreza u Uniji, 1% za SF

5. Naelo supsidijarnostiUpravljanje sustavom regionalnog razvoja u EU sloen procesStrukturne intervencije putem EK kategorizacija regija i razvojnih programa alokacija sredstava samostalno upravljanje lanica programima odabirom konkretnih programskih mjeraPonovno EK upravljanje projektima

Doznaka i isplata sredstava i provjera sustava kontrole EK odgovorna EP, VM i Revizijskom sudu UnijePotreba za garantiranjem uinkovitog i transparentnog koritenja sredstava dovodi do birokratizacije

Brojnost fondova i nadlenosti istih na vie prioritetaUplitanje EK u sve faze procesa konflikti s nac.sustavima provedbe jednostavnost ovlasti niim razinama vlastiAdministrativna komplikacija onemoguena prilagodba specifinim potrebama i kanjenja

Opterenost zadovoljavanja opertaivnih i tehnikih odredbi nedovoljna panja uinkovitosti programaMnotvo institucija i tijela odgovornih za planiranje, provoenje i kontrolu ciljeva SF

6. Naelo prioritetnih ciljeva94 % SS koncentrirano na 3 ciljaSvakom cilju specifini sufinancirani zadaci s ciljem smanjenja regionalnih nejednakostilanice s manjim raspoloivim sredstvima i kraim iskustvom koritenja SF teko udovoljavaju naelu 5.

Problem nedovoljna centralna i regionalna administrativna sposobnostProblem pravna neusklaenost, nedostatn fin. nadzor i sposobnost programiranja i sufinanciranjaCjelokupna problematika nemogunost potpune iskoritenosti odobrenih sredstava

Problemi u praksi1. Administrativna (ne)sposobnost temelj neuinkovitog koritenja sredstava; pretpristupni fondovi priprema za koritenje SS EU- sufinanciranje projekata i jaanje sustava koritenja

2. Netransparentnost SS u rukama onih koji im smanjuju drutvenu korist; politiki dogovor ilegalno lobiranje Bruxsells i lanice, lanice i podrune samouprave, lokalnie vlasti i ekonomski imbenici; novac izvan regija i projekata gdje je potreban

3. Nenamjensko koritenje sredstava odlaganje strukturnih reformi, novac usmjeren u svrhu potronje umjesto proizvodnje, sredstva niim regijama vlasti inicijator kontraproduktivnosti mjera odrivog razvoja

Definirana 3 prioritetna cilja SF1. Pomo zaostalim regijama BDP per capita manji od 75% prosjenog BDP a EU nerazvijene regije cilj 1 regionaliziran primjena na odreena podruja . Cilj 1 koncentriran na regije koje zaostaju u razvoju i regije sa odreenim specifinostima: najudaljenije regije -

- Sedam regija udaljenih od europskog kopna i njihova umjerena demografska i gospodarska vanost Kanarski otoci, Island, Guadalupe, Martinique, Reunion, Francuska Gvajana, Azori i Madeira; nenaseljena podruja vedske i Finske; sjever Irske za unapreenje pomirbe i stvaranja miroljubivog drutva

Znaajna uloga politikih ciljeva dominantna uloga ekonomskih ciljeva i kriterijaNajvei korisnici SS po kriteriju obuhvaenosti populacije kohezijske zemljeNajvei korisnici cilja 2 najrazvijenije zemlje

Kriteriji dodjele starim i novim lanicama razliiti - opravdanje kontinuitet aktivnosti i ograniena sredstva

2. Potpora ekonomskoj i socijalnoj koheziji socijalna kohezija potpala pod cilj 2 regionaliziran regije se susreu sa strukturnim potekoama sredstva za gospodarski i socijalni preustroj; stanovnitvo za cilj 1 22% ukupne populacije, cilj 2 18% ukupne populacije

Podruja poeljna za cilj 2 socioekonomske promjene u industrijskom i uslunom sektoru, devastirana ruralna podruja, urbana podruja s potekoama i klonula podruja ovisna o ribarstvu

3. Potpora promicanju obrazovanja i zapoljavanja aktivnosti vezane za razvoj ljudskih resursa, modernizaciju poliitke i sustava obrazovanja i usavravanja i unapreenje zaposlenosti; objedinjuje cilj 3 borba sa dugoronom nezaposlenosti, inetgracija mladih u radnu snagu, integracija iskljuenih na tritu rada

I cilj 4 prilagoaanje radne snage promjenama u proizvodnjiCilj 3 nije regionaliziran odnosi se na cijelu Uniju pravo koritenja sredstava sve regije osim regija cilja 1

Kljuna uloga naela u koordinaciji, poveanju uinkovitosti, nadzoru i planiranjuUklanjanje prepreka koje dovode do kontradiktornosti i sukoba nadlenostiPojedina i negativna djelovanja zbog uslonjavanja procesa

Lisabonska strategijacilj postizanje oportuniteta Uvaavanje potrebe za odrivim gospodarskim rastom, poboljanjem zaposlenosti, veom socijalnom kohezijom i uvaavnjem zatite okoliaOdrivi razvoj EU 3 osnovna cilja- gopodarska konkurentnost- stvaranje zaposlenosti i socijalnog razvoja

- zatita okolia i prevencija rizikaRealizacija strategije tranzcijska priprema za drutvo i gospodarstvo zasnovano na znanju, souvremenjivanje europskog socijalnog modela, odravanje uvjeta zdravog gosp.razvoja Usvajanje indikatora praenja napretka

Definirani ciljevi- stopa prosjenog rasta gospodarstva od 3% BDP-a- stopa ukupne zaposlenosti 70%- smanjenje broja osoba sa zavrenim samo I.ciklusom obrazovanja na pola- 3% BDP za istraivanje i razvoj

Cilj- uiniti Europu atraktivnim mjestom za ulaganje- osigurati inovacije i znanje za rast- stvoriti vei broj radnih mjesta te bolja radna mjesta