primarna_energijaproracun

2
Ako imate jedan izvor toplote za grejanje 1 (npr. klasični gasni kotao), onda ukupnu finalnu energiju uvećavate za gubitke u sistemu (preko stepena korisnosti kotla, cevne mreže i regulacije rada sistema (tabela 6.2. stepen korisnosti postrojenja) Godišnja isporučena toplotna energija za grejanje: ls H nd H r c k nd H H Q Q Q Q , , , , odnosno gubici u sistemu su: 1 1 , , nd H ls H Q Q . Potrebna primarna energija za grejanje: 2 , 1 , prim aux prim H prim f Q f Q E gde je: 1 , prim f - faktor pretvaranja za vrstu energenta/energije koji se koristi za dobijanje toplote 2 , prim f - faktor pretvaranja za električnu energiju koju koriste pomoćni sistemi (npr. cirkulacione pumpe) Primer: Za novu stambenu zgradu u Beogradu koja pripada srednje-teškom tipu gradnje, neto korisne površine 494 m 2 , izračunata je potrebna toplota za grejanje kada sistem radi bez prekida: 20684 , nd H Q kWh/a Sistem radi sa noćnim prekidom od 8 h , bez nedeljnog prekida u zagrevanju, pa faktor redukcije u zagrevanju iznosi: 776 . 0 667 . 0 1 667 . 0 3 1 3 1 1 3 1 , 0 , , hr H H H red H f a , gde je odnos vremenskih konstanti za mesečni model: 0 , H = 0.2 za laki tip gradnje, 0 , H = 0.333 za srednje-teški tip gradnje, 0 , H = 0.4 za teški tip gradnje, 1 Ako ima dva ili više izvora toplote za grejanje (npr. kotao i toplotna pumpa) onda se udeo svakog izvora računa posebno.

Upload: svetlana-vujovic

Post on 26-Oct-2015

11 views

Category:

Documents


2 download

TRANSCRIPT

Page 1: Primarna_energijaPRORACUN

Ako imate jedan izvor toplote za grejanje1 (npr. klasični gasni kotao), onda ukupnu finalnu

energiju uvećavate za gubitke u sistemu (preko stepena korisnosti kotla, cevne mreže i

regulacije rada sistema (tabela 6.2. stepen korisnosti postrojenja)

Godišnja isporučena toplotna energija za grejanje:

lsHndHrck

ndHH QQ

QQ ,,

,, odnosno gubici u sistemu su:

11

,, ndHlsH QQ .

Potrebna primarna energija za grejanje:

2,1, primauxprimHprim fQfQE

gde je:

1,primf - faktor pretvaranja za vrstu energenta/energije koji se koristi za dobijanje toplote

2,primf - faktor pretvaranja za električnu energiju koju koriste pomoćni sistemi (npr.

cirkulacione pumpe)

Primer:

Za novu stambenu zgradu u Beogradu koja pripada srednje-teškom tipu gradnje, neto

korisne površine 494 m2, izračunata je potrebna toplota za grejanje kada sistem radi bez

prekida:

20684,ndHQ kWh/a

Sistem radi sa noćnim prekidom od 8 h , bez nedeljnog prekida u zagrevanju, pa faktor

redukcije u zagrevanju iznosi:

776.0667.01667.03

131131 ,

0,, hrHH

HredH fa ,

gde je odnos vremenskih konstanti za mesečni model:

0,H= 0.2 – za laki tip gradnje,

0,H= 0.333 – za srednje-teški tip gradnje,

0,H= 0.4 – za teški tip gradnje,

1 Ako ima dva ili više izvora toplote za grejanje (npr. kotao i toplotna pumpa) onda se udeo svakog izvora

računa posebno.

Page 2: Primarna_energijaPRORACUN

htH

gnHH

Q

Q

,

, - bezdimenzioni odnos toplotnog bilansa i

hrHf , - odnos broja sati rada sistema za grejanje u toku nedelje prema ukupnom broju sati

u nedelji ( 667.0247

167,hrHf ).

1605020684776.0,,,, ndHredHintermndH QaQ kWh/a

Specifična potrebna finalna energija za grejanje:

5.32494

16050,ndHq kWh/m

2a

%54,, relndHQ - zgrada ima energetski razred „C“.

Gubici u sistemu iznose:

256110.198.088.0

1160501

1,, ndHlsH QQ kWh/a

Isporučena toplota iznosi:

18611256116050,,,

lsHndHrck

ndHH QQ

QQ kWh/a

Energija potrebna za rad cirkulacione pumpe:

2801.028001.016175paux PnQ kWh/a,

gde je:

n – broj sati rada pumpe (175 dana grejne sezone i 16 sati dnevno),

Pp – prosečna snaga pumpe (instalisana nazivna snaga kod pumpi sa konstantnim brojem

obrtaja, odnosno prosečna snaga kod pumpi sa promenljivim brojem obrtaja).

Potrebna primarna energija za rad sistema grejanja iznosi:

21172700204725.22801.1186112,1, primauxprimHprim fQfQE kWh/a

Godišnja emisija CO2 iznosi:

423420.02117222COprim EMECO kg/a, odnosno:

57.8494

42342CO kg/m

2a.