prirucnik za uzgoj aronije

5/22/2018 Prirucnik Za Uzgoj Aronije

1/16

PRIRUNIK ZA UZGOJARONIJE

Mario Mili dipl.ing.agr.

Donji Miholjac, 2012.


2/16

Rasadnik Mili je obiteljska tvrtka s dugogodinjom tradicijom proizvodnjesadnog materijala. Rasadnik se nalazi u okolici Donjeg Miholjca, na plodnom tlu,uz samu rijeku Karaicu.

Prepoznali smo trend funkcionalne i ekoloki zdrave hrane te prvi na triteintroducirali Aroniju melanocarpu. Aronija je zbog svojih brojnih pozitivnih

odlika odlino prihvaena, a uz nau strunu pomo podignute su i prvekomercijalne plantae.

Z.Balokovia 731540 Donji Miholjac

HRVATSKA

tel./fax:00385-31-631-959gsm:00385-91-510-3590

www.rasadnik-milic.hr

www.aronija.net


3/16

1.Botaniki opis

Aronija spada u porodicu rua (Rosacea). U svijetu se koristi nekolikoistoznanica za Aronia melanocarpu ( crnoplodnu aroniju ) kao npr. Aronia nigra,Sorbus melanocarpa, Pyrus melanocarpa i Mespilus arbutifolia var. Melanocarpa,ipak u veini zemalja je prihvaen naziv Aronija melanocarpa. Takoer postoje

dva hibrida nastala krianjem roda aronija i roda sorbus, x sorbaronia dippelii(aronia melanocarpa x sorbus aria; crnkastocrveni plodovi) i x sorbaroniasorbifolia ( A. melanocarpa x sorbus americana, tamnosmeecrveni plodovi).

U prirodi aronija je listopadni grm, visine 2 do 3 metra visine i 2,5 metra irine.Jedna od glavnih prepoznatljivosti aronije su prelijepi bijeli cvijetovi, koji cvatu ukiticama. U klimatskim uvjetima kontinetalne Hrvatske cvate krajem travnja.Listovi su ovalni, nazubljenog ruba, u vegetaciji su tamnozelene boje, a u jesendobivaju dekorativnu arko crvenu boju.

Tek nakon razvoja listova, krajem travnja, pokazuju se prvi cvjetovi. Pojedinani

cvjetovi bijele su boje, iroki 12mm i skupljeni u cvat. Cvat senajee sastoje od 10 do 15, ana vrhovima mladica i od 30cvjetova. Fenofaza cvatnje poinjeu svibnju ( V mj. ) i traje okodesetak dana, pri emu svakicvijet pojedinano cvjeta samo 5dana. Zbog kasnje cvatnje nemaopasnosti od proljetnih mrazeva.Cvjetove oprauju kukci(uglavnom pele ), ali je diocvijetova se oprai i vjetrom.

Aronija je samooplodna biljka.

Okrugli, ljubiastocrveni plodovi koji nastaju od cvjetova redovito se pojavljuju uvelikom broju. Rije je o sitnim jabuastim plodovima, po obliku vrlo slinimamaloj mumuli. Promjer jednoga ploda iznosi 6 13,5 mm, a teina 1,0 1,5 g.Plodovi su u poetku prekriveni bjelkastim slojem, dozrijevaju krajem kolovoza (VIII mj. ). Meso ploda ima intenzivnu crvenu boju i slatku do kiselkastu i trpkuaromu koja podsjea na borovnice.


4/16

2.Povijest uzgoja

Uzgoj aronije zapoeo je u bivem SSSR-u. Jo poetkom 20. stoljea slavniruski biolog Ivan Miurin je kriao aroniju s vrstama Sorbus (oskorua) iMespilus (mumula). Budui da su iskustva s tom vrstom divljeg voa bila dobra,

aronija je 1946. godine u SSSR-u prvi put bila priznata kao vrsta voa tepreporuena za sadnju u okrugu Altaj. Sljedeih se godina sadila u sve veojkoliini, tako je samo 1948. godine na podruju dananjeg St.Peterburga bilozasaeno 20 000 sadnica, u razliitim eksperimentalnim nasadima.Godine 1971. aronija je u Rusiji bila zasaena na ukupnoj povrini od 5400ha. U to vrijeme ve se uzgajala i u Moldaviji, Bijelorusiji i Ukrajini.Ve u ranimosamdesetim godinama prologa stoljea ta se vrsta poela pokusno uzgajati uBugarskoj, u tadanjoj ehoslovakoj i u skandinavskim zemljama.. Sorte kojese ondje uzgajaju ( Aron, Nero i Viking ) relativno su nove i potjeu iz Slovake iSkandinavije.

U Republici Hrvatskoj prve plantae aronije su podignute sadnicama iz naegrasadnika, a nekoliko komercijalnih plantaa je podignuto i u susjednimzemljama.

Aronija je poznatakao izuzetnoljekovita biljka.Proizvodi od ploda

aronije suprepoznati kaonamirnice kojepodiu kvalitetuivota tj.

funkcionalnahrana. Kako bi seotkrili svi pozitivniuinci aronije nazdravlje ovjekaprovode seznanstvenaistraivanje aHumboldtovom sveuilitu u Berlinu i na amerikom Meunarodnom sveuilitu,na Floridi, a nekoliko znanstvenih radova o povoljnom uinku je objavljeno uNjemakoj i skandinavskim zemljama. Aronija je odlina za pomo pri tegobamaizazvanim: slabokrvnosti, tlakom, probavnim tegobama, migrenama, povienimeerom, takoer plod ove voke, zbog svojih antioksidativnih svojstava, jeodlian za ublaavanje stresa i sindroma kroninog umora.U bivem SSSR-u

aronija je zbog sastojaka vanih za medicinu bila svrstana u ljekovito bilje. Takose ona, naprimjer, koristila za proizvodnju vitaminskih tableta, ali i lijekova


5/16

protiv kapilarnih toksikoza, gastritisa i krvarenja. Plodovi aronije pomau i koddjejih bolesti, bolesti jetre i ui, upala eluca, alergija, konih bolesti, aublaavaju i posljedice zraenja. Osim toga, od njih se proizvode i lijekovi zasnienje krvnog tlaka. Aronija je odlina za pomo pri tegobama izazvanim:slabokrvnosti, tlakom, probavnim tegobama, migrenama, povienim eerom.Plod ove voke, zbog svojih antioksidativnih svojstava, je odlian za ublaavanje

stresa i sindroma kroninog umora. Zanimljiv je podatak da su nakonernobilske nesree ishranom plodovima aronije ublaavali probleme izazvanezraenjem. Nadalje, plodovi aronije prerauju se u sueno voe, koje je bogatoaktivnim tvarima vitamina P.

3. Kemijski sastav

Po kemijskom sastavu aronija se posebno istie visokim udjelom antocijanina,prirodnog antioksidansa, vrlo traenog u prehrambenoj industriji. Aronija

takoer sadri veliku koliinu vitamina P, to je od velike vanosti za zdravuprhranu. Udio ostalih vitamina je takoer velik, naprimjer, dovoljno 100 gplodova za zadovoljavanje dnevne potrebe za folnom kiselinom. Osim toga, uaroniji ima i minerala, ponajprije eljeza , a koliina joda je takoer relativnovisoka. U odnosu na relativno visok sadraj eera od oko 10%, sadraj kiselina

je relativno nizak i iznosi 1%. Koncentracija pektina je oko 0,75%, dok se udiotanina zriobom smanjuje od 0,6% na 0,35%.


6/16

Tablica 1. Koncentracije vitamina u aroniji i nekim drugim biljkama.

SastojciPrep.dnevnakol ( mg )

Udio u plodovima mg/100g suhe tvari

Vitamin Aronia Crni ribiz Vuji trn ipak Ginseng

Provitamin A 0,25-2,7 1,1-2,4 0,07- 0,25 0,08-2,8 3,6 - 6,0 100

Vitamin E 5,0 3,0 0,8 3,1 1,0 8 14,3 - 1,49

Vitamin K 1,5 7 0,8 1,0 - 0,9 1,2 0,08 0,1

Vitamin B1 0,7 1,7 - 0,02 0,08 0,02 0,05 - 0,10

Vitamin B2 0,4 2,5 0,13 0,02 0,6 0,15 0,27 - 0,108

Vitamin B6 0,2 5,0 - 0,06 0,1 0,11 - 0,48

Vitamin B9 0,1 0,5 0,1- 0,21 - 0,75 - 0,0506

Vitamin B12 1,0 12 - 0,0 - - 0,31

Vitamin C 35 150 10 50 132 320 100 1200 3750 14200 1,0

Vitamin H 0,1 0,5 - 0,0024 0,0033 - 0,0077

Vitamin P 25 1200-500 - 24-100 - -

Vitamin PP 5,0 40 0,5 0,8 - - - -

Niacin ( NAD ) - - 0,28 0,17 0,35 - 4,70

4. Odabir mjesta sadnje i priprema zemljita za sadnju

Aronija ima, u odnosu na druge vone vrste, skromnije zahtjeve u pogledukvalitete zemljita i poloaja sadnje,no ipak s ispravnom pomotehnikomosiguravamo kvalitentiji i bolji urod. Optimalna koliina oborina 500 600 mmgodinje. Aronija dobro podnosi tea tla i tla viom razinom podzemne vode, gdjedruge vrste voa, poput jabuka i vianja, ne uspijevaju. Pri sadnji aronije jedinotreba izbjegavati ekstremno suha, pjeana tla i zasijenjena mjesta. Mraz

gotovo uope ne moe nakoditi stabljici i cvijetu aronije. Ozbiljna oteenja odsmrzavanja mogu se oekivati tek pri temperaturama od -23C poetkom zime ina -30C sredinom zime. Kritina temperaturna granica tla iznosi -11C. Aronija

je biljka koja se dosta dobro prilagoava razliitim tipovima tla, no trebanapomenuti da emo na kvalitetnijem i bogatijem tlu imati sigurniji i vei prinos.Optimalan pH je izmeu 5.5 i 7 Za pravilan rast i razvoj tijekom godine, aronijitreba osigurati od 500-600 mm/m2. Ovu koliinu oborina, no naalost najeene pravilno rasporeenu, imamo na itavom podruju kontinentalne Hrvatske idijelovima Istre i Primorja. Visoke temperature tijekom ljeta i niska vlanost tlamogu izazvati poveanu trpkost i oporost plodova. Poeljno je da mjesto sadnje

ima junu ekspoziciju ( izrazito heliofilna biljka ) i dobru cirkulaciju zraka. Aronijanajbolje uspijeva na strukturnom tlu, dobre opskrbljenosti organskim tvarima.


7/16

S pripremom zemljita trebalo bi krenuti godinu do dvije prije sadnje, kako bise poveao sadraj organske materije, uskladila kiselost zemljita (ukoliko je topotrebno), suzbili problematini korovi i povrina dovela u optimalno stanje zasadnju. Kod organske proizvodnje, sa suzbijanjem korova treba poeti 23godine prije sadnje i to uzastopnom sadnjom usjeva koji suzbijaju nicanje

korova, a ujedno obogauju zemljite hranjivim tvarima i poboljavaju strukturuzemljita i mehanikom obradom zemljita. Ukoliko je mogue ovim metodamasuzbijanja korova moemo i dodati kemijsko suzbijanje, herbicidima irokogspektra dijelovanje ( herbicidi na osnovi a.t. glifosat ).

Gnojidba prije sadnje

Uz pripremu zemljita za sadnju jedan od preduvjeta za stalne prinose je i

meliorativna gnojidba. Za tonu preporuku potrebno je napraviti analizuzemljita, no orijentacijska gnojidba je:

-25-30 t/hektar stajnjaka-200-300 kg/hektar P2O5 ( fosfor )-100-200 kg K20 ( kalij ).

Napomena: ove koliine potrebno je dodati prije oranja!


8/16

5. Izbor sadnica i sortiment

Sadni materijal osnovni je preduvjet za postizanje stabilnosti i optimalnogprinosa. U Rasadniku Mili Vam nudimo sadni materijal provjerene kvaliteteU ponudi imamo dvije standardne sorte aronjije, koje ine 80% europskih

plantaa:Nero

Raste uspravnije od ostalih sorti,a kao grm dosee visinu od 2 mi irinu od 2,5 m. Grane su gustei lijepo razgranate, a rastmladica iz korijenja i izboja vrlo

je jak. Cvjetovi nisu samo bijeleboje, nego djelomice i ruiasti,a grozdovi se sastoje od 10 do20 pojedinanih cvatova. Plodoviimaju promjer od 12 mm,relativno su veliki, okrugli su iimaju ljubiastu do modrocrnu

boju. Imaju vrstu votanu prevkaku i teki su 1,0 1,5 g. Okus im je opor islatkast. Svjei , tamnocrveni sok mirie po gorkom bademu, a meso ploda jevrsto. Plodovi ne opadaju nakon zriobe.

Viking

Ova sorta porijeklom je iz Finske,ostvaruje jednako visoke prinose kao i Nero.Pojedinani plodovi teki su oko 1,5 g i nalaze se dijelom na vrhovima granica,zbog ega granice vise prema dolje.

Prema kvalitativnim analizi, koju smo napravili u suradnji s Poljoprivrednimfakultetom iz Osijeka sorta Viking ipak ima neto manju koncentracijuantocijanina od sorte Nero.

Tablica 2. Udio antocijanina i polifenola mg/kg ploda; Juki, Drenjanevi, Osijek 2010.

SORTA ANTOCIJANINI mg/kg POLIFENOLI mg/kg

Aronia melanocarpa 2889 9087

Viking 4168 10804

Nero 5773 9012

Galicijanka 4009 8564


9/16

5. Sadnja

Razmak sadnica ovisi o nainu uzgoja. Prema naim iskustvima za komercijalneplantae optimum iskoritenosti povrine i planiranog prinosa se postie sadnjom3,8 m X 1,2, no ima uspjenih plantaa s meurednim razmakom od 0,8. Ukupanbroj sadnica za 1 ha ( 10 000 m ) hektar izraunava se po formuli: 10000 / 3,8 /

1,2 = 2192 sadnice na 1 hektar. Ako se berba planira vriti strojno, preporuujese razmak od 3.8-4 metra x 1-1,2 metra.

Bitan aspekt kod planiranja plantae je orijentacija i duina redova. Najboljaosvijetljenost i prozranost grma osigurava se sadnjom redova u pravcu sjever-

jug. Ako je planirana mehanizirana berba, duina reda ne predstavljaograniavajui faktor, no ipak, zbog bolje organizacije berbe iskustva su pokazalada je bolje ostaviti prolaz od 5-6 metara na svakih 200 metara duine.Princip sadnje aronije je isti kao i kod ostalih sadnca tj. razmjeravanje parcele ioznaavanje redova i mjesta sadnje, kopanje jama, priprema sadnca i na kraju

sama sadnja. Sadnicu aronije potrebno je posaditi neto dublje od visine do kojeje rasla u rasadniku.

Uobiajeni razmaci za amaterskiuzgoj su 2 metra u redu, ameuredni razmak trebalo biprilagoditi dostupnim strojevimaza meuredno koenje, no ipakse ne bi smijelo saditi ue od2,5 metra.

Kupcima naih sadnica osiguravamo i sadilicu, s mogunou sadnje 3 ha

dnevno!!


10/16

6. Radovi tijekom uzgoja

Obrada tla: Nakon sadnje aronije cilj je, u naredne dvije do tri godine, postiimaksimali vegetativni porast te osigurati preduvjete za redovne prinose.Meuredni prostor potrebno je prve dvije do tri godine plitko obraivati, a tekposlije zatravniti. Za ovo su pogodne travne smjese koje se koriste u voarstvu.

Prihrana:Ako smo obavili meliorativnu gnojidbu prve i druge godine potrebno jedodati samo duina gnojiva i to 20-ak grama istog duika po biljci. Narednihgodina preporuuje prihrana od 100 kg N/ha. Ovu koliinu gnojiva treba datirasporediti i primijeniti u dva navrata, dvije treine ukupnog duika prije kretanjavegetaciju u proljee, a preostalu treinu dodati nakon cvatnje. Fosforna ikalijeva gnojiva potrebno je dodati u jesen ili rano proljee prilikom obradepojasa oko grma ( 30 60 kg/ha P2O5 i 100-120 kg K20 ).

U ekolokom uzgoju doputena su samo odreena gnojiva ( stajsko gnojivo,kompost ili gotova organska gnojiva kao npr. Delta Stalaticco, Hortyflor,Plantella, Fertidung i dr. ). Potrebno ih je dozirati prema uputi proizvoaa.

Odlini kvalitet i prinos ploda postignuti su na plantaama gdje je moguafertirigacija ( istovremeno navodnjavanje i prihranjivanje ).

Rezidba: Formiranje uzgojnog oblika poinjemo nakon sadnje orezivanjem tekposaenih sadnica na 2-3 pupa. Grm aronije, da bi imao punu produktivnost,

treba imati 15 do 25 rodnih grana. Da bi ovo postigli potrebno je svake godineostaviti tri do pet jaih izboja ( slabe i kratke izboje koji nisu odgovarajuedebljine treba tijekom ljeta ukloniti ). Prilikom rezidbe treba voditi rauna da sunajvei prinosi na granama starim dvije do pet godina, starije grane rode 20-30% manje,a i plodovi su sitniji.

Na plantaama, gdje se obavlja mehanizirana berba treba, voditi rauna o visinigrma, koja ne bi tebala prelaziti visinu 2.5 metra.

Slino kao kod jabuke ili kruke, cvijetni pupovi aronije pojavljuju se na razliitim

vrstama granica ( vrhovi jednogodinjih mladica i na kratkim rodnimgranicama ). Diferenciranje u cvijetne pupove je tijekom ljetnih mjeseci, ugodini koja prethodi cvatnji. Zametanje cvijetnih pupova je najbolje na izbojimakoji se nalaze na vanjskom dijelu kronje tj. na dijelu grma koji dobiva dovoljnosvjetla. Rezidbom grma treba se dobiti novi izrast od najmanje 10 cm (Friedrich,Schuricht 1985.), a istodobno treba sprijeiti zasijenjivanje unutarnjeg dijelakronje. Zbog toga je potrebno od pete godine do najkasnije este godine, nakonsadnje, redovito prorjeivati kronju. Kod prorjeivanja potrebno je najstarijegrane skratiti do osnove. Vijek koritenja plantae aronije je dvadesetak godina,ali i nakon toga perioda moe se izvesti rezidba do osnove grma i potpuno

obnoviti vonjak.


11/16

7.Berba

Plodovi dozrijevaju uvremenu od poetka dosredine kolovoza. Buduida svi plodovi najee

dozrijevaju u isto vrijeme,potreba je samo jednaberba. Zreli plodovi neopadaju s grma, a moguostati na grmu i prekodvadeset dana da ne doedo opadanja kvalitete.Pokazatelj optimalnogvremena berbe je koliina suhe tvari u plodu,a odreujemo je refraktometrom (prosjena vrijednost suhe tvari je 22% ili 9% eera ). Prema izgledu ploda

optimalno vrijeme berbe je kada pokoica ploda dobije crnu boju, a kodprepolavljana ploda sjemenke lagano ispadaju. Berba moe biti runa ili strojna.Pri runom branju ako elimo sauvati plodove due vrijeme moemo otkidaticijelu cvat, a jedan radnik moe ubrati oko 15 kg na sat. Na veim plantaamauobiajena je strojna berba, a uinak radnog stroja se kree od 3 do 4 sata zahektar.

8.Prerada

Zbog svojih pozitivnih svojstava lista proizboda od aronije je zaista dugaka.Pokuati emo spomenuti samo neke vidove prerade i proizvode od aronije.

Za razliku od ostaloga voa,aronija nam omoguujeproduenu berbu od akdvadesetak dana pri emu nedolazi doopadanja kvaliteteploda. Nakon berbe plodove

aronije moemo kratkoronouskladititi u ambalai koja se iinae koristi u voarstvu ( boxpalete, plastine ili kartonskekutije, plitice itd. ). Ako seplodovi ne prerauju odmahposlije berbe, mogu sezamrznuti tako sauvati do

prerade. Kod obinog uskladitenja pri 15 - 25C i 80 % relativne vlanostizraka zreli plodovi mogu se odrati dva tjedna, a na temperaturi od 2C, ak trido etiri mjeseca. Pri uvanju na niskim temperatura dolazi biokemijskihpromjena u plodu tj. smanjuje se koliina tanina, a poveava koliina eera pa


12/16

plodovi postaju ukusniji. Ovisno o nainu sadnje mogue je ostvariti urod od oko8 12 t/ha. Predvieni vijek plantae aronije se procjenjuje oko 20godina.Plodovi imaju trpak okus no mogue ih je i prodavati u svijeem stanju.

Veina ploda u svijetu se korisit u industriji sokova. Sok je tamno crvene boje iopora je okusa. Iskoristivost ploda aronije za sok je visokih 75 80 %, to

moemo i poveati za 6 %, ako plodovi prije cijeenja smrznu neko vrijeme na -5C. Preraivaka industrija veoma cijeni sok aronije kao prirodno sredstvo zabojenje, budui da je tamnocrvena i crna boja vidljiva i nakon stostrukograzrijeenja. S druge strane, sokom aronije moe se popraviti ukus i boja drugihsokova. Osim istoga soka, proizvodi aronije u tekuem stanju su jo i mijeanisok, nektar, koncentrat, sirup i osvjeavajua pia.

Takoer se sve vie prepoznaje vrijednost aronije za ajeve, punjenje karamela,okoladnih bombona, za proizvodnju kandiranog voa i sladoleda. Od jednogakilograma plodova aronije moe se dobiti do 320 g obojene tvari antocijana. Zabojenje namirnica moe se koristiti i ekstrakt dobiven iz ostataka nakon preanjavoa. Plodovi se mogu na mnogo naina koristiti i u vlastitoj kuhinji, ponajprijemijeanjem s drugim voem. Zbog visokog sadraja pektina u plodu ( oko 0.75%) aronija je odlina za pekmez i marmelade. Od aronije moemo spravljati ele iokolade, sokove, likere, jogurt, desertna vina, rakiju.U kuhinji se koristepasirane aronije za spravljanje vonog umaka za jela od divljai.


13/16

Reference

Plantaa aronije posaena sa sadilicom.

Pravilno posaena sadnica aronije.


14/16

Plantaa aronije u prvoj godini nakon sadnje.

Plantaa aronije u prvoj godini nakon sadnje.

Plantaa aronije s zasijanom tratinom u meurednom prostoru.


15/16

Plodovi aronije u drugoj godini nakon sadnje!


16/16

Z.Balokovia 731540 Donji Miholjac

HRVATSKA

tel./fax:00385-31-631-959gsm:00385-91-510-3590

www.rasadnik-milic.hrwww.aronija.net

prirucnik za uzgoj aronije

Documents