robert ludlum - chancellorov rukopis.pdf

8/10/2019 Robert Ludlum - Chancellorov rukopis.pdf

1/432

http://www.balkandownload.org/


2/432

1

PROLOG

3. juna 1968.

Tamnokosi mukarac zurio je u zid ispred sebe. Njegova stolica, poput ostatkanamjetaja, bila je ugodna oku ali nije bila udobna. Stil je bio ranoameriki,temaspartanska, kao da bi oni, kojima e biti doputeno druenje ili susret s osobomkoja je zauzimala unutranji ured, trebalo da razmisle o toj svojoj velianstvenoj

mogunosti u strogom okoliu.Mukarac se pribliavao kraju svog treeg desetljea. Lice mu bijaa uglato, crteotre, svaka naglaena i odreena kao da ju je cizelirao umjetnik vie svjestanpojedinosti nego cjeline. Oi su budile panju; bile su duboke i svijetloplave, aimahu neku otvorenu, ak ispitivaku kvalitetu. Na trenutke bi se inilo kao da suto oi plavooke ivotinje, koje su se brzo usmjeravale u svakom smjeru, oiuporne, znatieljne, brine.Mladise preivao Peter Chancellor a izraaj njegova lica bio je krut kao i njegovodranje na stolici. OTmu sijevahu gnjevom.U vanjskom uredu bila je jo jedna osoba: sekretarica srednjih godina, ije su tankebezbojne usnice bile u stalnoj napetosti, a siva kosa navuena i uobliena u pundukoja se doimala poput izblijedjele lanene kacige. Ona je bila pretorijanska straa,pas napadakoji je titio zaklonite ovjeka iza hrastovih vrata pored njena stola.Chancellor je bacio pogled na svoj sat; sekretarica mu nato dobaci pogledneodobravanja. U ovom je uredu svako pokazivanje nestrpljivosti nailazilo na tihuosudu; audijencija je vesama po sebi sve.Bilo je etvrt do est; svi su drugi uredi bili zatvoreni. Mali srednjozapadni

kampus2 Univerziteta Park Forest pripremao se za jo jednu kasnoproljetnu veer,a suzdrano buno uivanje bilo je sve glasnije kako se pribliavao dan promocije ipodjele svjedodbi.

1Namjetaj jednostavnih linija ali ukraenih nogu, uglavnom crne ili tamnosiveboje


3/432

(op. prev.)2Ograeni prostor sveuilita sa svim terenima, zgradama, studentskim domovima

itd. (op. prev.)

Park Forest se trudio da ostane izvan nemira koji su se proirili po sveuilinimkampusima. U oceanu uskovitlanosti bio je to neuznemireni pjeani sprud.Samotan, bogat, u miru sa sobom, u sutini bez prekida koloteine; ili sjaja.To osnovno pomanjkanje vanjskih briga, tako je kolala pria, dovela je ovjeka izahrastova stola u Park Forest. Traio je nepristupanost, ako vene anonimnost,

koja mu dakako nikako nije mogla biti pruena. Munro St. Claire bio je dravnipodsekretar za Roosevelta i Trumana; izvanredni ambasador za Eisenhowera,Kennedya i Johnsona. Letio je oko svijeta s punom dravnom odgovornou,donosei uznemirenim dijelovima svijeta brige i napute svojih predsjednika, kao isvoju strunost. injenica to je odabrao da provede proljetni semestar u ParkForestu kao privremeni profesor dravne uprave dok je organizirao podatke kojie oblikovati osnovu njegovih memoara bila je nevjerojatan potez koji je osupnuoupravitelje ovog bogatog ali malog univerziteta. Progutali su nevjericu i St. Claireugarantirali izolaciju koju nikad ne bi naao u Cambridgeu, New Havenu iliBerkelevu.Tako je kolala pria.A Peter Chancellor je razmiljao o najisturenijim tokama St. Claireove prie kakobi misli skrenuo sa svoje. Ali ne u cijelosti. U tom trenutku, najistaknutije tokenjegove neposredne egzistencije bijahu toliko obeshrabrujue koliko je to bilomogue zamisliti. Dvadeset etiri mjeseca izgubljena, odbaena u akademijskomzaboravu. Dvije godine njegova ivota! Dvije godine!Na glasanju je njegova doktorska teza odbaena s osam naprama jednom glasu.

Tako je zakljuila Komisija asti koleda Park Forest. Jedan je suprotni glaspripadao, prirodno, njegovu savjetniku i, zbog toga, taj je glas bio bez utjecaja nadruge. Chancellora su optuili zbog frivolnosti, zbog neozbiljnog nepotivanjahistorijske injenice, zbog nemarnog istraivanja, te naposljetku zbogneodgovornog ubacivanja fikcije umjesto dokazljivih podataka. Nije to bilo nimalodvosmisleno. Chancellor nije uspio; nije bilo priziva, jer je neuspjeh bio apsolutan.S uzviene radosti pao je u duboku depresiju. Prije est tjedana je Foreign ServiceJournal1 Univerziteta Georgetown pristao da objavi etrnaest izvadaka iz njegove


4/432

teze. Ukupno tridesetak stranica. To je isposlovao njegov savjetnik, poslavi kopijusvojim akademijskim prijateljima u Georgetovvnu, a oni su bili miljenja da je rad

i prosvijeen i zastraujui. Journal je bio par s Foreign Affairsom1, a itaoci mubijahu meu najutjecajnijima u zemlji. Neto je moralo rezultirati; netko je moraoneto ponuditi.Ali su Journalovi urednici postavili jedan uvjet: zbog prirode teze, prije negotampaju rukopis svakako moraju dobiti vijest o prihvaanju te doktorske teze. Beznje nee objaviti ni redakrukopisa.A sada, dakako, ne dolazi u obzir tampanje ak i dijela rukopisa.

Izvori globalnog sukoba glasio je naslov teze. Sukob je bio drugi svjetski rat, apoeci matovita interpretacija ljudi i snaga koji su se sukobili za vrijemekatastrofalnih godina od 1926. do 1939. Nije se izrodilo nita dobra u pokuaju dase Odboru za povijest koleda koji je dodjeljivao titulu pokua objasniti da je tateza zapravo interpretativna analiza, a ne pravni dokument. Uinio je kardinalnigrijeh: izmiljene je dijaloge pripisao povijesnim linostima. Takva besmislica nijeprihvatljiva akademijskom lugovima Park Foresta.Ali je Chancellor znao da u oima odbora postoji jo jedan nedostatak, ak mnogoozbiljniji. Svoju je tezu pisao u svetogru i emociji, a svetogre i emocija nemajumjesta u doktorskim disertacijama.Premisa da su financijski giganti pasivno stajali dok je banda psihopata oblikovalapostvajmarsku Njemaku bila je smijena. Toliko smijena koliko otvoreno lana.Multinacionalne korporacije nisu mogle dovoljno brzo nahraniti nacistiki oporvukova; to je krdo bivalo jaim, to su apetiti trita bili sve grabeljivijim.Ciljevi i metodi njemakog opora vukova bili su prikladno prigueni u interesuprivrede koja se irila. Prigueni, pakao! Bili su trpljeni, u konanici prihvaeni,zajedno s brzouspinjuim linijama na dijagramima profita i gubitka. Financijeri su

bolesnoj nacistikoj Njemakoj dali ekonomski jasnu potvrdu o dobru zdravlju. Ameu kolosima meunarodnih financija koji su hranili Wehrmachtova2 orla bio jeniz najuvaenijih imena industrije u Americi.3

1Tromjesenik, najutjecajniji ameriki asopis za vanjsku politiku (op. prev.)2Oruana sila njemakog Treeg Reicha od 1935. do 1945. (op. prev.)


5/432

3Notorno je da su ameriki trustovi koji su proizvodili elektroureaje, naftu, barut,elik, cink, kemikalije, i drugo, bili povezani s njemakim kartelima. Poznati su

javni i tajni sporazumi izmeu General Electrica, Standard Oila, Duponta, DowChemical, Alluminium Co. (svi iz SAD), te njemakih koncerna I. G. Farbenindustrie, Krupp, DaimlerBenz, AEG, Karl Zeiss, Bosch, Rheinmetall, Rehling.

Tu je bio problem. Nije mogao istrati i imenovati te korporacije jer njegov dokaznije bio zakljuan. Ljudi koji su mu dali te informacije i doveli ga do drugih izvoranisu mu dopustili da im objelodani imena. Bijahu to uplaeni, stari ljudi, koji suivjeli od vladinih i kompanijskih mirovina. to se god dogodilo u prolosti bilo je

prolost; nisu se htjeli izloiti riziku da izgube velikoduje svojih dobroinitelja.Ako bi Chancellor objelodanio njihove privatne razgovore, oni bi ih jednostavnoopovrgli. Nita jednostavnije od toga.Ali to nije bilo tako jednostavno. To se uistinu dogodilo. Pria o tome nijeispriana, a Peter ju je htio ispriati svom svojom voljom. Istina, on nije htiounititi starce koji su samo izvravali politiku koju nisu razumjeli, koju suzasnovali drugi to su vrlo visoko na korporacijskim ljestvama, tako visoko da suse rijetko susretali. Ali jednostavno odetati od nezabiljeene historije to je sasvimkrivo.Zato je Chancellor uzeo jedinu opciju koja mu je bila otvorena: promijenio jeimena korporacijskih giganata, ali na takav nain da to nije ostavljalo sumnju unjihov identitet. Tko je god itao novine mogao je znati koje su to korporacije.To je bila njegova neoprostiva greka. Potegao je izazovna pitanja koja su samonekolicina htjela priznati kao valjana. Kad su korporacije i korporacijske fondacijedrijeile kesu povoljno su gledali na Univerzitet Park Forest; to nije bio opasankampus. Zato bi tom statusu zaprijetio ak iz daljine rad jednog doktorskogkandidata?

Kriste! Dvije godine! Bilo je drugih mogunosti, dakako. Mogao je svojevjerodajnice prenijeti na drugo sveuilite i tamo opet predloiti svoje Izvore.Ali to onda? Je li to vrijedno? Suoiti se s drugim oblikom odbijanja? S onim tolei u sjenama njegovih osobnih sumnji? Jer Peter je bio poten spram sebe; on nijenapisao toliko jedinstveno ili sjajno djelo. Samo je naao razdoblje u nedavnojpovijesti koje ga je razbjesnilo zbog svojih paralela sa sadanjou. Nita se nijepromijenilo; lai od prije etrdeset godina jo su postojale. Ali on nije htio odetatiod toga; on ne bi mogao. On e to rei. Nekako.


6/432

Zanimljivo je da su ti sporazumi omoguavali razvoj nacistike industrije aspreavali razvoj amerike. Prvi podaci o tome bili su objavljeni 1944. u SAD:

Economic and Political Aspects of International Cartels, Printed by Committee ofMilitary Affairs. Dokazano je da su slini kartelni sporazumi ojaali cijelunjemaku ratnu industriju i objektivno pomogli nacistikom voenju rata (op.

prev.)

Meutim, svetogre ili osjeaj sramotne uvrede nisu zamjena za valjanoistraivanje. Briga za ive izvore jedva da je alternativa za objektivno istraivanje.

Peter je oklijevajui priznao vrijednost stava odbora. On niti je akademijska riba nidjevojka; on je dijelom injenica, dijelom mata.Dvije godine! Izgubljene!Zazujao je sekretariin telefon, nije zazvonio. Zujanje je Chancellora podsjetilo nagovorkanje da je instalirana specijalna komunikacija tako da Washington moeuspostaviti vezu s Munrom St. Claireom u bilo koje doba dana ili noi. Teinstalacije, tako je glasila pria, bile su jedino St. Claireovo odstupanje odsamopostavljene nepristupanosti.Da, gospodine ambasadore rekla je sekretarica. Uputit u ga k vama... To jesasvim u redu. Ako me trebate, mogu ostati.Po svemu se uinilo da nije bila potrebna, a Peter je bio dojma da ona nijepresretna zbog toga. Pretorijanska je straa bila otputena.Po rasporedu nastavljala je trebalo bi da u est i trideset budete na primanju koddekana. Nasta kratki muk, a onda je ena odgovorila: Da, gospodine. Telefoniratu da vam je ao. Laku no, gospodine St. Claire.Pogledala je na Chancellora. Sada moete unutra rekla je, dok su joj oi imaleispitivaki ton.

Hvala vam. Petar je ustao iz neudobne stolice ravnog naslona. Ni ja ne znamzato sam ovdje rekao je ne bi li zadovoljio pogled njenih oiju.Unutar ureda obloenog hrastovim ploama, i s katedralskim prozorima, Munro St.Claire je ustao iza antiknog stola koji mu je sluio kao radni stol. Bio je starac,pomislio je Chancelor pribliavajui se ispruenoj desnoj ruci koju je starac draopreko stola. Mnogo stariji nego se doimao s daljine, kad bi sigurnim korakomprelazio preko kampusa. Ovdje u njegovu uredu, njegovo visoko vitko tijelo sorlovskom glavom i izblijedjelom plavom kosom doimalo se kao da se bori da


7/432

ostane uspravno. Imao je velike oi ali nejasne boje, intenzivne u svojoj upornosti,ali ne bez humora. Tanke su mu se usne rairile u osmijeh ispod njegovanog

bijelog brka.Uite, uite, gospodine Chancellor. Zadovoljstvo je opet vas vidjeti.Ja ne mislim da smo se vesusreli.To je dobro za vas! Nemojte mi dopustiti da se s tim provuem.St. Claire se nasmijao i pokazao na stolicu ispred stola.Nisam vam htio proturjeiti, samo sam... Chancellor je zastao, shvaajui da e togod bude islovkao zvuati glupo. Sjeo je.Zato ne? upita ga St. Claire. Proturjeiti meni bilo bi

beznaajno u usporedbi s onim to ste uinili legiji suvremenih uenjaka.Oprostite?Vaa disertacija. Proitao sam je.Polaskan sam.Veoma me se dojmila.Hvala vam, gospodine. Drugih se nije dojmila.Da, znam to. Odbio ju je odbor za dodjelu akademijskih poasti, tako mi je reeno.Da.Prokleta sramota. U to je otilo mnogo ozbiljnog rada. I veoma originalnograzmiljanja.Tko si ti, Peter Chancellor? Ima li ikakvu predstavu o tome to si uinio?Zaboravljeni su ljudi iskopali uspomene i prestraeno apu. Georgetown je pungovorkanja. Od opskurnog sveuilita na srednjem zapadu dobiven je eksplozivnidokument. Beznaajni zavrni student odjednom nas je podsjetio na ono ega senitko ne eli sjeati. Gospodine Chancellor, Inver Brass vam ne moe dopustiti danastavite.Peter je vidio da su stareve oi bile istodobno ohrabrujue ali i neodreene. Nema

se to izgubiti ako se postupi izravno. elite li rei da biste vi mogli...?O, ne otro ga prekinu St. Claire, podigavi dlan desne ruke.Ne, zaista. Ne bih ni pomislio ispitivati takvu odluku; to bi jedva bilo moje pravo.

A pretpostavljam da je odbijanje zasnovano na stanovitim primjenljivimkriterijima. Ne, ja se ne bih uplitao. Ali bih vam htio postaviti nekoliko pitanja,moda vam ponuditi neki besplatni savjet.Chancellor se nagnu naprijed. Koja pitanja? upita.


8/432

St. Claire se leima naslonio na naslonjasvoje fotelje. Prvo, vi. Samo samznatieljan. Razgovarao sam s vaim savjetnikom, ali to je iz druge ruke. Va je

otac novinar?Chancellor se nasmijeio. On bi rekao bio je. Idueg januara ide u mirovinu.I vaa je majka osoba od pera, zar ne?Neke vrste. lanci za asopise, kolumne za enske stranice.Prije dosta godina pisala je i kratke prie.Tako vam pisana rijene izaziva nikakav strah.to mislite rei?Mehaniarev sin pristupa rasplinjau to slabo funkcionira s manje drhtavice nego

sin baletnog majstora. Openito govorei, dakako.Openito govorei, suglasio bih se.Tono. St. Claire je kimnuo glavom.Da li mi to govorite da je moja disertacija rasplinjakoji slabo funkcionira?St. Claire se nasmijao. Nemojmo uriti. Vi ste diplomirali novinarstvo, s oitomnamjerom da budete novinar.Neki oblik komunikacija, u svakom sluaju. Nisam bio siguran koji.Pa ste ipak pridobili ovo sveuilite da vas prihvati za doktorat iz historije. Takoste promijenili miljenje.Ne ba. Nikad se nije formiralo. Peter se opet nasmijeio, sada zbunjeno. Mojiroditelji tvrde da sam ja profesionalni student. Nije rijeda mi je do toga mnogostalo, zapravo. Stipendija me provukla do diplome. Sluio sam u Vijetnamu, pa meovdje sada plaa vlada. Neto i poduavam. Da vam kaem istinu, blizu samtridesete i nisam siguran to elim raditi. Ali mislim da to danas nije usamljensluaj.Va diplomski rad kao da upuuje na zakljuak da ste skloniji akademijskomivotu.

Ako je tako bilo, vie nije.St. Claire je bacio pogled na njega, Kao da eli tim posebnim brzim pogledom joneto uoiti. Kaite mi o samoj disertaciji. Vi se ne klonite iznenaujuihinsinuacija, prilino zastraujuih sudova. U sutini, optuujete mnoge voeslobodnog svijeta i njihove institucije ili zbog toga to su zatvorili oi predHitlerovom prijetnjom prije etrdeset godina, ili jo i gore: da su izravno ineizravno financirali Trei Reich.Ne zbog ideolokih razloga. Zbog ekonomske prednosti.


9/432

Scila i Haribda?To u prihvatiti. Ba sada, danas, postoji ponavljanje...

Usprkos koledu asti prekinu ga St. Claire tiho vi mora da ste se bavili ipoprilinim istraivanjem. U kolikoj mjeri?to vas je navelo na taj put? To je ono to moramo saznati, jer mi znamo da vi toneete samo tako ispustiti iz ruku. Jesu li vas usmjeravali ljudi koji trae osvetuposlije svih tih godina? Ili je to bio mnogo gore sluaj koji je podstaknuo vauljutnju, svetogre? Mi moemo nadzirati izvore; mi ih moemo ponititi, pokazatida su lani. Ne moemo nadzirati sluajnosti. Ali vi ne moete nastaviti, gospodineChancellor. Moramo pronai nain da vas zaustavimo.

Chancellor je zautio; pitanje koje je postavio stari diplomat bilo je neoekivano.Istraivanje? Mnogo vie nego Odbor vjeruje i mnogo manje nego zahtijevajustanoviti zakljuci. To je najpotenije to mogu rei.Poteno je. Hoete li me upoznati s pojedinostima? Imate vrlo malodokumentiranja izvora.Odjednom je Peter osjetio nemir. Ono stoje poelo kao razgovor pretvorilo se uispitivanje. Zato je to vano? nastavi Peter.Ima malo dokumentiranja jer su tako eljeli ljudi s kojima sam razgovarao.Onda potujte njihovu elju, na svaki nain. Ne upotrebljavajte imena. Starac senasmijeio; bio je izuzetnog arma.Ne trebaju nam imena. Imena je lako otkriti im se jednom odrede podruja. Ali bibilo bolje ne nastojati s imenima. Mnogo bolje. aputanja bi opet otpoela. Postojibolji nain.U redu. Razgovarao sam s ljudima koji su bili aktivni u razdoblju od '23. do '39.Bili su u vladi uglavnom u State Departmentu i u industriji i bankarstvu. Osimtoga, razgovarao sam s pola tuceta bivih visokih oficira povezanih s WarCollegeom1 i obavjetajnom zajednicom. Nijedan, g. St. Claire, nijedan mi nije

dopustio da upotrijebim njegovo ime.Oni su vam osigurali toliko materijala?Veliki dio lei u onome o emu oni nisu htjeli razgovarati.I pojedine fraze, rijei, dijelovi reenica, sluajne primjedbe koje su esto bile nonsequituri, ali isto tako primjenljive. To su sada starci, svi ili gotovo svi u mirovini.Njihove su misli lutale; isto tako i njihove uspomene. Oni su prilino tuna zbirka;oni su...Chancellor je zastao. Nije bio siguran kako da nastavi zapoetu misao.


10/432

St. Claire je nastavio. Uglavnom ogoreni nii rukovodioci i birokrate koji ive odneprimjerenih penzija. ivot u takvim okolnostima hrani ljutite, veoma esto

iskrivljene uspomene.U svakoga od njih? Redom? Mislim da to nije pravedno. to sam saznao, to samnapisao to je istina. Zbog toga e svatko tko ita tezu znati koje su to bilekompanije, kako su djelovale.St. Claire je preao preko te izjave kao da je nije ni uo. Kako ste dospjeli do tihljudi? to vas je odvelo njima? Kako ste utanaili sastanke s njima.

1 Koled koji za posebno odabrane oficire s iskustvom vodi Ministarstvo za

mornaricu (Navy Department) u Newportu (op. prev.)

Moj me otac naputio, a od tih nekoliko doli su i drugi. Neka vrst prirodneprogresije; ljudi se sjeaju ljudi.Va otac?Na poetku pedesetih godina on je bio vaingtonski dopisnik zaScrippsHovvarda1...Da. St. Claire ga je tiho prekinuo. Tako, zahvaljujuinjegovim naporima dobili ste prvotni popis.Da. Oko tucet imena ljudi koji su imali posla u predratnoj Njemakoj. U vladi iizvan nje. Kao to rekoh, ta su imena dovela do drugih. I, dakako, ja itam sve tosu napisali TrevorRoper i Shirer i njemaki apologisti.2 To je sve dokumentirano.Je li va otac znao za im vi idete?Doktorat je bio dovoljan. Chancellor se nasmijeio. Moj je otac poeo raditi venakon godine i po u koledu. Novaca je bilo vrlo malo.Onda, da kaemo, da li on zna to ste pronali? Ili mislite da ste pronali?Ne sasvim. Drao sam da e mi roditelji proitati tezu kad bude

gotova. Sada ne znam da li e htjeti; ovo e biti udarac na domaem frontu. Peterje zautio, pa se slabano nasmijeio. Ostarjeli, vjeni student stie ni do ega.Mislio sam da ste rekli profesionalni student ispravi ga diplomat.Ima li razlike?U pristupu, drim da ima. St. Claire se utei nagnuo naprijed, dok mu je pogledvelikih oiju poivao na Peteru. Htio bih biti slobodan pa saeti neposrednusituaciju kako je ja vidim.Svakako.


11/432

U sutini, vi imate materijal za potpuno valjanu teoretsku analizu. Interpretacijehistorije, od doktrinarne do revizionistike, uvijek su nezavrene teme debate i

ispitivanja. Da li biste se time sloili?Dakako.Da, svakako. Kao prvo, ne biste izabrali tu temu da se ne slaete. St. Claire jegledao kroz visoki prozor s pogledom koji nije dopirao izvan stakla. Dolo jevrijeme za intelektualni napad, ali

1Lanac amerikih dnevnika i asopisa koji se rasprostire cijelim podrujem SAD

i ima veliki utjecaj na ameriku politiku (op. prev.)2Hugh Redwald TrevorRoper je poznati britanski historiar, a William LawrenceShirer je ameriki autor, novinar i radiokomentator; obojica su nakon drugogsvjetskog rata napisali poznata djela o Hitleru i nacistikoj Njemakoj, u kojima jeobjektivnost ponegdje skrenula i u simpatiju (op. prev.)

blagi. A neortodoksno tumaenje dogaaja osobito razdoblja u nedavnoj povijestizasnovano samo na pisanju drugih, jedva bi moglo opravdati tu neortodoksiju, zarne? Hou rei, stanoviti povjesniari bi se okomili na taj materijal mnogo prije dasu pomiljali da e neto izii iz svega toga, da e izgraditi vrstu tezu. Ali je takvozakljuivanje bilo nemogue, doista, pa ste otili izvan prihvaenih izvora irazgovarali s ogorenim starcima i s nekolicinom oklijevajuih bivihobavjetajnih specijalista, i izali sa specifinim sudovima.Da, ali...Da, ali prekinu ga St. Claire, skrenuvi pogled s prozora.Prema vaim vlastitim rijeima, ti su se sudovi esto zasnivali na sluajnim

primjedbama i non sequiturima. A vai izvori odbijaju da ih se spomene. Prema

vaim rijeima, vae istraivanje nije opravdalo brojne zakljuke.Ali jest. Zakljuci jesu opravdani.Nikad nee biti prihvaeni. Ne od nekog priznatog autoriteta, akademskog ili

juridikog. A to je sasvim u redu, po mome sudu.Onda se varate, gospodine St. Claire. Zato jer se ja ne varam.Nije me briga koliko e mi odbora rei da sam u krivu. injenice su tamo, odmahispod povrine, ali nitko ne eli o njima razgovarati.


12/432

ak ni sada, poslije etrdeset godina. Zato jer se to sada opet ponavlja! Nekolikokompanija zarauje milijune po svijetu podmazujui vojne vlade, nazivajui ih

naim prijateljima, naom prvom obrambenom linijom. Jedino o emu voderauna jest pozitivni saldo u njihovim raunima, uspinjanje profita na njihovimgrafikonima. .. U redu, moda se ja ne mogu pojaviti s dokumentacijom,ali ne kanim odbaciti dvogodinji rad. Ne kanim se zaustaviti zatoto mi Odbor kae da sam akademski neprihvatljiv. Oprostite, ali to

je neprihvatljivo.A to je ono to moramo znati. Hoete li, na kraju, srezati svoje gubitke i otii?Drugi su mislili da hoete, ali ja to nisam mislio. Znali ste da ste u pravu, a to je

prevelika kunja za mlade. Mi vas sada moramo uiniti impotentnim.St. Claire je gledao u Petera, zadravajui pogled. Vi ste u krivoj areni zapoe.Traili ste prihvaanje od krivih ljudi. Potraite to na drugom mjestu. Tamo gdjepitanja istine i dokumentacije nisu vana.Ja ne razumijem.Vaa je disertacija ispunjena dijelovima za koje se moe rei da su sjajnozamiljena fikcija. Zato se ne usredotoite na to?Sto?Fikcija. Napiite roman. Nikome nije vano je li roman toan, slijedi li dogaaje,ima li historijsku autentinost. To jednostavno nije vano. St. Claire se opetnagnuo naprijed, uporna pogleda na Chancelloru.Da, piite fikciju. Moda e vas i dalje zanemarivati, ali barem postoji mogunostda vas uju. Nastaviti vaim sadanjim kursom je beskorisno, jalovo. Izgubit ete

jo jednu godinu, ili dvije, ili tri. Na koncu konca, zbog ega? Zato piite roman.Tamo potroite svoju ljutnju, a onda nastavite svojim ivotom.Peter je zurio u diplomatu. Fikcija?Da. Mislim da smo se vratili onom rasplinjau koji dobro ne funkcionira, premda

ta analogija moe biti strana. St. Claire se opet smjestio na stolici. Suglasili smose da se vi ne bojite rijei; gotovo ste cijelog ivota gledali iste stranice ispunjenerijeima.A sada popravite rad koji ste okonali, s drugim rijeima, drugaijimpristupom koji uklanja potrebu akademijske sankcije.Peter je tiho izbacio zrak iz grla; nekoliko je trenutaka zadrao dah, ukoen St.Ciaireovom analizom. Roman? To mi nikad nije palo na pamet...


13/432

Drim da je to moda bilo podsvjesno upleo se diplomat. Vi niste oklijevali sizmiljanjem akcija, i reakcija, kad vam je to bilo po volji. A Bog zna da vi imate

elemente fascinantne prie. Dalekosene, po mom miljenju, ali ne bez vrijednostiza nedjeljno poslije podne u pletenom leaju. Uredite rasplinja; ovo je drugaijimotor.S manje sutine, moda, ali mogue zabavno tivo. A moda e vasnetko sluati. U ovoj areni nee. Niti bi, iskreno, mogli.Roman. Neka budem proklet.Munro St. Claire se smijeio. Oi su mu i dalje bile udno neodreene.Poslijepodnevno je sunce iezlo ispod horizonta; duge sjene su se proirile po

travnjacima. St. Claire je stajao pored prozora, gledajui na'polje. U mirnoiprizora bilo je neke nabusitosti; prizor nije pripadao svijetu koji je tako obuzetnemirima.Sada bi mogao napustiti Park Forest. Njegov je posao zavren, paljivo orkestriranizakljuak nije potpun, ali je dovoljan za taj dan. Dovoljan do granica varke.Pogledao je na sat. Proao je jedan sat otkad je zbunjeni Chancellor otiao iznjegova ureda. Diplomat se vratio stolu, sjeo je i podigao telefonsku slualicu.Birao je potanski kod 202 a onda jo sedam brojki. Poslije nekoliko trenutakadvaput se zau klik preko linije, a zatim cviljenje. Svakome osim onih koji su znalikodove taj bi zvuk jednostavno znaio da aparat ne funkcionira dobro.St. Claire je sada birao jo pet brojeva. Rezultat je bio jedan klik i javio se glas.Inver Brass. Traka se vrti. U tom je glasu bio bostonski ravnia, ali je ritam bio srednjoevropski.Ovdje je Bravo. Progurajte me do Genesisa.Genesis je u Engleskoj. Tamo je sada iza ponoi.Bojim se da o tome neu voditi rauna. Moete li me progurati?Ima li sterilna1 lokacija?

Ako je jo u ambasadi, onda ima, Bravo. Inae je Dorchester.2Tamo nema garancije.Pokuajte s ambasadom, molim vas.Linija je zamrla dok je centrala Inver Brassa povezivala komunikacije. Poslije triminuta uo se drugi glas; bio je jasan, bez iskrivljavanja, kao da je netko bio uztelefon u istoj ulici a ne 4000 milja dalje. Glas je bio odrezan, uzbuen, ali ne bezpotovanja. Ili stupnja straha.Ovdje je Genesis. Upravo sam odlazio. to se dogodilo?


14/432

Uinjeno je.Hvala Bogu!

Disertacija je odbijena. Odboru sam dao jasno do znanja, privatno dakako, da je toradikalna besmislica. Bili bi predmet izrugivanja univerzitetske zajednice.Osjetljivi su; i treba daje tako.To su mediokriteti.Zadovoljan sam. Nasta kratka stanka u Londonu. Kako jeon reagirao?Kao to sam oekivao. U pravu je i on to zna; zbog toga je frustriran. Nije senamjeravao zaustaviti.

A sada?Vjerujem, da. Ideja mu je vrsto usaena. Ako bude potrebno ja u ga neizravnoslijediti, staviti ga u vezu s ljudima. Ali moda neu morati. Matovit je; blienaoj temi, njegova je ljutnja iskrena.Uvjeren si da je to najbolji nain?Zacijelo. Alternativa je za nj da nastavi s istraivanjem i izvueuspavane teme. Ne bih htio da se to dogodi u Cambridgeu iliBerkelevu. to ti kae?Ni ja ne bih htio. A moda nitko nee biti zainteresiran za ono

1Sterilan znai potpuno siguran; prostor lien tue kontrole, tajnog nadzorai prislukivanja (op. prev.)2Jedan od nekad tri najpoznatija i najluksuznija londonska hotela (op. prev.)

to on pie, a jo manje da to objavi. Mislim da se mi moemo postarati oko toga.St. Claireove oi se nakratko suzie. Moj je savjet ne uplitati se. Neka se dogaajiprirodno odvijaju. Ako on to pretvori u roman, najbolje emu se moemo nadati je

da e to biti mala naklada prilino amaterskog rada. Rei e to ima rei, a ispaste da je to nesuvisla fikcija, uz uobiajena opovrgavanja u pogledu ivih ili mrtvihosoba. Uplitanje bi moglo izazvati pitanja; to nije u naem interesu.U pravu si, svakako rekao je ovjek u Londonu. Ali, to jeza tebe uobiajeno, Bravo.Hvala ti. I dovienja, Genesis. Ja u odavde otii na nekoliko dana.Kamo se sprema?Nisam siguran. Moda natrag u Vermont. Moda vrlo daleko.


15/432

Ne volim ono to vidim u nacionalnom pejzau.to su sve razlozi vie da budemo u kontaktu nato e glas iz Londona.

Moda. A zatim, opet, moda sam prestar.Ti ne moe ieznuti. Ti to zna, je li tako?Da. Laku no, Genesis.St. Claire je spustio slualicu ne ekajui na laku no iz Londona. Jednostavnovie nije htio sluati.Obuzela ga je nagla negativna osjeajna rekacija; nije to bilo prvi put, niti e bitiposljednji. To je u funkciji Inver Brassa da donose odluke koje drugi ne mogudonositi, tititi ljude i institucije od moralnih optubi roenih u poratnom

miljenju. Ono to je bilo prije etrdeset godina danas je anatema.Uplaeni su ljudi aptali drugim uplaenim ljudima da Petera Chancellora trebazaustaviti. Sasvim je krivo ponaanje tog doktorskog kandidata kad postavljapitanja koja nemaju znaenja ni znaaja poslije etrdeset godina. Vremena sudrugaija, a okolnosti razliite.Ali je ipak bilo stanovitih sivih podruja. Polaganje rauna, odgovornost, to nijeograniena doktrina. Naposljetku, svi su oni odgovorni. Inver Brass nije izuzetak.Prema tome, Peter Chancellor treba da ima prilike da izrazi svoj gnjev, a na nekinain to ga je titilo od posljedica. Ili katastrofe, dakako.St. Claire je ustao od stola i pregledao papire na vrhu. U toku nekoliko proteklihtjedana uklonio je veinu svojih linih stvari. Sada je u uredu bilo malo od njega; atako je trebalo i biti.Sutra e otii.Otiao je do vrata. Automatskom je kretnjom posegao za prekidaem a ondashvatio da svjetlo nije upaljeno. On je stajao, koraao, sjedio i razmiljao usumraku sobe.The New York Times Book Reviewl 10. svibnja 1969, 3. strana

Reichstagje istodobno iznenaujui i misaon, udan i nevjerojatan. Prvi romanPetera Chancellora navodi nas da povjerujemo kako je nacistika stranka s poetkabila financirana nita manje nego od kartela meunarodnih bankara i industrijalacaamerikih, britanskih i francuskih oigledno uz jasno, mada neizgovoreno,odobrenje svojih vlada. Chancellor nas prisiljava da vjerujemo dok itamo.Njegovo pripovjedanje oduzima dah; njegovi likovi skau sa stranice s nekomvrstom sirove snage koja osvjetljava njihovu snagu i slabost na nain koji bipokvarilo discipliniranije pisanje. G. Chancellor nam svoju priu govori u gnjevu i


16/432

previe melodramatino, ali je to istodobno knjiga divnog itanja. I, naposljetku,poinjete se pitati: je li se moglo tako dogoditi?...

The Washington Post Book World 22. travnja 1970, 3. stranaU knjizi Sarajevo Chancellor za oruje avgusta2 ini ono to je uradio prolegodine za Fiihrerov Blitzkrieg.Sile koje su se sukobile u srpanjskoj krizi 1914, emu je prethodila lipanjskaasasinacija Ferdinanda koju je izvrio urotnik Gavrilo Princip, u djelu gospodinaChancellora su preinaene, podloene apstrakciji i stavljene u brzu akciju, tako dase nitko ne pojavljuje na strani anela a sve je pobjeda zla. Kroz knjigu, autorovprotagonist u ovom sluaju britanski infiltrator u srpskohrvatskoj tajnoj

organizaciji nazvanoj, melodramatino, Jedinstvo smrti3 skida slojeve varki onakokako ih ire Reichstagovi provokatori, Foreign Office i Kamera deputata.Marionete su otkrivene; njihovi konci vode do ovlatenih interesa na svimstranama.

1Ugledno 15dnevno izdanje The New York Timesa, koje se bavi novim knjigamai literaturom (op. prev.)2Oruje avgusta ili topovi avgusta je amerika metafora za poetak prvogsvjetskog rata (op. prev.)3Treba Jedinstvo ili smrt (op. prev.)

Kao i kod toliko drugoga, te podudarnosti o kojima se rijetko raspravlja nastavljajuse jedna za drugom.G. Chancellor ima zavjereniki kompleks najvieg reda. On s njim postupa naoaravajui nain, a uz to s visokim kvocijentom itkosti. Sarajevo e vjerojatnobiti popularnije od Reichstaga.The Los Angeles Times, Daily Review oj Books 4. travnja 1971, 20. strana

Protuudaradje Chancellorovo dosadanje najbolje djelo, mada zbog razloga kojiizmiu autoru ovog prikaza: zavojita urota se zasniva na izuzetnoj istraivakojgreci koju ovjek ne oekuje od tog autora. Tie se tajnih operacija Centralneobavjetajne agencije koje se odnose na irenje vlasti terora koji je strana silanametnula sveuilinom gradu u Novoj Engleskoj. Trebalo bi da g. Chancellor znada je povelja CIAe iz 1947. izriito zabranila toj agenciji svako uplitanje u domaeposlove.1


17/432

Osim ove primjedbe, Protuudarac! je sigurni pobjednik. Chancellorove suprethodne knjige pokazale da on moe plesti konac takvom brzinom da ne moete

dovoljno brzo okretati stranice, no sada je dodao i dubinu likova koju ranije nijekoristio.On ulazi u svijest i u metode svih koji su upleteni u zastraujuu situaciju, vukuiparalele do rasnih nemira koji su doveli do niza ubojstava u Bostonu prije nekolikogodina. Chancellor se razvio u prvorazrednog pisca romana koji uzima dogaaje,preudeava injenice i predstavlja nam iznenaujue nove zakljuke.Zaplet je varavo jednostavan: jedan je ovjek izabran da izvri zadatak za koji je,kako se ini, loe pripremljen. Prolazi kroz ekstenzivnu CIAinu obuku, ali u toj

obuci nigdje ne vidimo pokuaja ispravljanja njegove osnovne mane. Ubrzoshvaamo: toj je mani odreeno da mu donese smrt. Krugovi unutar krugovazavjere. I jo jednom, kao i u sluaju njegovih ranijih knjiga, pitamo se: je li tomogue? Je li se to dogodilo? Je li to tako bilo?...

Iako je statutom Centralne obavetajne agencije predvieno da CIA djelujeiskljuivo u inozemstvu ipak je agencija u nekoliko navrata vodila i arhivu oamerikim graanima u SAD, paralelno s FBIem, to gotovo svakih desetak godinaizaziva osudu u Kongresu (op. prev.)

Jesen. Podruje Bucks Countva bilo je ocean ute, zelene i zlatne boje. Chancellorse naslonio na kuite motora srebrnog mark IV continentala, dok je rukuneusiljeno drao na ramenu jedne ene. Lice mu je sada bilo punije, manje usukobu sa sobom, umekano ali jo otro. Pogled je usmjerio na bijelu kuu koja senalazila na podnoju zaokretnog prilaznog puta usjeenog u blago kosa polja.Prilazni je put s obje strane graniio visokom bijelom ogradom.

Djevojka sa Chancellorom, drei ruku preko ramena, bila je poput njegazaokupljena prizorom ispred sebe. Bila je visoka; smea joj je kosa mekanopadala, uokvirujui njeno delikatno ali udno snano lice. Zvala se CatherineLovvell.Sve je onako kako si opisao rekla je, vrsto mu steui ruku.Lijepo je. Zaista vrlo lijepo.Da skujem frazu rekao je Chancellor, gledajui je to je vrako olakanje.Pogledala ga je. Ti si to kupio, zar ne? Ti nisi samo zainteresiran, ti si je kupio!


18/432


19/432

Hou li im se dopasti? To je nepoznanica.Ni za sekundu rekao je Peter, privukavi je sebi. Voljet e te. Ba kao to te ja

volim.To je tono, Genesis. Taj Peter Chancellor je uredio da mu GPO1 reprintira sve tose tie Niirnberga. Izdavaje uredio da sve bude prevezeno do jedne adrese uPennsylvaniji.To se nas ne tie, Banner. Venice i Christopher su suglasni. Neemo poduzimatinikakvu akciju. To je odluka.To je greka! On se opet vraa njemakoj temi.Dugo poto su greke uinjene. Nema povezanosti. Godinama prije Niirnberga

jasno smo vidjeli ono to nismo vidjeli na poetku. Nema povezanosti s nama. Sbilo kojim od nas, ukljuujui tebe.Ne moe biti siguran.Mi smo sigurni.to Bravo misli?Bravo je odsutan. Na putu je. On nije obavijeten, niti e biti.Zato ne?Zbog razloga koji se tebe ne tiu. To se vraa unatrag nekoliko godina. Prije negosi bio pozvan u Inver Brass.To je krivo, Genesis.A ti si nepotrebno nategnut. Banner, ti nikad ne bi bio pozvan da

1Akronim od Government Printing Office, dravna tamparija (op. prev.)

su tvoje tjeskobe imale vrijednosti. Ti si izuzetan ovjek. U to nismo nikadsumnjali.Pa ipak, opasno je.

Promet na Pensilvanijskoj autostradi inilo se da je sve bri kako je nebo postajalotamnije. Depovi magle su se naglo nametali, iskrivljavajui sjaj svjetala koja sudolazila ususret. Nagli prolom otre, dijagonalne kie prebrzo je napao vjetrobran.Brisai stakala bili su nemoni protiv takve kie.Na autoputu je manija sve vie rasla i Chancellor je to osjeao. Vozila su jurilaodbacujui gustu vodenu prainu koja je mijenjala zbilju; inilo se da vozai pamteranije oluje koje su se vestutile na zapadnu Pennsvlvaniju, pa ih je instinkt roenu iskustvu svom brzinom vodio kui.


20/432

Glas koji se uo na radiju continentala bio je precizan, komandirajui.Odjeljenje za autoceste zahtijeva od svih vozaa da na podruju JamestownWarren

ne voze, veda skrenu sa ceste. Ako ste sada u toku vonje skrenite na najbliausluna podruja. Ponavljamo: upozorenja o oluji koja nadire s jezera Erie sada supotvrena. Oluja ima snagu hurikana...Jo otprilike etiri milje, pa je stojnica, put koji skree rekao je Peter, mirkajui uvjetrobran. Tamo emo skrenuti. Dvije ili tristotine metara izvan izlaza je restoran.Kako to moe sa sigurnou rei?Upravo smo proli znak Pittsfielda; to mi je uvijek bio znak.

Znaio je da sam jedan sat od kue.Chancellor nije nikad shvatio kako se to dogodilo; bilo je to pitanje od koga e muei mozak do kraja ivota. Strmi je breuljak bio nepropusni pokrivakie koja jelila kao iz kabla, a padala je u sukcesivnim, snanim naletima koji su teka koladoslovce prisiljavala da se njiu na osovini, poput amca na uzburkanom moru.A odjednom su se na retrovizoru pojavila putna svjetla koja su zasljepljivala,odraavajui se otro s ogledala. Pred oima mu se pojavie bijele toke, skrivajuimu ak i guste nalete kie na staklu. Vidio je samo bljetavo bijelo svjetlo.A onda je bilo iza njega! Ogromni kamion s prikolicom prelazio ga je na opasnomnagnuu vode koja se sputala potocima! Peter je viknuo oferu kroz zatvoreniprozor; taj je ovjek manijak. Zar ne vidi to radi? Zar u oluji nije mogao opazitimarka IV? Je li siao s uma?Nevjerojatno se dogodilo. Ogromno VOJ^IO je skrenulo prema njemu! Uslijedio

je udarac; elina asija orijakog vozila zabila se u Continental. Metal je udariou metal. Manijak ga prisiljava da skrene s ceste! Taj je vozaili pijan ili ga jeuhvatila panika zbog strane oluje! Kroz pokrivakie koja je rezala poput noaChancellor je ugledao obrise vozaa visoko gore na svom sjeditu. On nije ni znao

da je tu mark IV! On nije znao to radi!Drugi unitavajui udarac doao je takvom snagom da se Peterov prozor rasprsnuo.Kotai marka IV su se zabravili; kola su odgurnuta na desnu stranu premavakuumu mraka iza hrpta nasipa.Kuite se podiglo; zatim su kola skrenula s ruba ceste, pojurivi dolje.Catherinini krikovi su presjekli zvukove stakla koje je prskalo i elika koji selomio dok se Continental prevrtao, prevrtao, prevrtao. Sad je metal kripao o


21/432

metal, kao da se svaki dio, svaka ploa bori da preivi udarce automobila o zemlju,udarce koji su se strelovito smjenjivali.

Peter se bacio prema izvoru vriska prema Catherini ali ga je na mjestu zadralaelina osovina. Automobil se okretao, gnjeio, ruio niz nasip.Krici su prestali. Sve je prestalo.Peta limuzina je vozila polako kroz tamne, drveem oiviene ulice Georgetovvna.Zaustavila se ispred mramornih stepenica koje su kroz paljivo iano ukrasnogrmlje vodile do nadsvodena ulaza udaljenog oko dvadeset metara. Ulaz je, poputostalog dijela kue, pokazivao mirnu uzvienost koju su pojaavala priguenasvjetla iza stupova, to su podupirali balkon.

etiri prethodne limuzine stigle su u razmacima od tri do est minuta; vremenski jeslijed bio unaprijed odreen. Kola su bila unajmljena od pet odijeljenih agencija zaiznajmljivanje automobila od Arlingtona do Baltimorea.Da je promatrana toj mirnoj ulici zaelio saznati identitet samo jednog putnika usvakim kolima, ne bi u tome uspio; jer nijednom se putniku ne bi moglo ui u tragpreko agencijskog ugovora, a oferi takoer nisu vidjeli svoje putnike. Mutno jestaklo odvajalo svakog vozaa od svog putnika, a nijednom nije b4_lo dozvoljenoda ostavi svoje sjedite iza upravljaa dok mu je putnik ulazio ili izlazio iz kola. Tisu oferi paljivo odabrani.Svemu je bilo odreeno tono vrijeme, sve je bilo orkestrirano. Dvije su limuzinebile odvezene do privatnih aerodroma, gdje su na odreenim mjestima naparkiralitu bila ostavljena zakljuana cijeli sat, bez ikoga pored njih. Poto je satistekao, vozai su se vratili, znajui da e njihovi putnici biti u kolima. Ostala su trivozila bila ostavljena na isti nain na trima razliitim lokacijama: vaingtonskaUnion Station, trgovinski kompleks u McLeanu, Virginia, i, naposljetku,pokrajinski klub u Chevy Chaseu, Marvland kojemu dotini putnik nije pripadao.I na kraju, ako bi se neki promatrau toj mirnoj ulici u Georgetownu pokuao na

bilo koji nain nametnuti putnicima to su izlazili iz kola, u tome bi ga sprijeioplavokosi mukarac koji je stajao iznad trijema, na vrhu mramornih stepenica. Okovrata je imao tranzistorizirani mikrofon visoke induktivnosti kroz koji je mogaoprenositi komande drugima u bloku, upotrebljavajui jezik koji nije bio engleski. Urukama je drao puku ijoj je cijevi bio pridodan priguiva.Peti je putnik iziao iz limuzine i stao se penjati mramornim stepenitem.Automobil je polako otiao; vie se nee vratiti. Plavokosi mukarac na balkonu jetiho govorio u mikrofon; vrata ispod njega su se otvorila.


22/432

Soba za sastanke bila je na drugom katu. Zidovi su bili od tamnog drveta, a svjetloje bilo neizravno. Postavljena pored sredine istonog zida bila je antikna

franklinova pe1, a usprkos injenici da je bila blaga proljetna veer krozeljezni okvir pei arila se vatra.Na sredini stola bio je veliki okrugli stol. Oko njega su sjedila estorica mukaraca,u dobi od srednjih pedesetih do osamdesetih godina. Dvojica su bila u prvojkategoriji: mukarac hispanskih crta imao je valovitu kosu koja je sijedila; drugi jeimao vrlo blijedu kou, nordijsko lice, i tamnu ravnu kosu koju je glatko eljaoiza velikog ela. Taj posljednji je sjedio s lijeve strane predsjedavajueg grupe,arine toke stola. Predsjedavajui je bio pri kraju sedamdesetih godina ivota;

obrub kose irio mu se oko elave glave, a crte su mu bile umorne ili opustoenezubom vremena. Nasuprot njemu, govorniku, sjedio je vitak mukaracaristokratskog izgleda s prorijeenom bijelom kosom i savreno njegovanimbijelim brkom; i on je bio u neodreenim sedamdesetim godinama. Njemu jezdesna bio krupan Crnac s ogromnom glavom i licem koje se doimalo kao da jeisklesano iz ganskog mahagonija. Njemu slijeva, najstariji i najslabaniji ovjek usobi, bio je Jevrejin, a na mravoj lubanji bez kose stajala je jarmulka.2Svi su govorili tiho, govor im je bio eruditski, pogled vrst i prodoran. Svaki je odnjih iskazivao vitalnost roenu u izuzetnoj moi.A svaki je bio poznat po imenu koje je imalo odreeno znaenje ostalima zastolom; izmeu sebe nisu nikad upotrebljavali druga imena. U nekim jesluajevima lan imao to ime gotovo etrdeset godina; u drugim je sluajevimaime prelazilo, kako su prethodnici umirali a nasljednici bili birani.Nikad ih nije bilo vie od est. Govornik, predsjedavajui, bio je poznat kaoGenesis bio je zapravo drugi mukarac koji je imao to ime. Ranije je bio poznatkao Pari, a sada je to bio identitet koji je imao Hispanik3 valovite i sve sjede kose.

1eljezna pekoju je izumio Benjamin Franklin, a karakteristika joj je da tedienergiju (op. prev.)2Muka kapa koju Jevreji nose za vrijeme molitve, osobito pripadnici ortodoksnogilikonzervativnog judaizma, a veoma religiozni Jevreji uvijek (jidi od ukrajinskogi poljskog) (op. prev.)3Osoba panjolskog porijekla (op. prev.)


23/432

Ostali su bili poznati kao Christopher, Banner, Venice. A postojao je i Bravo.To su bili ljudi Inver Brassa.

Ispred svakoga od njih bio je istovjetni fascikl na ijem je vrhu bila jedna stranica.Samo jedan papir. Osim imena na gornjem lijevom uglu stranice, ostale otipkanerijei bile bi bez smisla svakome osim tim ljudima.Govorio je Genesis. Iznad svega, po bilo koju cijenu, arhivu treba uzeti i unititi.U tome ne moe biti nesporazuma. Mi smo konano zakljuili da arhiva budepohranjena u uspravnom trezoru, ugraenom u elini zid ulaznog spremita, iza is lijeve strane uredskog deska.S bravom spremita upravlja se prekidaem u srednjoj ladic mirno e Banner.

Trezor je zatien nizom elektronskih otpusnika, a prvi mora biti ukljuen iznjegove rezidencije. Bez prvog otpusnika nijedan drugi ne moe biti aktiviran. Dabi se prodrlo unutra trebalo bi deset tapova dinamita; proraunato vrijeme zaacetilenski plamenik bilo bi otprilike dva sata, a alarmi bi zazvonili pri prvomnaletu topline.S druge strane stola javio se Venice, ije je crno lice bilo gotovo skriveno napriguenu svjetlu. Je li potvrena lokacija prvog otpusnika?Da odgovori mu Banner. U spavaoj sobi. Nalazi se na polici uzglavlja kreveta.Tko je to potvrdio? upita Pari.Varak glasio je Genesisov odgovor s junog dijela stola.Nekoliko je glava polako klimnulo. Stariji Jevrej, zdesna Banneru, obrati se njemu.to je s ostalim?Subjektovi medicinski podaci dobiveni su iz La Jolle, Kalifornija. Kao to zna,Christopheru, on odbija da ga se pregleda u Bethesdi. Najnovija kardioanalizapokazuje slabiju hipokloremiju, stanje samanjene potae koje nije nikako opasno.Sama injenica po sebi, meutim, mogla bi biti dovoljna da zahtijeva potrebnudozu digitalisa, ali postoji opasnost da se to autopsijom otkrije.

On je starac. To je izjavio Bravo, ovjek koji je stariji od subjekta o kojemu jevoena rije. Dakle, zato bi se u starca razmatralo pitanje autopsije!Zbog toga to je to on rekao je Pari, iji je glas bio dokaz njegovih ranih godina uKastiliji. To bi moglo biti neizbjeno.A zemlja ne moe otrpjeti uzburkanost zbog jo jedne asasinacije.To bi mnogim opasnim ljudima bila isprika da se pokrenu, da izvre niz uasa uime patriotizma.


24/432

Moje je miljenje prekinu ga Genesis da bi uasi o kojima ti govori bili siuni uporeenju sa sluajem kad bi ti isti opasni ljudi a bez ikakve dvosmislenostigovorim o Avenue Pennsvlvania esnaest stotina1 dakle, kad bi ti isti ljudi postiglisporazum sa subjektom. Kljuje, gospodo, u subjektovu fasciklu. Te podatkedre kao sirovo meso pred gladnim akalima. Ti bi osobni podaci u rukama onih izesnaest stotina doveli do vlade prinude i ucjenjivanja. Svi mi znamo to se sadadogaa. Mi moramo djelovati.S oklijevanjem, slaem se sGenesisomrekao je Bravo. Naa informacija pokazuje

da je esnaest stotina preao neprivlane granice koje su postojale u prethodnimadministracijama. Pribliava se stanju bez nadzora i kontrole. Jedva da postojidravna agencija ili ministarstvo koji nisu kontaminirani. Ali nekakva istraga sastrane Internal Revenue2, ili kontrolni izvjetaj DIAe3, blijede pred timfasciklima. I po prirodi i to je mnogo ozbiljnije po poloaju onih kojih se tie.Nisam siguran da imamo alternativu.Genesis se okrenuo mlaem lanu sa svoje strane. Banner, bi li ti saeo, molim te?Svakako. Vitki mukarac pedesetih godina najprije se zagledao u papir, pa rukestavio ispred sebe na stol. Malo se ima dodati otpoe. Proitali ste izvjetaj.Subjektovi mentalni procesi su se brzo raspali; jedan internist sumnja naarteriosklerozu, ali nema naina da se potvrdi ta dijagnoza. Medicinski podaci izLa Jolle su pod subjektovim nadzorom. U izvoru. On pregledava medicinskepodatke. Psihijatrijski, meutim, postoji potpuna jednodunost:manijanodepresivno stanje se razvilo do stanja akutne paranoje. ovjek je zastao,glavu blago okrenuo prema Genesisu, ali ne iskljuujui ostale za stolom. Dodao

je: Iskreno, to je sve to mi je potrebno da znam pa da dadem svoj glas.Tko je postigao tu jednodunost? upita stari idov poznat

kao Christopher.Trojica psihijatara nepoznatih jedan drugome. Od njih je zatraena uslugaosigurana preko drugoga. Zamoljeni su da podnesu svoje nezavisne izvjetaje, koje

je protumaio na ovjek. Akutna paranoja je jedini pojmljiv sud.Kako su doli do svoje dijagnoze? Venice se nagnuo naprijed,sklopivi svoje velike crne ruke dok je to pitao.

1Adresa Bijele kue u Washingtonu (op. prev.)


25/432

2Porezni ured (op. prev.)3Skr. od Department of /nternal /Iffairs, Ministarstvo za unutranje poslove (op.

prev.)

Infracrvene, teleskopske filmske kamere bile su u svakoj moguoj situacijiupotrebljavane u razdoblju duem od trideset dana. U restoranima,prezbiterijanskoj crkvi, u odlascima i dolascima na sve formalne i slubenefunkcije. Dvojica itaa usana su osigurala tekst svega to je bilo reeno; njihovi sutekstovi bili istovjetni. Osim toga, postoje dugi, rekao bih iscrpni izvjetaji odnaih izvora unutar Biroa. Ne moe biti nikakve raspre o tom sudu.

Taj je ovjek lud.to je sa esnaest stotina? Bravo je zurio u mlaeg ovjeka.Prilaze sve blie, napreduju svakog tjedna. Otili su toliko daleko da su predloiliformalno, interno udruenje, s oevidnim ciljem fascikli, arhiv. Subjekt jeoprezan; sve ih je vidio, a oni na esnaest stotina nisu najbolji. Ali mu se svianjihova nabusitost, njihov macho, a oni su ga gladili. To je rijekoju suupotrijebili.Gladili.Kako prikladno odgovori mu Venice. Je li njihov napredakstvaran?Bojim se da jest. Postoje snani dokazi da je subjekt nekolikodosjea, ili najtetnije informacije sadrane u njima, isporuio Ovalnom uredu.1 Postiu se razumijevanja i na podruju politikih doprinosa i samih izbora. Dvojica takmaca za opozicijsku predsjednikunominaciju suglasili su se da se povuku tjedan zbog iscrpljenihfinancija, a drugi zbog ina nestabilnosti.Molim te da to objasni zamoli ga Genesis.

Velika greka u rijeima ili akciji koja ga uklanja iz predsjednike trke, ali nije dovoljno ozbiljna da bi zaprijetila njegovukongresnom statusu. U ovom sluaju, pokazivanje nerazboritogponaanja za vrijeme predizbornih sastanaka. To je dobro osmiljeno.To plai ljutito e Pari.To proizlazi iz subjekta nato e Bravo. Moemo li se opetvratiti na autopsiju. Moe li se to kontrolirati?


26/432

Moda nee biti potrebno odgovori mu Banner, koji je sadarazdvojio ruke i dlanove poloio na stol. Avionom smo doveli

ovjeka iz Teksasa, strunjaka u kardiovaskularnom istraivanju!On misli da ima posla s istaknutom obitelji na merilendskoj EasternShore. Patrijarh koji postaje sve lui, sposoban za izuzetnu tetu,a organski i psihijatrijski simptomi se jedva razlikuju. Postoji kemijski derivativ digitalisa kojemu, kad je u kombinaciji s intravenoznom injekcijom zraka, moda nije mogue ui u trag.Tko nadgleda taj aspekt? Venice nije bio razuvjeren.Varak odgovori mu Genesis. On nadgleda izvore cijelog

projekta.Opet nasta kimanje glavama.Ima li jo pitanja? upita Genesis.utnja.Onda, glasajmo nastavi Genesis; izvukao je mali notes ispodomotnice. Izvukao je est stranica i pet predao sebi slijeva. Rimskabrojka jedan znai potvrdno; dva, negativno. Kao stoje uobiajeno,neodluni glas je negativan.lanovi Inver Brassa su oznaili papire, savili ih i vratili Genesisu. On ih je rairio.Glasanje je jednoglasno, gospodo. Projekt se nastavlja.Okrenuo se Banneru. Molim te dovedi gospodina Varaka.

Mlai je mukarac ustao i otiao do vrata. Otvorio ih je i kimnuo figuri koja jestajala u hodniku, ekajui. Zatim se vratio svom stolu.Varak je uao i zatvorio vrata za sobom. Bio je to isti ovjek koji je straario natamnom balkonu iznad ulaza na vrhu mramornih stuba. Puku vie nije imao urukama, ali mu je tranzistorizirani mikrofon jo bio objeen oko vrata, a tanka jeica vodila do njegova lijevog uha. Bio je neodreene dobi, negdje izmeu trideset

pet i etrdeset pet te godine tako dobro prikrivaju aktivni mukarci snanih,miiavih tijela. Kosa mu je bila svijetloplava i kratko oiana. Imao je iroko lices visokim jabuicama to je, zajedno s blago kosim oima bilo dokazom njegovaslavenskog nasljea. U suprotnosti s izgledom, meutim, govor mu je bio tih,akcenat malice bostonski, ritam srednjoevropski.Postoji li odluka? upitao je.Da odgovori mu Genesis. Potvrujua.Niste imali izbora sada e Varak.


27/432


28/432

vrlo malo vremena.O, Gospode...

Molim te. Ja sam sretnik.to? Kako?...Doktori su rekli dva ili tri mjeseca. Prije deset tjedana. Inzistirao sam da znam, dakako. Oni su nevjerojatno toni; ja to osjeam.Uvjeravam te, nema drugog osjeaja slinog tome. To je bezuv

jetnoga u tome je stanovita ugoda.ao mi je. Vie nego to mogu izraziti. Da li to Venice zna?St. Claireove su oi odlutale do krupnog crnog ovjeka koji je

u kutu tiho razgovarao s Bannerom i Parisom.Ne, nisam htio da se ita uplie, ili utjee, na nau veeranjuodluku. Genesis je otipkanu stranicu ubacio u uti sjaj pei. Onda

je est glasakih listia Inver Brassa zguvao u lopticu i pustio je dapadne na plamen.Ja ne znam to da kaem suuvstveno je proaptao St. Claire,gledajui u Genesisove udno mirne oi.Ja znam odgovori mu umirui ovjek, nasmijeivi se. Sadasi se vratio. Tvoja su sredstva, tvoje mogunosti, a nije rijeo financijskim, vee od Veniceovih. Ili bilo kog od ljudi koji su veerasprisutni ovdje. Kai da e se pobrinuti da ovo proe dalje. U sluajuda budem odstranjen iz posla, kao to je vebilo.St. Claire je pogledao na stranicu u svojoj ruci. Na ime u gornjem lijevom uglu.Jednom te je pokuao unititi. Gotovo je uspio. Obeavam ti da u se pobrinuti.Ne na taj nain. Genesisov je glas bio vrst i s tonomneodobravanja. Ne smije biti gnjeva, ne smije biti duha osvete. Tonije na nain; to nikad ne moe biti na nain.

Postoje vremena kad su razliiti ciljevi skladni ili spojivi. akmoralni ciljevi. Ja samo priznajem injenicu. Taj je ovjek prijetnja.Munro St. Claire je jo jednom pogledao na stranicu u svojim rukama. Na ime ugornjem lijevom uglu. John Edgar Hoover.' Zgnjeio je stranicu u ruci i bacio je uvatru.

1 Ultrakonzervativni, antidemokratski, diktatorski ef Federalnog istranog biroa,koji se predstavljao kao posljedni zatitnik amerikih vrijednosti. Za njegove


29/432

strahovlade osobito u 50im i 60im godinama vodeni su dosjei o svakom ioleistaknutijem Amerikancu. Hoover je osobno stavljao ili skidao oznaku FOB

(Friend of Bureau Prijatelj Biroa) s profila amerikih graana, a tko je nijeimao automatski je bio voen kao subverzivan. Za Hooverove praktinevladavine Amerikom (direktor FBIa je postao ve1924.) smenjivali su se

predsjednici, ali je on ostajao na vlasti u svojoj dravi u dravi. Vjeruje se da jeFBI pod njegovim rukovodstvom imao tajne fascikle o nekoliko desetaka hiljada

Amerikanaca. Pod njegovim rukovodstvom ameriki je liberalni ustav stavljen vansnage, a otvaranje privatne pote, telefonsko prislukivanje, smiljeno i dozirano

podmetanje i praenje i zastraivanje osoba razvijeni su do savrenstva. ovjek

koji je ameriku demokraciju svodio na karikaturu. Tek nakon njegove smrti, kojaje u ovoj knjizi obraena literarno i vrlo slobodno u odnosu na injenice,Amerikanci su saznali ime se sve bavio FBI pod Hooverovim rukovodstvom, atisue fascikala su navodno unitene (op. prev.)

Peter Chancellor je leao na mokru pijesku, dok su mu valovi blago prelazili prekotijela. Gledao je na nebo; sivilo se povlailo, plavo je bilo sve izraenije. Zora jedola na obalu Malibua.Pritisnuo je laktove u pijesak i sjeo. Bolio ga je vrat, a za nekoliko e trenutakaosjetiti bol u sljepooicama. Prole se noi opio. I pretprole, prokletstvo.Pogled mu je odlutao do lijeve noge ispod gaica. Tanka brazgotina je zavijala odlista preko koljena do donjeg dijela butine, kao iskrivljena crta okruenaosunanim mesom. To je jo bilo preosjetljivo na dodir, ali je komplicirani kirurkizahvat ispod toga bio uspjean. Sad je mogao gotovo normalno hodati, a bol jezamijenila tupa ukoenost.Lijevo mu je rame bilo neto drugo; bol nikad nije bila potpuno odsutna, veponekad priguena. Doktori su mu rekli da je posjekao veinu ligamenata i

zgnjeio niz tetiva; potrajat e due da to zacijeli.Odsutno je podigao desnu ruku i osjetio blago nateen potoikoe koji se irio odruba kose preko desnog uha sve do baze lubanje. Kosa mu je sada pokrivalanajvei dio brazgotine, a ulegnue na elu bilo je vidljivo samo iz blizine. U tokuprolih tjedana je vie ena to primijetilo nego se htio sjetiti. Doktori su rekli damu je glava bila narezana kao brijaem kroz meku dinju; pola centimetra ispod iliiznad znailo bi smrt. Prolazio je tjedan za tjednom kad je alio to se to nije


30/432

dogodilo. Znao je da e mu ta elja proi. Nije elio umrijeti; jednostavno nije biosiguran eli li ivjeti bez Cathv.

Vrijeme e iscijeliti rane, unutra i vani; u to nikad nije sumnjao. Samo je htio da tajproces bude bri. Tako bi se povratila neumorna energija pa bi rane sate danaispunio radom, a ne bolom u sljepooicama u kojima je udaralo, i nejasnom,nelagodnom brigom zbog ponaanja prethodne noi.Ali i kad bi ostao trijezan, brige su bile tu. Bio je izvan svog elementa; plemenaBevrlv Hillsa i Malibua1 su ga zbunjivala. Prema

Najelegantnije ameriko drutvo koje obitava ili se okuplja u tim mjestima

namijenjenim samo najbogatijima (op. prev.)

mudrosti njegova agenta bilo je pozitivno za nj da doe u Los AngelesHollywood, kako se to nije odmah i sam sjetio? Hollywood da bude koautorfilmskog scenarija Protuudarca! injenica to nije znao ni osnove pisanja za filmoito nije bila vana. Taj ovjek to izaziva strahopotovanje, taj Joshua Harris,

jedini agent kojeg je ikad upoznao, rekao mu je da je to neznatni manjak koji ebiti nadoknaen velikom lovom.Peter nije mogao shvatiti tu logiku. Ali isto tako i njegova koautora. Njih dvojicasu se susrela tri puta i bili zajedno otprilike etrdeset pet minuta, od kojih je, opet,moda deset bilo posveeno Protuudarcu! I, dakako, nita nije bilo pismenozakljueno. Ne u njegovoj prisutnosti, u svakom sluaju.Pa ipak evo ga ovdje u Malibuu, stanuje u kui na obali koja vrijedi sto tisuadolara, vozi se u jaguaru, a svi njegovi rauni od Newport Beacha do SantaBarbare odlaze na naplatu u studio.ovjek se ne mora napiti da bi osjetio nagovjetaje krivnje u takvoj situaciji.Zacijelo ne djeaigospoe Chancellor, kojemu je rano u ivotu bilo reeno da

zasluuje ono to dobije, kao to je sigurno i da si ono to ivi.S druge strane, ivljenje je bilo ono najvanije na pameti Joshue Harrisa kad jepregovarao o ugovoru. Peter nije ivio u kui u Pennsvlvaniji; on je jedva postojao.U toku tri mjeseca nakon svog otputanja iz bolnice nije gotovo nita uinio okoknjige o Nurnbergu.Nita? Kad bi moglo biti neto? Bilo to?


31/432

Sad ga je boljela glava. Bol mu je razvodnila oi, a stomak mu je slao znakeuzbune. Peter je ustao i nesigurno se uputio prema vodi. Plivanje bi mu moglo

pomoi.Zaronio je ispod povrine, pa iskoio i pogledao prema kui. Kao prvo, to ondodavola radi na plai. Sinoje djevojku doveo kui. Bio je siguran u to. Gotovosiguran.Bolno je epesao preko pijeska prema stepenitu kue na obali. Zaustavio se kodograde, teko diui, pa pogledao na nebo. Sunce se probilo, sagorijevajuiizmaglicu. Bit e to jo jedan vru, vlaan dan. Okrenuo se i ugledao dvoje stanarakako etaju s psima uz rub vode, udaljeni oko etvrt milje od njega.

Ne bi mu uinilo nita dobra da ga vide u mokrom rublju na plai. Ono to mu jeostalo od pristojnosti naredilo mu je da se vrati kui.Pristojnost i znatielja. I nejasan osjeaj da se prole noi dogodilo netoneugodno. Pitao se kako je djevojka izgledala. Plavokosa, sjeao se, velikih sisa. Ikako su se uspjeli dovesti od mjesta gdje su bili, bilo gdje u Beverlv Hillsu ili uMalibuu? Nejasna uspomena na neugodan incident nekako se ticala djevojke, ali senije mogao sjetiti kako ili zato.Zgrabio je ogradu i povlaio se stepenitem do trijema od sekvoje. Sekvoja i bijelimalter i teke drvene grede to je bila kua na obali. Bila je to arhitektova verzijaMalibu Tudora.1Staklena vrata sasvim zdesna bila su djelomino otvorena; na stolu pored vrata bila

je poluprazna boca pernoda.2 Trijemna stolica najblia boci bila je prevrnuta.Pored nje je bio par sandala bez remena, prsti uz petu u suprotstavljenom redu.Uspomene su se polako vraale. Vodio je ljubav s djevojkom dramatinih prsijuneprimjereno, sjeao se pa je u oajanju ili samoobrani izlutao na trijem i samsjeo, pijui pernod bez blagodati ae.Zato je to uinio? Odakle je doao pernod? U emu je dovraga bila razlika je li

taj posao obavljao prihvatljivo ili neprihvatljivo s ugaajuim tijelom regrutiranimna Beverlv Hillsu? Kao da je enska dola prosuditi njegove seksualneperformanse, gluposti. Nije se mogao sjetiti. Drao se za ogradu, a onda je poaoprema prevrnutoj stolici i otvorenim staklenim vratima.U pernodu su plivale mrtve muhe; iva je oklijevajui etala uz rub boce.Chancellor je razmotrio problem dizanja prevrnute stolice, ali se ipak odluioprotiv toga. Glava mit je .bila u bolovima; ne samo sljepooice, vezavijajui


32/432


33/432

ena je otvorila oi. Kad je progovorila, bio je to mekani, modulirani glas ispunjensnom.

Doi gore, medu. Osjea se bolje?Chancellor je uspuzao pored nje. Ona je pomakla ruku na njegovu napola nabrekluerekciju i njeno mu uzela penis u ruku.Da li ti ja dugujem neku ispriku? upita je.Dovraga, ne. Moda sebi, ne meni. Udarao si poput malja, alimislim da ti to nije uinilo mnogo dobra. Jednostavno si poludioi izjurio.ao mi je.

Posegao je za njenom lijevom sisom; bradavica se nategla pod pritiskom njegovihprstiju. Djevojka je zastenjala i stala ga povlaiti kratkim brzim pokretima. Ili jebila dobra glumica ili izuzetno senzitivan seksualni partner kojemu nije trebalomnogo pripreme.Ja sam jo sva vrua. Ti jednostavno nisi stao. Nastavljao sii nastavljao ali se tebi nije nita dogodilo. Ali, Isuse, kako je menibilo dobro!... Jebi me, janje. Hajde, jebi me, jebi aptala je.Peter je najprije zakopao lice izmeu dojki. To kao da joj je bio poziv da rairinoge, pozivajui ga u sebe. Ali mu je bol u glavi ojaala; strelice bolova pulsiralesu mu u lubanji.Ne mogu, ne mogu. Jedva je mogao govoriti.Ne brini. Sada nemoj ni o emu voditi rauna rekla mu jedjevojka. Polako ga je pomicala tako da su mu ramena opet dodirivala plahte. Ti samo dri, duo. Dri se i pusti mene da radim.Trenuci su se rasplinjavali. Osjeao je kako nestaje, a onda brze pokretedjevojinih dviju ruku i mokrinu njenih usana. Ponovo je postajao iv. Postojala jepotreba.

Prokletstvo. Mora biti dobar za neto.Povukao joj je glavu u svoje prepone. Ona je zastenjala i rairila noge; sve je biloslatka mokrina i mekano meso. Zgrabio ju je rukama, povukao je usporedo sasobom. Disanje joj je dolazilo brzim, glasnim, grlenim stenjanjem.Sada ne moe stati. Nee dopustiti bolovima da ga ometaju. Prokletstvo!Oh, Peter, ti si neto. O, Kriste, ti si jebasvih vremena!Hajde, jagnjece! Sad! Sada!Cijelo djevojino tijelo se stade svijati. Njeni su apati sada graniili s uzvicima.


34/432

O, Isuse! Isuse Kriste! Poludjet u, ljubavnice! Ti si najboljikoji je ikad bio! Nikad nije bilo nekoga poput tebe!... O, Boe! O,

Boe!Eksplodirao je u njoj, ispraznio se; tijelo mu je olabavjelo, bol u sljepooicama sepovlaio. Barem je za neto dobar. Uzbudio ju je, uinio je da ga eli.A onda je uo njen glas; isti profesionalizam.Eto, jaganjce. To nije bilo tako teko,zar ne?Pogledao ju je. Imala je izraaj lica glumice kojoj su snano aplaudirali. Oi su jojbile plastina smrt.Dugujem ti rekao je tiho, hladno.

Ne, ne duguje. Nasmijala se. Ja ne uzimam novac od tebe.On me dobro plaa.Chancellor se svega sjetio. Zabava, rjekanje, pijano putovanje od Beverlv Hillsa,njegova ljutnja preko telefona.Aaron Sheffield, filmski producent, vlasnik Protuudarca.Sheffield je bio na zabavi, a sa sobom je vukao svoju mladu enu. Zapravo ga jeSheffield pozvao. Telefoniravi mu, zamolio ga je da doe. Nije bilo razloga da neprihvati, a bilo je zdrava razloga da to uini: njegov teko uhvatljivi i prepredenikoautor scenarija Protuudarca bio je domain.Nema se zbog ega uzrujavati. Napisao si dobitnika, dragi.Ali je sinobilo razloga za uzrujavanje. Htjeli su mu to rei u ugodnoj okolini.Vie nego ugodnoj. Mnogo vie.Studio je primio nekoliko vrlo ozbiljnih poziva iz Washingtona o snimanjuProtuudarca. Naglaeno je da u knjizi postoji velika greka: Centralna obavjetajnaagencija ne djeluje na domaem terenu. Ona se ne ukljuuje u operacije unutargranica Sjedinjenih Drava. To zabranjuje povelja CIAe iz 1947. godine. Zbogtoga se Aaron Sheffield suglasio da promijeni taj aspekt scenarija. Chancellorova

CIA bi tako postala elitni korpus nezadovoljnih bivih obavjetajnih specijalistakoji djeluju izvan vladinih kanala.Neka ide sve doavola, rekao je Aaron Sheffield. Dramatski je to bolje. Imamo dvatipa nitkova, a Washington je sretan i zadovoljan.Ali je Chancellor bio bijesan. Znao je o emu je govorio. Razgovarao je s istinskimnezadovoljnim ljudima koji su radili za agenciju i bio zapanjen onim to se od njihtrailo da rade. Zapanjen jer je to bilo nezakonito i zapanjen jer nije biloalternative. Manijak J. Edgar Hoover je presjekao sve obavjetajne kanale izmeu


35/432

FBIja i CIAe. Ljudi iz same CIAe treba da tre za domaom informacijom koja imje bila uskraena. Kome su se imali aliti? Mitchellu?1 Nixonu?

Najvei dio siline koju je imao Protuudarac! bio je u specifinoj upotrebi agencije.To odstraniti znai podrovati najvei dio knjige. Peter se uporno protivio, a to jebivao ljui to je, kako se ini, sve vie pio. A to je vie pio, to je djevojka porednjega bila izazovnija.Sheffield ih je odvezao kui. Peter i djevojka su sjedili na stranjem sjeditu.Suknja joj je bila iznad struka, bluza otkopana, a njene ogromne prsi izloene u

jureim sjenama navodile su ga da podivlja. Da pijan podivlja.U kuu su uli zajedno, dok se Sheffield odvezao. Djevojka je donijela dvije boce

pernoda, Aaronov poklon, pa su igre mogle poeti. Divlje, pijane, gole igre.Sve dok ga nije zaustavila otra bol u lubanji, davi mu nekoliko trenutaka jasnoe.Bacio se do telefona; luaki je listao po notesu na stoliu pored kreveta traeiSheffieldov telefonski broj, da bi najzad bijesno pritiskao brojeve.Grmio je na Sheffielda, nazivajui ga svim bestidnostima i prostotama kojih semogao sjetiti, vritao je da se protivi izmjenama, shvaao je svoju krivnju to su gaizmanipulirali. Izigrali su ga kao mangupa, zajebali su ga u zdrav mozak. Ali ne!Nee biti nikakvih promjena u scenariju Protuudarca!Dok je leao na krevetu, plavokosa djevojka uz njega, Chancellor se sjetioSheffieldovih rijei preko telefona.Polako, djeae. U emu je neka razlika za tebe? Ti nema odobrenje scenarija. Mi

smo bili samo uljudni. Spusti se sa svoje do neba visoke preke. Ti si samo maliuljivi jebivjetar poput nas ostalih.Plavokosa djevojka pored Petera na krevetu bila je Sheffieldova ena.Chancellor se okrenuo prema njoj. Prazne su joj oi bile sjajnije, ali i dalje mrtve.Usta su se otvorila i kroz njih je senzualno iskliznuo iskusni jezik, pa se vrationatrag, pa opet van i natrag, prenosei nepogreivu poruku.

Izvoanauen na snani aplauz bio je spreman da opet nastupi. Ispruio je rukeprema njoj.

1 John Mitchell, ameriki vrhovni javni tuilac za vrijeme Nixonoveadministracije; zbog korupcije 1977. osuen na 2 do 8 godina zatvora; izdraodvije godine (op. prev.)


36/432

ovjek ije je lice bilo meu najprepoznatljivijima u zemlji sjedio je sam za stolomdeset u restoranu Mayflower na Aveniji Connecticut. Stol je bio pored prozora, a

osoba koja je sjedila za njim bacala je odsutne poglede kroz staklo na prolaznikena ulici, ali ne bez stanovitog nejasnog neprijateljstva.Stigao je tono u jedanaest i trideset pet; zavrit e s rukom i otii u dvanaest ietrdeset pet. To je vepreko dvadeset godina bio nepovredivi obiaj. Sat i petminuta bili su uobiajeni, ali ne i Mayflower. Taj je restoran nedavna promjena,nakon zatvaranja Harvev'sa, udaljena nekoliko blokova.Lice s ogromnim vilicama, razvuenim ustima i djelomino tiroidnim oimaraspalo se. eljusti su mu se objesile u podvoljke; zguvano unakaeno meso

preklapalo je izreze koji su bili oima; dotjerani pramenovi kose svjedoili su odivljem egu koji je bio uroen agresivno negativnom izrazu.Nije se moglo vidjeti njegova uobiajenog pratioca. Zdravlje koje je poputalo idva udara onemoguili su njegovu elegantnu prisutnost. Mekano, utovljeno licekoje se borilo sa muevnou desetljeima je bilo cvijet bodljikava kaktusa.ovjek koji se spremao da rua pogledao je preko stola kao da oekuje da eugledati svog privlanog alter ega. To to nije nikog vidio ini se da je izazvaloperiodinu drhtavicu u njegovim prstima i povratno trzanje usta. Izgledao je kao da

je omotan u usamljenost; pogled mu je sijevao amotamo, budan spram zbiljskih izamiljenih zala koja ga okruuju.Njegov omiljeni konobar nije bio raspoloen za taj dan; bila je to osobna uvreda.Dao je to do znanja.Vona salata s kupolom od seoskog sira u sredini bila je oznaena za stol deset. Sirsu uzeli iz otvorene posude od nerdajueg elika u kuhinji i donijeli ga na servisnutezgu. Plavokosi drugi pomonik efa kuhinje, privremeno zaposlen, oznaavao jerazne posluavnike, ocjenjujui im izgled praktinim okom. Stajao je pored vonesalate za stol broj deset, s notesom u ruci, dok mu je pogled bio usmjeren na

posluavnike ispred njega. Provjeravao je i izgled hrane koja e odmah bitiservirana, a i to da li pripremljena hrana zadovoljava tekst narudbe.Ispod velikog notesa horizontalno je drao par tankih srebrnih maica. U maicama

je bila mekana bijela kapsula. Plavokosi se mukarac nasmijeio izmuenomkonobaru koji je dolazio kroz vrata blagovaonice; u istom je trenutku zaroniosrebrne maice u kuglu seoskog sira ispod velikog notesa, izvukao ih i krenuodalje.


37/432

Poslije nekoliko sekundi se vratio narudbi za stol deset, zatresao glavom i sviljukom dotakao kuglu seoskog sira.

U umetnutoj kapsuli bila je blaga doza dietilamida lisergine kiseline. Kapsula ese raspasti i otpustiti narkotik nekih sedam do osam sati nakon uzimanja hrane.Manji stres i dezorijentacija koje e to sredstvo izazvati bit e dovoljni. U vrijemesmrti nee biti ni traga u krvotoku.Sredovjena je ena sjedila u sobi bez prozora. Sluala je glas koji je dopirao izzidnih zvunika, a onda je te rijei ponavljala u mikrofon magnetofona. Bio joj jecilj da to vjernije duplicira vepoznati glas iz zvunika. Svaki klizajui ton, svakunijansu, svaku idiosinkratiku kratku stanku koja je slijedila djelomino sibilantni

s.Glas koji je dolazio iz zvunika bio je glas Helene Gandy, koja je godinama bilasekretarica Johna Edgara Hoevera.U uglu male radne sobe stajala su dva kofera. Oba su bila puna. Za nekoliko sati eta ena i kovezi biti u transatlantskom letu za Ziirich. To e biti prvi dio putovanjakoje e je naposljetku odvesti na jug do Balearskog otoja i kue na moru uMajorci. Ali je najprije bio Ziirich, gdje e StaatsBanque isplatiti po potpisudogovorenu svotu Barclaysu>, koji e taj iznos transferirati u dvije isplate na raunsvoje filijale u Palmi. Prva e isplata biti odmah izvrena, a druga za osamnaestmjeseci.Varak ju je unajmio. Vjerovao je da za svaki posao postoji korektan, vjetkandidat. Kompjuteriziranu banku podataka u NSCu2 u tajnosti je programiraosam Varak, a sada mu je ona dala kandidata koji mu je trebao.Bila je udovica, biva radioglumica. Nju i njenog supruga uhvatila su unakrsnastrujanja ludnice crvenih kanala3 1954. i nikad se od toga nisu oporavili. Bila jeto ludnica koju je sankcionirao

1Britanska banka, jedna od vodeih banaka svijeta (op. prev.)2Kratica od National Securitv Council, Vijee nacionalne sigurnosti (op. prev.)3Crveni kanali (Red Channels) bili su oznaka koja je pratila svakog amerikoggraanina koji nije pokazivao simpatiju prema diktatorskoj ideologiji JohnaEdgara

Hoovera. Ta je oznaka znaila gubitak posla i svakodnevni progon (op. prev.)


38/432


39/432

kompanije. Upit e biti jednostavan, ut e se iznad udnog uma u liniji: koji jebio problem to je kola za popravke doveo na ovo podruje u ovaj sat?

Telefonistica e provjeriti knjigu poziva i odgovoriti istinom kako joj je reena.Dolo je do kratkog spoja u spojnom sreditu. Osumnjieni: znatieljna vjevericakoja je prodrla u ishabanu izolaciju. Ta je teta kriva za zamjetljivi um u liniji. Zarto pozivatelj ne uje?Da, uje.Varak je prije vie godina, na poetku svog slubovanja u Vijeu nacionalnesigurnosti, nauio da nikad ne daje suvie jednostavan odgovor na pitanjapostavljena od ljudi zaduenih za nadzor. Takav odgovor ne bi bio prihvaen, kao

to ne bi prihvatili ni suvie zamren. Uvijek postoji srednja mjera.U kolima je zazujao visokofrekventni radiotelefon: signal. Budnipripadnik FBIa je telefonirao i raspitivao se. Vozaje zaustaviosvoje specijalno vozilo, okrenuo se jo jednom i odvezao trideset petmetara natrag do telefonskog stupa. Rezidenciju je imao na vidiku.Parkirao je i ekao, a ispred sebe je rairio nacrte kao da ihprouava.Agenti se esto u blizini eu kasno nou. Treba biti spreman na svakueventualnost.Sada su se telefonska kola nalazila osamdeset metara sjeverozapadno od ThirtiethStreet Placea 4936. Vozaje ustao sa sjedita i upuzao u stranji dio kola, gdje jestavio u pogon svoju opremu. Mora ekati tono etrdeset est minuta. Za tovrijeme on se mora spojiti s tokovima struje koje prima Hooverov stan. Veaoptereenja definirala su krugove alarmnog sistema; manja su bila svjetla, radio itelevizor. Najhitnije je definirati alarmni sistem, ali nita manje vano nije bilosaznanje da se struja upotrebljava u donjem desnom dijelu. To znai da suelektrine jedinice bile ukljuivane u sobi kune pomonice. To je bilo veoma

vano znati. Annie Fields, Hooverova osobna domaica vetako dugo da se vienitko nije sjeao kad je nastupila na taj posao, noas je bila kod kue.Limuzina je iz Pennsvlvania Avenue skrenula na desno u Desetu ulicu, i usporilaispred krajnjeg zapadnog ulaza u FBI. Limuzina je bila identina onoj kojom jedirektor svakodnevno dolazio u svoj ured ak je imala i malice udubljenikromirani odbojnik koji je Hoover ostavio na kolima kao podsjetnik svom oferu,Jamesu Crawfordu, o njegovoj nepaljivosti. Dakako, to nisu bila ista kola; ta su


40/432

kola bila pod straom dan i no, ali nitko, pa ak ni Cravvford, ne bi mogao uoitirazliku.

Vozaje primjerene rijei izgovorio u mikrofon na komandnoj ploi, pa su sevelika elina vrata ulaza odijelila. Noni je straar salutirao dok je limuzinaprolazila kroz betonsku graevinu s jo tri betonska prolaza, iza kojih slijedi malipolukruni pristupni put. Drugi straar, koji je pripadao Ministarstvu pravde,odskoio je od jonog ulaznog puta, ispruio ruku prema kvai i povukao je.Varak je brzo iziao i zahvalio iznenaenom uvaru. Vozai trei ovjek koji jesjedio uz vozaa takoer su izili iz kola i straara pozdravili ugodno alisuzdrano.

Gdje je direktor? upita uvar. Ovo su osobna kola gospodina Hoovera.Mi smo ovdje po njegovu nareenju mirno e Varak. On elida poemo direktno u Unutranju sigurnost. Oni e mu telefonirati.IS1 ima broj; to je broj sa scramblerom. Rekao bih da nam se uri.Molim vas pourite.Straar je pogledao na trojicu dobro odjevenih ljudi koji se primjereno izraavaju.Njegova se zabrinutost smanjila; ti ljudi znaju najvie klasificirane2 kodove ulazakoji se mijenjaju svake noi; osim toga, nose napute da pozovu samog direktora.Na telefonu scrambleru na desku Unutranje sigurnosti. Taj telefonski broj nije bionikad upotrebljen.Straar je kimnuo i odveo ljude do sigurnosnog deska u hodniku, pa se vratio nasvoje mjesto vani. Pored velike eline ploe s mirijadom ica i malih televizijskihekrana, sjedio je agent vieg ranga odjeven gotovo isto tako elegantno kao i ljudikoji su mu prili. Varak je izvukao laminiranu identifikacijsku kartu iz depa iprogovorio.Agenti Longworth, Krepps i alter rekao je i stavio svoju

iskaznicu na tezgu. Vi mora da ste Parke.Tako je odgovorio je agent, uzevi Varakovu iskaznicu, zatimi ostale dvije. Jesmo li se vesusreli, Longvvorth? upita.Ne. Barem ne u posljednjih deset ili dvanaest godina. Quantico.3Agent je bacio brz pogled na iskaznice, vratio ih na tezgu i malo zamiriopokuavajui se sjetiti. Daaa razvukao je. Sjeam se1Skr. od /nternal Securitv, unutranja sigurnost (op. prev.j


41/432


42/432


43/432

Zvui strano, zar ne? Parke je spustio slualicu i rukomposegao ispod tezge da uzme tri none propusnice.

Vrlo je hrabar ovjek sada e Varak. Zapitao vas je za ime?Daa odgovorio je agent, stavljajui propusnice u automatskisatnik.Ako se dogodi najgore, moglo bi se dogoditi da dobijete i nagradu rekao je Varak,okrenuvi glavu od dvojice svojih suputnika.to? Parke je podigao pogled.Osobni legat. Nita slubeno.Ja ne razumijem.

To vam vjerujem. No, uli ste ovjeka to kae; i ja sam ga uo.Zadrite za sebe, kao to knjiga kae. Meni ete odgovarati ako nebude tako... Direktor mi je najbolji prijatelj.Parke se zabuljio u Varaka. La Jolla rekao je.La Jolla odgovori mu Varak.To je znailo mnogo vie od imena kalifornijskog obalnog grada. Prie kolaju vegodinama velike, grandiozne nakane umirovljenog monarha, gospodska kua kojagleda na Tihi ocean, tajna vlada u kojoj e biti smjetene tajne nacije.Sredovjena ena tuna lica pogledala je na sekundnu kazaljku sata na zidu maleradne sobe. Jo pedeset i pet sekundi. Telefon je bio na stolu, ispred magnetofonakojim se sluila pri uvjebavanju rijei. Opetovala je vjebu; bio je to cijeli tjedanpokusa zbog jedne jedine predstave koja nee trajati due od minute.Pokus. Predstava.Izrazi gotovo zaboravljenog leksika.Nije bila budala. udni, plavokosi mukarac koji ju je unajmio objasnio joj je vrlomalo, ali dovoljno da zna da e ono to e uiniti biti dobro. I da to ele mnogobolji ljudi nego je ovjek s kojim e razgovarati preko telefona za... etrdeset

sekundi.ena je razmiljala gledajui kazaljku sata kako se polako pribliava svom cilju.Jednom su rekli, niz puta*su to rekli, da je njen suprug bio fini talenat; to su svigovorili. Bio je na putu da postane zvijezdom, pravom zvijezdom.A onda su doli drugi ljudi i rekli da je on na popisu. Veoma vanom popisu koji jeznaio da on nije dobar graanin. A oni to su bili na popisu dobili su etiketu.Subverzivan.


44/432

I toj je etiketi dana zakonitost. Stisnutih usana, mladi ljudi u tamnim odijelimastadoe se pojavljivati u studijima i producentskim uredima.

Federalni istrani biro.Onda su ili iza zatvorenih vrata i razgovarali nasamo.Subverzivan. To je rijekoja je povezana s ovjekom s kojim e sada razgovarati.Podigla je slualicu.Ovo je za tebe, dragi moj proaptala je. Bila je pripremljena;adrenalin je tekao kao nekada. Onda ju je obuzeo mir. Bila je punapovjerenja u sebe, opet je bila profesionalka. To e biti predstavanjenog ivota.

John Edgar Hoover je leao u krevetu, pokuavajui se fokusirati na televizorpreko sobe. Mijenjao je kanale s daljinskim upravljaem; nijedna od slika nije bilajasna. Jo se gore osjeao zbog udne praznoe u grlu. Nikad ranije se nije takoosjeao; kao da mu je rupa bila izbuena u vratu, pa je uvlaio previe zraka ugornji dio prsiju. Ali nije bilo bolova. Samo nekakav neugodan osjeaj da je tonekako u vezi s iskrivljenim zvukom koji je sada dolazio iz televizora. .Unutra,van. Glasnije, onda tie.I, to je prilino udno, osjeao je glad. Nikad nije bio gladan u to doba; trenirao seda bude tako.Sve ga je to prilino uzrujavalo, a to stanje je jo pojaala mukla zvonjavaprivatnog telefona. Nema vie od deset ljudi u Washingtonu koji znaju taj broj; nijese ba osjeao tako da bi se volio suoiti s nekom krizom. Zgrabio je slualicu iljutito progovorio.Da? to je?Gospodine Hoover. ao mi je to vas uznemiravam, ali jehitno.Gospoica Gandy? to je to s njegovim sluhom? Glas Gandy

jeve ini se kao da pluta, uje se i ne uje, glasniji, pa tii. O emuse radi, gospoice Gandy?Predsjednik je nazvao iz Camp Davida. Na putu je za Bijelukuu i htio bi da se veeras vi sastanete s Haldemanom.Veeras? Zato?Rekao mi je da vam kaem da je rijeo pitanju od velikevanosti, a u vezi je s informacijom koju je CI A pokupila u posljednjih etrdeset osam sati.


45/432

John Edgar Hoover nije mogao sakriti mrgoenje koje mu je preletjelo licem.Centralna obavjetajna agencija je obina odvratnost, odvratna glupost, banda

ulizica koje vodi liberalna pravovjernost. Njima ne treba vjerovati.A ni sadanjem stanaru Bijele kue, ali ako ima podatke koji s pravom pripadajuBirou i dovoljno su vani da se zbog njih uputi ovjek taj ovjek usred noi da ihizrui, nema razloga za odbijanje.Hoover je poelio da mu osjeaj upljine u grlu nestane. To ga je strano iritiralo.A jo ga je neto smetalo.Gospoice Gandy, Predsjednik ima ovaj broj. Zato mi nijetelefonirao? Izravno meni?

Mislio je da ste vani na veeri. On zna da ne volite kad vasuznemiruju u restoranu. Trebalo je da ja koordiniram ovaj sastanak.Hoover je mirnuo kroz oale i pogledao na sat na stoliu pored kreveta. Bila jesredina veeri; niti deset i petnaest. Trebalo je da to zna. Iz Tolson'sa je otiao uosam, tvrdei da osjea naglu iscrpenost. Ni Predsjednikova informacija nije baosobito tona. On nije bio u restoranu. Bio je s Clydeom.Bio je tako umoran da je u krevet otiao mnogo ranije nego inae. Sastat u se sHaldemanom. Ali ovdje.To sam i pretpostavila, sir. Predsjednik je mislio da biste modahtjeli izdiktirati nekoliko papira, naputa za terenske urede. Ponudila sam da se dovezem s gospodinom Haldemanom. Po mene edoi kola Bijele kue.To ste dobro smislili, gospoice Gandy. Mora da imaju netozanimljivo.Predsjednik ne eli da netko zna da e vas posjetiti gospodinHaldeman.Upotrijebite ulaz sa strane, gospoice Gandy. Imate klju.

Alarmi e biti zatvoreni. Obavijestiti u one iz nadzora.Vrlo dobro, gospodine Hoover.ena srednjih godina spustila je slualicu ispred magnetofona i naslonila se nanaslonjastolice.Uspjela je! Zaista je uspjela! Uhvatila je ritam, svaku nijansu, nezamjetljive stanke,

jedva primjetljivu nazalnu infleksiju. Savreno!Bilo je doista izvanredno to nije bilo ni trenutka oklijevanja. Kao da je nakupljenidvadesetogodinji strah bio izbrisan za nekoliko sekundi.


46/432


47/432

Svjetlosni rasap ulinog svjetla bio je suvie jak, preopasan. Potjecao je iz kratkogmetalnog okvira netom iznad njega. Iz depa je izvukao zrani pitolj s olovnim

kuglicama. Pogledom je pretraivao ulicu, aleju, prozore iznad niza garaa. Iskosioje zrani pitolj na osvijetljenu staklenu kuglu i povukao obara.Zau se ne preglasni brzi udarac, a iza njega tiha eksplozija elektrinih vlakana.Svjetlo se ugasilo.Tiho je ekao; nije se ulo ni zvuka. U mraku je otvorio poklopac kutije sopremom i izvukao metalni cilindar dug etrdesetak centimetara. Bila je to cijevpuke udna izgleda. Iz drugog je odjeljka izvukao teku elinu motku i pridodao

je cijevi; na kraju je bila zakrivljena spona. Iz treeg depa konate kutije s alatom

izvukao je trideset centimetara dugaki infracrveni teleskop koji je bio vrloprecizno izraen za vrh cilindra; sam se zatvarao a jednom zatvoren bio je toan.Naposljetku je ovjek neto izvukao iz svoje jakne: bilo je to kuite okidaa;ukljocnuo ga je u otvor donjeg dijela cijevi i iskuao djelovanje tihog zasuna; sve

je bilo spremno, ostala je samo municija.Poloivi udnu puku u lijevu ruku, desnicom je izvukao iz depa elinu sulicu,iji je svijetli vrak bio umoen u blistavu boju. Umetnuo ju je u magazin i zasunvratio na mjesto. Udarna je igla bila uvrena, puka spremna na vatru.Sat mu je oitavao dvadeset dva sata i etrdeset etiri minute; uskoro e znati hoeli dugogodinja navika biti i te noi potovana. Ovjeen dvanaest metara iznad tla,ovjek je stegnuo sigurnosni pojas sve dok mu tijelo nije bilo pritisnuto o stup.Podigao je puku i udubljeni podupirautisnuo u rame.Gledao je kroz osvijetljeni zeleni krug koji je bio nian i paljivo ga pomicao svedok jasno nije vidio stranja vrata direktorove kue. Usprkos mraku, slika je bila

jasna; kri nultog cilja bio je tono fokusiran na stepenite ulaza.ekao je. Minuti su sporo prolazili. Bacio je pogled na kazaljku sata: dvadeset idva sata i pedeset tri minute. Nije mogao due ekati; mora se vratiti u kola i

namjestiti prekida.Od svih tih noi, ba ove rutina nee biti potovana!Onda je ugledao svjetlo na trijemu! Vrata su se otvorila; vozaje osjetio valolakanja.Kroz infracrveni nian ugledao je veliku ivotinju. Bio je to krianac izmeubuldoga i samsova. Za tog Hooverova ogromnog psa govorkalo se da spada meunajotrije pse. Govorilo se da je direktor uivao u usporedbama izmeu licavlasnika i ivotinje.


48/432

Godinama utabana navika nije bila iznevjerena. Svake veeri izmeu dvadeset dvasata i etrdeset pet minuta i dvadeset tri sata, ili Hoover, ili Annie Fields putaju

psa da luta u zatvorenom dijelu koji pripada rezidenciji, a izjutra bi izmetine bilepokupljene.Vrata su se zatvorila, ali je svjetlo na trijemu ostalo upaljeno. ovjek na stupu jepomicao oruje slijedei plijen. Sada je sredite unakrsnice niana bilo naogromnom vratu ivotinje.Vozaje pritisnuo obara; zau se samo slabani metalni klik. Kroz nian je vidiokako su se oi samsova rairile od oka; velike eljusti su mu se rascijepile, ali nijebilo nikakva zvuka.

ivotinja je pala, narkotizirana.Vrlo neugledan sivi automobil zaustavio se tridesetak metara od prilaznice kue4936 Thirtieth Street Place. Visoki mukarac u tamnom odijelu iziao je s mjestaputnika i ogledao se goredolje po ulici. Nedaleko rezidencije peruanskogambasadora, ena je etala s dalmatinerom. U drugom smjeru, moda ezdesetakmetara dalje, jedan je par prilazio osvijetljenim ulaznim vratima kue.Osim toga nije bilo niega.ovjek je pogledao na sat i napipao malu izboinu u depu od jakne.Ima tono pola minute, trideset sekundi, a nakon toga e imati tono dvadesetsekundi. Kimnuo je vozau i brzo se uputio prema prilaznici; gumene su potplatenjegovih cipela inile korake beunmima. Ne mijenjajui korak, skrenuo je nazasjenjenu prilaznicu, pribliio se vratima u zidu i iz pojasa izvukao mali zranipitolj, premjestivi ga u lijevu ruku. Strelica je bila na mjestu; nadao se da je neemorati upotrijebiti.Opet je pogledao na sat. Jedanaest sekundi; radi sigurnosti e dopustiti jo dodatnetri. Provjerio je poloaj kljua u desnoj ruci.Sad.

Umetnuo je klju, okrenuo zasun i otvorio vrata. Uao je u ograeni prostor,ostavivi vrata otvorena petnaest centimetara. Veliki je pas leao na travi, oputenegubice, pritisnuvi ogromnu glavu na zemlju. Vozatelefonskih kola jedjelotvorno obavio svoj posao. Kad bude izlazio, izvui e strelicu iz tijelaivotinje; ujutru nee biti ni traga narkotiku. Zrani je pitolj vratio u dep.Brzo je proao do vrata na prvom katu, dok mu je mozak odbrojavao sekunde.Vidio je isprekidano slabo svjetlo u nekoliko prostorija. Po njegovu proraunuostalo je jo devet sekundi, pa je umetnuo drugi klju.


49/432

Vrata se nisu htjela otvoriti! Neto u bravi je zaglavilo. Bijesno je manipuliraokljuem.

etiri sekunde, tri...Njegovi prsti kirurgovi prsti u gumenim rukavicama sada su tankoutno ali brzopomicali nazubljeni metal u nazubljenu otvoru kao da su skalpel od mesa.Dvije sekunde, jedna...Otvorila su se!Visoki je mukarac uao, ostavivi i ta vrata nezatvorenima.Stajao je u hodniku i sluao. Svjetla su opet ravnomjerno svijetlila. Iz sobekuedomaice na drugoj strani kue dopirao je zvuk televizora. Gore su zvukovi

bili slabiji ali razgovjetni; bile su to vijesti u dvadeset tri sata.Priao je stepenitu i stao se uspinjati. Na vrhu se zaustavio ispred vrata s desnestrane stepenita, na sredini odmorita. Vrata su vodila do ovjeka kojeg je eliovidjeti vevie od dva desetljea.ekanje je mrnja. Duboka mrnja, ona koja se nikad ne zaboravlja.Oprezno je okrenuo ruicu i otvorio vrata. Direktor je drijemao; ogromna glava muse nakosila, a vilica mu se preklatila preko debelog vrata. U debelim, enskastimrukama, drao je naoari koje mu tatina nije doputala da ih pokazuje u javnosti,osim u vrlo izuzetnim prilikama.Doktor je otiao do televizora i tako ga podesio da je zvuk ispunio sobu. Vratio sedo donjeg dijela kreveta, do uznogita, i zagledao se u predmet svog gaenja.Direktorova je glava poskoila gore, pa se opet sruila, pa opet naglo gore. Licemu je bilo iskrivljeno.to?Stavite naoale rekao je doktor glasnije od buke televizora.to je ovo

robert ludlum - chancellorov rukopis.pdf

Documents