Školovanje u knjižnici - husk.hr kolovanje-u... · nije riječo knjižniciu školi, nego o...

Nije riječ o knjižnici u školi, nego

o školovanju u knjižnici

It’s not about library in the school, it’s

about schooling in the library!

Sva lica školskih knjižnica (HUŠK 8. skup)19.-20. listopada 2018. Hotel Velaris - Supetar

Ana Saulačić, prof. i dipl. knjiž.

viša savjetnica za stručne suradnike - knjižničare

AZOO - Podružnica Split

[email protected]

mailto:[email protected]

19.10.2018. [email protected] 2

TIJEK IZLAGANJA

Nije riječ o knjižnici u školi, nego o školovanju u knjižnici

Uvodno: Važnost i nezamjenjivost školske knjižnice

Djelatnost - Školsko knjižničarstvo

Djelatnik - Stručni suradnik knjižničar

Zaključno: Razvijati i podržavati izvrsne školske knjižnice

Izvori


VAŽNOST I NEZAMJENJIVOST ŠKOLSKE KNJIŽNICE

Važnost školske knjižnice 21. stoljeća nije samo u njezinim zbirkama, organizaciji, tehnologiji, osoblju, prostoru, važna je radi djelatnosti, koja doprinosi napretku u učenju učenika, te opipljivim modelima razvoja mišljenja i stvaranja znanja (Todd, 2001, 4).

Nezamjenjivost djelatnosti temelji se na suradnji, podršci i uspjehu učenika.


VAŽNOST I NEZAMJENJIVOST ŠKOLSKE KNJIŽNICEwww.njasl.org

NJASL School Libraries Video 02.03’

https://www.youtube.com/watch?v=KTslgjLEzLw

o Učenici: 75% ne zna pronaći ispravno informaciju, a 60% ne zna procijeniti točnost;

o Internetski pretraživači ne mogu zamijeniti licenciranog stručnog suradnika knjižničara (school library media specialists);

o Školske knjižnice potiču vještine kritičkog mišljenja i vještine samostalnog učenja;

o Njeguju i razvijaju emocionalne, socijalne, međuljudske i komunikacijske vještine;

o Potiču ‘učenje učenja’, koje doprinosi višim testnim rezultatima na standardiziranim testovima;

o Nude jednostavniji pristup izvorima informacija (učenicima i učiteljima/nastavnicima);

o Omogućuju im profesionalni razvoj: ‘jedan na jedan’ (one-to-one), ili u grupnoj interakciji;

o Suvremene knjižnice i knjižničari imaju veliki utjecaj na kvalitetu odgoja i obrazovanja u školi, na uspjeh učenika I na njihovo uspješno korištenje uslugamaškolskih knjižnica.

/SOURCES: American Library Association's. State of America's Libraries Report 2012.

Center for International Schoolarship in School Libraries at Rutgers University's. NY Study – One Common Goal: Student Learning.

Producet by NJASL with funding provided from their Advocacy Partnership with LibraryLinkNJ/

(Video 2.03' courtesy of the New Jersey Association of School Librarians with funding provided by its advocacy partnership with LibraryLinkNJ.)

http://www.njasl.org/

https://www.youtube.com/watch?v=KTslgjLEzLw

VAŽNOST I NEZAMJENJIVOST ŠKOLSKE KNJIŽNICEhttp://www.ilovelibraries.org/sites/default/files/AASL_Supplement-poster_LORES.pdf


http://www.ilovelibraries.org/sites/default/files/AASL_Supplement-poster_LORES.pdf



http://www.ilovelibraries.org/school-libraries/why-are-school-libraries-essential

WHY ARE SCHOOL LIBRARIES ESSENTIAL?

Zašto školske knjižnice imaju suštinsku važnost?

ARE SCHOOL LIBRARIES REALLY IN DANGER?

Jesu li školske knjižnice zaista u opasnosti?

HOW CAN I GET INVOLVED?

Kako JA mogu biti uključen - doprinijeti promjeni?

http://www.ilovelibraries.org/school-libraries/why-are-school-libraries-essential


NN 68/2018 (27.7.2018.)

U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne

novine«, br. 87/08., 86/09., 92/10., 105/10. – ispravak, 90/11., 16/12., 86/12.,

94/13., 152/14. i 7/17.) u članku 4. stavku 2. iza riječi: »Načela« dodaju se

riječi: »odgoja i«. U točki 1. riječi: »osnovno školovanje« zamjenjuju se

riječima: »osnovnoškolski odgoj i obrazovanje«. Iza točke 8. dodaju se točke

9. i 10. koje glase:

»9. promicanje odgojnih vrijednosti iz stavka 1. točke 3. ovoga članka, a u

skladu s pravom roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece,

10. svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok

informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i

obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove

osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način.

Zadaća je javnog školskog sustava da bude neutralan i uravnotežen te da

omogući djetetu ostvarivanje tog prava.«.19.10.2018. [email protected] 7



Informacijska pismenost (IP) se definira kao“skup integriranih vještina koje uključuju

otkrivanje informacija,

shvaćanje na koji je način informacija proizvedena i

vrednovana te

uporabu informacija u stvaranju novog znanja i

sudjelovanje u zajednicama učenja u skladu s etičkim načelima.”

(American Library Association, 2016)

http://www.ala.org/acrl/standards/ilframework

http://www.ala.org/acrl/standards/ilframework


Važnost čitalačke pismenosti

https://pisa.ncvvo.hr/citalacka-pismenost/

Čitalačka pismenost povezana je i sa sklonošću prema

cjeloživotnom učenju te aktivnom sudjelovanju u društvenim i

političkim događajima.

Podaci iz brojnih istraživanja pokazuju utjecaj čitalačke

pismenosti na završetak srednje škole i/ili nastavak tercijarnog

obrazovanja. Čitalačka pismenost utječe čak i na odabir fakulteta,

kao i na njihovu upornost u završavanju fakulteta.

A diploma fakulteta, s druge strane, ponovno utječe na vrstu

zaposlenja, kao i na kasnije prihode.19.10.2018. [email protected] 9




Informacijsko čitanje = Čitalačka pismenost

OECD-eovo definiranje i odabir ključnih kompetencija (DeSeCo):

interakcija alata; interakcija skupina; autonomnost.

KATEGORIJE KOMPETENCIJA:

A. Interaktivno korištenje jezika, simbola i tekstova (Čitalačka). /PISA: Sposobnost razumijevanja, korištenja i promišljanja o pisanimtekstovima radi postizanja osobnih ciljeva, razvoja znanja i potencijalate sudjelovanja u društvu/ (i Matematička).

B. Interaktivno korištenje znanja i informacija (Prirodoslovna).

C. Interaktivno korištenje tehnologije.

Program za međunarodnu procjenu znanja i vještina učenika – PISA (Programme for International Student Assessment). 1997. http://www.pisa.oecd.org i Adult Literacy and Life Skills Survey. 2005. http://www.ets.org/all

http://www.pisa.oecd.org/

http://www.ets.org/all

ILO Zadar, 15. lipnja 2018.Ross Todd (Rutgers University, School of

Communication and Information, New Jersey, USA):

Information Literacy: Shifting Conceptions



Library Journal - New York, NY, USA

How to integrate virtual reality and augmented reality at your

library or school?

Augmented and virtual reality (AR/VR) are the next big thing.

But how much do you know about this engaging technology and

the benefits of using it at your school or library? 19.10.2018. [email protected] 12

Get Started with

AR/VR/Mixed Reality

September 26 to October 11, 2018

A multifaceted, three-week, facilitated online workshop with live interactive sessions

on Wednesdays, September 26 and October 11 from 2-4PM ET.

Certificate of completion provided.

Library Journal (a Media Source Inc. company)

123 William Street, Suite 802, New York, NY 10038


Collaborative multimedia experience

Kako uključiti virtualnu stvarnost (VR) i proširenu stvarnost (AR) u školsku knjižnicu?

Učenje koje uključuje kretanje.

VIRTUALNA STVARNOST (VR)

NIJE AUGMENTIRANA (AR) - PROŠIRENA STVARNOST

Za razliku od ostalih digitalnih medija AR jest interakcija sastvarnim svijetom.



1. Edukacija

2. Edu.hr portal

3. Moodle/Loomen

4. Nacionalni portal za učenje na daljinu "Nikola Tesla"

5. Obrazovanje nastavnika

6. Savjeti i edukacija za uvođenje e-učenja

7. Istraživanja i preporuke

8. Edutorij

9. Portal za škole

10. CARNET-ova korisnička konferencija CUC

11. Suvremene tehnologije u obrazovanju - STO

12. eLektire

13. e-Laboratorij

14. Webinari

15. E-learning akademija

16. Libar

17. Obrazovanje CARNET sistem inženjera

18. Portal za sistemce

1. http://www.carnet.hr/edukacija

2. http://www.carnet.hr/eduhr

3. http://www.carnet.hr/loomen/o_usluzi

4. http://www.carnet.hr/nacionalni_portal_za_udaljeno_ucenje_nikola_

tesla

5. http://www.carnet.hr/obrazovanje_nastavnika

6. http://www.carnet.hr/savjeti-i-edukacija-za-uvodenje-e-ucenja

7. http://www.carnet.hr/usluge/istrazivanja-i-preporuke

8. http://www.carnet.hr/edutorij

9. http://www.carnet.hr/portal_za_skole

10. http://www.carnet.hr/carnetova_korisnicka_konferencija_cuc

11. http://www.carnet.hr/sto

12. http://www.carnet.hr/lektire

13. http://www.carnet.hr/e-laboratorij

14. http://www.carnet.hr/webinari

15. http://www.carnet.hr/ela

16. http://www.carnet.hr/libar

17. http://www.carnet.hr/obrazovanje_carnet_sistem_inzenjera

18. http://www.carnet.hr/portal_za_sistemce


http://www.carnet.hr/edukacija/redirect

http://www.carnet.hr/edukacija/eduhr

http://www.carnet.hr/edukacija/moodle

http://www.carnet.hr/edukacija/nacionalni_portal_za_udaljeno_ucenje_nikola_tesla

http://www.carnet.hr/edukacija/obrazovanje_nastavnika

http://www.carnet.hr/savjeti-i-edukacija-za-uvodenje-e-ucenja-redirect

http://www.carnet.hr/usluge/istrazivanja-i-preporuke-redirect

http://www.carnet.hr/edukacija/edutorij

http://www.carnet.hr/edukacija/portal_za_skole

http://www.carnet.hr/edukacija/carnetova_korisnicka_konferencija_cuc

http://www.carnet.hr/sto/redirect

http://www.carnet.hr/edukacija/elektire

http://www.carnet.hr/edukacija/e-Laboratorij

http://www.carnet.hr/webinari/redirect

http://www.carnet.hr/edukacija/e_learning_akademija

http://www.carnet.hr/libar-redirect

http://www.carnet.hr/edukacija/obrazovanje_carnet_sistem_inzenjera

http://www.carnet.hr/edukacija/portal_za_sistemce

http://www.carnet.hr/edukacija

http://www.carnet.hr/eduhr

http://www.carnet.hr/loomen/o_usluzi

http://www.carnet.hr/nacionalni_portal_za_udaljeno_ucenje_nikola_tesla

http://www.carnet.hr/obrazovanje_nastavnika

http://www.carnet.hr/savjeti-i-edukacija-za-uvodenje-e-ucenja

http://www.carnet.hr/usluge/istrazivanja-i-preporuke

http://www.carnet.hr/edutorij

http://www.carnet.hr/portal_za_skole

http://www.carnet.hr/carnetova_korisnicka_konferencija_cuc

http://www.carnet.hr/sto

http://www.carnet.hr/lektire

http://www.carnet.hr/e-laboratorij

http://www.carnet.hr/webinari

http://www.carnet.hr/ela

http://www.carnet.hr/libar

http://www.carnet.hr/obrazovanje_carnet_sistem_inzenjera

http://www.carnet.hr/portal_za_sistemce


LIDA Zadar, 2018.

Libraries in the Digital Age

mooc – Massive Open Online Course



The school librarian as a key component of development

The school librarian is responsible for the school’s physical and digital learning

space where reading, inquiry, research, thinking, imagination, and creativity are

central to teaching and learning. More than fifty years of international research

collectively (see, for example, Haycock,1992, School Libraries Impact Studies

identifies:

• the size and quality of a school library’s teaching and support staff and its

collections are the best school predictors of academic achievement;

• students who score higher on standardized tests tend to come from schools

with more school library staff and more access to services and resources such

as books, periodicals, and online material, regardless of other factors such as

economic ones. (see, for example, IASL Research Abstracts, Kachel & Lance,

2013).

School Libraries – Gateways to Development. A Statement from the School Libraries

Section, International Federation of Library Associations (IFLA).



DJELATNOST – ŠKOLSKO KNJIŽNIČARSTVO

Svrha rada je osvješćivanje razloga za podršku suvremenoj školskoj knjižnici koja: njeguje kulturu uključivosti u zajednici koja uči, sudjelovanje u planiranju i izradi školskog kurikuluma, potiče čitanje s razumijevanjem (informacijsko čitanje) i informacijsku pismenost, suradničko učenje, sposobnost učinkovitog organiziranja informacija i ideja, te stvaranje dokumenata, ilustracija, videozapisa, uz pomoć web 2.0 alata (računalnih softvera, telefonskih aplikacija i internetskih stranica), koji omogućuju interakciju na mreži te razmjenu informacija i znanja.

Cilj je reformiranje odgojno-obrazovne paradigme, koja bi djelovala na: senzibilizaciju djelatnika, razmjenu znanja, poticanje kreativnosti u radu, promjenu u interijeru škole, pozitivno ozračje.



IV. ORGANIZACIJA Školska knjižnica

Članak 55.

(1) Školska ustanova ima knjižnicu.

(2) Djelatnost knjižnice iz stavka 1. ovog članka sastavni je dioobrazovnog procesa u kojem se stručno-knjižnična djelatnostobavlja u manjem opsegu ili uobičajeno i služi za ostvarivanjeobrazovnog procesa.

(3) Knjižnica mora udovoljavati uvjetima koji su propisanistandardima.



III. NACIONALNI KURIKULUM, NASTAVNI P. I P. TE OBLICI RADA - Čl. 28.



III. NACIONALNI KURIKULUM, NASTAVNI PLANOVI I PROGRAMI TE

OBLICI RADA - Čl. 26.»(1) Odgoj i obrazovanje u školi ostvaruje se na temelju nacionalnog kurikuluma, nastavnih planova

i programa i školskog kurikuluma.

(2) Nacionalni kurikulumi donose se za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanje sukladnookvirnom nacionalnom kurikularnom dokumentu koji na općoj razini određuje elementekurikularnog sustava za sve razine i vrste osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja.

(3) Nacionalnim kurikulumima iz stavka 2. ovoga članka određuje se svrha, vrijednosti, ciljevi i načela određenih dijelova sustava odgoja i obrazovanja te odgojno-obrazovna područja, kaoi smjernice za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća. U njima se navode načela odgojno-obrazovnog procesa, učenja i poučavanja te vrednovanja i izvješćivanja karakteristična za pojedinu razinu, odnosno vrstu odgoja i obrazovanja.

(4) Nacionalnim kurikulumima iz stavka 2. ovoga članka utvrđuju se nastavni predmeti koji se izvode na pojedinoj vrsti i/ili razini obrazovanja, osim nacionalnim kurikulumom za strukovnoobrazovanje i nacionalnim kurikulumom za umjetničko obrazovanje, koji sadrže omjere grupanastavnih predmeta. Nacionalni kurikulum za umjetničko obrazovanje sadrži i općeobrazovnepredmete.

(5) Nacionalne kurikulume iz stavka 2. ovoga članka i okvirni nacionalni kurikularni dokumentdonosi ministar odlukom.«. /2018/


III. Kurikulumi, nastavni planovi i programi - Čl. 27.a

»(1) Kurikulumom nastavnih predmeta određuju se svrha i ciljevi učenja i poučavanja nastavnog

predmeta, struktura pojedinog predmeta u cijeloj odgojno-obrazovnoj vertikali, odgojno-obrazovni

ishod i/ili sadržaji, pripadajuća razrada i opisi razina usvojenosti ishoda, učenje i poučavanje te

vrednovanje u pojedinom nastavnom predmetu, a može se utvrditi i popis potrebnih kvali�kacija

učitelja i nastavnika za izvođenje kurikuluma.

(3) Odgojno-obrazovni standard učenika čine obvezni i izborni predmeti.

(4) Nastavnim planom određuje se oblik izvođenja kurikuluma (obvezno, izborno, fakultativno, međupredmetno i/ili

interdisciplinarno), godišnji broj nastavnih sati i njihov raspored po razredima. Nastavni plan može biti zajednički za razinu,

odnosno vrstu na pojedinoj razini obrazovanja, a iznimno se može donijeti i uz kurikulum određenoga nastavnog predmeta.

(5) Predmeti koji se izvode izborno obvezni su tijekom cijele školske godine za sve učenike koji se za njih opredijele. Učenik bira

izborni predmet ili izborne predmete pri upisu u prvi razred ili najkasnije do 30. lipnja tekuće godine za iduću školsku godinu. Za

uključivanje učenika u izbornu nastavu potrebna je pisana suglasnost roditelja.

(9) Kurikulume i nastavne planove iz stavaka 1., 2. i 4. ovoga članka donosi ministar odlukom.

(10) Nastavnim planom i programom utvrđeni su tjedni i godišnji broj nastavnih sati za obvezne i izborne nastavne predmete,

međupredmetne i/ili interdisciplinarne sadržaje i/ili module, njihov raspored po razredima, tjedni broj nastavnih sati, godišnji broj

sati te ciljevi, zadaće i sadržaji svakog nastavnog predmeta.«. /2018/


(2) Kurikulumi koji se izvode kao međupredmetne i/ili kao interdisciplinarne teme i/ili moduli izvode se u nastavnim

predmetima i programima kao dio odgojno-obrazovnog standarda i programa u koje je učenik uključen.




(1) Škola radi na temelju školskog kurikuluma i godišnjeg plana i programa rada, a učenički dom na temelju godišnjeg plana i programa rada.

(2) Školski kurikulum utvrđuje dugoročni i kratkoročni plan i program škole s izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, a donosi se na temelju nacionalnogkurikuluma i nastavnog plana i programa.

»(3) Školski kurikulum određuje nastavni plan izbornih i fakultativnih predmeta, izvannastavne i izvanškolske aktivnosti, izborni dio međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema i/ili modula i druge odgojno-obrazovne aktivnosti, programe i projekte te njihove kurikulume ako nisuodređeni nacionalnim kurikulumom.«.

(4) Školskim kurikulumom se utvrđuje: » – strategija razvoja škole«.

– aktivnost, program i/ili projekt, – ciljevi aktivnosti, programa i/ili projekta, – namjena aktivnosti, programa i/ili projekta, – nositelji aktivnosti, programa i/ili projekta i njihova odgovornost, – načinrealizacije aktivnosti, programa i/ili projekta, – vremenik aktivnosti, programa i/ili projekta, –detaljan troškovnik aktivnosti, programa i/ili projekta, – način vrednovanja i način korištenjarezultata vrednovanja. Dosadašnji podstavci 1. – 8. postaju podstavci 2. – 9.

»(5) Školskim kurikulumom mogu se utvrditi i druge odrednice sukladno kurikularnim dokumentima.

(6) Za sudjelovanje učenika u izbornim i fakultativnim predmetima, aktivnostima, modulima, programima i projektima koji nisu obvezni potrebno je informiratiroditelje i pribaviti njihovu pisanu suglasnost.«.

(7) Školski kurikulum donosi školski odbor do 15. rujna »do 7. listopada« tekuće školske godine naprijedlog učiteljskog, odnosno nastavničkog vijeća.

(8) Školski kurikulum mora biti dostupan svakom roditelju i učeniku u pisanom obliku.

(9) Smatra se da je školski kurikulum dostupan svakom roditelju i učeniku u pisanom obliku, ako je objavljen na mrežnim stranicama škole. /2018/




(10) Godišnji plan i program rada donosi se na osnovi nastavnog plana i programa i školskogkurikuluma, a donosi ga školski, odnosno domski odbor do 30. rujna tekuće školske godine. U dosadašnjem stavku 6., koji postaje stavak 8., riječi: »do 30. rujna« zamjenjuju se riječima: »do 7. listopada«.

(11) Godišnjim planom i programom rada školske ustanove utvrđuje se mjesto, vrijeme, način i izvršitelji poslova, a sadrži u pravilu:

– podatke o uvjetima rada, – podatke o izvršiteljima poslova,

– godišnji kalendar rada, – podatke o dnevnoj i tjednoj organizaciji rada,

– tjedni i godišnji broj sati po razredima i oblicima odgojno-obrazovnog rada,

– planove rada ravnatelja, učitelja, odnosno nastavnika te stručnih suradnika,

– planove rada školskog, odnosno domskog odbora i stručnih tijela,

– plan stručnog osposobljavanja i usavršavanja, u skladu s potrebama škole,

– podatke o ostalim aktivnostima u funkciji odgojno-obrazovnog rada i poslovanja školskeustanove. /2018/



Eksperimentalni program Članak 29. (1) Školska ustanova može provoditi eksperimentalni program kojim se provjerava vrijednost

novih obrazovnih sadržaja i/ili oblika i metoda rada i/ili nove nastavne opreme.

(2) Eksperimentalni program sadrži: – cilj, zadaću, obrazovne ishode, sadržaj, – mjesto i načinizvođenja, – vrijeme potrebno za realizaciju programa, – prostorne, kadrovske i druge uvjete, –način stručnog praćenja i vrednovanja programa, – financijska sredstva potrebna za realizacijuprograma.

(3) Eksperimentalni program može predložiti školska ustanova, Ministarstvo, agencija nadležnaza obrazovanje ili druga institucija iz sustava odgoja i obrazovanja.

(4) Kada eksperimentalni program predlaže školska ustanova, podnosi Ministarstvu zahtjev radiodobravanja izvođenja eksperimentalnog programa uz koji obvezno prilaže dokaze o osiguranim uvjetima iz stavka 2. ovoga članka.«.

(5) Rješenjem kojim se odobrava provođenje eksperimentalnog programa može se odobriti i korištenje odgovarajućih udžbenika.

(6) Provođenje eksperimentalnog programa Ministarstvo će odobriti rješenjem. Protiv rješenjaMinistarstva kojim se odlučuje o zahtjevu za provođenje eksperimentalnog programa žalba nijedopuštena, ali se može podnijeti tužba nadležnom upravnom sudu.

(7) Za provedbu eksperimentalnog programa može se objaviti javni poziv ili natječaj za školskeustanove temeljem kojeg se odabiru one koje će sudjelovati u provedbi istoga.

(8) Uz prijavu za javni poziv ili natječaj iz stavka 7. ovoga članka potrebno je priložiti dokaze.../2018/


Alternativni i međunarodni programČlanku 30. dodaju se riječi: »i uzprethodno pozitivno mišljenje agencije nadležne za poslove odgoja i

obrazovanja, odnosno strukovnog obrazovanja.

Članka 30.a

(1) Škola može izvoditi međunarodni nastavni plan i program i/ili kurikulum na stranom jeziku na temelju rješenja

Ministarstva, protiv kojeg nezadovoljna strana može podnijeti tužbu Upravnom sudu.

(2) Međunarodnim nastavnim planom i programom i/ili kurikulumom iz stavka 1. ovoga članka smatra se

standardizirani program međunarodne organizacije ili institucije koji se provodi i u drugim državama.

(3) Škole koje provode međunarodne programe obvezno izvode program/kurikulum nastave Hrvatskog jezika,

Prirode i društva Republike Hrvatske, odnosno Povijesti i Geografije Republike Hrvatske, koji su obvezni za

sve učenike.

(4) Učenici kojima je hrvatski jezik materinski jezik uče Hrvatski jezik prema redovitim planovima i programima za

osnovnu ili srednju školu, a ostali učenici kao strani jezik.

(5) Plan i program/kurikulum za nastavni predmet Hrvatskog jezika kao stranog jezika te Prirode i društva

Republike Hrvatske, odnosno Povijesti i Geografije Republike Hrvatske donosi ministar odlukom.

(6) Na kraju srednjoškolskog obrazovanja po međunarodnom nastavnom planu i programu i/ili kurikulumu

nadležna međunarodna organizacija ili institucija izdaje učeniku javnu ispravu kojom se dokazuje završetak

srednjoškolskog obrazovanja.«.




Informacijsko čitanje = Čitalačka pismenostKonceptualni okvir čitalačke pismenosti podrazumijeva: - oblik teksta, -

procese (aspekte), - situacije.

KONCEPTUALNI OKVIR:

OBLIK TEKSTA: neprekinuti (linearni: rečenice i odlomci) i

isprekidani (nelinearni: popisi, grafikoni, dijagrami, tablice i sl.);

PROCESI: sposobnost pristupanja, pronalaženja, razumijevanja, tumačenjate promišljanja o sadržaju teksta, njegovoj formi i obilježjima;

SITUACIJE: kontekst i svrha u koju je autor predvidio da se tekst koristi(osobna: roman, osobno pismo, biografija; profesionalna: priručnik, izvješće; obrazovna: udžbenik, radni listovi i sl.).

Program za međunarodnu procjenu znanja i vještina učenika – PISA (Programme for International Student Assessment). 1997. https://pisa.ncvvo.hr/citalacka-pismenost/




School Library for Teachers 0:42'

https://www.youtube.com/watch?v=ZAzDQTHdCY4

NEARPOD Introducing School Library

Explore / Join / Create / Reports

Published on Jul 17, 2018

https://www.youtube.com/watch?v=ZAzDQTHdCY4


DJELATNIK – STRUČNI SURADNIK KNJIŽNIČAR

Rezultate djelatnosti nije moguće postići bez kompetentnog

djelatnika (stručnog suradnika knjižničara / knjižnično-

informacijskog i medijskog stručnjaka), koji mora razumjeti

društvenu ulogu struke, imati profesionalni pregled, te samostalno

i disciplinirano upravljati kritički razmišljajući (ne samo imati

mnijenje, nego donositi logične i odgovorne odluke).

Zahtjevna uloga zahtijeva kvalitetno obrazovanje djelatnika, pri

čemu je važno razlikovati knjižnične, informacijske i

dokumentacijske studije od računalne znanosti.


Stručni suradnik knjižničar vođenim istraživačkim učenjem razvija informacijsku

pismenost učenika.

Proces učenja temelji se na učeniku, kod kojeg razvijamo informacijsko čitanje,

potičući ga na čitanje različitih vrsta tekstova, u svrhu logičkog zaključivanja pri

postavljanju, rješavanju i tumačenju problema u različitim predmetnim

područjima. Logički zaključivati znači kritički misliti.

Djelatnost stručnog suradnika knjižničara potiče čitanje, kao preduvjet

učenikovog aktivnog sudjelovanja u većini područja života odrasle osobe –

cjeloživotno učenje – otkrivanju, uporabi i stvaranju novog znanja.



X. RADNICI Članak 99.

(1) Radnici školskih ustanova osobe su koje u školskoj ustanovi imaju zasnovan radni odnos, a koje sudjeluju u odgojno-obrazovnomradu s učenicima, kao i druge osobe potrebne za rad školske ustanove.

(2) Osobi imenovanoj za ravnatelja državne agencije iz sustava obrazovanja koja ima ugovor o radu na neodređeno vrijemeza poslove učitelja, nastavnika, odnosno stručnog suradnika u školskoj ustanovi, na njen će zahtjev ugovor o radumirovati do prestanka mandata, a najdulje za vrijeme trajanja dvaju uzastopnih mandata.

(3) Osoba iz stavka 2. ovog članka ima se pravo vratiti na rad u školsku ustanovu u kojoj je prethodno radila, ako se na te poslovevrati u roku od trideset dana od dana prestanka obavljanja ravnateljskih poslova, u protivnom joj prestaje radni odnos.

(4) Osobu iz stavka 2. ovog članka, do povratka na poslove za koje joj ugovor o radu miruje, zamjenjuje osoba u radnom odnosu koji se zasniva na određeno vrijeme.

(5) Način evidencije radnog vremena za radnike školskih ustanova iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom.

(6) Kada to zahtijevaju potrebe, o čemu odlučuje ministar, ravnatelj će radniku na prijedlog ministra i uz suglasnost radnika, omogućitirad na poslovima vezanim uz spomenute potrebe u/ili izvan školske ustanove.

(7) Za vrijeme rada na poslovima iz stavka 6. ovoga članka, koji ne može trajati dulje od godinu dana, škola može zasnovati radniodnos ugovorom na određeno vrijeme s osobom koja će zamjenjivati radnika iz stavka 6. ovoga članka na njegovim redovitimposlovima.

(8) U slučajevima iz stavka 6. ovoga članka ministar, ravnatelj školske ustanove i radnik potpisuju sporazum kojim se uređujumeđusobne obveze.

(9) Zbog ispunjavanja posebnih potreba učenika s teškoćama u razvoju, školska ustanova može na prijedlog osnivača, a uzsuglasnost Ministarstva, u odgojno-obrazovni proces uključiti pomoćnike u nastavi ili stručno komunikacijske posrednike koji nisu samostalni nositelji odgojno-obrazovne i/ili nastavne djelatnosti.

(10) Na osobe iz stavka 9. ovoga članka ne primjenjuju se odredbe članka 107. ovoga Zakona.

(11) Načine uključivanja »te način i sadržaj osposobljavanja« i obavljanja poslova pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskihposrednika te uvjete koje moraju ispunjavati, »kao i postupak radi ostvarivanja prava učenika s teškoćama u razvoju na potporupomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika« propisuje ministar pravilnikom.



X. RADNICI Članak 99.a

(1) Ravnatelj školske ustanove može, uz suglasnost školskog odbora, omogućiti radniku školske ustanove obavljanje poslova na projektu Europskeunije ili fondovima Europske unije ako su sredstva za plaću osigurana iz sredstava projekta ili fonda, uz pripadajuće doprinose poslodavca, ako je za vrijeme obavljanja poslova radnika na projektu moguće osigurati nesmetani nastavak radnog procesa u školskoj ustanovi.

(2) Iznimno, uz suglasnost školskog odbora, i ravnatelj školske ustanove može kao radnik školske ustanove obavljati poslove na projektu iz stavka 1. ovogačlanka u dijelu radnog vremena ako su sredstva za plaću osigurana iz sredstava projekta ili fonda, uz pripadajuće doprinose poslodavca, ako je za vrijemeobavljanja poslova ravnatelja školske ustanove na projektu moguće osigurati nesmetano obavljanje poslovodno i stručno vođenje poslova u školskojustanovi.

(3) Za vrijeme obavljanja poslova na projektu iz stavka 1. ovoga članka radniku školske ustanove iz stavka 1. ovoga članka umanjit će se ukupne tjedne obvezeu trajanju koje odgovara radnom vremenu na poslovima na projektu, i to tako da se razmjerno umanje svi oblici rada.

(4) Za vrijeme obavljanja poslova na projektu iz stavka 1. ovoga članka ravnatelj iz stavka 2. ovoga članka samostalno će određivati svoje radno vrijeme tako da poslove na projektu iz stavka 1. obavlja unutar svog redovitog radnog vremena.

(5) Radniku školske ustanove iz stavka 1. ovoga članka koji u školskoj ustanovi radi u nepunom radnom vremenu na temelju ugovora o radu sklopljenog za nepuno radno vrijeme, iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, za vrijeme obavljanja poslova na projektu iz stavka 1. ovoga članka na njegov se zahtjev ukupne tjedne obveze mogu uvećati u trajanju koje odgovara radnom vremenu na poslovima na projektu.

(6) Radnik školske ustanove iz stavka 1. ovoga članka ne može kod jednog ili više školskih ustanova, odnosno poslodavaca raditi s ukupnim radnim vremenomdužim od četrdeset sati tjedno.

(7) Radnik školske ustanove iz stavka 3. ovoga članka za obavljanje poslova na projektu iz stavka 1. ovoga članka ostvaruje pravo na uvećanje plaće u iznosu od 30 % u odnosu na plaću koju bi ostvarivao obavljajući poslove svog radnog mjesta, koje uvećanje se obračunava i isplaćuje za radno vrijeme naposlovima na projektu za vrijeme u kojem obavlja poslove na projektu.

(8) Ravnatelj školske ustanove iz stavka 2. ovoga članka za obavljanje poslova na projektu iz stavka 1. ovoga članka ostvaruje pravo na plaću za uvećanotrajanje ukupnih tjednih obveza, pri čemu za radno vrijeme na poslovima na projektu za vrijeme u kojem obavlja poslove na projektu ostvaruje pravo nauvećanje plaće u iznosu od 30 % u odnosu na plaću koju bi ostvarivao obavljajući poslove svog radnog mjesta, koje uvećanje se obračunava i isplaćuje za radno vrijeme na poslovima na projektu za vrijeme u kojem obavlja poslove na projektu.

(9) O obavljanju poslova na projektu iz stavka 1. ovoga članka ravnatelj školske ustanove i radnik školske ustanove sklapaju sporazum na određeno vrijeme(sporazum, dodatak ugovora o radu, aneks ugovora o radu, izmjena ugovora o radu i sl.) kojim će na određeno vrijeme, najduže za vrijeme trajanjaprojekta iz stavka 1. ovoga članka, izmijeniti odredbe ugovora o radu na jedan od načina kako je to uređeno stavcima 3., 5., 6. i 7. ovoga članka.

(10) Protekom vremena trajanja projekta iz stavka 1. ovoga članka sporazum iz stavka 9. ovoga članka prestaje te radnik školske ustanove nastavlja radniodnos na temelju ugovora o radu koji je radnik školske ustanove imao prije sklapanja sporazuma iz stavka 9. ovoga članka.

(11) Za vrijeme obavljanje poslova na projektu iz stavka 1. ovoga članka školska ustanova može zasnovati radni odnos ugovorom na određeno vrijeme s osobom koja će zamjenjivati radnika školske ustanove koji obavlja poslove na projektu na njegovim redovitim poslovima.

(12) Školska ustanova može zasnovati radni odnos ugovorom na određeno vrijeme s osobom koja će kao radnik školske ustanove obavljati samo poslove naprojektu iz stavka 1. ovoga članka, pri čemu se njegova plaća može ugovoriti ako su sredstva za plaću osigurana iz sredstava projekta ili fonda, maksimalno do najvećeg propisanog koe�cijenta za radno mjesto savjetnika u školskim ustanovama, uvećanog za 30 %.

(13) Ravnatelj školske ustanove iz stavka 2. ovoga članka ostvaruje pravo na uvećanje plaće u iznosu od 30 % koje uvećanje se obračunava i isplaćuje za radno vrijeme na poslovima na projektu za vrijeme u kojem obavlja poslove na projektu, a najviše u ukupnom trajanju od 30 % od tjednog radnogvremena, o čemu odlučuje školski odbor koji sklapa s ravnateljem sporazum na određeno vrijeme o obavljanju poslova na projektu.«. /2018/



X. RADNICI ŠKOLSKIH USTANOVA Stručni suradnik – knjižničar

Članak 100. (1)Odgojno-obrazovni rad u osnovnoj školi obavljaju učitelji razredne,

učitelji predmetne nastave, »učitelji edukatori rehabilitatori« i stručni suradnici.

(2)Odgojno-obrazovni rad u srednjoškolskoj ustanovi obavljaju nastavnici i stručni

suradnici. (3)Nastavnici u srednjoškolskoj ustanovi su nastavnici, strukovni učitelji,

suradnici u nastavi i odgajatelji (4)Stručni suradnici u školskoj ustanovi su: pedagog,

psiholog, knjižničar, stručnjak edukacijskorehabilitacijskog profila. »(edukator

rehabilitator, logoped i socijalni pedagog)«.

Članak 101. (6) Stručni suradnici obavljaju neposredan odgojno-obrazovni rad s

učenicima te stručno-razvojne i koordinacijske poslove.



X. RADNICI ŠKOLSKIH USTANOVA Članak 104.

(1) Ukupne tjedne obveze učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskim ustanovama utvrđuju

se u 40-satnom radnom tjednu godišnjim planom i programom rada u skladu s nacionalnim kurikulumom,

nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom, o čemu se učitelju, nastavniku, odgajatelju i stručnom

suradniku izdaje »odluka«.

(1) Tjedna norma neposrednog rada učitelja razredne nastave s učenicima iznosi broj sati propisan nastavnim

planom za razrednu nastavu.

(2) Tjedna norma neposrednog rada učitelja predmetne nastave, uključujući 2 sata odgojnoobrazovnog rada

razrednika, iznosi od 22 do 24 sata.

(3) Tjedna norma neposrednog odgojno-obrazovnog rada stručnog suradnika i učitelja koji radi u produženom

boravku je 25 sati

(4) Tjedna norma neposrednog nastavnog rada nastavnika, osim odgajatelja, uključujući 2 sata rada razrednika,

za teorijsku nastavu iznosi 20 do 22 sata, za praktičnu nastavu i izvođenje obrazovnih programa u odgojnim

skupinama 28 sati i za rad suradnika u nastavi s učenicima 32 do 36 sati.

(5) Normu za pojedini nastavni predmet u srednjoškolskim ustanovama te ostale poslove koji proizlaze iz

naravi i opsega odgojno-obrazovnog rada propisuje ministar.

(6) Tjedne radne obveze učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi propisuje ministar.

Vokić, Ljilja (ministar). Naputak o obvezama, programu i normativu rada stručnog suradnika

knjižničara u osnovnoj i srednjoj školi – Program rada stručnog suradnika knjižničara.

Ministarstvo prosvjeta i športa. Zagreb. 17.prosinca 1996. KLASA: 602-01/96-01/736 URBROJ:

532-02-02/8-96-119.10.2018. [email protected] 33


XI. ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Uvjeti za zasnivanje radnog odnosaČlanak 105. (1-16)

(6) Poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je završila:

a) studijski program nastavničkog smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta na razinidiplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnogstudija,

b) - studijski program odgovarajuće vrste na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranogpreddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija ili specijalistički diplomski stručni studijodgovarajuće vrste te je stekla potrebno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkoobrazovanje s najmanje 55 ECTS-a (u daljnjem tekstu: pedagoške kompetencije), ako se nanatječaj ne javi osoba iz točke a) ovoga Stavka

– četverogodišnji dodiplomski stručni studij razredne nastave s pojačanim programom izodgovarajućeg nastavnog predmeta ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studijprimarnog obrazovanja s modulom za izvođenje nastave odgovarajućeg nastavnog predmeta, ako se na natječaj ne javi osoba iz točke a) ovoga stavka.«.

c) preddiplomski sveučilišni ili stručni studij na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova te je stekla pedagoške kompetencije, ako se na natječaj ne javi osoba iz točaka a) i b) ovogastavka.«.

(7) U stavku 7. iza riječi: »koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste« dodaju se riječi: »ili diplomski specijalistički stručni studij odgovarajuće vrste«.



XI. ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Uvjeti za zasnivanje radnog odnosaČlanak 105. (1-16)

(12) Poslove stručnog suradnika može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste iima pedagoške kompetencije.

(14) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz ovog članka, radni odnos se može zasnovati s osobom koja ima odgovarajuću razinu ivrstu obrazovanja, a nema potrebne pedagoške kompetencije uz uvjetstjecanja tih kompetencija.

(15) Odgovarajuću vrstu obrazovanja učitelja, nastavnika i stručnihsuradnika »te okvirni program / nacionalni kompetencijski standard zastjecanje pedagoških kompetencija«. propisuje ministar. »Popiskvalifikacija može se utvrditi i kurikulumom nastavnog predmeta.«. /2018/




Zasnivanje radnog odnosa Članak 107.

(1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja koji se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana.

(8) Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti uređuju se pravilnikom koji donosi ministar.

(9) Način i postupak kojim se svim kandidatima za zapošljavanje u školskim ustanovama osigurava jednaka dostupnost javnim službama pod jednakim uvjetima, vrednovanje kandidata prijavljenih na natječaj, odnosno kandidata koje je uputio ureddržavne uprave, odnosno Gradski ured, kao i odredbe vezane uz sastav posebnogpovjerenstva koje sudjeluje u procjeni kandidata uređuju se pravilnikom školskeustanove, na koji suglasnost daje ured državne uprave, odnosno Gradski ured. /2018/(10) Odredbe stavaka 3. do 9. ovoga članka ne primjenjuju se u školskim ustanovama čija se sredstva za plaće radnika ne osiguravaju u državnom proračunu.

(11) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: – na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa natemelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, – s osobom kojoj je ugovor o radu naneodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidencijiureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, – do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskojustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, – na temelju sporazuma školskihustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbogudaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, – s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja.(12) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovoga Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenog natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete.«. /2018/


Stručni suradnik – knjižničar

STRAST + VIZIJA + AKCIJA = USPJEH

Pametnim učenjem do uspjeha

SMART učenje stručnog suradnika knjižničara:

1. Samovođeno (Self-directed)

2. Motivirano (Motivated)

3. Prilagodljivo (Adaptive)

4. Bogato izvorima (Resource Enriched)

5. Potpomognuto tehnologijom (Technology-embededded)

(Kim, Cho, Lee, 2017) Bognar, Branko. Zajednice učenja učitelja. www.pedagogija.net (pristupljeno lipnja 2018.)


http://www.pedagogija.net/


Stručni suradnik - knjižničar

Virtualna učionica Škole za živothttps://loomen.carnet.hr/course/view.php?id=8526

Naše mentorice i mentori će vas usmjeravati i pomoći vam da se lakše snađete

– u pripremi reforme nećete biti sami!

Trenutak za promjene ne postoji sam po sebi - mi ga stvaramo zajedno.

Blaženka Divjak i Lidija Kralj

Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Stručni suradnici (svi):

lozinka: StrAZOO+18Sur http://bit.ly/ŠzŽ-StrSur


https://loomen.carnet.hr/course/view.php?id=8526

http://bit.ly/ŠzŽ-StrSur


Zakonski okvir V. UČENICI

Učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Članak 62.

(1) Učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama su daroviti učenici i

učenici s teškoćama.

(2) Obrazovanje učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama provodi

se u skladu s ovim Zakonom, ako posebnim propisima nije drukčije

određeno.

Daroviti učenici Članak 63.

(1) Škola provodi uočavanje, praćenje i poticanje darovitih učenika te im

organizira dodatni rad prema njihovim sklonostima, sposobnostima i

interesima.

(2) Program za darovite učenike te način uočavanja, školovanja, praćenja i

poticanja darovitih učenika propisuje ministar.




Zakonski okvir XV. PRAVA I OBVEZE RODITELJA

U članku 135. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

»(3) Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima te dati suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u nastavnim predmetima koji su dio odgojno-obrazovanog standarda.«. /2018/



XVI. PEDAGOŠKA DOKUMENTACIJA I EVIDENCIJA

Članak 138.(1) U školskim se ustanovama vodi pedagoška dokumentacija i evidencija o učenicima, praćenju nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, upisu i ispisu učenika, ocjenjivanju i uspjehu učenika, pedagoškimmjerama i ispitima (obavijest o ostvarenim rezultatima na kraju prvog polugodišta, svjedodžba, »prijepis ocjenakada učenik prelazi iz jedne škole u drugu«, matična knjiga, dnevnik rada, imenik učenika i spomenica škole).

(4) Na završetku svakog razreda osnovne škole učeniku se izdaje razredna svjedodžba.

(5) Svjedodžba osmog razreda je isprava o završetku osnovne škole.

Članak 139. (1) Školske ustanove su dužne voditi evidenciju odgojno-obrazovnog rada, upisnik učenika te upisnik radnika u pisanom i elektronskom obliku.

(2) U Ministarstvu se vodi zajednički upisnik školskih ustanova u elektronskom obliku (e-Matica) i sadržisljedeće evidencije:

– Upisnik ustanova,

– Evidenciju odgojno-obrazovnog rada u ustanovama za svaku školsku godinu,

– Upisnik učenika u ustanovama, – Upisnik radnika ustanova.

(3) Podatke u Upisnik ustanova upisuje Ministarstvo, a podatke u ostale evidencije upisuju školske ustanove»najkasnije do 30. rujna tekuće godine«.

Članak 140.

(2) Voditelj zbirke podataka i korisnik osobnih podataka sadržanih u evidencijama iz e-Matice je Ministarstvo. Voditelj zbirke podataka za pojedinačnu ustanovu je pojedinačna školska ustanova.«.

(4) Obveze i načine te rokove unošenja podataka u e-Maticu, ovlaštenja za pristup i korištenje podataka te sigurnost i način razmjene podataka propisuje ministar pravilnikom.


VIII. VANJSKO VREDNOVANJE I

SAMOVREDNOVANJE ŠKOLSKIH USTANOVA

Članak 88.

(1) U školskim ustanovama se radi unapređenja kvalitete odgojno-obrazovnedjelatnosti provodi vanjsko vrednovanje i samovrednovanje, a odnosi se naprovođenje nacionalnih ispita te mjerenje stupnja kvalitete svih sastavnicanacionalnog kurikuluma.

(2) Godišnji plan provedbe vanjskog vrednovanja školskih ustanova, donosiministar.

(3) Vanjsko vrednovanje provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanjeobrazovanja.

(4) Škole su obvezne koristiti rezultate nacionalnih ispita i sve drugepokazatelje uspješnosti odgojno-obrazovnog rada za analizu i samovrednovanje, radi trajnog unapređivanja kvalitete rada škole.

(5) Način provedbe vanjskog vrednovanja i korištenja rezultata vrednovanjaškolskih ustanova propisuje ministar.




XII. STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE, USAVRŠAVANJE,

NAPREDOVANJE I IZDAVANJE LICENCIJAČlanak 116.

(1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici i ravnatelji mogu napredovati u struci, odnosnozanimanju u najmanje »dvije« razine i stjecati odgovarajuća zvanja. MENTOR / SAVJETNIK

(2) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici i ravnatelji mogu biti nagrađeni za izvanredna postignuća u odgojno-obrazovnoj djelatnosti.

(3) Razine, odgovarajuća zvanja, uvjete i način napredovanja i nagrađivanja, propisuje ministar.

(4) Razdoblja privremene nesposobnosti radnika za rad, korištenja rodiljnog ili roditeljskog dopustaili mirovanja radnog odnosa ne uračunavaju se u rokove za stjecanje prava iz stavka 3. ovogačlanka. /2018/

Članak 117.

(1) Licencija za rad u školskoj ustanovi je javna isprava kojom se dokazuju potrebne razine općih i stručnih kompetencija učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja.

(2) Prvom licencijom za rad učitelja, nastavnika i stručnih suradnika smatra se isprava o položenom stručnom ispitu.

(3) Učitelji, nastavnici i stručni suradnici imaju pravo i dužnost licenciju obnavljati svakih pet godina.

(4) Postupak licenciranja provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja. www.ncvvo.hr

(5) Program, postupak i način stjecanja, izdavanja i obnavljanja licencije za rad učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja te prava i dužnosti koje proizlaze iz stavka 1. ovogčlanka, propisuje ministar.

http://www.ncvvo.hr/


Vanjsko vrednovanje – Nacionalno https://www.ncvvo.hr

Državna matura Vanjsko vrednovanje Osiguravanje kvalitete obrazovanja

DRŽAVNA MATURA

Kalendar polaganja

Pravilnik o polaganju državne mature

Prilagodba ispitne tehnologije

Ispitni katalozi

Vodiči, brošure i priručnici

Provedeni ispiti

Izvještaji državne mature

Izdavanje svjedodžbi i potvrda

Česta pitanja

KORISNICI

Pristupnici mature

Ispitni koordinatori

Suradnici

INFO Centar

01 / 4501 899 [email protected]

Školske godine

2016. / 2017. – 2008. / 2009.

ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Osnovne škole

Srednje škole

EKSPERIMENTALNIH PROGRAMA

Novih strukovnih kurikuluma

Programa strukovnih gimnazija

Zdravstveni odgoj i obrazovanje

Kurikulum građanskog o.-o. 2012.-2014.

Zastupljenost poduzetničkih sadržaja u

programima srednjih škola

ODGOJNO-OBRAZOVNIH USTANOVA

Pilot projekt vanjskoga vrednovanja

osnovnih škola i gimnazija

Rani predškolski odgoj i obrazovanje

Osnovne škole

Gimnazije

Ustanove za obrazovanje odraslih

Strukovne škole

Samovrednovanje

LICENCIRANJE

Licenciranje učitelja i nastavnika

Licenciranje ravnatelja

KVALITATIVNA ANALIZA ISPITA

Osnovne škole

Srednje škole

ANALIZA OBVEZNIH ISPITA DRŽAVNE

MATURE

Sadržaj u izradi


https://www.ncvvo.hr/

mailto:[email protected]

DJELATNIK – STRUČNI SURADNIK KNJIŽNIČARVanjsko vrednovanje – Međunarodna istraživanja https://www.ncvvo.hr

IEA - International Association for the

Evaluation of Educational Achievement

OECD - Organisation for Economic

Co-operation and Development

OSTALO

ICCS - International Association for the

Evaluation of Educational Achievement.

Razumijevanje pojmova i tema vezanih uz

građanski odgoj i obrazovanje.

PISA - Glavno ispitno područje u

istraživanju 2018 bila je čitalačka

pismenost, a znanja i kompetencije učenika

iz matematike i prirodoslovlja u manjem

broju zadataka. Ispitivane su i kompetencije

učenika iz dodatnog inovativnog područja –

globalnih kompetencija. Rezultati 2018. u

prosincu 2019.

ESLC – European Survey on

Language Competences. Istraživački projekt

Europske komisije, informacije o učenju

stranih jezika u Europi, ispituje/mjeri

kompetencije kod učenika po završetku

ISCED II razine (u RH 8.r. OŠ).

ICILS – The International Computer and

Information Literacy Study. Prvo je

međunarodno obrazovno istraživanje koje

ispituje računalnu i informacijsku pismenost

učenika, odnosno pripremljenost učenika za

život u digitalnom dobu.

TALIS - Teaching and Learning

International Survey - Istraživanje učenja i

poučavanja, prvo je i najveće svjetsko

obrazovno istraživanje koje istražuje radne

uvjete učitelja i ravnatelja škola te

okruženje učenja u školama (petogo. ciklusi).

Međunarodna suradnja -OECD Programme for the International

Assessment of Adult Competencies

(PIAAC) “SURVEY OF ADULT SKILLS

(PIAAC) ROUND 3 MEETING”, 28-29

August 2014, Croatia.

PIRLS - Progress in International Reading

Literacy Study - Istraživanje razvoja čitalačke

pismenosti (u četvrtim razredima OŠ).

https://www.ncvvo.hr/wp-

content/uploads/2018/06/TALIS_2018_bro%

C5%A1ura_engleski.pdf

OECD - Organizacija za gospodarsku

suradnju i razvoj (Pariz, osnovana 1961.)

TIMSS - Trends in International

Mathematics and Science Study – Istraživanje

trendova u znanju matematike i prirodoslovlja.

https://www.ncvvo.hr/wp-

content/uploads/2018/06/Letak-TALIS-

2018.pdf

PISA – Programme for International Student

Assessment



https://www.ncvvo.hr/wp-content/uploads/2018/06/TALIS_2018_bro%C5%A1ura_engleski.pdf

https://www.ncvvo.hr/wp-content/uploads/2018/06/Letak-TALIS-2018.pdf

(3) Vanjsko vrednovanje provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja.https://www.ncvvo.hr/

(4) Škole su obvezne koristiti rezultate nacionalnih ispita i…https://pisa.ncvvo.hr/

.

“PISA – mjerenje postignuća učenika diljem svijeta” 12.14’

https://www.youtube.com/watch?v=f0-8URoCGqU

“Na koji način PISA funkcionira?” 02.41’

https://www.youtube.com/watch?v=q5NzZl1vYB8

“Na koji način PISA pomaže u oblikovanju obrazovnih reforma?” 02.45’

https://www.youtube.com/watch?v=8l0skBF7ek4

Vrednovanjem znanja do kvalitete obrazovanja.



https://pisa.ncvvo.hr/

https://www.youtube.com/watch?v=f0-8URoCGqU

https://www.youtube.com/watch?v=q5NzZl1vYB8

https://www.youtube.com/watch?v=8l0skBF7ek4


XI. ZASNIVANJE I PRESTANAK RADNOG ODNOSA

Pripravnik Članak 108.

(1) Osoba koja se prvi put zapošljava u zanimanju za koje se školovala zasniva radni odnos na poslovimaučitelja, nastavnika, odnosno stručnog suradnika kao pripravnik.

(2) Pripravnički staž traje godinu dana u kojem razdoblju se pripravnik osposobljava za samostalni rad.

(3) Pripravnik je dužan položiti stručni ispit u roku od godine dana od isteka pripravničkog staža. »Rok za polaganje stručnog ispita u slučaju privremene nesposobnosti radnika za rad, korištenja rodiljnog, roditeljskogili posvojiteljskog dopusta produžuje se za onoliko vremena koliko je trajala njegova privremenanesposobnost za rad.«. /2018/

(4) Pripravniku koji ne položi stručni ispit u roku od godine dana od dana isteka pripravničkog staža radni odnosprestaje istekom posljednjeg dana roka za polaganje stručnog ispita.

(5) S osobom koja se prvi put zapošljava u zanimanju za koje se školovala, izjednačena je i osoba čije je radnoiskustvo u zanimanju za koje se školovala kraće od trajanja pripravničkog staža, s time da će se u pripravničkistaž uračunati i dosadašnje radno iskustvo.

(6) Program i način osposobljavanja pripravnika za samostalan rad tijekom pripravničkog staža i praćenjanjegovog rada s učenicima te sadržaj, način i uvjete polaganja stručnog ispita propisuje ministar.

Polaganje stručnog ispita Članak 109.

(1) Osoba koja ima odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja i radno iskustvo u zanimanju za koje se školovaladulje od trajanja pripravničkog staža radni odnos na poslovima učitelja, nastavnika i stručnog suradnikazasniva uz uvjet polaganja stručnog ispita.

(2) Osoba iz stavka 1. ovog članka dužna je položiti stručni ispit u roku od godine dana od dana zasnivanjaradnog odnosa.

(3) Osobi iz stavka 1. ovog članka koja ne položi stručni ispit u roku od godine dana od dana zasnivanja radnogodnosa, radni odnos prestaje istekom posljednjeg dana roka za polaganje stručnog ispita.

(4) Rok za polaganje stručnog ispita u slučaju privremene nesposobnosti radnika za rad, korištenja rodiljnog, roditeljskog ili posvojiteljskog dopusta produžuje se za onoliko vremena koliko je trajala njegova privremenanesposobnost za rad. /2018/




Članak 110.(1) Osoba iz članka 105. stavka »stavka 14. ovoga Zakona,«. ovog Zakona, koja ima odgovarajuću

razinu i vrstu obrazovanja i radno iskustvo u zanimanju za koje se školovala dulje od trajanjapripravničkog staža, radni odnos na poslovima učitelja, nastavnika i stručnog suradnika zasnivauz uvjet stjecanja pedagoških kompetencija na visokom učilištu.

(2) Osoba iz stavka 1. ovog članka dužna je steći pedagoške kompetencije i položiti stručni ispitu roku od dvije godine od dana zasnivanja radnog odnosa. »Rok za stjecanje pedagoških kompetencija i polaganje stručnog ispita u slučaju privremene nesposobnosti radnika za rad, korištenja rodiljnog, roditeljskog ili posvojiteljskog dopusta produžuje se za onoliko vremenakoliko je trajala njegova privremena nesposobnost za rad.«. /2018/

(3) Osobi iz stavka 1. ovog članka stjecanje pedagoških kompetencija preduvjet je za polaganje stručnog ispita.

(4) Osobi iz stavka 1. ovog članka koja ne stekne pedagoške kompetencije i ne položi stručni ispit u roku od dvije godine od dana zasnivanja radnog odnosa radni odnos prestaje istekomposljednjeg dana roka za stjecanje pedagoških kompetencija i polaganje stručnog ispita.

(5) Osoba iz stavka 1. ovog članka koja nema radnog iskustva u zanimanju za koje se školovalazasniva radni odnos na poslovima učitelja, nastavnika i stručnog suradnika, kao pripravnik te se i na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 108. ovog Zakona.





Članak 111.

(1) Ugovor o radu osobe koja u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređenovrijeme, a izabrana je za rad u hrvatskoj nastavi u inozemstvu, ili osobe koja je izabrana za lektora hrvatskog jezika i književnosti na visokoškolskoj ustanovi u inozemstvu na njezin ćezahtjev mirovati najdulje do prestanka trajanja izbora za rad u hrvatskoj nastavi u inozemstvu, odnosno izbora za lektora hrvatskog jezika i književnosti na visokoškolskoj ustanovi u inozemstvu.

(2) Ako se radnik i školska ustanova drugačije ne sporazumiju, mirovanje će otpočeti danomdostave radnikova zahtjeva školi.

(3) Radnik iz stavka 1. ovog članka ima se pravo vratiti na rad u školsku ustanovu u kojoj je prethodno radio, ako o svojoj namjeri povratka obavijesti školsku ustanovu najkasnije u roku od sedam dana od dana prestanka trajanja izbora iz stavka 1. ovog članka.

(4) Ako radnik iskoristi pravo iz stavka 1. ovog članka ima pravo povratka na poslove na kojima je prethodno radio u roku od sedam dana od dana dostave obavijesti iz stavka 3. ovog članka. /2008/




Prestanak radnog odnosa Članak 112. (1) Radniku školske ustanove ugovor o radu prestaje sukladno općim propisima o radu.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka radniku školske ustanove ugovor o radu prestaje s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

(3) Iznimno od stavka 1. ovog članka, radnicima školske ustanove iz članka 100. ovog Zakona, ugovor o radu prestaje istekomškolske godine u kojoj su navršili 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.«

Prestanak radnog odnosa Članak 113.

(1) U slučaju sumnje da je radniku školske ustanove psihofizičko zdravlje narušeno u mjeri da bi njegovaradna sposobnost mogla biti smanjena, ravnatelj će uputiti školskom odboru obrazloženi prijedlog za donošenje odluke o upućivanju radnika na liječnički pregled kod ovlaštenog izabranog doktora specijalistamedicine rada radi utvrđivanja radne sposobnosti.

(2) Ako školski odbor utvrdi da je prijedlog ravnatelja opravdan, donijet će odluku o upućivanju radnika naliječnički pregled kod ovlaštenog izabranog doktora specijalista medicine rada radi ovlaštenog utvrđivanjaprosudbe radne sposobnosti.

(3) Radniku koji odbije izvršiti odluku iz stavka 2. ovoga članka, otkazat će se ugovor o radu zbog skrivljenogponašanja zbog kršenja obveza iz radnog odnosa.

(4) Ako se ovlaštenom prosudbom izabranog doktora specijalista medicine rada utvrdi da radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati obveze u odgojno-obrazovnom radu, ravnatelj će istu prosudbu uputitiizabranom doktoru medicine primarne zdravstvene zaštite radnika radi pokretanja postupka za ostvarivanjeprava iz mirovinskog osiguranja na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost ilidjelomičnog, odnosno potpunog gubitka radne sposobnosti. /2018/

Članak 114. (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno u slučaju

kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do »60« dana.

(2) Ako se školski odbor ne očituje u roku od 10 dana od dana dostave zahtjeva za suglasnošću iz stavka 1. ovog članka, smatrase da je suglasnost dana.

(3) Ako prosvjetni inspektor utvrdi da ravnatelj sklapa ili otkazuje ugovore o radu protivno odredbama ovog Zakona, poduzet ćemjere iz svoje nadležnosti u skladu s posebnim zakonom.



XII. STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE, USAVRŠAVANJE,

NAPREDOVANJE I IZDAVANJE LICENCIJA

Članak 115.

(1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici i ravnatelji školske ustanove imaju pravo i obvezu trajnose stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo.

(2) Pod stalnim stručnim osposobljavanjem i usavršavanjem iz stavka 1. ovog članka podrazumijeva se pojedinačno i organizirano usavršavanje u matičnoj znanosti u područjupedagogije, didaktike, obrazovne psihologije, metodike, informacijsko-komunikacijskihtehnologija, savjetodavnog rada, upravljanja, obrazovnih politika i drugih područja relevantnihza učinkovito i visokokvalitetno obavljanje odgojno-obrazovne djelatnosti u školskimustanovama.

(3) Programe stručnog osposobljavanja i usavršavanja iz stavka 1. ovog članka organiziraju i provode ustanove nadležne za stručno usavršavanje.

(4) Uz ustanove iz stavka 3. ovog članka programe iz stavka 1. ovog članka mogu provoditi i visoka učilišta te subjekti iz civilnog sektora.

(5) Ustanove iz stavka 3. i 4. ovog članka programe stručnog osposobljavanja i usavršavanja moguizvoditi i u školskim ustanovama.

(6) Program stručnog osposobljavanja i usavršavanja treba sadržavati temu, namjenu, ciljeveprograma iskazane kompetencijama, metode poučavanja, organizaciju, način vrednovanja i oblik certificiranja, broj polaznika, vrijeme trajanja programa i troškovnik.

(7) Način i postupak stručnog osposobljavanja i usavršavanja učitelja, nastavnika, stručnihsuradnika i ravnatelja propisuje ministar.


ZAKLJUČNO: RAZVIJATI I PODRŽAVATI IZVRSNE ŠKOLSKE KNJIŽNICE

ZAŠTO?

Izvrsne školske knjižnice su one koje interdisciplinarnim

poučavanjem, u međupredmetnim povezivanju, doprinose

učinkovitijem učenju učenika i njihovom postizanju boljeg uspjeha.

Odgoj i obrazovanje za informacijsku pismenost i informacijsko

čitanje (pronalaženje informacija i podataka u različitim tekstovima

u stvarnim životnim situacijama), potiču koherenciju mozga, koja

je važan preduvjet “dubinskog učenja”.



UTJECAJ ŠKOLSKE KNJIŽNICE NA POSTIGNUĆA UČENIKA

The Impact of School Libraries on Student Achievement: Exploring the School

Library Impact Studies

https://vimeo.com/album/1480129

vimeo

A Library Research Service Production (LRS) –

Colorado Department of Education & Colorado State Library

Chapter 1: School Library Impact Studies 101: An Overview of the Research

06.49’



ZAKLJUČNO: RAZVIJATI I PODRŽAVATI IZVRSNE

ŠKOLSKE KNJIŽNICE: NN 68/2018 (27.7.2018.)

NN 68/2018 (27.7.2018.), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj

školi

HRVATSKI SABOR1398

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKUO PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I

OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, koji je

Hrvatski sabor donio na sjednici 13. srpnja 2018.

Klasa: 011-01/18-01/104

Urbroj: 71-06-01/1-18-2

Zagreb, 19. srpnja 2018.

Predsjednica

Republike Hrvatske

Kolinda Grabar-Kitarović, v. r.


Zakoni

ZAKON O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLIhttps://www.azoo.hr/index.php?view=article&id=5847&naziv=zakoni

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 68/2018) (PDF: 208 kb)

Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87-08) (PDF: 857 kb)

Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 86-09) (PDF 125 kb)

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 92-10) (PDF 160 kb)

Ispravak Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 105-10)(PDF: 110 kb)

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 90-11) (PDF 169 kb)

Zakon o izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 16-12) (PDF: 120 kb)

Uredba o izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 50-12) (PDF: 114 kb)

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 86-12) (PDF: 247 kb)

Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi - pročišćeni tekst (NN 126-12) (PDF: 1. 23 Mb)




https://www.azoo.hr/index.php?view=article&id=5847&naziv=zakoni


http://www.azoo.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=5847:zakoni&catid=506:propisi&Itemid=630


http://www.azoo.hr/images/strucni_ispiti_2018/Zakon_o_izmjenama_i_dopunama_Zakona_o_odgoju_i_obrazovanju_u_osnovnoj_i_srednjoj_skoli.pdf

http://www.azoo.hr/images/AZOO/Ravnatelji/1._Zakon_o_odgoju_i_obrazovanju_u_osnovnoj_i_srednjoj_skoli_87-08.pdf

http://www.azoo.hr/images/AZOO/Ravnatelji/2._Zakon_o_izmjenama_i_dopuni_Zakona_o_odgoju_i_obrazovanju_u_osnovnoj_i_srednjoj_skoli_86-09.pdf

http://www.azoo.hr/images/AZOO/Ravnatelji/3.Zakon_o_izmjenama_i_dopunama_Zakona_o_odgoju_i_obrazovanju_u_osnovnoj_i_srednjoj_skoli_92-10.pdf

http://www.azoo.hr/images/AZOO/Ravnatelji/4.Ispravak_Zakona_o_izmjenama_i_dopunama_Zakona_o_odgoju_i_obrazovanju_u_osnovnoj_i_srednjoj_skoli_105-10.pdf

http://www.azoo.hr/images/AZOO/Ravnatelji/5.Zakon_o_izmjenama_i_dopunama_Zakona_o_odgoju_i_obrazovanju_u_osnovnoj_i_srednjoj_skoli90-11.pdf

http://www.azoo.hr/images/AZOO/Ravnatelji/6._Zakon_o_izmjenama_Zakona_o_odgoju_i_obrazovanju_u_osnovnoj_i_srednjoj_skoli_16-12.pdf

http://www.azoo.hr/images/AZOO/Ravnatelji/7._Uredba_o_izmjenama_Zakona_o_odgoju_i_obrazovanju_u_osnovnoj_i_srednjoj_skoli_50-12.pdf

http://www.azoo.hr/images/AZOO/Ravnatelji/8._Zakon_o_izmjenama_i_dopunama_Zakona_o_odgoju_i_obrazovanju_u_osnovnoj_i_srednjoj_skoli_86-12.pdf

http://www.azoo.hr/images/AZOO/Ravnatelji/9.Zakon_o_odgoju_i_obrazovanju_u_osnovnoj_i_srednjoj_skoli_-_procisceni_tekst_126-12.pdf

http://www.azoo.hr/images/AZOO/Ravnatelji/10.Zakon_o_izmjenama_i_dopunama_Zakona_o_odgoju_i_obrazovanju_u_osnovnoj_i_srednjoj_skoli_94-13_.pdf

http://www.azoo.hr/images/AZOO/Ravnatelji/11._Zakon_o_izmjenama_i_dopunama_Zakona_o_odgoju_i_obrazovanju_u_osnovnoj_i_srednjoj_skoli_152-14_.pdf

http://www.azoo.hr/images/STRUCNI2017/Zakon_o_izmjeni_i_dopuni_Zakona_o_odgoju_i_obrazovanju_u_osnovnoj_i_srednjoj_skoli.pdf




ŠKOLSKE KNJIŽNICE

III. NACIONALNI KURIKULUM, NASTAVNI PLAN I PROGRAM TE OBLICI RADA

U članku 37. stavku 2.

briše se točka na kraju rečenice i dodaju se riječi: »i drugih kurikularnih dokumenata izčlanka 27. ovoga Zakona.«. /2018/

IV. ORGANIZACIJA RADA ŠKOLE

Članak 51.

NOVI stavak 5. koji glasi: »(5) Iznimno, trajanje nastavnog sata može se mijenjatizbog posebnih okolnosti, uz prethodnu suglasnost ministarstva.«. /2011/

Članak 52.

(1) Nastava se organizira po razredima, a neposredno izvodi u razrednom odjelu i obrazovnoj skupini.

(2) Broj razrednih odjela u osnovnoj školi utvrđuje ured državne uprave, odnosnoGradski ured. »uz prethodno mišljenje osnivača.«. /2018/



ŠKOLSKE KNJIŽNICEXIII. UPRAVLJANJE ŠKOLSKOM USTANOVOM

Ravnatelj Članak 125.

(3) Uz poslove utvrđene Zakonom o ustanovama, ravnatelj kao stručni voditelj obavljaosobito i sljedeće poslove: (1) predlaže školskom odboru godišnji plan i program rada, (5)provodi odluke stručnih tijela i školskog odbora, (6) posjećuje nastavu i druge oblikeodgojno-obrazovnog rada, analizira rad učitelja, nastavnika i stručnih suradnika teosigurava njihovo stručno osposobljavanje i usavršavanje, (8) u suradnji s učiteljskim, odnosno nastavničkim, odnosno odgajateljskim vijećem, predlaže školski kurikulum. (1-14)

Članak 127.(1) Ravnatelj se imenuje na pet godina, a ista osoba može biti ponovno imenovana za

ravnatelja.

(2) Ravnatelja imenuje školski odbor, uz suglasnost ministra.

(3) U postupku imenovanja ravnatelja članovi školskog odbora koje je imenovalo, odnosno izabraloučiteljsko/nastavničko/odgajateljsko vijeće, vijeće roditelja te radničko vijeće/radnici, obvezni suzastupati i iznositi stajališta tijela koje ih je imenovalo, odnosno izabralo u školski odbor.

(4) Ravnatelj se imenuje na temelju natječaja koji raspisuje školski odbor, a objavljuje se u »Narodnim novinama« i na mrežnim stranicama školske ustanove.

(5) Uz prijavu na natječaj kandidat je uz potrebnu dokumentaciju dužan dostaviti program rada za mandatno razdoblje.



ŠKOLSKE KNJIŽNICE

XIII. UPRAVLJANJE ŠKOLSKOM USTANOVOM

Članak 127.(6) Pregledavanje natječajne dokumentacije, utvrđivanje kandidata koji ispunjavaju nužne uvjete i vrednovanje

dodatnih kompetencija potrebnih za ravnatelja, odnosno rangiranje po bodovima obavlja školski odbor.

(7) Dodatne kompetencije koje se vrednuju su poznavanje stranog jezika, osnovne digitalne vještine i iskustvorada na projektima.

(8) Nakon utvrđivanja ukupnog rezultata ostvarenog na vrednovanju školski odbor utvrđuje listu dva najboljerangirana kandidata i dostavlja je učiteljskom/nastavničkom/odgajateljskom vijeću, vijeću roditelja, radničkom vijeću/radnicima i školskom odboru.

(11) Kandidati predstavljaju program rada za mandatno razdoblje na sjednicama učiteljskog/ nastavničkog/odgajateljskog vijeća, vijeća roditelja, zbora radnika i školskog odbora.

(12) Na sjednicama učiteljskog/nastavničkog/odgajateljskog vijeća, vijeća roditelja i zbora radnika zauzimaju se stajališta iz stavka 3. ovoga članka tajnim glasovanjem, o čemu se pisani zaključak dostavlja školskomodboru.

(13) Školski odbor imenuje ravnatelja odlukom koja stupa na snagu nakon dobivene suglasnosti ministra.

(14) Ako ministar ne uskrati suglasnost u roku od 15 dana od dana dostave zahtjeva za suglasnošću, smatra se da je suglasnost dana.

(15) Sadržaj i postupak vrednovanja dodatnih kompetencija kandidata, kao i detalje vezane uz način postupanjapri imenovanju ravnatelja pobliže se uređuju statutom školske ustanove.«. /2018/

U članku 128. stavku 1. riječi: »ugovor o pravima i dužnostima« zamjenjuju se riječima: »ugovor o radu«. /srp.2010/



ŠKOLSKE KNJIŽNICE

XVII. FINANCIRANJE ŠKOLSKIH USTANOVA

Članak 142.

(1) 3. rashode za sudjelovanje u projektima javno-privatnog partnerstva u skladu s odredbama posebnih propisa kojima se uređuje javno-privatno partnerstvo, a za potrebe obnove oštećenih ili izgradnju novih građevina školskih ustanova, sukladnoprogramima Vlade Republike Hrvatske te raspoloživim sredstvima u državnom proračunu,

5. rashode za izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju školskog prostora te opremanje školskih ustanova u slučajevimanedovoljne sigurnosti i ugroze života i zdravlja učenika škole utvrđene na temelju: – nalaza ovlaštenog sudskog vještaka za graditeljstvo, odnosno inspektora nadležne inspekcije kada je izvjesno da je stanje školskog objekta u stanju koje može dovestido ugroze sigurnosti. Ishod vještačenja bit će osnova za ocjenu nužnosti, kao i za prioritetnost realizacije takvih kapitalnihprojekata, a sve sukladno osiguranim i raspoloživim sredstvima u državnom proračunu.«. /2018/

15. vanjsko vrednovanje i provođenje državne mature, …

16. licenciranje učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja. (točke: 1-19)

(3) U državnom proračunu osiguravaju se sredstva i za sufinanciranje:1. programa rada s darovitim učenicima,

2. obrazovanja učenika na jeziku i pismu nacionalnih manjina,

3. opremanja škola kabinetskom, didaktičkom i informatičkom opremom koja uključuje i posebne računalne programe i sadržaje,

4. opremanja školskih knjižnica obveznom lektirom,5. programa od zajedničkog interesa za odgojno-obrazovnu djelatnost (sustav informiranja, stručnopedagoški časopisi, stručne

knjige, programi ustanova i stručnih udruga, obljetnice i manifestacije, programi izvannastavnih aktivnosti), kao i ostalih programa sukladno odlukama Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske,

6. škola kojima je osnivač fizička ili druga pravna osoba iz članka 90. ovog Zakona u skladu s kriterijima koje propisuje ministar, a natemelju rezultata vrednovanja,

7. škola koje provode alternativne odgojno-obrazovne programe u visini od 80% iznosa potrebnog za ostvarivanje odgojno-obrazovnog rada škole.



ŠKOLSKE KNJIŽNICE XVII. FINANCIRANJE

Članak 143.

(5) U proračunu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave moguse osigurati i sredstva za sufinanciranje:

1. programa rada s darovitim učenicima,

2. obrazovanja učenika na jeziku i pismu nacionalnih manjina,

3. opremanja škola kabinetskom, didaktičkom i informatičkom opremom,

4. opremanje škola računalnim programima,

5. opremanja školskih knjižnica obveznom lektirom,6. programa od zajedničkog interesa za djelatnost školstva (sustav informiranja, stručno-

pedagoški časopisi, stručne knjige, programi ustanova i stručnih udruga, obljetnice i manifestacije, programi izvannastavnih aktivnosti) i

7. škola kojima je osnivač druga fizička ili druga pravna osoba u skladu s kriterijima koje donosilokalna i područna (regionalna) samouprava.

Članak 145. Školska ustanova je dužna namjenski koristiti prihode koje ostvari obavljanjem vlastite djelatnosti,

uplatama roditelja, donacijama i iz drugih izvora.



ŠKOLSKE KNJIŽNICE

XVIII. NADZOR Članak 147.

(1) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata školske ustanove obavlja ured državne uprave, odnosno Gradskiured.

Članak 149.

»Nadzor nad stručno-pedagoškim radom ravnatelja kao stručnog voditelja ustanove i odgojno-obrazovnih radnikaobavljaju tijela određena zakonom ili drugim propisom utemeljenim na zakonu.«.

XIX. PREKRŠAJNE ODREDBEČlanak 151.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova:…

XX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 165.

(3) Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje se primjenjivatiodredba članka 28. Zakona o knjižnicama (»Narodne novine«, br. 105/97., 5/98-isp. i 104/00.) na školske knjižnice./Klasa: 002-01/08-01/01 HR sabor. Zagreb, 15. srpnja 2008/



Zaključno, sve škole u Hrvatskoj trebale bi razvijati i podržavati izvrsne

školske knjižnice, koje odgovaraju današnjim i budućim potrebama učenika, a

to znači da sve škole (velike i male, gradske i ruralne, otočke, javne i privatne,

stvarne i virtualne) moraju omogućiti stručno podučavanje u knjižnici, kao i

najbolje resurse (prostor fizičkog i virtualnog učenja, knjižničnu građu, opremu,

tehnologiju itd.).

Školovanje u školskoj knjižnici doprinosi snalaženju u virtualnom

prostoru digitalne knjižnice, ne samo kao isključivo virtualnoj platformi, nego

platformi interakcije ljudskih odnosa.

Vizija informacijskog društva trebala bi ići prema društvu sa višim životnim

standardom za svih, pri čemu profesionalci u posredovanju informacija i ideja,

koje treba koristiti za rješavanje problema i donošenje informiranih odluka, jesu

knjižničari (Myburgh; Tammaro, 2013, 14).


IZVORI

Legislativa (zakoni, pravilnici…). https://www.azoo.hr/index.php?view=catalog&id=28 Agencija za odgoj i obrazovanje. Zagreb.

Myburgh, Sue; Tammaro, Anna Maria. What is the purpose of a School of Library and Information Science in the 21st Century?. Revue de l'Enssib [en ligne], 2013, n° 1.

http://bbf.enssib.fr/revue-enssib/consulter/revue-2013-01-007

Teravainen, Anne; Clark, Christina. 2017. National Literacy Trust research report School Libraries - A literature review of current provision and evidence of impact. The National Literacy Trust. London. www.literacytrust.org.uk

School Libraries – Gateways to Development. A Statement from the School Libraries Section, International Federation of Library Associations (IFLA).

Frantsi, Hannele; Kolu, Kaarina; Salminen, Seija. 2002. A Good School Library. The School Library Association in Finland; The Finnish National Board of Education; School libraries featured in photographs are of schools in Espoo. HELSINKI.

Lonsdale, Michele. 2003. Impact of School Libraries on Student Achievement: A Review of the Research. Australian School Library Association.

https://www.accessola.org/web/Documents/OLA/Divisions/OSLA/SchoolLibrariesStudentAchievementOntario.pdf (page 2)

School libraries, teacher-librarians and their contribution to student literacy in Gold Coast schools Research Report. 2013. Brisbane, Australia. http://www.slaq.org/research

Leading Learning: Standards of Practice for School. Library Learning Commons in Canada. 2014. Canadian Library Association. Ontario, Canada.Available electronically at: http://clatoolbox.ca/casl/slic/llsop.html

https://www.azoo.hr/index.php?view=catalog&id=28

http://bbf.enssib.fr/revue-enssib/consulter/revue-2013-01-007

http://www.literacytrust.org.uk/

https://www.accessola.org/web/Documents/OLA/Divisions/OSLA/SchoolLibrariesStudentAchievementOntario.pdf

http://www.slaq.org/research

http://clatoolbox.ca/casl/slic/llsop.html


IZVORI

Keith Curry Lance, Bill Schwarz and Marcia J. Rodney. How Libraries Transform Schools by Contributing to Student Success: Evidence Linking South Carolina School Libraries and PASS & HSAP Results. South Carolina, USA. http://www.lrs.org/data-tools/school-libraries/impact-studies/

2016. School Libraries work! A Compendium of Research Supporting the Effectiveness of School Libraries. Scholastic. Source: Scholastic Inc., Kids & Family Reading Report™:Fifth Edition, 2015, http://www.scholastic.com/readingreport

The Ongoing Importance of School Libraries. School library professionals reflect on changes in the library environment. 2017. www.softlinkint.com

ALA, 2013, 100 things kids will miss if they don’t have a school librarian in their school -http://www.ala.org/aasl/sites/ala.org.aasl/files/content/aaslissues/advocacy/100_Things_Poster.pdf

FAIR/ALIA 2016, The impact of great school libraries -https://fair.alia.org.au/sites/fair.alia.org.au/files/u3/Great%20Australian%20School%20Libraries%20Impact%20Report.pdf

Softlink’s School Library Survey reports and whitepapers - softlinkint.com/resources

National Literacy Trust, 2017, School Libraries: A literature review of current provision and evidence of impact -http://www.literacytrust.org.uk/assets/0004/1275/School_Libraries_2017_-_Final.pdf

Leanne Edmistone, 2017, Always a place for pen and paper in schools’ as school libraries go digital -http://www.couriermail.com.au/news/queensland/always-a-place-for-pen-and-paper-in-schools-as-school-libraries-go-digital/news-story/21612fe0e06d466da2b89e6d49cfec16

Great digital literacy skills ideas for your school library - https://www.softlinkint.com/blog/article/great-digital-literacy-skills-ideas-for-your-school-library

Kay Oddone, 2016, The importance of school libraries in the Google Age -http://www2.curriculum.edu.au/scis/connections/issue_98/feature_article/importance_of_school_libraries_in_google_age.html

Softlink blog - https://www.softlinkint.com/blog/category/schools

Scholastic, 2016, School libraries work! - http://www.scholastic.com/slw2016/

School libraries share innovative ideas - https://www.softlinkint.com/downloads/School_Libraries_Share_Innovative_Ideas.pdf

Kay Oddone, 2017, School libraries & Teacher Librarians: Linking to learning, literacy & levelling up -http://www.linkinglearning.com.au/wp-content/uploads/2017/04/school_libraries.pdf

http://www.lrs.org/data-tools/school-libraries/impact-studies/

http://www.scholastic.com/readingreport

http://www.softlinkint.com/

http://www.ala.org/aasl/sites/ala.org.aasl/files/content/aaslissues/advocacy/100_Things_Poster.pdf

https://fair.alia.org.au/sites/fair.alia.org.au/files/u3/Great Australian School Libraries Impact Report.pdf

http://www.literacytrust.org.uk/assets/0004/1275/School_Libraries_2017_-_Final.pdf

http://www.couriermail.com.au/news/queensland/always-a-place-for-pen-and-paper-in-schools-as-school-libraries-go-digital/news-story/21612fe0e06d466da2b89e6d49cfec16

https://www.softlinkint.com/blog/article/great-digital-literacy-skills-ideas-for-your-school-library

https://www.softlinkint.com/blog/category/schools

http://www.scholastic.com/slw2016/

https://www.softlinkint.com/downloads/School_Libraries_Share_Innovative_Ideas.pdf

http://www.linkinglearning.com.au/wp-content/uploads/2017/04/school_libraries.pdf


KIMOO?

Teacher Librarian?Knjižničar učitelj?

Library Media Specialist?Knjižnično-informacijski i medijski stručnjak?