statistika - pomocni materijal za pripremu ispita - pitanja (3)

STATISTIKA PITANJA 1 WWW.STUDOMAT.BA

WWW.STUDOMAT.BA 1

Trend kao komponenta vremenske

serije:

1. Izraava uticaj sezone na kretanje pojave

2. Izraava cikline varijacije u kraem vremenskom periodu

3. Je izazvan sluajnim faktorom 4. Je osnovni pravac u kretanju

pojave za jedan dui vremenski period

Sezonska varijacija je:

1. Neoekivana promjena u kretanju pojave

2. Promjena nastala pod uticajem

nepoznatog

faktora

3. Regularna fluktuacija pojave u

toku jedne godine(nisam sigurna)

4. Trend u kretanju podataka

Apsolutna promjena pokazuje:

1. Procentualnu promjenu u kretanju

neke pojave izmeu dva perioda 2. Promjenu u kretanju neke pojave

izmeu dva perioda izraenu u jedinici mjere date varijable

3. Procentualno izraenu vezu izmeu dvije Varijable

Relativna promjena pokazuje:

1. Procentualnu promjenu u kretanju

neke

pojave izmeu dva perioda 2. Promjenu u kretanju neke pojave

izmeu dva perioda izraenu u jedinici mjere date varijable

3. Procentualno izraenu vezu izmeu dvije

varijable

Formula za izraunavanje apsolutne promjene u odnosu na predhodnu

godinu glasi:

1. Vt - V0

2. Vt Vt-1 3. Vt + V0

4. Vt + Vt-1

Formula za izraunavanje relativne promjene u odnosu na baznu godinu

glasi:

Vt-Vt-1/ Vt

Kada radimo sa relativnim

promjenama:

1. Komparacija nikada nije mogua 2. Komparacija nije uvijek mogua 3. Komparacija je uvijek mogua

Pratili smo kretanje BDP per capita u

periodu 2005-2009. godina. Apsolutna

promjena u 2008. godini u odnosu na

2006. godinu iznosila je $B, gdje je

B


WWW.STUDOMAT.BA 2

Relacija izmeu baznog indeksa i stope promjene glasi:

Ima ovo u osnovnim formulama

ta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izraunavanje prosjene godinje stope rasta Nai sam osnovna formula

Za izraunavanje indeksa cijena koristili

smo relaciju ?????Izraunali smo:

1. Laspeyres indeks cijena

2. Paasche indeks cijena

3. Fisher indeks cijena

Za izraunavanje indeksa koliina koristili smo relaciju Izraunali smo:

1. Laspeyres indeks koliina 2. Paasche indeks koliina 3. Fisher indeks koliina

Aditivni model vremenske serije je

prikladan ako:

1. Periodinost u kretanju pojave bude konstantna u odnosu na trend

2. Varijacije su proporcionalne trendu

3. Varijacije su indirektno

proporcionalne trendu

Multiplikativni model vremenske

serije se izraava kao:

1. Y=T+S+C+N

2.

3.

Prema MNK metodi, formula za

izraunavanje koeficijenta presjeka sa y-osom (a) za linearni model trenda

(ako je xi=0) glasi:

Prema MNK metodi, formula za

izraunavanje koeficijenta b za linearni model trenda (ako

je xi=0) glasi: 1. b x y

ta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli a iskljuenje trenda

Izraunali smo da je u datoj godini podatak za iskljuenje trenda iznosio To znai da je: 1. Pojava bila ispod prosjeka pod

uticajem rezidijuma

2. Pojava u prosjeku ostala ista pod

uticajem rezidijuma 3. Pojava bila iznad prosjeka po uticajem

rezidijuma

Sluajno uzorkovanje imamo ako: 1. Onaj ko pravi uzorak ima mogunost da utie na odluku o izboru elemenata u uzorak

2. Svaki element ima unaprijed

poznatu

vjerovatnou izbora 3. Elementi nemaju unaprijed poznatu

vjerovatnou izbora

Okvir uzorka je lista:

1. Osoba sa kojima komuniciramo

2. Ljudi najbliih u okruenju 3. Elemenata kompletne populacije

4. Elemenata koritenih u predhodnom Istraivanju


WWW.STUDOMAT.BA 3

Za jednostavni sluajni uzorak je karakteristino: 1. Heterogena populacija

2. Svaki element populacije ima

unaprijed

poznatu i jednaku vjerovatnou izbora u

uzorak.

3. Bira se svaki k-ti element iz okvira

uzorka, dok se poetna taka bira sluajno

Za sistematski uzorak je

karakteristino: 1. Heterogena populacija


unaprijed

poznatu i jednaku vjerovatnou izbora u uzorak.



Za stratifikovani sluajni uzorak je karakteristino: 1. Heterogena populacija


unaprijed poznatu i jednaku

vjerovatnou izbora u uzorak.



Uzorkovanje sa ponavljanjem znai da:

1. Kada odaberemo jedan element iz

populacije i zabiljeimo relevantnu informaciju o njemu, vraamo taj element u populaciju prije izvlaenja narednog

2. Kada odaberemo jedan element iz

populacije i zabiljeimo relevantnu informaciju o njemu, ne vraamo taj element u populaciju prije izvlaenja narednog

3. Izvlaenjem svakog narednog elementa mijenjamo strukturu populacije

Profesor koji provodi neko

istraivanje moe ukljuiti svoje studente u uzorak. U tom sluaju je rije o: 1. Stratifikovanom uzorku

2. Jednostavnom sluajnom uzorku 3. Klaster uzorku

4. Prigodnom uzorku ??

Prema Centralnoj graninoj teoremi raspored aritmetikih sredina uzoraka tei da zauzme normalan raspored pod odreenim uslovima. Koji od navedenih uslova mora biti

zadovoljen da bi ova teorema mogla

da se primijeni

.

1. Populacija iz koje se uzima uzorak

mora biti

normalno distribirana

2. Veliina uzorka raste neogranieno (n>30)

3. Veliina populacije zadovoljava uslov (N>30)

4. Populacija iz koje se uzima uzorak ne

smije biti

normalno distribirana

U optoj formi za interval povjerenja , (1- ) predstavlja:

1. Statistiku iz uzorka

2. Parametar iz populacije

3. Nivo signifikantnosti

4. Greku I vrste

P( h h

U optoj formi za interval povjerenja , predstavlja:




4. Greku I vrsta


WWW.STUDOMAT.BA 4

P( h h

U optoj formi za interval povjerenja , predstavlja:




4. Greku I vrste

P( h h

Sluajna greka: 1. nastaje zbog sluajnog izbora elemenata

u uzorak

2. nastaje zbog neadekvatnog dizajna i

ini uzorak pristrasnim

3. oboje

Formula za odreivanje standardne greke procjene aritmetike sredine , u sluaju poznate varijanse populacije,

glasi:

odgovor 1.

Pratili smo kretanje prometa proizvodom

B (u KM) za period 1997-2004. godina.

Apsolutna promjena 2003. u odnosu na

1997. godinu iznosila je 1.138.000 KM,

dok je apsolutna promjena 2004. u

odnosu na 2003. iznosila 215.000 KM.

Dakle, u 2004. u odnosu na 1997.

godinu, promet proizvodom B bio je:

1. vei za 1.138.000 KM 2. vei za 1.353.000 KM 3. nepromjenjen

4. vei za 10%

Greka I vrste nastaje ako: 1. Nulta hipoteza je odbijena u sluaju kada 0je tana 2. Nulta hipoteza je odbijena u sluaju kada nije tana 3. Nulta hipoteza nije odbijena u sluaju da je tana

Jaina statistikog testa je vjerovatnoa da:

1. Nulta hipoteza je odbijena u sluaju kada je tana 2. Nulta hipoteza je odbijena u sluaju da nije tana 3. Nulta hipoteza nije odbijena u sluaju da je tana

Za jednosmjerni test na donju granicu

nulta i alternativna hipoteza glase:

Na grafikonu su predstavljene oblasti

odbijanja ili neodbijanja nulte

hipoteze

za dvosmjerni test:

Pratili smo kretanje BDP per capita (u

KM) za period 1997-2004. godina.

Apsolutna promjena 2003. u odnosu na

1997. godinu iznosila je 1.138.000 KM.

Dakle, u 2003. u odnosu na 1997.

godinu, BDP per capita bio je:

1. nii za 1.138.000 KM 2. vei za 1.138.000 KM 3. nepromjenjen

4. vei za 20% 42


WWW.STUDOMAT.BA 5

Pratili smo kretanje ostvarenih

investicija (u 000 000 KM) za period

1999-2004. godina. Relativna promjena

2001. u odnosu na 2000. godinu iznosila

je (-0,006). Dakle, u 2001. u odnosu na

2000. godinu, ostvarene investicije su:

1. Porasle za 6%

2. Smanjile se za 6%

3. Smanjile se za 0,6%

4. Porasle za 9.000.000

U periodu 2000-2004. pratili smo

varijablu Uvoz u BiH prema zemljama porijekla (paralelno zemlje EU i zemlje izvan EU). Ukoliko elimo istai razliku izmeu zemalja koje pripadaju EU i zemalja koje ne pripadaju EU,

kreiraemo grafikon:

1. Polarni dijagram

2. Spojeni stupci

3. Razdijeljeni stupci

Kod grafikog predstavljanja vremenske serije koriste se: ????

stupci

aritmetiki dijagram, polulogaritamski dijagram i

polarni dijagram

Metode dinamike analize su: Grafika metoda Metoda indeksa

Metoda prosjene stope (indikatora dinamike)

Metoda trenda

Prodaja kompanije koja se bavi

proizvodnjom sladoleda je tipino vea u ljetnim nego u zimskim mjesecima.

Navedenu komponentu smatramo:

1. trendom

2. sezonskom

3. ciklinom 4. sluajnom

Ukoliko elimo odrediti dugoronu tendenciju u kretanju broja upisanih

studenata FPN, koristiemo:

1. koeficijent determinacije

2. standardnu devijaciju

3. odreivanje trenda odgovarajuom matematskom metodom

4. deskriptivnu analizu

Indeks broja nezaposlenih u 2005. u

odnosu na2004. godinu iznosi 105% a

isti indeks u 2004. u odnosu na 2000.

godinu iznosi 104%. Indeks broja

nezaposlenih u 2005. u odnosu na 2000.

godinu iznosi: ima formula, ne znam je

ja

1. 95,6%

2. 109,2%

3. 205,1%

4. 102%

ta emo od ponuenog koristiti ukoliko elimo odrediti dugoronu tendenciju u kretanju broja upisanih studenata EFSA?

a) koeficijent determinacije

b) odreivanje trenda metodom najmanjih

kvadrata

c) standardnu devijaciju

d) iskljuenje sezonske komponente

ta smo napravili ukoliko prihvatimo neistinitu (neispravnu) nultu hipotezu?

1. Greku prve vrste 2. Greku druge vrste?? 3. Korektnu odluku

4. Ispravnu odluku

statistika - pomocni materijal za pripremu ispita - pitanja (3)

Documents