SUPREMATIZAM

SUPREMACIJA- Stanje onoga koji je nadmoćan nad drugim.

Kazimir Malevich (1878-1935) je igrao vodeću ulogu u avangardnim pokretima u Rusiji.

Veliki uticaj na Malevicha je imao kubizam a i rusko budetljanstvo. Kazimir Malevich je uz

Marcela Duchampa općenito priznat kao najradikalniji umjetnik 20. stoljeća, pokretač - kako

to tvrdi teoretičar Werner Haftmann - "apsolutnog slikarstva", odnosno po Malevichevoj

kovanici - "suprematizma". Od 1911. slikao je kubistički, na njegovim slikama iz tog perioda

primjetna je sličnost sa Legeovim nešto kasnijim mašinskim kubizmom.

U stvaranju apstraktne slike prethodili su mu Kandinski, Delaunay i Kupka, ali za Malevicha

se može reći da je doveo apstrakciju do krajnje geometrizacije Suprematizam je imao svoju

slikarsku praksu, ali to nije slikarstvo koje nam je poznato iz tradicije. Istorija Suprematizma

započinje Malevichevim izlaganjem na izložbi 1915. pod nazivom Posljednja futuristička

izložba 0.10. Kada je prvi put izložio svoju sliku Crni kvadrat na bijeloj osnovi, kojom je

iskazao da je kontrast osnova umjetnosti. Ovo je bilo Malevichevo inicijalno djelo koje je

naslikano kao uljana slika 1913. i izloženo je u Petrogradu 1915. godine i Malevich ga je

nazvao "Neuokvirena ikona moga vremena", kako je duša slikarske tradicije u Rusiji bila

ikona i kao svi ruski seljaci svoju "ikonu" je okačio u istočni ćošak izložbe. Reakcije na ovu

sliku su bile poražavajuće i nazvana je "mrtav kvadrat" ili "personifikacija noći" i slično.

Obično se suprematizam dijeli na tri faze, stadija: Crni stadijum, crveni stadijum i bijeli

stadijum.

1915. godine slijedi Crveni kvadrat koji se kao i crni nalazi danas u državnom muzeju u

Petrogradu i za Malevicha je ovo bio "signal za revoluciju" i dalje su slijedile slike u boji.

1919. naslikao je Bijeli kvadrat i njegovi suprematistički eksperimenti su bili pri kraju i dobili

ovako svoj završni oblik a za Malevicha je ovo izraz čiste bespredmetne apstrakcije i

umjetnosti. Suprematizam teži za ostvarenjem absolutne harmonije linija, boja i oblika.

Slikarstvo mora biti lišeno tradicionalnog sadržaja i značenja vezanog uz prikazan predmet,

jer su sa stanovišta suprematista vanjske okolnosti prirode beznačajne - bitan je senzibilitet

kao takav, neovisan o sredini koja ga je izazvala

Suprematizam se razvijao veoma brzo i sticao veliki broj pristalica naročito među mladim

umjetnicima. Malevich ja napisao niz značajnih studija u kojima je teorijski i filozofski

produbio svoja shvatanja. Tako će 1915. objaviti manifest "Od kubizma do suprematizma" u

kojem se zauzima za prevlast (supremaciju) čistog osjećaja u umjetnosti.U svojoj knjizi

Nepredmetni svijet, Malevich definiše suprematizam kao „suprematiju čistog osjećanja u

kreativnoj umjetnosti“. On nastoji dosegnuti savršen sklad oblika i boja nepredmetnim

slikama, kompozicijama crta i osnovnih geometrijskih likova: kvadrata, kružnice i trokuta.

Malevich zastupa purističko stajalište i krajnji minimalizam u likovnom izrazu. To je bila

prva škola apstraktnog slikarstva. Malevicheva geometrija zasniva se na pravoj liniji,

suprematičnoj elementarnoj formi koja simboliše ljudski uspon iznad haosa prirode. Kvadrat,

koji se nikada ne nalazi u prirodi, je bio osnovni suprematistički element: osnova svih drugih

suprematističkih formi.

Malevich odbacuje bilo kakav slučajni spoj umjetnika i inženjera. Ta ideja, koja je zahvatila

korijen u Evropi u prve dvije decenije 20. stoljeća, veoma je pojačana izbijanjem Ruske

Revolucije. Umjetnici i naučnici stvaraju na potpuno drugačiji način – insistirao je.

Malevich kaže: „Suprematističko bojeno mišljenje pokazalo je da volja može ispoljiti svoj

stvaralački sistem onda kada umjetnik ukine predmet kao slikarsku osnovu“.

Njegova ideja čiste, apsolutne bespredmetnosti njegova je glavna invencija i predstavlja

najznačajniji pomak u odnosu na aktuelne teorijske postulacije kubističko-futurističkog kruga.

Malevich je nastupao kao žestoki pobornik i propagator ideologije novog, ideologije progresa

i projekta. Njegova slika Bijeli kvadrat na bijelom predstavljala je krajnji cilj u razvoju

suprematizma: apsolutnu bespredmetnost. U ovoj slici Malevich se oslobađa ranijih formi i

bojene energije. Jer je bijeli kvadrat postao znak čistote čovjekovog stvaralačkog života.

Purizam se prvenstveno zasniva na neoplatonističkoj filozofiji koja u umjetničkom smislu znači odbacivanje

realnog predstavljanja predmeta i pokušaj prikazivanja "suštine" njegovog oblika. Ovakvu estetiku pokušava da

primjeni na sve oblike plastičnog izraza - slikarstvo, dizajn i arhitekturu.